Dubrovnik Press Dubrovnik Press
  • Naslovna
  • Aktualno
  • esPRESSo
  • Marketing
  • Kontakt
  • Pretraživanje

Drugi koncert učenika Umjetničke škole Luke Sorkočevića s DSO-om

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 20 Ožujak 2017

Dubrovački simfonijski orkestar će u utorak, u tvrđavi Revelin, drugi put ove godine održati koncert s mladim glazbenicima Umjetničke škole Luke Sorkočevića. Koncertom će ravnati Slobodan Begić, a ovoga puta nastupit će šest učenica i jedan učenik. Početak koncerta je u 20 sati.

Publika će imati priliku poslušati sljedeće mlade glazbenike: Meri Anastasov, violina; Mara Margaretić, sopran; Lucija Marinović, violina; Karmen Maškarić, violina; Tana Michl, klarinet; Jakov Varezić, saksofon i Nina Zvone, violončelo.

Cijene ulaznica su od 50 do 100 kuna, a građani mogu iskoristiti i povlaštene cijene: 10 kuna za korisnike Libertasovog pokaza, 20 kuna za umirovljenike, za građane stare gradske jezgre i studente s kulturnom iskaznicom besplatan ulaz te 30% popusta za građane na standardne cijene ulaznica. Navedene ulaznice mogu se kupiti isključivo na blagajni Dubrovačkog simfonijskog orkestra, dok se standardne ulaznice mogu kupiti u Luži i gift shopu Dubravka. Ulaznice se mogu kupiti i sat vremena prije početka na ulazu.

Ostale informacije dostupne su na broj telefona 417 110 te na mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

DSO

Jeste li čuli za australski rock bend The Dubrovniks? Poslušajte ih, opjevali su i Dubrovkinje

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 18 Ožujak 2017

Jeste li čuli za australski rock bend The Dubrovniks? Prije pojave Youtube-a malobrojni Dubrovčani znali su za oviu australsku grupu, a riječ je o bendu osnovanom danas već davne 1986. godine.

Zašto je dobio ime po Dubrovniku. Jednostavno, nakon što je bend nosio ime The Adorable Ones godinu kasnije u čast osnivačima benda koji su porijeklom iz Grada ime je promijenjeno u The Dubrovniks, a osnivači su Roddy Radalj i Borisu Sujdović.

Grupa je uz niz singlova izdala i četiri albuma, Dubrovnik Blues (1989. godine), Audio Sonic Love Affair (1990.), Chrome (1992.) i Medicine Wheel (1994.), a članovi benda razišli su se 1995. No prije dvije godine The Dubrovniks je poonovo okupljen i bend je odradio turneju koja je osim Australije uključivala Grčku, Španjolsku i Austriju.

Poslušajte dio njihova opusa. 

[youtube url="https://www.youtube.com/watch?v=ni53Ir2OcmQ"]

maxresdefault

[youtube url="https://www.youtube.com/watch?v=sPmDHB8FT7Q"]

D1395

[youtube url="https://www.youtube.com/watch?v=atafvUEAZmg"]

cover

[youtube url="https://www.youtube.com/watch?v=2WuKA5mD7ZM"]

dubrovniksmedc

D.M.

Na Lokrum od 25. ožujka, po pokaz u Lužu

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 16 Ožujak 2017

Javna ustanova Rezervat Lokrum počinje s redovitim plovidbama od subote, 25. ožujka. Brodovi plove od 10 do 15 sati svako sat vremena, a zadnja povratna plovidba je u 16 sati.

Od ove godine kupnja karata i izdavanje svih drugih vrsta pokaznih ulaznica vršit će se u Luži (pored skalina Kina Sloboda) svakog radnog dana od 9 do 13 sati te svake subote od 9 do 12 sati.

Karte se neće prodavati u uredima ustanove na Pločama.

Cijena pojedinačne karte s prijevozom ove godine iznosi 120 kuna.

Promjene plovidbenog reda i cjenik možete naći na web stranicama www.lokrum.hr.


Javna ustanova Rezervat Lokrum

Akcija na Šipanu uz Svjetski dan voda

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 20 Ožujak 2017

Povodom Svjetskog dana voda koji se obilježava 22. ožujka, Upravni odjel za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Dubrovnika, u suradnji s DART udrugom bez granica i galerijom Artur Sebastian Design organizirao je ekološko-edukativnu akciju na otoku Šipanu.

Tom prigodom Marija Goravica upoznala je sudionike s tradicijom i važnosti očuvanja izvora Šipun i Šipanskog polja, a potom su sudionici očistili i uredili površinu oko samog izvora.
sipdanvoda2U akciji su, osim predstavnika upravnog odjela, članova i volontera udruge DART, sudjelovali i pripadnici Dobrovoljnog vatrogasnog društva Šipan i Dobrovoljnog vatrogasnog društva Suđurađ, te lokalno stanovništvo.
Akcija je rezultirala daljnjim planiranjem  projekata i programa očuvanja i revitalizacije otoka.
sipdanvoda

DPP

Učenici OŠ Mokošica treći na školskom PH u judu

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 17 Ožujak 2017

Učenici Osnovne škole Mokošica osvojili su treće mjesto na Državnom prvenstvu osnovnih škola u judu. Natjecanje je održano u Sportskoj dvorani Marina Cvetkovića u Opatiji, a natjecale su se pobjedničke škole s poluzavršnih prvenstava iz cijele Hrvatske.

Svaku ekipu predstavljalo je 13 učenika koji su se natjecali u pojedinačnoj konkurenciji, a zbrajanjem pojedinačnih bodova utvrđen je ekipni plasman. Svi učenici OŠ Mokošica ostvarili su izvanredne rezultate na državnoj razini, koji su ih doveli do ekipno ostvarenog 3. mjesta. Posebno su se istaknuli učenici razredne nastave koji su skupili najviše bodova od svih škola u Hrvatskoj.

Učenici razredne nastave koji su nastupali za OŠ Mokošica su: Stipe Prčan (-30kg), Mate Pezo (-30kg), Marin Perger Milutinović (-34kg), Andrej Vukorep (-34kg), Leon Tomašević (-42kg), Orlando Vuleša (-46kg) i Luka Ivanković (+46kg).

Na natjecanju su sudjelovali i sljedeći učenici predmetne nastave: Nikša Čikato (-42kg), Bruno Bencek (-46kg), Antonio Milutinović (-55kg), Mario Lonco (-66kg), Dominik Nemedi (+66kg) i Maroje Tovarac (+66kg).

Ekipni poredak: 1. mjesto: OŠ Filipa Lukasa (Kaštel Stari), 2. mjesto: OŠ Bogumila Tonija (Samobor), 3. mjesto: OŠ Mokošica (Mokošica), 4. mjesto: OŠ Josipa Kozarca (Vinkovci), 5. mjesto: OŠ Ivan Goran Kovačić (Duga Resa), 6. mjesto: OŠ Čakovec (Čakovec), 7. mjesto: OŠ Fran Krsto Frankopan (Krk).

Podsjetimo, učenici OŠ Mokošica prethodne su godine bili ekipni viceprvaci Hrvatske.
judmok1judmok3judmok4judmok5judmok6

DPP

Učenici "Luke Sorkočevića" nastupili u Tivtu

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 14 Ožujak 2017

Učenici Umjetničke škole „Luke Sorkočevića“ pod ravnanjem dirigenta Slobodana Begića, a pod nazivom „Muzika stvara prijateljstva“ održan je u koncertnoj dvorani Muzičke škole Tivat.

Učenici „Luke Sorkočevića“ izvodili su djela Sorkočevića, Brahmsa, Beethovena, Hačaturijana, Šostakovića i Straussa. Riječ je o koncertu kojim su ravnatelji tivatske i dubrovačke škole Pina Bubanja i Dživo Brčić započeli suradnju, a koja bi koncem travnja trebala rezultirati i koncertom tivatskih učenika u Dubrovniku.

Koncertu je nazočio i zamjenik župana Davorko Obuljen.

DPP

Župan Dobroslavić primio članove Judo kluba Dubrovnik 1966

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 20 Ožujak 2017

Župan Nikola Dobroslavić i pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, znanost i šport Marijeta Hladilo primili su u Palači Ranjini srebrene kadetske  judaše JK Dubrovnik 1966  Anđelu i Luku Violića te brončanog veteranskog judaša Igora Jankovića.

Judoka Anđela Violić osvojila je srebro u kategoriji do 70 kilograma na Europskom kadetskom kupu u Antalyji u Turskoj dok je njezin brat Luka Violić osvojio titulu kadetskog doprvaka Hrvatske u kategoriji do 90 kilograma na državnom natjecanju koje se održalo u Zagrebu. Treći nagrađeni judaš je Igor Janković  koji je osvojio treće mjesto na Državnom prvenstvu Hrvatske za veterane u Rijeci, u kategoriji do 73 kilograma.

Župan Dobroslavić čestitao je judašima na postignutim rezultatima, poželio uspjeh u daljnjim natjecanjima te uručio prigodne poklone.
judozupprim

Z.R.

Varalice je najbolje potezati „koncem“

Šime Duvančić esPRESSo 17 Ožujak 2017

Sada, kada na raspolaganju imaju više vrsta struna, udičari, ne samo manje iskusni, imaju problem odabira najprikladnije za određene načine i uvjete lova. Najlakše je spinerima, onima koji love spinning tehnikom povlačenjem varalica s mjesta

Naime, u takvom ribolovu najviše do izražaja dolazi superiornost suvremene, PE višenitke, koju kod nas nazivaju konac, ali i pletenica ili upredenica te „Dinema“, „Spectra“, po najpoznatijim trgovačkim nazivima te strune.  

Više je razloga za to. Te strune ispletene od velikog broja vrlo tankih niti, osim što su snažnije od najlonskih iste debljine, puno su i otpornije na habanje, što je neobično važno u lovu po plićacima. No, najvažnija prednost te strune kad je u pitanju spinanje, jest ta što omogućava znatno dalje odbačaje varalice. Tako, primjerice, pletenicom promjera 0,10 - 0,12 mm, odnosno nosivosti 4,0 – 5,7 kg, 12 grama teška varalica može se odbaciti oko 70, a ona od 20 grama gotovo 80 metara. Najlon slične nosivosti, odnosno promjera 0,23 - 0,35 mm, omogućit će istim varalicama nekoliko metara kraći let.

Još je veća razlika kod struna veće nosivosti. PE višenitkom promjera 0,20 - 0,25 mm odnosno nosivosti 8,5 – 14,5 kg, varalice spomenutih težina mogu se odbaciti 55 i 65 m, dok im čak upola kraći let omogućava najlon iste nosivosti, odnosno promjera 0,35- 0,45 mm.

Jedna od osobina PE višenitke je i neistezljivost. Zapravo, ona se isteže svega 2 do 7 posto, zbog čega je kontra s njom iznimno jaka i na velikim daljinama. Zato se višenitkom može zakačiti lubin koji na 50 metara daleko samo ispituje mamac, dok je to najlonom nemoguće jer se on isteže 20 do 30 posto, pa ne prenosi kontru na tu daljinu.
img0215 SJ IglicaNo, neistezljivost može imati i loše posljedice, osobito za ribiče naviknute na varaličarenje najlonskom strunom. Jaka kontra na koju su naviknuti u lovu najlonom, višenitkom lomi pribor. Zato u lovu višenitkom treba kontrirati samo laganim podizanjem štapa u vis. Zatim valja vrlo oprezno spustiti štap i što brže namotavati strunu. Nužno je i podesiti kočnicu role mekše nego za najlon. Dobrodošao je i malo elastičniji, sporiji štap.    

Međutim, ni sve to ponekad nije dovoljno. Naime, na rolama koje paralelno slažu strunu, a takve su sve strune i veliki broj suvremenih, zategnuta pletenice se duboko usijecaju u prethodne namotaje, pa pri izvlačenju na mjestu usijecanja dolazi do zastoja, udara, što najčešće završava pucanjem štapa ili barem ispravljanjem udice. Da bi se izbjegao gubitak plijena zbog toga, potrebno je koristiti role koje strune slažu unakrsno, pod kutom, a to mogu samo role koje imaju promjenjiv hod kalema. Takav hod imaju samo role s beskrajnim vijkom („worm shaft“) za pokretanje kalema.

Polietilenska vlakna, od kojih su načinjene suvremene PE višenitke, bijele su boje i neprozirna. Obojene ili ne, višenitke su vrlo vidljive, što pomaže varaličaru u preciznom vođenju varalice između priobalnih prepreka. Najbolje je rabiti fluoroscentno crvene, narančaste, žute ili plave. Te se boje najbolje vide u pjeni valova i mutnoj vodi, ako i u sumrak, te danju bez sunca.

Međutim, oprezne ribe poput lubina neće napasti mamac kad vide strunu kojom je vezan. Zato, barem u dnevnom varaličarenju valja ispred mamca postavit najmanje 30 do 50 cm najlonske strune.

Netipični umjetnik Goran Ružić: Izložbe se danas svode na ekipu kojima je prioritet hrana i piće

Vedran Salvia esPRESSo 12 Ožujak 2017

U svijetu stvarnog i nestvarnog slikarstvo je kao jedna savršena kulisa s vječitom tajnom izraza i opredjeljenja, pa se baš zato jasno razaznaju tipični od netipičnih slikara. Ovi prvi, recimo, mogli bi biti vječno sa štafelajem i na izložbi s kakvom leptir mašnom, a ovi drugi, kojima se slikarstvo jednako cijedi kroz prste, počesto izaberu i neki drugi put, a i do izložbi im nije stalo... Takav je, recimo, sugovornik portala Dubrovnikpress.hr Goran Ružić, slikar po smislu pa i shvaćanju svijeta, ali ne i vokaciji. On je odabrao turizam, stvara tek za svoju dušu; bez šušura, viđenijih gostiju i ostalih čuda nad čudesima raznoraznih izložbi. "Meni je to samo sebi svrha", govori Ružić dok govorimo o stvarnosti današnjeg likovnog stvaranja iz nadasve interesantnog kuta realnosti u kojemu živi njegovo slikarstvo.

Zato i jest malo neobično da je prvi put s 33 godine izlagao na nedavno otvorenoj izložbi "Dubrovački likovni trenutak 3", koja je otvorena u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik. Izložbe, dakle, kao da mu nisu drage. Govori i da u budućnosti ne bi izlagao nikako drugačije nego skupno, baš kao na ovoj izložbi.

IZLOŽBE SU NUŽNO ZLO

- Rekao bih da se po izložbama uvijek skuplja ista ekipa kojima je prioritet hrana i piće. U Zagrebu je isti princip na otvorenjima. Uvijek isti ljudi u istoj, najboljoj koju imaju, odjeći rade gužvu kraj stola s "cateringom". A koja je stvar sa slikarom... Često je slučaj kad netko napravi izložbu, da mora jednu sliku „pokloniti“ galeriji, sam kupuje hranu i piće, a na kraju ništa ne uspije prodati. Imao sam kolege koji su bili poslije toga po dva mjeseca u financijskim problemima. A i tu je jedan veliki sajam taštine. Prave se izložbe da obitelj bude ponosna. Na to se danas svode izložbe. - rezonira Ružić.
gruzic1A koja je priča njegovog umjetničkog puta? Govori kroz smijeh: "Kao dječaku su mi govorili da lijepo crtam." A onda? Išao je u školu za klesara u Brač. Ipak, vratio se u Dubrovnik. Upisao Umjetničku školu Luke Sorkočevića. Nakon srednjoškolskog školovanja pokušavao je četiri godine upisati Grafički dizajn u Splitu. Na kraju se odlučio za Zagreb. Ovaj put Filozofski fakultet, odnosno ukrajinski jezik i informatologiju. Dodaje: "To malo tko studira, imaš dosta siguran upis". No, na nagovor obitelji, kako je već bio u Zagrebu, pošao je na prijemni na Akademiji i "upao".

NEZADOVOLJAN AKADEMIJOM U ZAGREBU

- S obrazovanjem stečenim na akademiji nisam zadovoljan, da se vratim unazad upisao bih drugi fakultet. U Zagrebu je na tom studiju živi užas. Obiteljsko-politički klanovi koji su sami sebi svrha ne rade ništa na samom obrazovanju studenata. Svaki profesor ima svoje "radno" vrijeme kojemu se student mora podređivati bez obzira na raspored. - pojasnio je.
gruzicslika3- Tamo se većinom sjedi i filozofira, malo se radi a puno priča... Čast iznimkama, naravno, uvijek ih ima. Meni je smiješno, blesavo da moraš zidom teksta braniti rad koji je, nakon što napusti umjetnika, priča za sebe. Radovi govore sami za sebe. Ovako se sve svodi na opravdavanje i objašnjavanje djela. - govori Goran.

Nakon toga, zaposlio se u jednom marketinškoj tvrtki u Zagrebu za koju je radio CAD nacrte te dizajn. I, odjednom, povratak u Dubrovnik.

- Pošao sam na godišnji odmor, vratio se u ponedjeljak i dao otkaz. Bilo je tu stvari koje su se nakupile, ali odlazak iz Zagreba je bio iznenadan. No, odlučio sam poći. Svirao sam tada u dva benda. Javio sam im da odlazim, u srijedu odjavio stan, u četvrtak bio u Dubrovniku. Preporodio se doslovno. - ističe Ružić.

NAJDRAŽI MU REALIZAM

Onda je počeo rad u turizmu, dok zimi radi grafički dizajn za pojedine dubrovačke tvrtke... No, prije nego se uhvatimo malo tog narativa, idemo još malo o slikarstvu.
gruzicslika2- Najdraži mi je realizam, priča svjetla i sjene. Moje slike nastaju na tamnome. Puno drugih rade na bijelom platnu, ja počinjem s crnim i iz toga izvlačim svjetlo. Taj neki „naopaki“ način mi je draži i logičniji. Tama je početak na kojemu svjetlo gradi oblike objasnio je Goran.

Ekstremno apstraktna umjetnost, kao i ona konceptualna nisu za njega.

- Da bi se bavio s tim moraš naučiti zanat. Naučiti plesti da bi mogao isplesti džemper, a ne ga plesti na neki svoj način, a da ne znaš ni osnove. Tu mi je bilo smiješno i paljenje auta u Mokošici. Na stranu paljenje, ali sama priča kako je paljenje auta moguće u Mokošici, kao da odgovara vremenu. Može odgovarati samo 1991. godini. Čovjek iz Zagreba došao u Mokošicu zapaliti auto jer to odgovara Mokošicu. Ma, da sam ga ja zapalio iz Mokošice, pa ajde... - govori kroz smijeh.

Danas, on stvara digitalno.

gruzic4- Stvar je da se čovjek prije desetak godina i nekako mogao baviti umjetnošću, prodavao sam slike i prije nego sam upisao faks. Počela je kriza... Što je prvo što se eliminira? Kultura. Više ljudi nisu kupovali slike. Prednost digitalnoga je što se može brzo napraviti/reproducirati/korigirati. Inače, radim na jednoj slici 15 dana. A ovdje tri sata... Kako inače radim ulje na platnu, treba se sušiti, itd. Cijeli svijet se ubrzao, ljudi nemaju više koncentraciju i previše je „šumova“, nitko više nema koncentracije čitati tekst duži od 2 rečenice. Prilagodio sam se tome. Osim toga, gdje bi sa svim tim slikama? Evo, sad u Zagrebu još imam puno radova koje nekako trebam dovući ovdje. - kazao je Ružić.

Na pitanje može li se zamisliti da se bavi samo sa slikarstvom odgovara "kako mu je to dosadno jer se nikad ne želi baviti samo s jednim budući da to postaje automatika a automatika je dosadna". A da se bavi, misli li da se od toga može živjeti?

- Može se preživljavati. Osim nekoga tko ima stalne kupce, odnosno mecene - rezonirao je.

ŽELJA MU SE OSTVARITI KROZ "GAMING" INDUSTRIJU

On živi od turizma ljeti, a od dizajna zimi. Radi za jednu turističku agenciju u Gružu. Kao nominalno rečeno umjetnik, što on misli o svim ovim nekim pričama o Gradu koji gubi nekakvo svoje, uvjetno rečeno, veliko "g"?

- Tu je uvijek isto pitanje koje uvijek ima isti odgovor. Svugdje je ista priča s turizmom i to će sve doći na svoje s vremenom. Dobro, postalo je malo bezobrazno sa stolovima, ne možeš proći da ne ideš "cik-cak". Ali, isti ti zimi se žale što nema nikoga. Meni se čini da se ljudi žale kad imaju sve. Previše vremena pa im je dosadno u životu pa idu sami sebi na živce. - uz smijeh pojašnjava Ružić.
gruzicslikaZa kraj, rekao je u čemu bi se zapravo želio ostvariti, odnosno kako bi htio povezati svoj slikarski nerv s grafičkim dizajnom koji postaje sve veća ljubav.

- Moja želja je ostvariti se kroz "gaming" svijet. I taj svijet mi je uzor u slikarskom stvaranju. Slikarstvo je za mene zastarjelo, medij je zastario., Ovo sve vezano za sliku tu završava kad ona nastane. U "gaming" industriji stvar je puno šira, priča je šira. Hrvatska je malo tržište za išta, ali ovo je ionako svjetska, globalna stvar, nevezana za lokaciju. A meni je bitan kreativni proces. Bio bih sretan da mogu naći u Dubrovniku pet ljudi da idemo raditi igre. Treba vjerovati i raditi. Ne bih volio imati 60 godina i reći: "Mogao sam, ali nisam". Radit ću na sebi da možda dođem do toga, koliko vrijeme dopušta. I mislim da je to poanta svega. Ne žaliti za ničim, znati da si dao sve od sebe. - zaključio je za portal Dubrovnikpress.hr Goran Ružić, netipični slikar koji valjda baš iz slikarstva, kao onog najšireg svijeta nestvarnosti, a baš zato jer je u njega uključena mašta, izvlači svoje druge adute stvaranja.

Ključna utakmica pred jugašima

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 20 Ožujak 2017

Utakmica u srijedu je ključna za plasman na Final six. Čeka nas težak protivnik protiv kojega smo u prvoj utakmici u Barceloni jedva iščupali bod. Jako su brzi, gaje vaterpolo koji nam apsolutno ne leži, ali poznamo ih dobro, sve smo podredili ovoj utakmici. Vjerujem u svoju momčad, koja je pokazala kako je najjača onda kad najviše treba. - na konferenciji za novinare kazao je o susretu osmog kola Lige prvaka u Gružu protiv Barcelonete trener Juga Vjekoslav Kobešćak.

Kapetan momčadi Marko Bijač vjeruje u pobjedu.
- Posljednje utakmice pokazale su kako je mala kriza koju smo imali tijekom veljače iza nas. Prema kraju sezone forma je u usponu i vjerujem kako ćemo u srijedu biti na visini zadatka i upisati pobjedu koja bi značila i konačnu potvrdu plasmana na Final six. - rekao je Bijač.

Najbolji poznavatelj Barcelonine momčadi i njen dugogodišnji igrač Felipe Perrone posebno ističe jednu stvar.
- Obrana. Njihova obrana na čelu s Lopezom ključ je svega. Iz nje kreće brzi kontranapad iz kojega su strašno opasni. Ukoliko nam realizacija bude na nivou i ako spriječimo kontre, vjerujem kako ćemo se nakon utakmice veseliti. - kazao je Perrone.
JUG 0407- Na kraju bi iskoristio priliku i pozvao sve ljubitelje vaterpola da nas dođu podržat u srijedu i uživaju u vrhunskom vaterpolu. - kazao je na kraju konferencije Jugov trener.

Utakmica osmog kola LEN Lige prvaka Jug CO - Barceloneta igra se u srijedu s početkom u 20 sati uz uz izravan prijenos na programu Arenasport 1.

DPP

Župan Dobroslavić primio trostrukog kadetskog prvaka Hrvatske u plivanju Maria Šurkovića

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 17 Ožujak 2017

Župan Nikola Dobroslavić i pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, znanost i šport Marijeta Hladilo primili su danas u Palači Ranjini trostrukog kadetskog prvaka Hrvatske Maria Šurkovića.

Na Prvenstvu Hrvatske u plivanju za kadete koje se održalo u Dubrovniku, plivač Mario Šurković ostvario je veliki uspjeh osvojivši tri zlatne medalje, i to u utrkama 100 i 200 leđno te 100 slobodno. Također, u svim utrkama isplivao je osobne rekorde.

Župan Dobroslavić čestitao je mladom plivaču Šurkoviću na postignutim rezultatima naglašivši da može biti uzor brojnoj djeci i mladima, poželio uspjeh u daljnjim natjecanjima te uručio prigodan poklon.
IMG 4316

Z.R.

Neka sveta Cvijeta bude s vami i nami

Vlaho Aničić esPRESSo 12 Ožujak 2017

Pamtim samo sretne dane. Poput onog kad je u naše živote ušla unikatna mokoška ikona, naša susjeda Cvija. Da njeno ime ne bi percipirali seljačkim, odlučila ga je promijeniti u Cvijeta. Ne u dokumentima naravno, jer to košta. Jednom prilikom je rekla Štefu iz Croatia busa:
- Zimus me je pomelo s vami! Neću više ići s vami!

Očevici kažu da je Štef blijedo pogledo ne izustivši ni riječi. Iako se nikome nikad nije predstavljao, svi su znali da se zove Štef zato jer na podlaktici ima istetovirano „Štef“ velikim slovima. Koji kurac imaš trošit riječi kad to možeš riješiti vizualno.

Moj frend Ante, koji sad znoji jaja u Irskoj, Cvijetu zove Flower i smatra je najvećom facom na svijetu. Prilikom tog zajedničkog putovanja za Zagreb, koje neće nikad zaboraviti, ona mu je u Neumu kupila i poklonila rahat lokum, iako joj je netom prije toga rekao da mu je to nešto odvratno.

Sva rastopljena od ljubavi na svoj imendan, zvala je svog muža s našeg telefona:
- Znaš li ti koji je danas dan?
- Nedjelja!
- I još i još?
- Ne znam!
- Hajde sjeti se, sjeti se!

On otamo biće opet govori da ne zna.

Glasom razdražene zvijeri rasprčila je u slušalicu:
- Sveta Cvijeta, Bog te ubio!

Neoprostivo je da ne zna za svetu Cvijetu, za koju inače svi znaju! Jadnik se sad vjerojatno ispričava i čestita imendan što u Cvijeti budi rapidnu konverziju osjećaja, pa ljupko odvraća triput:
- Hvala lijepa, hvala lijepa, hvala lijepa!

Poklapa slušalicu, okreće se prema nama i kaže:
- Kukavac nezna ni koji je dan!

Za jednu Staru godinu, radio Dubrovnik je dijelio nagrade onima koji uspiju dobiti vezu i ostave samo ime. Dobivši vezu se potpuno rastopila i poželjela im glasićem nevinog cvijeta dobru večer. Nakon uljudnog odgovora, obavijestili su je da je zadnja slušateljica u programu i da joj kao nagradu mogu ponuditi bocu šampanjca jer je jedino to ostalo. Tada im je ushićeno rekla:
- Daj šampanjac, daj šampanjac!

No imala je i još jedan, mrvicu specifičan zahtjev:
- Hoćete li mi snimiti kasetu?
- Koju?
- Od Trubadura!

Nakon kratkog muka, čuo se smijeh i uslijedio je odgovor:
- Hoćemo…vi donesite praznu kazetu i pare i ostavite na porti!
- Ne, ne pare! Ne pare!
- Kako ne pare! Samo vi dođite, donesite kazetu i pare i nema zime, nego će počet proljeće!

Počela je već odjavna špica i taktovi poznate „Serenada Gradu mom“. U jeku stiha „Volim ja moj Dubrovnik“, Cvijeta se dere u slušalicu:
- Hoćete li mi snimiti kasetu? Halo! Halo?

Odgovora nije bilo pa je svom snagom opizdila slušalicom u telefon i slušalica se slomila. Ne reagirajući na lom moje dragocjene imovine, glasno je pozdravila osoblje radio Dubrovnika:
- Ma jebo vam pas mater! U poneđeljak odma idem tamo, jamljam šampanjac i nosim im kasetu!

- A pare? - skrušeno upitah.
- Ne, ne pare, ne pare!

Tada smo počeli vrištati od smijeha, a ja sam se valjao i po podu.

- Koji vam je đavo, jeste li vi normalni? Pa vi niste normalni!

To je drugi put da nas je optužila da smo nenormalni, a prvi put je bilo jedne subote kad je ko furija uletila u kuću malo prije 8 i zaurlala:
- Još spavate, vrag vas odnio, ustajte, 8 je sati, pa vi niste normalni!

Eto, mi nismo normalni. Neka sveta Cvijeta bude s vami i nami.

Stranica 526 od 539

  • 521
  • 522
  • 523
  • 524
  • 525
  • 526
  • 527
  • 528
  • 529
  • 530
© 2026 Verbum publicum d.o.o. DubrovnikPress.hr Sva prava zadržana

Powered by DromedarIT.NeT

  • Impressum
  • Uvjeti korištenja
  • Naslovna
  • Aktualno
  • esPRESSo
  • Marketing
  • Kontakt
  • Pretraživanje

Kolačići (cookies)
Ova web stranica koristi kolačiće. Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcije i uvijek su aktivni. Analitički kolačići pomažu nam razumjeti kako koristite stranicu, a marketinški omogućuju prikazivanje relevantnog sadržaja.