Ovrate su odavno prišle obali, a već su se i oporavile od napora mrijesta.  Za njihov lov najprimjerenija je tehnika poznata i kao „beach ledgereing“. To je tehnika ribolova štapom i rolom s obale na dnu s lakom opremom. Najučinkovitija je po mirnom i bistrom moru uz bacanje mamca do oko 40 m daleko od obale.

Iako je dobar onaj za „light surfcasting“, težine bacanja do 100 grama i dužine do 4 m, za lov ovom tehnikom puno je bolje koristiti poseban „beach ledgering“ štap. Radi se o vrlo osjetljivim štapovima težine bacanja 40 do 80 grama,  poluparabolik (C) ili parabolik (D) akcije. Mogu biti teleskopski, tro ili dvodijelni, s promjenjivim vrhovima kako bi im se po potrebi mijenjala osjetljivost.

Na štap se može postaviti rola veličine 3.000, ali je bolje koristiti onu veličine 5.000 ili 6.000, obvezno iznimno precizne kočnice, po mogućnosti prednje. Na kalem role treba namotati strunu promjera 0,22 do 0,30 mm, ovisno lovi li se u luci (uz ozidanu obalu) ili uz školjeru.

Najprimjereniji završnjak (sistem) za ovakav lov je onaj poznat kao „long arm“ i to onaj s „antitangl“ cjevčicom na koju se postavlja olovnica.
Pozornost treba pokloniti i izboru olovnice. Osim što treba biti teška do 40 grama, ovisno o daljini na kojoj se lovi, važan je i njen oblik. Najprimjerenija je ona poznata kao „Rocco Bomb“, posebno prikladna za lov na miješanom dnu, na kakvom se najčešće lovi.

Uloga „antitangl“ cjevčice je sprječavanje uplitanje pribora pri odbačaju.
Između cjevčice i vrtilice na kraju osnovne strune dobro je postaviti elastičnu perlicu koja vrtilicu štiti od udara i nasjedanja cjevčice. Na vrtilicu se nadovezuje „long arm“, privez (primula, pjok) dužine 150 do 200 cm, promjera 0,18-0,25 mm, ovisno o dubini, bistrini mora, svjetlosnim uvjetima…

Debljina priveza ovisi i o vrsti mamca, očekivanoj veličini ulova… Primjerice, za nadijevanje golog štrcaljca (bibija), američkog crva i raka žbirca koristi se 0,20-0,22 mm. Dobro rješenje je i „PE“ višenitna struna promjera 0,10 mm za lov na dnu gdje ima rakova i postoji mogućnost oštećenja završnjaka.

Prema mamcu kojim se lovi dobro je odabrati i oblik udice. One veličine 4 do 8 i oblika orlovog kljuna najprimjerenije su nadijevanju bibija, američkog crva, žbirca, ali i morskog krastavca te dagnje, jasno uz pomoć „filo elastico“ konca. Nježnije mamce poput crva pjeskulja bolje je nadijevati na udice tipa „Aberdeen“.

Osim tijekom proljeća, „kraljica“, ali i „prinčevi“ (fratar, sarak, pic) „beach ledgering“ priborom i tehnikom mogu se uspješno loviti sve dok je voda topla i bogata hranjivim tvarima, a to je do kraja listopada. Među najboljim mjestima za lov su plaže s mješovitim dnom- stijene-trava, unutar luka, uz prirodne i umjetne školjere.

U ovoj tehnici važno je primamljivanje, broj odbačaja i preciznost odbacivanja primame. Preporučuje se lov jednim štapom - tako se lakše kontrolira situaciju u ribolovu.

Položaj štapa i podešenost role u ribolovu mora biti precizan. Štap treba biti što više nisko što pridonosi oslobađanju strune. Rola mora biti podešena umjereno mekano. Ovrata uzima i ponese zalogaj prije nego ga proguta. To joj treba omogućiti na način da vidno savije vrh štapa, pa tek tada kontrirati. Najbolje vrijeme za lov su prvi jutarnji i kasni popodnevni te prvih nekoliko noćnih sati.

Eko redari obučeni u prigodne majice sa vizualom „Volim Dubrovnik“, ovaj tjedan su česta pojava na odlagalištima otpada. Poruka autora „Grijan velikom nebeskom narančom i krijepljen zemaljskom ljubavi u zelenilu krošnje stabla naranče raste Grad“ s pravom završava riječima „odvoji i pokloni osmijeh Gradu“ koje su postale simbol svih aktivnosti koje Čistoća provodi na temu važnosti odvajanja otpada.

Svakodnevno smo svjedoci da je otpad postao top tema svih nacionalnih medija, a u fokusu se našao i Dubrovnik zbog potrebe da se miješani komunalni otpad odvozi na odlagališta izvan našeg Grada. Istovremeno približavanjem turističke sezone na naš besplatni info telefon sve češće dolaze primjedbe građana o neurednosti pojedinih odlagališta otpada.

Jedan od najvažnijih načina da se smanje troškove odvoza zasigurno je povećanje stope odvajanja korisnog otpada na kućnom pragu, a urednost gradskih odlagališta uvelike ovisi o našim sugrađanima odnosno o pridržavanju odredbi Komunalnog reda.
Upravo iz navedenih razloga Čistoća je pokrenula akciju Eko redari. Kakve su navike naših sugrađana i pridržavaju li se odredbi komunalnog reda istražili su eko-redari. Eko redari nadziru primjenu komunalnog reda u dijelu koji se odnosi na odlaganje otpada, ali i odvajanje otpada. Da podsjetimo, nije dozvoljeno odlaganje otpada izvan spremnika za otpad i van dozvoljenog vremena, a za neispravnosti su propisane i doista visoke kazne.

U ulozi eko-redara su učenici Ekonomske i trgovačke škole iz Dubrovnika.
Nije slučajno da je upravo ovu školu Čistoća izabrala kao partnera u projektu. Naime, učenici drugog razreda ekonomista u popisu obveznih predmeta imaju predmet Društveno odgovorno poslovanje, a na razini čitave škole, za sve učenike organizirana je izvannastavna aktivnost "Mala škola održivog razvoja".

Odgovorno ponašanje učenika prema okolišu u kojem žive uz razumijevanje važnosti održivog razvoja, samo su neki od ciljeva koji se u ovoj školi žele ostvariti kroz navedeni predmet i izvannastavnu aktivnost.

Upravo iz tih razloga Čistoća u suradnji sa eko redarima pokazuje kako se poštuje Komunalni red, a izravnom edukacijom i ispitivanjem javnog mijenja ide korak dalje u brizi za urednost našeg Grada ali i u učenju kako povećati količine korisnog  otpada koji ne završava na odlagalištu.

Čistoća Dubrovnik

Centar hrvatske vaterpolske reprezentacije i dubrovačkog Jug CO Luka Lončar proglašen je najboljim igračem ovogodišnje Regionalne vaterpolske lige, dok je naslov najboljeg vratara pripao članu Jadrana iz Herceg Novog i standardnom golmanu reprezentacije Crne Gore Milošu Šćepanoviću, piše Hina.

Najboljeg igrača i vratara Regionalne vaterpolske lige izabralo je nakon 18 kola lige povjerenstvo na čelu s Pericom Bukićem te članovima Miloradom Krivokapićem, Petrom Porobićem i Milivojem Bebićem.

Najbolji strijelac lige je Paulo Obradović iz Jug CO sa 51 golom, ispred Bogdana Đurđića iz Budve (35) i Lorena Fatovića Jug CO (34).

Ime pobjednika ovogodišnje Regionalne vaterpolske lige doznat će se nakon Final Four turnira na kojem će se 31. travnja na bazenu u Gružu u polufinalnim susretima sastati Jug CO i Partizan te Mladost i Jadran HN.

Pobjednici polufinalnih susreta će 1. svibnja u finalnoj utakmici odlučiti o ovogodišnjem prvaku lige. Prošlogodišnji naslov brani dubrovački Jug CO.

DPP

Favoriti jesmo, ali prije svega treba čestitati svim momčadima koje su se plasirale na Final four, rekao je trener Juga Vjekoslav Kobešćak na konferenciji za novinare održanoj ususret završnom turniru regionalne lige koji će se u ovaj petak i subotu održati u Dubrovniku.

Dakle, prvoplasirani Jug igra protiv Partizana koji je u regularnom dijelu natjecanja bio četvrti. Utakmica je na rasporedu sutra, u 18.30 sati. Pak, u 20.30 sati igrat će drugoplasirani Jadran iz Herceg Novog te trećeplasirana Mladost.

- Ova sezona Regionalne lige bila je najbolja što se tiče natjecateljskog naboja. Nijedna momčad nije završila sezonu bez poraza iako smo mi etiketirani kao neprikosnoveni favoriti. Bilo je skepse da će biti nekvalitetna liga, ali pokazalo se upravo suprotno. Mi kao favoriti ćemo se probati tako postaviti, ali moramo biti u najboljem mogućem izdanju. Respektiramo sve protivnike, momčadi su pokazale napredak tijekom sezone i digle svoju formu. Sa svim momčadima smo imali probleme i to je najbolje upozorenje da budemo najbolji što možemo biti. - rekao je Kobešćak.

Trener Partizana Stefan Ćirić preuzeo je ekipu iz Beograda prije sedam dana.

- Ekipu poznajem, to su momci koje sam trenirao u mlađim kategorijama te sam ih kroz njihov razvoj upoznavao. Sistem rada se neće previše mijenjati. Mi ove godine Jug jesmo pobijedili, ali Dubrovčani su favoriti. Moramo dati naš maksimum. Cilj je već ostvaren, a to je bio plasman na Final four. - izjavio je Ćirić.

Trener Mladosti Ratko Štritof podsjetio je kako su ove godine dva puta igrali protiv crnogorskog sastava.

- Oni su bili bolji u Herceg Novom, mi u Zagrebu. Mislim da je ovo nova priča i nova utakmica, a ne bih ništa prognozirao. Svakako, kroz cijeli turnir očekujem čvrst, dobar vaterpolo te vjerujem kako će publika uživati. - dodao je Štritof.

Direktor Jadrana Miloš Mračević iskazao je zadovoljstvo ovom sezonom.

- U Regionalnoj ligi ostali smo drugi, lani smo bili treći. Dakle, pomak je napravljen. Sad nam je najveća želja zadržati tu poziciju, odnosno plasirati se u finale Regionalne lige. - zaključio je direktor Jadrana Miloš Mračević.

Odem ja kod zubara na Dom zdravlja. Čekam tako na hodniku ispred brojnih ordinacija različitog tipa, a onda će mi jedna žena: „Jeste i vi kod stomatologa?“

Pogledam je i kažem: „Nisam, ja sam kod zubara!“

Ona opet: „Pa dobro kod koga ste vi, je li kod doktora Šnajdera?“

Vidim da žena nije normalna, kakav šnajder, pa došo sam popravit zub. Da trebam krojača ne bi ođe dolazio, nego bi pošo kod jedne od svojih šnajderica koje stalno pokušavaju skrojiti odjeću po mojoj mjeri, ali im nekako nikako ne uspijeva. A i nije im lako, da budemo iskreni. Treba odabrati najbolje tkanine i izvesti to maestralno, da bude dostojno mene i mog bića, da bude po mojim standardima. Jebiga, uvijek sam pratio modu i bio totalno moderan.

Tako u tim mislima, ovoj ludači sam samo odgovorio da nisam došo kod šnajdera, bez imalo daljnje volje za bolesnom polemikom. Uostalom kad shvati da šnajder nije tu, poć će ća!

Izlazi sestra i proziva me. Vidim novi je zubar i postaje mi jasno da zapravo tu odavno nisam bio. Ona me pita: „Imate li uputnicu za stomatologa?“

Ja kažem da nemam i mislim se što me i ova pita za stomatologa kad sam došo u zubara. Ali ona nastavlja i pita zašto nemam.

Ja šutim.

Zubar kaže sjednite i započimlje pregled.

Kaže: „Vi imate problema sa džepovima.“

Razjapljena mi je vilica pa ne mogu pogledat imam li, ali kako ću ih imat kad sam neki dan uzeo ove nove gaće u Galilea.

A onda se mislim, možda mi se koji džep probušio, a da nisam ni skonto. Možda on procjenjuje da su mi džepovi premali. Možda odnekud zna da u džepove trpam plave kuverte koje svakodnevno dobivam! Ma ko da je važno! Možda me samo podjebava i nastoji bit duhovit, ali je odma jasno da je totalni antitalent za zajebanciju.

„Imate problema i s desnima!“ – ispalio je.

Sad se već pitam što je ovom čovjeku. Ja nemam problema ni sa desnima, ni sa lijevima, ni sa onima koji su centar, jer sam sa svima uvijek uspijevao postići kompromis i naći zajednički jezik. Lijepa riječ sva vrata otvara, toga se ja držim! Istina je da se ne slažem s desnima oko nekih njihovih stajališta, ali to ne znači da imam problema s njima. Nek oni furaju svoju furku, a ja ću moju i ko mu jebe mater!

Što sad očekivat? Da mi reče da imam problem i s lijevima? Ma nek reče što oće! Već mi ga je pun kurac!

Počinje bušit zub i malo me boli.

Kaže: „Sestro, aspirirajte!“

Mislim se, hvala Bogu sad će mi ona dat aspirin pa će mi bit lakše ovo trpjet! Ali ona došla, ne jebe ga ni pet posto, nego samo mi onom kukom prošetala po ustima i ode.

Zubar opet govori: „Sestro, izvadite tampon!“

Sad se već štipam za obraz, da vidim je li ovo istina. Je li on njoj upravo reko da izvadi tampon? Šta ona sad tu ima vadit tampon i što će njemu njezin tampon? Perverznjačina koja ima bolesni fetiš!

Ona ga ignorira i dodaje mu samo par kušinčića od pamuka i opet ide ća. Pa i ne čudim se s obzirom kakve prijedloge ovaj manijak javno iznosi i to još u prisustvu pacijenta.

Onda mi je natisko te pamučine u usta i kaže držite tako deset minuta.

Ma neš' ti meni tako tiskat u usta, jer onda ne mogu lajat,a lajem i dok spavam!

U organizaciji Razvojne agencije Grada Dubrovnika DURA, uz partnerstvo RIT Croatia i Sveučilišta u Dubrovniku, u pripremi je treći po redu Hackathon Dubrovnik koji će se održati od 31. ožujka do 2. travnja. Radi se o jedinstvenom događaju koji okuplja IT stručnjake, programere, softverske inženjere, te druge profesionalce, odnosno kreativne i inovativne osobe s ciljem razvoja konkretnih IT rješenja koji imaju cilj promovirati koncept pametnog grada a primjenjivi su u lokalnoj sredini. Jedan dan, točnije 31. ožujka bit će ispunjen zanimljivim radionicama, nakon kojeg slijedi 36 sati pozitivnog “ludila” u kojem će se sudionici boriti za novčane nagrade,  ali i za razvijanje pilot projekata i njihovo implementiranje.

Podsjetimo, prvi Hackathon Dubrovnik održan je 2015. godine gdje je 25 iznimno talentiranih mladih ljudi u 48 sati stvorilo 11 izvrsnih aplikacija. Daljnji rezultati bili su još bolji – implementirana su tri projekta (Pametni parking, Dubrovnik Card App i Pametne prskalice) a osnovana su i dva startupa – Enum Software i Universal Industries. Drugi Hackathon 2016. godine bio je još uzbudljiviji. Uz mnoštvo zanimljivih radionica, u 48 sati realizirane su izvrsne ideje poput pametne kante za smeće, pametne autobusne stanice, pametnog sustava naplate autobusnih karata, sustava za punjenje baterija, sustava svjetlosne navigacije i sustava pametnih plaža.
Ljestvicu smo visoko podigli, a vrijeme izrade rješenja smanjili, tako da nas očekuje apsolutno napeto i uzbudljivo događanje! Hackathon Dubrovnik se ove godine sastoji od 4 radionice koje će se održati 31.03. (petak):
ARDUINO II.DIO
RAZVOJ IOS APLIKACIJA II.DIO
RAZVOJ ANDROID APLIKACIJA
RAZVOJ WEB APLIKACIJA

te od natjecateljskog dijela koji će biti 01. i 02. travnja (subota i nedjelja):

HACKATHON

Radionice će se održati u prostorijama DURA-e I na Kampusu Sveučilišta u Dubrovniku, dok će Hackathon biti u hotelu Royal Princess u dvorani Banquet Hall. Predavači i mentori su redom mladi talenti koji su i sami prošli iskustvo natjecanja na Hackathonu, osvajanja nagrada i implementacije vlastitih projekata. Smart City rješenjima pomogli su gradu u nekoliko bitnih aspekata, kroz uštedu proračunskog novca, širenje i unapređenje ponude potrošačima te brigom za okoliš i održivost.

Hackathon je izvrstan primjer ulaganja znanja i kreativnosti za dobrobit zajednice te Vas ovim putem još jednom pozivamo da se prijavite.Obećajemo dobru zabavu! Prijava i sudjelovanje u Hackathonu je u potpunosti besplatno.

Hackathon Dubrovnik 2017. sufinanciran je kroz EU Program Urbact - projekt TECH TOWN.

Informacije i prijave: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. / 099 536 1271

DURA

Župan Nikola Dobroslavić i pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, znanost i sport Marijeta Hladilo primili su u Palači Ranjini državne prvakinje u dvojcu na pariće u veslanju Ivanu i Josipu Jurković, članice VK Ošjaka.

Prvenstvo Hrvatske održalo se na zagrebačkom Jarunu gdje su sestre blizanke osvojile uvjerljivo prvo mjesto i ponovo postale državne prvakinje. Naime, veslačicama Jurković je ovo osmi put da su državne prvakinje u zadnjih šest godina, a osim toga bile su i nekoliko puta proglašavane najuspješnijom ekipom Vele Luke i dobitnicama županijske nagrade za izvanredna postignuća u sportu. Također, sudjelovale su na svim regatama kupa Dalmacije i mini kupa na kojima su osvajali prva mjesta.

Župan Dobroslavić čestitao je mladim sportašicama Jurković na postignutim rezultatima naglašivši da mogu biti uzor mladima te poželio sve najbolje u daljnjim natjecanjima.

DPP

U sklopu izložbe Udruženja likovnih i primijenjenih umjetnika Dubrovnik, koja je donedavno bila postavljena u predvorju dvorane Visia, našlo se i jedno zanimljivo slikarsko djelo koje prikazuje portret donedavnog gradonačelnika Dubrovnika Andra Vlahušića, autorice Ljubice Gjukić.

Portret prikazuje Vlahušića u nešto mlađim danima, pomalo zanesenog pogleda... E sad, motivi za slikanje političara, odnosno javnosti intrigantnih osobnosti obično su višeznačni. S jedne strane, nekad se tu radi o idolatriji, a nekad o ismijavanju. Motivi za oboje zapravo su prizemni, no ovo djelo posebno je i baš zato jer nije nastalo uz te opisane niske strasti.

Ljubica Gjukić za portal DubrovnikPress.hr objasnila je motive uz koje je ova slika nastala.
- Gledajte, razlozi nisu političke prirode. Ovo ulje na platnu je nastalo taman negdje u vrijeme kad je Vlahušić postao gradonačelnik, vidi se i na slici da nije novijeg datuma, odnosno da je Vlahušić bio nešto mlađi. E sad, zašto Vlahušić? Bio mi je interesantan figurom za odraditi portret, čisto gledajući s umjetničke strane. Meni je to izazov, kad je netko primamljiv izgledom za napraviti portret, a takav mi je bio i Andro Vlahušić. - rekla je Gjukić.

- Radila sam ja i druge portrete, recimo i Milana Bandića. Sad to sve para nešto povezano s politikom, ali nema veze to s tim. Da se razumijem, potpuno sam apolitična osoba i politika me ne zanima. Radila sam puno portreta, ali ovi neki koji prikazuju političare vjerojatno su u prvom planu zato što su oni to što jesu. Meni uopće nije bilo na pameti što je Vlahušić gradonačelnik Dubrovnika. - pojasnila je Gjukić.
Kaže kako Vlahušića ne poznaje osobno i kako on za ovo djelo vjerojatno ne zna.
- Mislim da Vlahušić uopće ne zna za ovu sliku osim ako mu tko nije prenio. Inače, nitko nije pokazao nešto interesa da je kupi tako da je na ovoj izložbi ULIPUD-a nisam prodala. - konstatirala je Ljubica.

Što se tiče njezinog slikarstva, prije je, kaže, imala galeriju u Zagrebačkoj ulici, a sada, kako je pojasnila, "ne živi od slikarstva jer se od toga danas ne može zarađivati već tu i tamo radi po narudžbi". No, što još slika osim portreta?
- Dragi su mi pejzaži, nešto senzibilnije kao balerine, ali slikam i dubrovačke vrtove, to mi je pravi izazov. Uvijek se vraćam na njih jer su mi uvijek posebni i tu se uvijek mogu izraziti na svoj način. - zaključila je za portal Dubrovnikpress.hr Ljubica Gjukić.

O Istanbulu, nekadašnjoj turskoj prijestolnici, kao znaku pored puta na raskrižju svjetova sve se zna. On je i Stambol i Konstantinopol i Carigrad. Samim tim i svojevrsni sentimentalni vremeplov kroz povijest koji ne ostavlja ravnodušnim milijune posjetitelja iz cijelog svijeta. No, što je maleni Dubrovnik velikom Istanbulu? Tek kuriozitet kao svjedočanstvo trgovačkog i diplomatskog odnosa moćne carevine s jedne i naizgled malene Dubrovačke Republike s druge strane ili pak odnos koji je određen da traje?

Osam milijuna ljudi godišnje posjećuje Istanbul.
Svašta je tu za vidjeti, od Velikog Bazara, najveće pokrivene place na svijetu do Aja Sofije čiji monumentalni značaj se ne treba niti objašnjavati, Plave džamije ili pak bezbroj drugih džamija... Dok smo sjedili u prostorijama Dubrovačkog simfonijskog orkesta, ima tome skoro godinu dana, lutnjist Edin Karamazov kazao je kako bi on ukinuo turizam, dodajući kako priznaje hodočašće, ali ne i turizam. Zvuči to na prvu kao buntovni revolt, ali zapravo jasno je na što je Karamazov mislio. Kao čovjek koji toliko putuje, njemu je i bliže i daljnje susjedstvo tek "avilija" s koje kreće na europske i ine glazbene pozornice.
Vodeći se tom idejom uz koju turizam predstavlja čekanje u redu i nervozno obilaženje znamenitosti, a hodočašće lutanje neznanim ulicama kao svjedočanstvo povijesti izmiješanih kultura, osnovni cilj dakle je pronaći tragove i znakove Dubrovnika u Istanbulu.

"PA GDJE JE VLAHUŠIĆ"

Prva dodirna točka svakako je Povelja o partnerstvu Dubrovnika i istanbulske općine Beyoglu. "Pa gdje je Vlahušić, hoće li mu se pozitivno riješiti ovo što se događa na Ustavnom sudu?", pita Melis Kaplangi iz protokola Općine Beyoglu. Eto, Vlahušić kao prva dodirna točka Dubrovnika i Istanbula i tema za razgovor s ovom simpatičnom damom.
- Nama je on bio toliko simpatičan, sve nas je osvojio svojim šalama, neposrednošću, najzaslužniji je što je potpisana Povelja o partnertvu. Odlično se slagao i s našim načelnikom Ahmetom M. Demircanom, oni su toliko skupa šetali, razgovarali... - govori Melis.

Općina Beyoglu je svojevrsni "Istanbul u Istanbulu". Nije ona toliko obimna, ima oko 250 tisuća stanovnika, no ujedno u njoj je smješteno i 50 posto svih hotelskih smještaja u Istanbulu. Dosta istanbulskih znamenitosti smješteno je upravo u ovoj općini. Moglo bi je se recimo usporediti s povijesnom jezgrom u Dubrovniku. Inače, jedna je to od 31 općine u Istanbulu.
- Potpisali smo sporazum 21. listopada 2014. Sve je išlo preko Vlahušića, on je došao u kontakt s nama preko turskog veleposlanika u Zagreb, nakon toga posjetio je Demircana. Postoji tu jasna povijesna veza naših gradova. Mi smo ipak bili veliko carstvo pa ste vi nama plaćali da vas ne napadamo. - kaže Melis kroz smijeh.

- Uglavnom, Vlahušićeva želja bila je da se potpiše sporazum jer želi da Dubrovnik bude u odnosima sa svim za njega povijesno značajnim gradovima. Tu su se Demircan i Vlahušić našli, kasnije smo mi posjetili Dubrovnik. Imaš osjećaj kad se šetaš Gradom da šetaš kroz povijest. - objasnila je Kaplangi.

CILJ SE TURISTIČKI POVEZATI

No, koje su prednosti ove povelje? Pobratimstvo među gradovima po pravilu ipak nije samo formalnost političke direktive, potreba je to većih dimenzija. Beyoglu, kao "Istanbul u Istanbulu", kao luka različitih carstava i Dubrovnik, kako ga zovu biser Mediterana. Sve skupa s perspektivama u smislu međusobnih potpora i suradnje.

- Osnovni cilj je da se i turistički povežemo. Za Turke je malo nezgodno što sad treba viza, ali sigurno da će doći do većih turističkih dolazaka. Tu su sad i letovi između ova dva grada i pomaci su već vidljivi. Želja je približiti kulturu, mi smo pripremali veliku izložbu u Dubrovniku koja je sad na čekanju zbog političke situacije u vas, a i Dubrovački simfonijski orkestar je trebao doći u Istanbul, do čega nažalost nije došlo jer je dva dana prije se dogodio teroristički napad. Sve to zasigurno će se dogoditi. - konstatirala je Melis.

KONZULAT DUBROVAČKE REPUBLIKE

Usred istanbulske povijesne raskoši nalazi se i - konzulat Dubrovačke Republike.
Kako je na svijetu ipak više sličnosti nego različitosti, on je danas djelomično pokriven jednim reklamnim ekranom, eto baš kao što je prošlog tjedna na prozoru na Stradunu osvanuo televizijski ekran.
- Mi smo uputili notu Općini, vjerujemo kako će se on skinuti. - govori konzul Republike Hrvatske u Istanbulu Ivan Mirković, koji je rekao i više o samom tom povijesnom konzulatu.

- Ono što mi znamo je da su se za vrijeme Otomanskog carstva tu otvarali konzulati mnogih europskih država. Jasno, bilo je to vrijeme u kojemu je postojala sultanova naredba da se ne napadaju brodovi Dubrovačke Republike što kao povijesna činjenica govori o dobrom odnosu No, ima tu još nešto zanimljivo. Davno sam čitao podatak u članku jedne novine, to je bio Fokus u bivšoj Jugoslaviji, a tekst je bio o dubrovačkoj zajednici koja se u 19 stoljeću tu naselila. - objašnjava Mirković, inače rođeni Zadranin.
- Naselili su se ljudi koji su imali trgovačke veze s Dubrovnikom i Istanbulom. Dan danas postoje potomci tih doseljenika. Po prezimenima se mogu razaznati. To su Pušići, Amančići.... Što iz Dubrovnika, što kod Jablanca kod Rijeke. Oni su bili trgovci pa je tu otvoren konzulat koji je prioritetno bio trgovačko središte, a potom naravno i političko. - rekao je generalni konzul Mirković.

- Ti ljudi koji su se doselili nikad nisu uzeli tursko državljanstvo. Sad, kad je došlo do raspada Jugoslavije, svi su manje više uzeli hrvatsko državljanstvo. Mi smo to slučajno otkrili jer sam bio na talijanskom groblju i vidjeli smo hrvatska prezimena. - dodao je Mirković, koji je istaknuo i današnju konotaciju ovih dvaju gradova, ističući, dobre današnje odnose ovih naizgled dvaju svjetova, uvedene letove gdje opet ističe Vlahušićevu ulogu...
I tako, malo po malo, kraju ide i razgovor s konzulom, ali i hodočašća istanbulskim ulicama koje bilježe tri carstva; Rimsko, Bizantsko i Otomansko. Ostavili su oni tragove pa je zato tamo na Bosporu i oko njega, istočno od zapada i zapadno od istoka, povijest postala neumitna mistika, čiji su dio i znakovi Dubrovnik, s nedvojbenim pogledom na budućnost. A sve kao po nekom nepisanom pravilu po kojemu je različitost uvijek i motiv privlačenja.

Nakon vrlo uspješnog prošlotjednog sajma cvijeća u Gružu, Turistička zajednica grada Dubrovnika u suradnji s Gradom Dubrovnikom organizira ovu subotu od 7.30 sati do 16 sati drugi sajam cvijeća. Ovaj će sajam biti organiziran na trgu na Pošti Lapad, što je izvrsna ponovljena prigoda za sve koji nisu uspjeli kupiti sadnice u Gružu da iz velikog izbora odaberu one najljepše za svoje vrtove i balkone.

Sudjelovat će sljedeće tvrtke:
Vrtlar d.o.o. – Dubrovnik, CZR Josipovac – Župa dubrovačka, OPG Simatović – Župa dubrovačka, OPG Meštrić- Bjelovar, OPG Valent – Varaždin, OPG Mesarić – Mali Bukovec, Rasadnik Agrovrt – Metković, OPG Bagić – Kutina.

Iskoristite prigodne cijene, veliki izbor i posjetite sajam cvijeća u Lapadu u subotnje jutro, te uredite svoje vrtove, balkone i okućnice za ljepši Grad!

TZ grada Dubrovnika

Ususret turističkoj sezoni postavljaja se sat u Gružu. Inače, ovakav sat već se može vidjeti i u drugim dijelovima Dubrovnika poput Pila, Pošte Lapad ili Mokošice.

V.S.

Župan Nikola Dobroslavić i pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, znanost i sport Marijeta Hladilo primili su u Velikoj vijećnici vaterpolske osvajače prvenstva Hrvatske 2017., mlađe kadete Korčulanskog plivačkog kluba. Također, primili su i vaterpoliste iz kategorije nade i kadeti KPK-a.

Naime, osim što su ove godine mlađi kadeti osvojili prvenstvo Hrvatske u vaterpolu koje se održalo u Splitu, također su osvojili i prvenstvo 2016. godine kada su nastupali kao nade KPK-a.

Župan Dobroslavić čestitao je vaterpolistima na uspjehu naglašivši da je rezultatima, uz njihov entuzijazam i rad, pridonijela i izgradnja plivačkog bazena 2012. godine. Poželio im je sve najbolje u daljnim natjecanjima te uručio prigodne poklone.

Prijemu je prisustvovao i gradonačelnik Korčule Andrija Fabris koji se zahvalio Dubrovačko-neretvanskoj županiji na podršci u radu i razvoju Korčulanskog plivačkog kluba.

DPP