Tvrtka Dubrovački zalasci sunca, koncesionar lapadskog kupališta Sumratin u Uvali Lapad trenutno uređuje plažu koja prema potpisanom i valjanom koncesijskom ugovoru mora biti gotova do ljeta. Prethodnih mjeseci uređenje te plaže, koja je prije početak ovih radova dugo stajala zapuštena i zapravo je bila lapadsko ruglo, podiglo je buru u javnosti.

A kako je plaža u Uvali izgledala prije 46 godina pogledajte u zanimljivom videu s Youtubea.
[youtube url="https://www.youtube.com/watch?v=tM7dF3s_ZjI"]

D.M.

Nakon sastanka Uprave i trenera Marinka Mavrovića, na kojem je izvršena analiza aktualnog stanja prve momčadi kao i trenutnog plasmana na prvenstvenoj ljestvici, donesen je sporazumni zaključak da od danas Marinko Mavrović više neće biti trener MNK Square, izvijestili su iz Squarea.

Momčad će do kraja sezone voditi dosadašnji pomoćni trener Mato Cvjetković, a pomoćnik će mu biti Antun Bačić. Marinko Mavrović ostat će do kraja sezone u klubu i obavljat će druge poslove od interesa za MNK Square.

"Konstatirano je da klubu trenutno izmiče šesto mjesto - posljednje za ulazak u play off , što smo smatrali minimalnim ciljem u ovoj sezoni. " - stoji u priopćenju.

"Pokušat ćemo ovim potezom dodatno mobilizirati momčad kako u prvenstvu , tako i na predstojećem završnom turniru hrvatskog malonogometnog Kupa „FINAL 8„ koji se od 10. – 12.03.2017. održava u Makarskoj." - piše u priopćenju.

DPP

Članovi Rotary cluba Dubrovnik danas su u Smokvici na otoku Korčuli raspodijelili ukupno 1.185 komada besplatnih sadnica maslina onim domaćinstvima kojima su maslinici stradali u velikom požaru u ljeto 2015. godine. Popis domaćinstava kojima je uručena donacija napravljen je u suradnji s mjerodavnim službama općine Smokvica, tako da se unaprijed znalo tko će, koliko i koju vrstu sadnica dobiti (oblice, lastovke, lećine, talijanke, bjelice).

Članovima Rotary cluba Dubrovnik na ovoj donaciji zahvalio je načelnik Općine Smokvica Lenko Salečić, a predsjednik RC Dubrovnik Srđan Gavranić uručio mu je prigodnu plaketu, kao spomen na ovu akciju dubrovačkih rotarijanaca.

Istodobno s požarom u Smokvici, u ljeto 2015. godine stradali su i brojnih maslinici na poluotoku Pelješcu. Zajedničkom akcijom svih hrvatskih Rotary klubova Pelješćanima je, u Stonu, Janjini i Trsteniku raspodijeljeno ukupno 3.000 sadnica maslina prošle godine.

Ovogodišnja donacija sadnica maslina u općini Smokvica nastavak je višegodišnjeg programa obnove maslinastva na jugu Hrvatske, koji je RC Dubrovnik pokrenuo davne 2001. godine. Od tada, uključujući i ovogodišnju akciju na Korčuli, besplatno je donirano više od 21.000 sadnica maslina Dubrovačkom Primorju, Konavlima, Župi i Rijeci Dubrovačkoj i sada u Smokvici. Sukladno željama stanovnika, u Konavlima je 2012. godine dodatno donirano i 1.800 sadnica vinove loze.

V.B.

Više od 100 mladih Dubrovačke biskupije krenulo je u subotu na treći Planinarski križni put (PKP) koji je organiziran na Pelješcu. Ruta trećeg PKP-a je: Jurjevići – Karmen – Viganj - sv. Ilija – Orebić, a prva postaja križnog puta bila je u kapeli sv. Jurja u Podvlaštici. Nakon toga mladi su nastavili pješačiti putem prema Vignju, dugom oko 15 kilometara. Prvog dana PKP-a moli se prvih sedam postaja križnog puta, a uz molitvu i druženje mladi će se upoznati s mnogim crkvicama Pelješkoga dekanata. Na kraju prvoga dana smještaj će biti u Kuventu gdje su animatori za njih pripremili zabavni program.

Okupljanje mladih za PKP započelo je jutros u 8 sati u Luci Gruž, a na putu prema Pelješcu pridruživali su im se mladi iz drugih župa.
U nedjelju, mladi nastavljaju Planinarski križni put. Na tom putu molit će ostalih sedam postaja križnog puta te će se popeti na poznato planinarsko odredište - brdo sv. Ilije. Završno misno slavlje bit će u 18:00 sati u Orebiću.
Treći PKP organiziraju Vijeće za mlade Dubrovačke biskupije i Studentski katolički centar Dubrovnik.
Podsjetimo, Prvi PKP u Dubrovniku održan je u studenom 2013. godine, u godini priprave za Susret hrvatske katoličke mladeži u Dubrovniku, a na drugom PKP-u u studenom 2014. godine mladi su upoznavali ljepote Konavala. PKP-i se održavaju i u drugim krajevima Hrvatske, a dugu tradiciju imaju osobito u njezinim sjevernim krajevima.

A.T.

Posljednjeg dana snimanja filma "Robin Hood: Origins" gorilo je u Posatu. Naime, za potrebe snimanja akcijom kontroliranih specijalnih efekata "zapaljeno" je drveno naselje u Posatu.

Pripreme za snimanje trajale su od popodnevnih sati, kad se vatra u probne svrhe svako nekoliko i pojavila. Inače, koliko god to nelogično zvučalo, u dijelu medija i kod manjeg dijela građanstva pojavila se bojazan kako bi specijalni efekti mogli uistinu naštetiti i gradskim zidinama i Revelinu. Dakako niti najmanjeg problema uz ovo snimanje nije bilo.

Ipak, neki građani koji su gledali snimanje kod tvrđave sv. Ivana do samog kraja bili su skeptični pa su se tako mogli čuti i komentari „kako se s ovim stvarima nikad ne zna jer se mislilo i da će Titanic mirno ploviti“.

Cijelo vrijeme snimanja nazočni su bili i vatrogasci.
[youtube url="https://www.youtube.com/watch?v=ygwAQxZujTk"]

V.S.

Hotel Libertas sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća bio je više od hotela, mjesto koje su voljeli i sami Dubrovčani često ga posjećujući, mjesto gdje su se održavale zabave, maškare…

Tada jedan od boljih hotela na jadranskoj obali živio je s Gradom, a na Youtubeu se može pronaći izuzetno zanimljiv promotivni film o Hotelu Libertas ili kako je nazvan Gradu u gradu. Što je tih godina nudio hotel Libertas u filmu uz sami Grad predstavljen kao još jedna od atrakcija Dubrovnika, kako je izgledao i kako je Dubrovnik živio s njim pogledajte u priloženom videu.

[youtube url="https://www.youtube.com/watch?v=xygFh45XuEw"]

DPP

Ukupno 21, po redu Gradsko natjecanje mladih Hrvatskog Crvenog križa održalo se danas u Sportskoj dvorani u Gospinom polju. Učenici OŠ Lapad bili su najbolji u kategoriji osnovnih škola, a u kategoriji srednjih škola prvi su bili učenici Klasične gimnazije.

U kategoriji osnovnih škola drugi su bili učenici OŠ Mokošica, a treći učenici OŠ Antuna Masle iz Orašca. U kategoriji srednjih škola druga je bila Medicinska škola, a treće Opća gimnazija.

Sadržaj natjecanja obuhvatio je provjeru znanja o Međunarodnom pokretu Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, Hrvatskom Crvenom križu, međunarodnom humanitarnom pravu i ljudskim pravima te provjeru znanja i vještina iz pružanja prve pomoći, kao i praktični dio pružanja prve pomoći.

Nastupilo je 15 osnovnih i osam srednjih škola koje se nalaze na području djelovanja dubrovačkog Crvenog križa. Pobjedničke ekipe nastupit će na 21. Međužupanijskom natjecanju mladih Hrvatskog Crvenog križa koje će se održati na otoku Braču 8. travnja 2017.
V.S.

Organizacijski odbor Dubrovačkog karnevala održao je danas sastanak kako bi se analizirali rezultati osamnaestog izdanja ove tradicionalne dubrovačke manifestacije, a kako se navodi u priopćenju gradske uprave, "iako se ovogodišnje izdanje susrelo ograničenim financijskim sredstvima, prema povratnim informacijam svih sudionika istaknuto je kako je ovo bio najuspješniji i najbolje organiziran Dubrovački karnevo dosada".

Tijekom četiri dana Dubrovačkog karnevala organizirano je inače deset događja, u kojima je, prema procjenama bilo oko tri i pol tisuće sudionika.

"Reagirajući na pohvale, prijedloge i sugestije sugrađana i sudionika Dubrovačkog karnevala, organizacijski odbor pripremio je preliminarni program Dubrovačkog karnevala 2018.

Zadržao se uspješni koncept manifestacije koji se gradio godinama, ali su uvažene zamisli, ideje i prijedlozi sudionika pa tako već iduće godine Dubrovački karnevo očekuju i neke novine." - stoji u priopćenju.

"To se prije svega odnosi na Maškarani vrtićki dan, koji će se dogodine organizirati zadnjeg dana Karnevala, dok će se kao najava karnevalskih događanja prvog dana Karnevala organizirati đir Stradunom maškaranih grupa iz dječjih vrtića Pile i Izviđač.

Prvog dana Karnevala na karnevalskoj pozornici na Stradunu organizirat će se i svečano otvorenje Dubrovačkog karnevala 2018.

S obzirom da je Dubrovački karnevo član Europske organizacije karnevalski gradova (FECC), sljedeće će se godine nastojati organizirati i dan gostujućih karnevalskih skupina iz Hrvatske i inozemstva." - piše još u priopćenju.

D.M.

U ovo doba godine većina sportsko- rekreativnih ribolovaca koji preferiraju lov najcjenjenijih riba svoju pozornost usmjerava k ovrati ili oradi, podlanici, „kraljici jadranskog priobalja“. Međutim, najiskusniji među njima će je početi loviti tek u travnju, kada se posve oporavi od napora mrijesta i „ugodno popuni“. Do tada će oni radije loviti drugog vladara tih voda – smuduta ili brancina, lubina, koji se već oporavio od mrijesta i vratio u najbolju formu.

Kao i u bilo koje doba godine, osim prirodnim, brancini se tijekom proljeća mogu loviti i umjetnim mamcima. Iako manje nego u najhladnijem dijelu godine, i sada je  potrebno voditi računa o tome što varalica svojim izgledom i radom oponaša, kakav joj je tip vibracije, koja je optimalna veličina itd.

Iskustva uspješnih jadranskih „brancinaša“ govore da u ovo doba godine najbolje rezultate postižu brojni „mrdavci“ ili "silikonci", varalice od mekane plastike, te malobrojni „teturavci“ („wobleri“) koji imaju sitniju, finiju vibraciju i to pri sporom povlačenju. Uvjet je, također, da „teturavci“ budu dugački od 70 do 110, a „mrdavci“ od 90 do 200 mm.

Kolika je optimalna dužina „mrdavca“ ovisi o njegovoj vrsti. Tako je u predstojećem periodu najbolje koristiti srpoliki „twister“ i „shad“ dužine oko 90, „shad“ od 90 do 130, imitaciju jeguljice od 110 do 150, a crva od 130 do 200 mm.
Kojoj od tih vrsta varalica dati prednost? Brancin vjerojatno i ne pravi razliku između mekane plastične „jeguljice“ „crva“, „gliste“ i „twistera“ koji nema prirodnog uzora. Što je još važnije, sve te vrste varalica mogu podjednako asocirati na crva, ali i na malu jeguljicu, iglicu ili bilo koju drugu ribicu izdužene forme, kao što su gavun, papalina, inćun, srdela, mali cipol itd. Zato je izgled varalice od mekane plastike nebitan kada je u pitanju lov lubina. Uostalom, „kralj“ se uglavnom lovi u mutnoj vodi, u sumrak i noću, tako da je vibracija varalice neusporedivo važnija od izgleda.

Pri odlučivanju hoće li se koristiti „teturavac“ ili „mrdavac“ treba uzeti u obzir i dubinu terena na kojemu se lovi. Naime, niska cijena, jedna od osobina „mrdavaca“, osobito dolazi do izražaja na plitkim, kamenitim terenima, gdje varalice česti zapinju za kamenito dno ili podvodnu vegetaciju. Izgubljeni jeftini „mrdavac“ mnogo je lakše prežaliti nego višestruko skuplji „teturavac“, zbog ćega ga ribolovci bacaju i vode na mjestima s mnoštvom prepreka, na kojima se i sitna riba i grabljivice rado zadržavaju.

Osim toga, „jigg“ udica koja izviruje s gornje strane „mrdavca“ znatno će teže zapeti za prepreku nego udice s donje strane „teturavca“. Uz to, brancin odlično radi kada je voda uzburkana, a tada se komadići algi i morske trave često kvače za udice, zbog čega „teturavac“ gubi vibraciju, dok repić „mrdavca“ nastavlja vibrirati.

Također, jiggovima je i prilagođavanje konkretnoj situaciji znatno lakše, jer brzim i lakim mijenjanjem težine olovne glave može se u najrazličitijim situacijama postići potrebna daljina odbačaja i dubinu kretanja varalice.

Među sportsko- rekreativnim ribolovcima sve je više onih specijaliziranih za lov sipa. Također, među njima je sve više i onih koji te glavonošce love cijele godine, a ne kao nekad, „od po marča“, kako kaže stara poslovica, pa do početka ljeta. Sve brojniji su i oni koji ih love štapom i rolom, posebice s obale.

Više je razloga za upotrebu štapa i role u lovu sipa s obale. Najvažniji je taj što se samo pomoću njih mogu dosegnuti mjesta zadržavanja sipa nakon što one napuste plićake, a što se događa od srpnja zbog visokih, odnosno od početka zime zbog niskih temperatura.

ŠTAPOVI

Za lov sipa s obale mogu se koristiti više vrsta štapova, od kojih svaka ima dobrih i loših osobina. A osobina svakog štapa za „sipolov“ trebala bi biti mala težina jer se štap drži u rukama sve vrijeme lova. Taj uvjet najteže ili nikako ne udovoljavaju klasični štapovi za lov liganja i sipa iz plovila - oni izrađeni od staklenih vlakana. Unatoč tome, brojni „sipolovci“ prednost daju upravo njima. Ne samo zato što su najjeftiniji i praktično nesalomivi nego i zato što se s najkraćim, zbog njihove velike savitljivosti, varalice mogu daleko odbaciti. Što više, mnogi specijalisti za lov sipa najradije koriste takve najsporije, štapove akcije D, težine bacanja do 100 grama te dužine 3,5 do čak 4 m, jer njima mogu odbaciti teške varalice do područja na kojima su sipe tijekom najvećih hladnoća.   

Osim velike težine, mana stakloplastičnih štapova je i nemogućnost davanja brze kontre, odnosno dubljeg zabadanje iglica varalice u prilično debelu i žilavu kožu sipe. A sve je to moguće pomoću štapa posebno pravljenog za „spinning“, varaličarenje s mjesta.
To može biti i najlakši, štap težine bacanja 15 do 20 grama, ali je za lov na većim daljinama neophodan onaj veće težine bacanja, do 40, 60 grama, čak i više.
Za dugotrajni lov na malim i srednjim daljinama, na kojima će se sipe zadržavati do ljeta, iskusni „sipolovci“ najradije koriste „spinning“ štapove dužine 2,40 do 3,00 m i težine bacanja 30 do 60 grama.  

Odličan za lov sipa je i „eging“, štap posebno pravljen za „spinning“ liganja. Kako se za lov sipa koriste veće i teže varalice nego za lov liganja, znači da i štapovi trebaju biti teži- srednji i teški, odnosno oni namijenjeni lovu varalicama veličine 2,5 pa naviše. Takvi štapovi imaju težinu bacanja od bacanja od 10-15 do 30-35 grama te dužinu između 2,1 i 2,7 m. Zbog dužine moraju biti višedijelni, najbolje dvodijelni.

„Eging“ štapovi tih osobina nose oznaku MH (Medium heavy) ili H (heavy), prema klasifikaciji „Daiwa“ i većine ostalih tvrtki, odnosno M (Medium) i MH, prema klasifikaciji tvrtke „Gawas“ .

Za lov sipa s obale poslužiti mogu i drugi štapovi navedenih ili sličnih bacačkih mogućnosti. „Sipolovu“ s prirodnih teže pristupačnih obala najprikladniji su oni dužine od oko 2,5 m, dok je za lov s uređenih obala bolje koristiti duže, do 3,5 m. Kako trzajem ne bi kidao hvataljke sipe kad ona izroni iz mora, štap ne smije biti najbrže, akcije A, pa je najbolje rabiti one srednje, akcije B ili C. Bez obzira kakav bio, štap mora imati osjetljiv vršnjak koji će signalizirati svaki i najmanji dodir sipe.

ROLE

Jačini štapa treba odgovarati veličina role. Dovoljna je ona srednje, veličine 3000, odnosno 30. Prijenosni odnos joj može biti onakav kao kod ostalih varaličarskih rola. Znači, u rasponu od 5,0 do 5,2:1, koja jednim okretom ručice namota 70 do 78 cm strune.
Namotavanje strune na kalem pri lovu sipe relativno je jednostavno i ne zahtjeva dubok kalem. Rola ne mora imati ni snažnu kočnicu, ali ona mora biti precizna, preporučljivo s dodatnom mogućnošću finog podešavanja i niske inercije.  

Zbog izbjegavanja mogućih zapetljavanja pribora, za lov sipa treba koristiti što podatniju strunu. Osnovna može biti najlonska ili višenitna PE. Od znatno niže cijene dva su važnija razloga za to da bude najlonska. Prvi je to što PE struna nema rastegljivost pa pri jačoj kontri s njom, osobito ako je na brzom štapu, može doći do kidanja krakova kojima se sipa zakačila za varalicu. Drugi razlog je taj što većina PE struna, osim onih posebno pravljenih za lov glavonožaca „spinning“-om, sporo tonu pa uzrokuju probleme pri vođenju varalice. Mada se i onom promjera 0,20 mm štapom i rolom može izvući i najkrupnija sipa, bolje je koristiti osnovnu strunu od najlona debljine 0,30 mm jer će se njime sigurno spasiti svaka varalica koja zapne za dno, što je u lovu s obale čest slučaj.
Za lov na velikim daljinama te sporim, odnosno štapovima akcije D, bolje je osnovnu strunu izraditi od PE višenitke. Ona omogućava brzu i učinkovitu kontru, ali i poboljšava daljinu i točnost odbačaja. Dovoljno je oko 150 metara strune PE oznake 1.0 do 1.5. Umjesto standardnih, višenitki pletenih od četiri niti boje je koristiti one pletene s osam niti, koje uz manji promjer imaju veću nosivost, ali i brže tonu te omogućavaju dalji odbačaj varalice.

Osim osnove i završnjak se može izraditi od raznih vrsta struna. Taj dio osim kao ublaživač trzaja, služi i kao osigurač koji će prvi popustiti kod zapinjanja ps mora biti malo slabiji od osnovne strune. Mnogi ga prave od FC, fluorougljične strune jer je nevidljiva, ali i najlonska je više nego dobra jer sipa neće odustati od napada na varalicu ukoliko vidi strunu kojom je vezana.

U sklopu projekta Kartiranje, monitoring i upravljanje prekograničnom Natura 2000 mrežom na moru – 4M čiji je nositelj Udruga Sunce iz Splita, a partner Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, u osnovnim školama na području Općine Konavle održane su edukacijske radionice pod nazivom Tajni život morske trave.

Učenike trećih i četvrtih razreda Osnovne škole Cavtat, Područne škole Čilipi i Područne škole Močići i Gabrili u prvom dijelu radionice, djelatnik Javne ustanove Maroje Burić upoznao je s pojmovima bioraznolikost i zaštita podmorja.
U drugom dijelu radionice učenici su imali priliku izračunati starost pojedinih primjeraka morske trave (voga) mjerenjem dužine rizoma te su ispunjavali crtanku Tajni život morske trave.

Navedene radionice osmišljene su i financirane u okviru projekta Kartiranje, monitoring i upravljanje prekograničnom Natura 2000 mrežom na moru – 4M projekt.
Nositelji projekta su Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce i udruga Green Home, a partneri su Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko – neretvanske županije i Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore.

U okviru projekta izrađeni su edukativni materijali – crtanke i bojanke te izložba Neka plavo ostane plavo, koji su učenici imali prilike vidjeti u Osnovnoj školi u Cavtatu i područnoj školi Čilipi.

Z.R.

Iz Područnog ureda za zaštitu i spašavanje Dubrovnik povodom obilježavanja Dana civilne zaštite posjetili su 70-ak učenika prvih razreda OŠ Lapad. Prilikom posjete održana im je prezentacija o osnovama zaštite i spašavanja, a pored Županijskog centra 112 Dubrovnik mogli su upoznati pripadnike operativnih snaga sustava civilne zaštite koji su im tom prigodom demonstrirali svoje vještine i opremu.

Učenici su nakon prezentacije mogli postavljati pitanja i razgledati vozilo službenika policije, saznati kako Crveni križ pomaže kod velikih nesreća i katastrofa, sudjelovati u demonstraciji tehnika spašavanja HGSS-a i podizati se u korpi na vatrogasnoj ljestvi. Ovom edukativnom događaju nazočio je i načelnik Stožera civilne zaštite Dubrovačko-neretvanske županije Davorko Obuljen.

DPP