Dramski program 76. Dubrovačkih ljetnih igara započeo je u nedjelju premijernom izvedbom kultnih Goldonijevih „Ribarskih svađa” pred prepunim gledalištem u parku Umjetničke škole. Predstava je nastala u koprodukciji Dubrovačkih ljetnih igara, Kazališta Marina Držića i Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, u režiji Krešimira Dolenčića, po prijevodu i adaptaciji Morane Čale na dubrovački govor. Predstava u izvedbi festivalskog dramskog ansambla na programu je do četvrtka 17. srpnja, a sve izvedbe su rasprodane.

Glumačku podjelu čine: Joško Ševo (patrun Tonko, vlasnik ribarnice), Ksenija Prohaska (gospođa Pavle, žena patruna Tonka), Nika Lasić (Luce, djevojčica, sestra patruna Tonka), Bojan Beribaka (Đivo, mladi ribar), Nikola Radoš (Baldo, mladić, vrat patruna Tonka), Borko Perić (patrun Nikša), Angela Bulum (gospođa Made, žena patruna Nikše), Nika Matušić (Ore, djevojčica, sestra gospođe Made), Nikolina Prkačin (Franica, druga djevojčica, sestra gospođe Made), Boris Matić (gospar Vice, ribar), Stipe Radoja (Duje, barkariol), Marijan Nejašmić Banić (Šiško, zamjenik kancelara Kaznenog suda), Branimir Vidić Flika (Zdur, glasnik kaznenog suda), Maro Drobnić (Vlaho/kanjac), Luka Bokić (Mol), Božo Petrić (Fra Božo). Svojom glazbom prvi premijerni naslov Igara su obogatili članovi Gradske glazbe Dubrovnik.

Uz redatelja Krešimira Dolenčića, autorski tim čine skladatelj Stanko Juzbašić, scenograf Stefano Katunar, kostimografkinja Željka Franulović, savjetnik i suradnik za glazbu Dubrovnika i Dalmacije Vicko Dragojević, oblikovatelj svjetla Marko Mijatović, asistentica redatelja Roza Jurić, asistentica scenografa Marta Dolenčić, operator zvuka Marin Lucianović, asistentica kostimografkinje Ana Roko, jezični savjetnik Maro Martinović te inspicijentica Anita Bubalo.

Donator predstave je dugogodišnji partner festivala OTP banka.
Davnih godina „Ribarske svađe” igrale su na različitim ambijentalnim lokacijama, a riječ je o kultnom naslovu u kojem naglasak postavljamo na socijalni kontekst koji oblikuje ženski identitet. Iako je radnja smještena u precizan povijesni kontekst, u fokusu su svakodnevni životi i ljubavni odnosi ribara i njihovih žena, ispunjeni ljubomorom, tračevima i prepirkama. Goldoni kroz duhovite dijaloge i temperamentne svađe vjerno prikazuje mentalitet i strasti običnih ljudi.

DLJI

Vokalni ansambl The King’s Singers, koji već više od pola stoljeća oduševljava publiku širom svijeta, sinoć je u prepunom atriju Kneževa dvora održao koncert Anđeli i demoni.

Svojim prepoznatljivim zvukom, preciznom izvedbom i šarmantnim scenskim nastupom, šesteročlani ansambl – kontratenori Patrick Dunachie i Edward Button, tenor Julian Gregory, baritoni Christopher Bruerton i Nick Ashby te bas Piers Connor Kennedy – duboko su dojmili festivalsku publiku. Izveli su program naslovljen Anđeli i demoni, osmišljen kao glazbeno putovanje kroz više od 500 godina zborske literature, nadahnuto simbolikom svjetla i tame u kršćanskoj tradiciji.

Program se temeljio na prikazu četiriju središnjih figura kršćanske ikonografije: anđela, demona, Djevice Marije i Krista, a kroz raznolika djela publika je imala priliku čuti kako se ove teme odražavaju u različitim glazbenim stilovima i razdobljima. Posebno je bila zapažena sposobnost ansambla da tehničku savršenost spoji s dubokom izražajnošću, kreirajući dojmljivo i duhovno bogato koncertno iskustvo.

The King’s Singers osnovani su 1968. godine u Engleskoj, a njihova karakteristična postava – dva kontratenora, tenor, dva baritona i bas – ostala je nepromijenjena do danas. Tijekom desetljeća, ansambl je izgradio impresivan repertoar, snimio brojne albume i naručio više od 300 novih djela, surađujući s najvažnijim suvremenim skladateljima kao što su Eric Whitacre, John Tavener, Judith Bingham, György Ligeti i mnogi drugi.

U posljednjih nekoliko godina, grupa je snimila i izdala niz raznolikih, suradničkih albuma koji prikazuju golemu širinu njihova repertoara. Jedan od albuma odaje počast dvojici velikih engleskih renesansnih skladatelja – Thomasu Weelkesu i Williamu Byrdu; drugi je usredotočen na romantičnu glazbu; treći slavi 100 godina Disneya s 28 potpuno novih aranžmana kultnih Disneyjevih pjesama; četvrti je dvostruki album koji se fokusira na arhivu njihovih karakterističnih aranžmana u stilu „close harmony”; a još jedan slavi izniman opus novo naručene glazbe grupe.

Jedan od ključnih ciljeva grupe oduvijek je bio obogaćivanje svjetskog korpusa zborske glazbe, a The King’s Singers dosad su naručili više od 300 djela mnogih najistaknutijih skladatelja 20. i 21. stoljeća. Među njima su John Tavener, Joe Hisaishi, Judith Bingham, Eric Whitacre, György Ligeti, Luciano Berio, Penderecki i Toru Takemitsu. Sva ta nova glazba pridružuje se njihovom opsežnom repertoaru prilagođenih a cappella aranžmana, uključujući mnoge koje su izradili bivši i sadašnji članovi grupe.

Uz bogatu koncertnu aktivnost, grupa vodi edukativne projekte širom svijeta te putem vlastite zaklade – The King’s Singers Global Foundation – promiče stvaranje nove glazbe i mentorira mlade izvođače.
Sinoćnji koncert u Kneževu dvoru bio je još jedno potvrđivanje njihove neupitne umjetničke izvrsnosti i moći glazbe da poveže ljude kroz vrijeme, prostor i duhovne razine ljudskog iskustva. Pokrovitelj koncerta je Valamar.

DLJI

Većina jadranskih riba već je obavila ovogodišnji mrijest pa je tijekom ljeta u moru više nego u bilo kojem drugom dijelu godine uvijek gladnih ribica. Zato je sada mamac teško sačuvati od njihovih zuba, a posebno je to izraženo u priobalnom lovu čekanjem, osobito na dnu, gdje uz ribice i račići napadaju i grickaju mamce.

Ovaj problem moguće je riješiti na dva načina. Prvi, koji nije u potpunosti i uvijek učinkovit, jeste mamac omotati elastičnom niti. Drugi je loviti žilavim mamcima koje sitne ribe ne mogu oštetiti. Najbrojnija skupina takvih mamaca čine puževi. Zato su oni najprikladniji mamci za ribolov sada kad more vrvi agresivnim ribicama koje se ne mogu uloviti ni najmanjim, a koje veoma brzo mogu ogoliti i najkrupnije udice.

Od preko 900 vrsta jadranskih puževa, zbog malih dimenzija, rijetkosti i nedostupnosti, za lov krupnijih riba koristiti se samo nekoliko - volci, puzlatke i priljepci. No, veoma se rijetko nude na ribarnicama, posebno puzlatke i priljepci (lumpari, lupari), pa tko ih želi koristiti mora ih sam skupiti, što i nije osobito teško jer se zadržavaju i u plićaku, a puzlatke i priljepci i u plimnoj zoni. Evo kako to i čime činiti.

Najlakše je skupljati najbrojnije, priljepke, i to danju tijekom oseke, kad ostanu na suhom. Međutim, tada ne jedu pa se čvrsto zalijepe za kamen kako bi sačuvali more unutar kućice i tako preživjeli do dolaska plime. Zato ih je tada najteže odvojiti od podloge. Za pribavljanje većih količina umjesto nožem bolje je služiti se pomagalom izrađenim od građevinskog željeza promjera 8 - 10 mm koji je na jednom kraju spljošten, proširen i dobro naoštren.

Istim alatima kao i priljepke od podloge se može odvojiti i puzlatke. No, to je najlakše uraditi posebnim alatom naoštrenog vrha koji nalikuje srpu i palici za hokej širine kuke 5 - 10 cm. Taj se alat prisloni na podlogu uz najdeblji dio puža pa potegne k sebi, kao što se radi srpom.

Puzlatke treba tražiti samo u kamenitom priobalju. Posebno rado obitavaju uz kamene nasipe i zidove držeći se pojasa plime i oseke. Najbrojnije su pri dnu nasipa i zidova, osobito na položajima manjeg udara mora. Na položenim kamenitim obalama dovoljno je hodati plićakom i prevrtati kamenje, jer se ti puževi danju skrivaju na njihovom donjim stranama. Uz strme ili ozidane obale treba roniti, najčešće do metar dubine. Noću puzlatke izlaze iz skrovišta u potrazi za hranom pa ih je lakše uočiti uz pomoć svjetla.

Poput priljepaka i puzlatki, i volci se mogu pribaviti ručno. Kao i priljepci sakupljati se mogu gazeći po plitkom moru, ali je najčešće potrebno roniti. Ponekad ih je teško primijetiti, na pjeskovitom dnu jer se tijekom dana djelomično ukopava, a na obraslom dnu zato što su im ljušture često potpuno obrasle mahovnjačama i algama. Najlakše ih je naći na blago položenoj obali, na miješanom kamenito - mekanim travnatim dnom na kome ima trpova i školjki, a osobito se rado zadržavaju u lukama i oko njih te na ostalim pozicijama gdje se talože organske tvari.

Osim rukom, skupljati se mogu za to posebno napravljenim alatom - dvozubom. Taj tradicionalni alat čini drvena drška dužine barem tri metra, snop gumica za domaćinstvo te dva zuba za osti. Posebno je pogodan za lov na većim dubinama, kako hodanjem po dnu, tako i iz plovila. Kad se kroz masku ili ribarsko okno ugleda, volak se dvozubom pritisne uz dno da ga zubi obuhvate, a onda se sve skupa pažljivo izvuče na suho.
Sa strmih stjenovitih, ozidanih lučkih obala te iz plovila volci se mogu loviti i primamljivanjem. Dovoljno je u mrežastu vreću od povrća staviti stučene mušule ili otpatke hrane, kosti i mesa toplokrvnih životinja, ako je potrebno i kamen primjerene težine, te sve konopom spustiti na dno. Nakon sat, dva vremena, vreću treba pažljivo izvući te s njene površine poskidati volke koji su došli na gozbu, a koju najčešće ne prekidaju ni dok se podižu, čak i kad dospiju na suho.

Dubrovačke ljetne igre i Dubrovački muzeji u sklopu 76. Igara organiziraju otvaranje izložbe „Žene − Na sceni i iza scene Dubrovačkih ljetnih igara“ u srijedu, 16. srpnja 2025. godine u 21:00 sat u Etnografskom muzeju u žitnici Rupe.

Autorice izložbe, Barbara Margaretić i Viktorija Žuvela, donose pregled brojnih žena – umjetnica, kazališnih radnica, djelatnica i suradnica – koje su svojim radom, kako na sceni, tako i iza nje, dale vrijedan doprinos razvoju i prepoznatljivosti Igara. Posveta je ženama koje su se upisale u povijest Igara svojim hrabrim režijama, autentičnim kostimima, bilo da su oblikovanjem plesnih dionica i scenskim pokretnom unijele novi senzibilitet, ili pak izrađivale scenografiju u ambijentalnim prostorima Grada.

Izložba će predstaviti crtice o ženama koje su odigrale važnu ulogu ravnateljice, tajnice, kritičarke ili fotografkinje Festivala, ali i uloge inspicijentica, krojačica i garderobijerki.
Kroz bogatu arhivsku građu i priče iz kulture sjećanja, izložba nudi novi pogled na povijest Dubrovačkih ljetnih igara s posebnim naglaskom na rad žena u razdoblju od osnutka Festivala 1950. godine do kraja sedamdesetih godina 20. stoljeća.

Izložba ostaje otvorena do 25. kolovoza 2025. godine.

DLJI

Na 28. Maratonu lađa, koji se vesla od Metkovića do Ploča u duljini od 22,5 kilometara, ove će godine prvi put u povijesti sudjelovati i ekipa sastavljena isključivo od pripadnika vatrogasnih postrojbi iz Dubrovnika i Velike Gorice.

„I to ne bilo kako – već vođeni čvrstom voljom, zajedništvom i dubokim pijetetom prema dvojici svojih tragično preminulih kolega”, objavili su iz JVP Dubrovački vatrogasci.

„Utrka koja će se ove godine održati 9. kolovoza, a koju tradicionalno organizira Udruga lađara Neretve, više je od sportskog događaja – ona je simbol tradicije, izdržljivosti, ponosa i povezanosti Neretvanskog kraja. Ove godine dobiva još dublje značenje upravo zahvaljujući vatrogascima, koji su se odlučili uhvatiti u koštac s izazovom uzburkale rijeke Neretve, kako bi odali počast Goranu Komlencu, vatrogascu iz Dubrovnika koji je tragično preminuo 2022. godine na intervenciji, te Ivanu Galekoviću, vatrogascu iz Velike Gorice koji je poginuo na dužnosti 2019. godine.” - navode.

„U dogovoru sa zapovjednikom JVP Dubrovnik Zdravkom Kovačićem i zapovjednika JVP Velika Gorica Ivicom Macekovićem, a pod vodstvom Petra Radaljca, dugogodišnjeg lađara, te uz podršku Udruge lađara Gusari Komin i njihovog člana Petra Družijanića, ekipa vatrogasaca se marljivo priprema za ovu zahtjevnu utrku kako bi bili spremi dati sve od sebe u lađi koja simbolizira više od sporta. Ova inicijativa, proizašla iz prijateljstva i profesionalne povezanosti dviju vatrogasnih postrojbi, postaje simbol istinske ljudske snage i zajedničke borbe. Vatrogasci, naviknuti na borbu s vatrom, sada će svoje ruke usmjeriti na vesla – i boriti se s valovima i kilometrima, s mislima koje ih nose daleko više nego sama Neretva. Pozivamo sve da dolaskom na Maraton, 9. Kolovoza podrže ovu plemenitu namjeru i lađare ove ekipe kako bi sretno stigli do cilja.” - kažu iz JVP Dubrovački vatrogasci.

JPA

U Umjetničkoj galeriji Dubrovnik u subotu je uz mnoštvo posjetitelja održano stručno vodstvo kroz obljetničku izložbu „80 godina Umjetničke galerije Dubrovnik“ u sklopu programa „Subotnja kava u Galeriji“.

Posjetitelje je kroz izložbu provela jedna od autorica izložbe, Rozana Vojvoda, muzejska savjetnica UGD, a obljetničku izložbu je posjetila i ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek.

Izložba „80 godina Umjetničke galerije Dubrovnik“ u formi svojevrsnog vremeplova, prikazuje dinamičnu osamdesetogodišnju povijest Umjetničke galerije Dubrovnik, koja je u svom djelovanju brojnim izložbama, likovnim radionicama, stručnim vodstvima i predavanjima postala živo mjesto interakcije umjetnosti i publike.

Umjetnička galerija Dubrovnik u početku je smještena u ljetnikovcu Crijević Pucić, a od 1948. godine do danas smještena je u vili Banac na Pločama, građevini koju su od 1937. - 1939 projektirali Lavoslav Horvat i Harold Bilinić i koja predstavlja iznimno ostvarenje međuratne hrvatske arhitekture. Izložena građa obuhvaća bogatu foto-dokumentaciju izložbi moderne i suvremene umjetnosti, međunarodnih izložbi, predavanja, manifestacija, likovnih radionica i promocija od arhivskih do najnovijih fotografija. Predstavljeni su brojni arhivski plakati i katalozi, te djela iz Zbirke moderne i suvremene umjetnosti u kronološkoj putanji od osnutka do danas. Zbirka Umjetničke galerije Dubrovnik omogućuje vrlo pregledno uvid u vremensko razdoblje od početka moderne umjetnosti u Hrvatskoj, na prijelazu devetnaestog u dvadeseto stoljeća, preko raznovrsnih stilskih pravaca dvadesetog stoljeća do suvremenih tendencija u umjetnosti na dubrovačkoj i hrvatskoj sceni.

Autorice izložbe su Petra Golušić, muzejska savjetnica UGD, Jelena Tamindžija Donnart, kustosica UGD i Rozana Vojvoda, muzejska savjetnica UGD.

U sklopu izložbe „80 godina Umjetničke galerije Dubrovnik“ postavljena je i virtualna izložba „Izvan okvira“ čija je autorica Ivona Šimunović, a za čiju su produkciju i tehničku podršku zaslužni Pixel design i Loop production. Izložba kroz postojeće muzejske sadržaje stvara nova multimedijalna audio-vizualna iskustva i doživljaje kroz nove tokove prezentacije.

Izložba se može vidjeti još u nedjelju.

JPA

Folklorni ansambl Linđo nastupit će sutra, 14. srpnja s početkom u 21:30 na taraci tvrđave Revelin u sklopu programa 76. Igara. U bogatom programu Folklorni ansambl Linđo izvest će četiri nastupa te predavanje s vokalno-instrumentalnim programom.

Folklorni ansambl Linđo neizostavan je dio programa Dubrovačkih ljetnih igara već dugi niz godina, a njegove tradicionalne festivalske nastupe koji svjedoče i slave bogatstvo hrvatske nematerijalne baštine, uvijek su posjećeni od strane te domaće publike.

Na sutrašnjem nastupu Linđovci će vam kroz glazbu i ples predstaviti svu ljepotu hrvatske folkorne raznolikosti, a u sklopu ovogodišnjeg programa Linđo će obilježiti šest desetljeća postojanja. Tim povodom 17. kolovoza, Ivan Viđen će održati predavanje u atriju palače Sponza pod nazivom ''Linđo i Igre: Šest desetljeća strateškog partnerstva'' te će se nakon toga održati vokalno-instrumentalni program pod vodstvom dirigenta Siniše Leopolda.

Folklorni ansambl Linđo, osnovan 1965. godine, danas je ustanova u kulturi Grada Dubrovnika. Ansambl je nazvan po omiljenom i najpoznatijem narodnom ples Dubrovačkog primorja, Župe i Konavala. Kolo linđo se, uz festu sv. Vlaha, dubrovački govor, umijeće izrade konavoskog veza, klapsko pjevanje, nijemo kolo Dalmatinske zagore, bećarac, međimursku popevku i brojna druga kulturna dobra iz raznih krajeva Lijepe naše, nalazi na listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Ansambl je dobitnik brojnih priznanja i nagrada. Od 1967. redovito nastupa na Dubrovačkim ljetnim igrama, a na brojnim gostovanjima u Hrvatskoj i svijetu uspješno promovira ime Dubrovnika i Hrvatske.

Nakon sutrašnje izvedbe, festivalska publika će imati priliku ponovno pogledati nastup Folklornog ansambla Linđo 24. srpnja i 17. kolovoza na taraci tvrđave Revelin te 22. kolovoza ispred Katedrale, kojim će obilježiti 60. obljetnicu svog postojanja. Sve izvedbe započinju u 21:30 sati.

DLJI

Kantautor i tenor Stijepo Gleđ Markos predstavljat će Hrvatsku 1. kolovoza na Festivalu jedinstva i nade (Festival of Unity and Hope) u Rimu, u okviru službenog programa Jubileja mladih (Jubilee of Youth) koji se održava u sklopu Svete godine 2025. pod pokroviteljstvom Vatikana.

Ovaj Festival okuplja na stotine tisuća mladih iz cijeloga svijeta, a održat će se na rimskom trgu Piazza del Popolo, gdje će Stijepo izvesti svoje autorske duhovne pjesme koje su pobudile veliki interes međunarodne publike – među njima i „My Rock” (Psalam 18), „You are my Lord” (Dotakni me, Isuse) te „Lord's Prayer” (Oče naš) na aramejskom jeziku.

- Velika mi je čast i osjećam duboku zahvalnost što mogu nastupiti na ovom velikom događaju u srcu Crkve, pred mladima iz cijeloga svijeta. Moje pjesme nastajale su iz molitve i osobnog hoda s Bogom i veliki je dar što sada mogu zaživjeti i na engleskom jeziku i doći do mnogih srca. - kazao je Stijepo Gleđ Markos o nadolazećem nastupu.

Festival organiziraju međunarodna inicijativa Global 2033 i pokret Youth Arise, a cijeli događaj podržan je kao dio službenog vatikanskog kalendara Svete godine, koja se tradicionalno održava svakih 25 godina kao vrijeme oprosta, hodočašća i duhovne obnove.

Na istom događanju nastupit će i Matt Maher (SAD), višestruko nominirani izvođač za nagradu Grammy, svjetski poznat po pjesmi „Lord, I Need You”, koju hrvatski vjernici poznaju kao "Gospode, trebam te".

Autentični glazbeni izričaj Stijepa Gleđ Markosa, prožet duhovnošću i emocionalnom dubinom, sve više privlači pozornost javnosti, poput nedavnog nastupa na koncertu Progledaj srcem u prepunoj zagrebačkoj Areni. Njegove pjesme izvedbama na engleskom jeziku sada dopiru i do međunarodne publike.

JPA

Dramski program 76. Dubrovačkih ljetnih igara iznimno je sadržajan i šarolik, a festivalskoj će publici donijeti, osim uzbudljivih gostovanja i omiljenih repriznih naslova, nastavak promišljanja i razvoja dinamičnih koprodukcijskih i ambijentalnih koncepcija kao i velike premijere. Prva dramska premijera je koprodukcija Dubrovačkih ljetnih igara, Kazališta Marina Držića i Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu – kultne Goldonijeve Ribarske svađe u prijevodu i adaptaciji Morane Čale na dubrovački govor, koju redatelj Krešimir Dolenčić postavlja u park Umjetničke škole. Predstava u izvedbi festivalskog dramskog ansambla na programu je od nedjelje 13. srpnja, do četvrtka 17 srpnja.

Davnih godina Ribarske svađe igrale su na različitim ambijentalnim lokacijama, a riječ je o kultnom naslovu u kojem naglasak postavljamo na socijalni kontekst koji oblikuje ženski identitet. Iako je radnja smještena u precizan povijesni kontekst, u fokusu su svakodnevni životi i ljubavni odnosi ribara i njihovih žena, ispunjeni ljubomorom, tračevima i prepirkama. Goldoni kroz duhovite dijaloge i temperamentne svađe vjerno prikazuje mentalitet i strasti običnih ljudi.

Uz redatelja Krešimira Dolenčića, autorski tim čine skladatelj Stanko Juzbašić, scenograf Stefano Katunar, kostimografkinja Željka Franulović, savjetnik i suradnik za glazbu Dubrovnika i Dalmacije Vicko Dragojević, oblikovatelj svjetla Marko Mijatović, asistentica redatelja Roza Jurić, asistentica scenografa Marta Dolenčić, asistentica kostimografkinje Ana Roko, jezični savjetnik Maro Martinović te inspicijentica Anita Bubalo.

Glumačku podjelu čine: Joško Ševo (patrun Tonko, vlasnik ribarnice), Ksenija Prohaska (gospođa Pavle, žena patruna Tonka), Nika Lasić (Luce, djevojčica, sestra patruna Tonka), Bojan Beribaka (Đivo, mladi ribar), Nikola Radoš (Baldo, mladić, vrat patruna Tonka), Borko Perić (patrun Nikša), Angela Bulum (gospođa Made, žena patruna Nikše), Nika Matušić (Ore, djevojčica, sestra gospođe Made), Nikolina Prkačin (Franica, druga djevojčica, sestra gospođe Made), Boris Matić (gospar Vice, ribar), Stipe Radoja (Duje, barkariol), Marijan Nejašmić Banić (Šiško, zamjenik kancelara Kaznenog suda), Branimir Vidić Flika (Zdur, glasnik kaznenog suda).

Donator predstave je dugogodišnji partner festivala OTP banka, a uoči premijere, direktorica Poslovnog centra Dubrovnik i južna Dalmacija OTP banke Josipa Vodenac je uručila ček u iznosu od 25 tisuća eura vršiteljici dužnosti ravnateljice Dubrovačkih ljetnih igara Marijeti Radić Grabovac te istaknula: „OTP banka s ponosom nastavlja svoje dugogodišnje partnerstvo s Dubrovačkim ljetnim igrama prepoznajući ovaj festival kao jedno od najznačajnijih kulturnih zbivanja u Hrvatskoj i šire. Više od tri desetljeća surađujemo s Igrama pružajući potporu kulturi, umjetnosti i očuvanju vrijednosti koje oblikuju identitet ovog grada i cijele naše zajednice. Izuzetno nam je drago što i ove godine imamo priliku podržati još jednu iznimnu dramsku premijeru - kultne Ribarske svađe Carla Goldonija, a koja na duhovit način tematizira odnose, običaje i svakodnevicu malih ljudi.“

Redatelj Krešimir Dolenčić o predstavi je zapisao:

Ribarske svađe na ribarski brudet. A što sve ide u taj brudet? Mediteranski temperament i grandezza, potreban i nepotreban ponos i čestitost, ljubav topla i ljubomora vruća, slon koji se učini od buhe, mali puk, plemenite misli i bulikan laprdanja, talijanska glazba riječi, ma sa gestom od Frančeza i plaštom od dubrovačkog govora, ženske muhe i muška magnovenja, pa onda našijenci (jer smo svi neki našijenci koji smo prvi red do Sredozemnog mora), Dubrovčani i njima slični, sve do Splita. Sve to ide uz pulentu od múke. A povrh svega i za sve vas i nas, hoće nam se veselja, ljudi dobre volje, mira i blagoslova, smijeha i ljubavi. Pa što ćeš više za učinit dubrovačku večer za od gusta! Stav'te pamet na komediju!

Krešimir Dolenčić rođen je 1962. u Zagrebu. Diplomirao je na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu 1988. godine. Kazalištem se počinje baviti još za vrijeme gimnazije u dramskoj grupi Klasične gimnazije, u kojoj sudjeluje kao suradnik za glazbu. Posebno ga zanima raditi predstave domaćih klasika kao i suvremenih pisaca. Neke od njegovih najvećih uspjeha predstave su igrane na raznim hrvatskim dijalektima. Na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu radi kao profesor na drugoj, diplomskoj god MA studija odsjeka glume. Za svoj rad nagrađen je sa tridesetak domaćih i inozemnih nagrada. Višestruki dobitnik nagrada HDDU-a, a nagrađen je i prestižnom nagradom „Tito Strozzi“. Odlikovan je Redom hrvatskog pletera, Spomenicom domovinske zahvalnosti, Redom hrvatskog trolista, te dva puta Redom Danice hrvatske sa likom Marka Marulića.Dobitnik je godišnje nagrade „Vladimir Nazor“ za 2018. godinu, za režiju predstave „Čarobna frula“ W.A. Mozarta u HNK Zagreb. Osim kazalištem trideset godina se bavi i osmišljavanjem scenarija i režijom raznih manifestacija, otvaranja i zatvaranja svečanosti, sportskih manifestacija i velikim koncertima.

Ulaznice za sve izvedbe Ribarskih svađa su rasprodane, a ulaznice za druge programe 76. Dubrovačkih ljetnih igara dostupne su preko festivalskih mrežnih stranica www.dubrovnikfestival.hr ili servisa www.ulaznice.hr, na blagajni u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1) svakim danom od 9 do 21:30 te ispred zgrade DTS-a (Vukovarska ulica) od ponedjeljka do petka od 10 do 17 sati. Kupnjom Mastercard karticama ostvaruje se 10% popusta, a za iznose iznad 70 € omogućeno je obročno plaćanje Mastercard karticama na 2 ili 3 rate. Kupnjom ulaznica za 2 premijerne dramske odnosno 3 glazbene izvedbe, ostvaruje se gratis ulaznica za 1 reprizni dramski, odnosno glazbeni program po izboru. Kupnjom Mastercard karticama ostvarujete 10 posto popusta, a na Mastercardovoj platformi priceless.com možete pronaći jedinstveno iskustvo zatvaranja Dubrovačkih ljetnih igara, posebno osmišljeno za korisnike Mastercard kartica.

DLJI

Izložba pod nazivom „Toutes Les Femmes” jednog od najznačajnijih suvremenih umjetnika Dimitrija Popovića otvorena je sinoć u atriju palače Sponza. Najprije se publici obratila koordinatorica izložbe Marijeta Radić Grabovac koja je zahvalila autoru izložbe te istaknula kako je Dimitrije jedan od najzanimljivijih hrvatskih umjetnika, radove za izložbu odabrao je Andrija Seifried, koji je zahvalio umjetničkoj ravnateljici Dubrovačkih ljetnih igara Martini Filjak te istaknuo kako ova izložba ne prikazuje samo vanjsku ljepotu žene, već kao nositeljicu univerzalnog smisla, ideje i trajanja.

„Kod svojih ženskih likova Dimitrije slijedi žudnju svog srca slijedeći svoje JAstvo kojim otvara mogućnost ulaska u "novu" stvarnost suočavanja s likom žene. Ova izložba u Sponzi upravo s radovima posebno rađenim za ovaj "projekt" nosi pečat visoko inspirativnog autorskog znaka. Cilj ove izložbe, kao i ostalih projekata koje nam je Dimitrije do sada podario je izazvati i probuditi emocije, a ujedno i prikazati umjetnika u jednom sasvim drugom kontekstu i odabiru radova koji nas neće i ne mogu ne zaintrigirati i ostaviti ravnodušnima, a da u nama ne probude emocije, možda i nostalgiju za prošlim vremenima i prolaznošću ljepote“ naveo je Andrija Seifried.

Umjetnička ravnateljica Dubrovačkih ljetnih igara Martina Filjak naglasila je kako je tema Žene misao vodilja ovogodišnjeg izdanja Dubrovačkih ljetnih igara, a upravo se u tu misao vodilju, atmosferu i senzibilitet Žena, savršeno uklapa izložba Dimitrija Popovića.

Odabrane fotografije prikazuju različite aspekte žene kao simbola ljepote, duhovnosti, snage i tajanstvenosti. Vidljive su figure koje balansiraju između realnog i nadrealnog – tijela preobražena biomorfnim oblicima, lica koja odišu tišinom i snagom, ponekad obavijena zlatnim akcentima, ponekad prošarana unutarnjim nemirom boje i teksture. Fotografije svjedoče o umjetnikovoj sposobnosti da lik žene ne prikazuje samo kao vanjsku ljepotu, već kao nositeljicu univerzalnog smisla, ideje i trajanja. Svaka kompozicija poziva gledatelja na kontemplaciju – o prolaznosti, o vječnosti, o ljudskoj prirodi.
U karakterističnom spoju klasičnog i nadrealnog, Popović gradi lik žene kao simbol ljepote, strasti, intime i tajne. Njegov izričaj plijeni crtačkom preciznošću, intelektualnom dubinom i emocionalnom snagom, postavljajući pitanja identiteta, esencije i prolaznosti.

Dimitrije Popović već se treći put predstavlja u Sponzi, potvrđujući duboku povezanost s Dubrovnikom i festivalskom publikom. Izložba Toutes Les Femmes još je jedno snažno i sugestivno likovno poglavlje u bogatom opusu umjetnika koji od samih početaka fascinira ženskim likom i njegovim beskrajnim interpretativnim mogućnostima.

Izložba ostaje otvorena do kraja srpnja.

DLJI

Devetoro nas sniježničarki i sniježničara nesnosne dubrovačke vrućine i vlagu odlučilo je zamijeniti trodnevnim boravkom u Prokletijama. Planinski lanac na jugoistoku Dinarida, u (preko)graničnom prostoru Crne Gore i Albanije u pravom je smislu riječi „skriveni dragulj“. Najmanje pet sati vožnje od Grada, ali nešto zaista nezaobilazno za svakoga tko voli prirodu i planine. Kako „nisu s ruke“, a desetljećima su bile zona u koju se radi raznih političkih okolnosti i nije moglo ići, Prokletije ili Bjeshket e Nemuna na albanskom, nekako iznova otkrivaju.

Smjestili smo se u selu Kruševo, na par kilometara između Gusinja i Plava. Iako danas naizgled zabačen kraj uz ovaj veličanstveni planinski lanac, kroz povijest je on imao veliki značaj. Naime, Gusinje je bilo trgovački centar kuda su prolazile karavane iz Skadra ili iz Kotora. Džamije iz 16. stoljeća svjedoci su tih vremena. Tada je, priča nam „dobri duh Gusinja“ i kolega planinar Dino Mulamekić, Gusinje imalo preko tri stotine trgovačkih i drugih radnji. Danas Gusinje ima tek nešto manje od dvije tisuće stanovnika. No, „čaršija“ se uređuje i obnavlja, a sve veći broj onih koji otkrivaju ovaj kraj i impozantne Prokletije, daju nadu da će se Gusinje još brže razvijati i uređivati.

Nakon vožnje od Grada preko Podgorice, Kolašina i Berana, smjestili smo se u bungalove. I odmah neka akcija. Za zagrijavanje za sutrašnji uspon. Ali, nešto sasvim drugačije od planinarenja i hodanja- plivanje. Odvezli smo se do 15-ak kilometara udaljenog Plavskog jezera. A tamo- gužva kao da smo na nekoj od gradskih plaža. Voda oko 21 stupanj, oko nas mlađarija, ali i patke i guske. Užitak po mjeri kao „visinska priprema“ za sutrašnji uspon.

Jutro je značilo pokret na zahtjevnu turu. Šesnaest kilometara hodanja i tisuću i po metara visinke razlike- brojke su koje u svijetu planinarenja znače da se radi o zahtjevnoj i napornoj turi. A cilj- najveći vrh Crne Gore (Zla Kolata 2534 m), drugi najveći vrh (Dobra Kolata 2528) i njihova još malo viša sestra s albanske strane granice (Ravna Kolata 2556). Kolata, objasnit će nam Dino, znači livada. Tri livade za devetoro odvažnih. Ali do livada je valjalo hodati satima. Do same startne pozicije došli smo terencima kojima planirima na raspolaganju stoji Kenan, vedri i pričljivi lokalni momak koji je i planinar, ali i znalac oko krava i stočarstva. Temperatura je bila oko 28, ali je jak vjetar doveo do toga da smo pri vrhovima svi bili u dugim rukavima - od majica do fliseva i vjetrovki. Svakako, vjetru smo bili zahvalni jer je sobom odnosio vrućine.

Laganim korakom i s pomalo tradicionalnim ležanjem na svakoj iole većoj travnatoj površini, popeli smo se najprije na Zlu Kolatu. Veličanstven pogled na cijele Prokletije pružao se s ovog vrha. Par fotki i krećemo dalje. Najprije travnatom površinom do albanske livade (kolate). Blage uspone preko dugih površina obilježili smo s najmanje četiri pauze za izležavanje po travi. I nije to bilo kakvo izležavanje. To je bilo – „izležavanje s pogledom“. Pa smo, u skladu s krilaticom „Sniježnice“ dodali i varijantu- „Nema nas đe se ne izležavamo!“.

S vrha Ravne Kolate (Maja e Kollates) uživamo u pogledu koji seže i do najvećeg vrha KosovaM- Đeravice, ali i prikazuje veličanstvenu dolinu Valbona u Albaniji te čitav niz vrhova Prokletija, među kojima i njihov najveći vrh - Maja e Jezerces (Jezerski vrh). Nekako nam se to nametnulo kao cilj neke sljedeće avanture po ovom fasciantnom prostoru.

S Ravne Koalte krenuli smo natrag i došli do prijevoja između dva najveća crnogorska vrha. Ostalo je još 15-ak minuta uspona na vrh Dobre Kolate. A taj je uspon, osobito greben na samom vrhu- nešto oko čega smo se složili da je najljepši dio cjelokupnog uspona.

Nakon tri Kolate valjalo se i vratiti natrag. Ipak, radosni jer smo ostvarili namjeravano, dalo nam je poleta. Čim smo izašli iz zahtjevnijeg dijela stijena, dohvatili smo se trave i laganije staze. Putem smo sreli u vestit obučenog lokalnog gospodina koji je za svoj katun (planinarska, pastirska kuća) sjekirom lomio i čistio zaostali snijeg/led. U blizini su bile i njegove ovce koje su bezbrižno pasle na popriličnoj strmini. Ponovo smo prošli pored Ledene pećine (ime odgovara stvarnosti) i nastavili se spuštati do livada. Na jednoj od njih su bili deseci krava, a na drugoj pastir s dva psa čuvara (kangali) i preko stotinu ovaca. Malo planinarske idile za kraj planinarenja.

Iako zahtjevan uspon, na licima planinarki i planinara ostavio je samo osmijehe. Napor kao da je odnio ili vjetar ili ljepota krajolika kojima smo se kretali. Tako da smo umjesto očekivanih komentara na umor, možda bol u mišićima ili slično, dobili samo pitanje - „Kad ćemo opet na Prokletije?“. A to je najbolji opis doživljaja ovog zaista zahtjevnog uspona.

Dakle, vrata od Prokletija smo za planinarske avanture našeg društva iznova otvorili. Valja samo nastaviti istim stilom. A nema toga čega se dohvatimo da ga se lako largamo. Pogotovo kad nam se zavuče u srce i pod kožu.

Goran Cvjetinović

Veličanstvenim nastupom Dubrovačkog simfonijskog orkestra sinoć je započeo glazbeni program 76. Dubrovačkih ljetnih igara ispred crkve sv. Vlaha. Maestro Ivan Repušić ravnao je Orkestrom uz članove Zadarskog komornog orkestra, a u nevjerojatnom izvođenju Beethovenove 9. simfonije pridružili su im se renomirani Zbor „Ivan Goran Kovačić” te istaknuti hrvatski solisti - sopranistica Darija Auguštan, mezzosopranistica Martina Mikelić, tenor Matteo Ivan Rašić i bariton Leon Košavić. Ove vrsne soliste, Orkestar i zbor festivalska publika nagradila je gromoglasnim pljeskom.

Dubrovački simfonijski orkestar ove godine obilježava 100. obljetnicu aktivnog rada. Kao važan dio bogatog i raznolikog kulturnog nasljeđa Dubrovnika i Hrvatske, Orkestar nastavlja nastupati u jedinstvenim ambijentima svojega grada te je nepresušan izvor kvalitetnih kulturnih događaja, a ovo je bio njihov prvi nastup u sklopu programa 76. Dubrovačkih ljetnih igara.

Oda radosti, kako se naziva završni stavak Beethovenove IX. simfonije, odnosno njezin vokalno-instrumentalni dio, na tekst Friedricha Schillera, odavno je prerasla uobičajene okvire glazbenog djela: postala je simbolom, himnom – i svevremenskom porukom o ujedinjavanju ljudi pod okriljem radosti, o njihovu bratstvu (dodajmo danas i sestrinstvo te slobodu odabira tih termina).

Zbor „Ivan Goran Kovačić”, jedan od najuglednijih hrvatskih koncertnih zborova, poznat je po impresivnoj tradiciji, vrhunskoj umjetničkoj razini i izvođenju zahtjevnog vokalno-instrumentalnog repertoara. Darija Auguštan, sopranistica iznimne muzikalnosti i scenske prisutnosti, svoj je glas brusila u Zagrebu i Beču, a publiku je osvojila ulogama u brojnim opernim produkcijama diljem Europe. Karizmatična mezzosopranistica Martina Mikelić, poznata po iznimnoj scenskoj prisutnosti i raskošnom glasu, istaknula se bogatom interpretacijom mezzosopranskih uloga te snažnom glazbenom ekspresivnošću. Tenor Matteo Ivan Rašić redovito nastupa na hrvatskim i europskim pozornicama, a od 2019. studira instrumentalnu i vokalnu pedagogiju kod Johannesa Stechera na Mozarteumu u Salzburgu. Bariton Leon Košavić jedan je od najuspješnijih hrvatskih mladih opernih pjevača, nastupao je u vodećim europskim kazalištima, uključujući Royal Opera House u Londonu, a poznat je po dubokom glasu i dojmljivim interpretacijama.

Pokrovitelj programa je Zračna luka Ruđer Bošković te Jadranski luksuzni hoteli.

Glazbeni program 76. Dubrovačkih ljetnih igara nastavlja se već danas, 12. srpnja koncertom The King's Singersa u atriju Kneževa dvora. Ulaznice za ovaj koncert kao i ostale programe Dubrovačkih ljetnih igara dostupne su preko festivalskih mrežnih stranica www.dubrovnikfestival.hr ili servisa www.ulaznice.hr, na blagajni u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1) svakim danom od 9 do 21:30 te ispred zgrade DTS-a (Vukovarska ulica) od ponedjeljka do petka od 10 do 17 sati.

Ulaznice su dostupne u internetskoj prodaji na festivalskoj mrežnoj stranici www.dubrovnik-festival.hr i preko servisa www.ulaznice.hr. Ulaznice i festivalske suvenire, moguće je kupiti i u lokalnoj prodaji, na blagajni u prizemlju Festivalske palače na adresi Od Sigurate 1, koja je otvorena svakim radnim danom od 12:00 do 17:00 sati. Kupnjom Mastercard karticama ostvaruje se 10% popusta, a za iznose iznad 70 € omogućeno je obročno plaćanje Mastercard karticama na 2 ili 3 rate. Stanovnici Dubrovačko-neretvanske županije ostvaruju popust od 30% na sve izvedbe uz predočenje osobne iskaznice i to isključivo na lokalnoj prodaji Dubrovačkih ljetnih igara. Isto tako, stanovnicima Dubrovačko-neretvanske županije omogućava se dodatnih 10% popusta ukoliko se plaća Mastercard karticom, isključivo na lokalnoj prodaji Dubrovačkih ljetnih igara, što čini jedinstven popust od 40%.

Sve upite vezane za kupnju ulaznica zaprima Ured prodaje na e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili na telefonski broj: 020/326 123.

DLJI