Izložba slikarice Ivone Šimunović pod nazivom „Margariti”, koja će ambijentalno biti uklopljena u prostor crkve sv. Stjepana na Pustijerni, otvorit će se u utorak, 29. srpnja u 21 sat, u sklopu Dubrovačkih ljetnih igara, a fokus je usmjeren na ženske uloge, ženska pitanja, u povijesnom, ali i suvremenom kontekstu.

Sam naziv izložbe odražava koncept tzv. vizualnog pisma kojim se autorica obraća Margariti kao ženi. Šimunović se priklanja motivu kruga, svojem prepoznatljivom lajtmotivu koji u svakoj seriji svojih radova skoro mantrički ponavlja. Na koloristički neutralnoj povijesnoj pozornici crkve Šimunović odvažno smješta instalaciju koja se sastoji od pet slika velikih dimenzija u prostor oltara, središnjeg mjesta liturgije i znaka Božje prisutnosti i žrtve. Veličina i raspored slika, u kojem je središnja slika simetrično obrubljena dvjema slikama u istim razmacima sa svake strane, doprinosi monumentalnosti i izrazitoj vertikalnosti koje nas vraćaju u sferu praiskonskog i totemskog.

Kustosica izložbe je Jelena Tamindžija Donnart, a izložba će biti otvorena do 13. kolovoza.

Ivona Šimunović rođena je u Dubrovniku 1979. godine gdje je završila srednju Umjetničku školu Luke Sorkočevića, smjer slikarski dizajner. Diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2002. u klasi profesora Zlatka Kauzlarića Atača. Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika od 2006. godine. Izlaže na samostalnim i grupnim izložbama. Osim slikarskim, bavi se i pedagoškim radom. Od 2020. radi kao kustos pedagog u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik gdje sudjeluje u osmišljavanju, organizaciji i realizaciji edukativnog programa Umjetničke galerije Dubrovnik. Od 2022. članica je Kulturnog vijeća Grada Dubrovnika. Njezini se radovi mogu pronaći u privatnim i javnim muzejskim kolekcijama u Hrvatskoj i inozemstvu. Živi i radi u Dubrovniku.

db

Svjetski etablirani ansambl Zagrebačkih solista vraća se u Knežev dvor 28. srpnja u 21.30 sati, a u izvedbi Četiri godišnja doba Astora Piazzolle ansambl će voditi i solistički nastupiti moldavska violinistica Alexandra Conunova. Zagrebački će solisti izvesti i djelo P.I.Čajkovskog 'Souvenirs de Florence' kao i djelo hrvatske skladateljice Margarete Ferek Petrić 'Eat the rich'.

Ansambl Zagrebački solisti osnovan je 1953. godine u okviru Radio Zagreba, pod umjetničkim vodstvom glasovitoga violončelista Antonija Janigra. Tijekom više od šest desetljeća – pod umjetničkom palicom jednako znamenitih koncertmajstora, poput Dragutina Hrdjoka, Tonka Ninića, Anđelka Krpana i Borivoja Martinića-Jerčića – Zagrebački solisti održavaju kvalitetu muziciranja na zavidnoj razini, a koju redovito prezentiraju i na prestižnim svjetskim koncertnim pozornicama. Od 2012. godine Ansambl nastupa uz glasovitoga violinista Sretena Krstića kao svojega koncertmajstora, a ujedno i koncertmajstora Münchenske filharmonije. Do sada su Zagrebački solisti održali gotovo 4000 koncerata na svim kontinentima, u najvećim svjetskim centrima i najslavnijim koncertnim dvoranama. Za osobite umjetničke doprinose u ostvarenju cjelokupnoga programa Dubrovačkih ljetnih igara 2010. godine dodijeljen im je Orlando Grand Prix.

Prva nagrada na Violinističkom natjecanju Joseph Joachim u Hannoveru i dobitnica nagrade na XV. Čajkovski u Moskvi i na Singapurskom međunarodnom violinističkom natjecanju, Alexandra Conunova je hvaljena svojom virtuoznošću, toplim tonom, impresivnim rasponom boja i besprijekornom tehnikom. Dobila je i prestižnu stipendiju Borletti-Buittoni Trusta u Londonu. Conunova je nastupala s mnogim vodećim međunarodnim orkestrima, poput Orchester de Pariz, Mahler komorni orkestar, NDR Radiophilharmonie, Orchester de la Suisse Romande, orkestar della Svizzera Italiana, Pariški komorni orkestar, Mariinski orkestar, Ruski nacionalni orkestar, NFOR, Orkestar Teatro Regio Torino, Barcelona Symphony, između ostalih. Alexandra trenutno svira na Giovanni Batistta Guadagnini, ca. 1785 ex “Ida Levin”, na posudbi od ljubitelja glazbe.
Glazba Margarete Ferek Petrić prepoznatljiva je po izrazitoj impulzivnost i ekspresivnim konstrukcijama koje istražuju vezu između profinjenog, senzualnog i apstraktnog. Emocionalni, teatralni i eksperimentalni narativi prožimaju njene skladbe, kao i naglasak na kritički pogled na svijet kroz (auto)ironiju i humor. Inspiraciju za svoje partiture crpi iz književnosti, umjetnosti, filma, satire, znanosti, politike, filozofije, izvanrednih pojedinaca ili bizarnih životnih situacija. 

Ulaznice za izvedbe 76. Dubrovačkih ljetnih igara dostupne su preko festivalskih mrežnih stranica www.dubrovnikfestival.hr ili servisa www.ulaznice.hr, na blagajni u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1) svakim danom od 9 do 21:30 te ispred zgrade DTS-a (Vukovarska ulica) od ponedjeljka do petka od 10 do 17 sati. Kupnjom Mastercard karticama ostvaruje se 10% popusta, a za iznose iznad 70 € omogućeno je obročno plaćanje Mastercard karticama na 2 ili 3 rate. Kupnjom ulaznica za 2 premijerne dramske odnosno 3 glazbene izvedbe, ostvaruje se gratis ulaznica za 1 reprizni dramski, odnosno glazbeni program po izboru. Kupnjom Mastercard karticama ostvarujete 10 posto popusta, a na Mastercardovoj platformi priceless.com možete pronaći jedinstveno iskustvo zatvaranja Dubrovačkih ljetnih igara, posebno osmišljeno za korisnike Mastercard kartica.

DLJI

Druga dramska premijera 76. Dubrovačkih ljetnih igara, Medeja S. Stonea i H. Müllera, koja je na programu od nedjelje, 27. srpnja do četvrtka, 31. srpnja u 21:30 sati na tvrđavi Lovrijenac, velika je koprodukcija Dubrovačkih ljetnih igara, Hrvatskog narodnog kazališta Varaždin i Slovenskog narodnog gledališća Maribor, a predstavljena je sinoć medijima na samoj lokaciji. O predstavi su govorili ravnateljica dramskog programa Igara Senka Bulić i redatelj predstave Martin Kušej, a o svojim ulogama kratko su rekli svi glumci Festivalskog dramskog ansambla.

Senka Bulić istaknula je kako je postavljanje ovog naslova u današnjem svijetu jako važno.

- Kombinacija Stonea i Müllera je dobra, oni nose isti tekst ispričan različitim jezikom. Važno je istaknuti kako će ova predstava biti igrana i u drugim kazalištima, iako je ambijentalna. Imamo fantastičnu podjelu od Maribora, Ljubljane, Varaždina... Problematika je teška i duboko monstruozna zbog svijeta Medeje koja ove mehanizme osjeća na svojoj koži. Martin je jedan na najboljih europskih redatelja i mislim da će ovo biti sjajno. - kazala je Bulić.

Redatelj Martin Kušej kazao je kako se nada da će predstava biti odlična.

- Imamo dvije drame - jedna je moderna verzija od Simone Stonea koji je poznat kolega redatelj i pisac. S druge strane Müller ima moćan jezik i široku dimenziju likova. - istaknuo je Kušej.

Helena Minić Matanić koja utjelovljuje Anu odnosno Medeju osvrnula se na svoju ulogu i zahvalila ravnateljici dramskog programa Senki Bulić koja je spojila s timom u kojem svatko ima svoj jezik, mentalitet, kulturu.. Istaknula je kako ne bi puno otkrivala o predstavi te dodala kako su oko nas posvuda medeje, to su suvremene žene koje se ne mogu samo vezati za Antiku te dodala kako će se mnogi prepoznati u djelu.

Uliks Fehmiu koji glumi Luku, odnosno Jazona se također zahvalio ravnateljici dramskog programa te istaknuo kako su Dubrovačke ljetne igre na dobrom putu da drama ponovno dobije na značaju i vidljivosti kakvu je nekad imala. Naglasio je kako tekst i redatelj fantastični te da bih volio da predstava bude onakbva kakvu je Senka zamislila, a oni su tu da to ostvare.

Uz redatelja Martina Kušeja autorki tim predstave Medeja čine Vesna Đikanović koja je zaslužna za prijevod i adaptaciju, zatim Snježana Rodek koja je prevela Medeju Heinera Müllera, scenografkinja Annette Murschetz, kostimografkinja Ana Savić Gecan, skladatelj Aki Traar, oblikovateljica svjetla Vesna Kolarec, autor video materijala Tobias Jonas, suradnica za scenografiju Hana Ramujkić, asistent redatelja Herbert Stöger, druga asistentica redatelja Katarina Julija Pipan, asistentica kostimografkinje Susana Rengeo te lektorica hrvatskog jezika Ines Carović.

Glumačku podjelu čine: Helena Minić Matanić kao Ana (Medeja), Uliks Fehmiu kao Luka (Jazon), Julija Klavzar kao Klara, Maša Žilavec kao medicinska sestra/pripovjedačica, Vladimir Vlaškalić kao Kristijan, Aleš Valič kao Borut te Tvrtko Kolar kao Edi i Jan Rendić kao Leon. 

Medeja je jedna od najenigmatičnijh i najkomplesknijih žena u dramskom univerzumu, o čiju su se monumentalnost razbijale mnoge interpretacije i podijeljeni osjećaji gledatelja. Brutalna je, ne ostavlja nikome, ni glumcima, ni publici prostora da se sakriju. Sirova je i pročišćujuća poput ritualnog čina. Izvan uzoraka racionalnog. Koliko god je pokušavali potisnuti, ona će ponovo izbiti na površinu. Kreće se kroz vrijeme od antike do naših dana, snagom svih onih žena koje još od tih davnih vremena sustiže uvijek isto isključenje iz zajednice, čiji sukob neizbježno mijenja živote svih. Pokrovitelj predstave je Studenac.

Ulaznice za izvedbe 76. Dubrovačkih ljetnih igara dostupne su preko festivalskih mrežnih stranica www.dubrovnikfestival.hr ili servisa www.ulaznice.hr, na blagajni u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1) svakim danom od 9 do 21:30 te ispred zgrade DTS-a (Vukovarska ulica) od ponedjeljka do petka od 10 do 17 sati. Kupnjom Mastercard karticama ostvaruje se 10% popusta, a za iznose iznad 70 € omogućeno je obročno plaćanje Mastercard karticama na 2 ili 3 rate. Kupnjom ulaznica za 2 premijerne dramske odnosno 3 glazbene izvedbe, ostvaruje se gratis ulaznica za 1 reprizni dramski, odnosno glazbeni program po izboru. Kupnjom Mastercard karticama ostvarujete 10 posto popusta, a na Mastercardovoj platformi priceless.com možete pronaći jedinstveno iskustvo zatvaranja Dubrovačkih ljetnih igara, posebno osmišljeno za korisnike Mastercard kartica.

DLJI

Publikacija „Dance de Luxe”, čiji su autori Mariane Pende i Olaf Nicolai, bit će predstavljena u srijedu, 30. srpnja s početkom u 21 sat u samostanu Danče. Knjiga je nastavak istoimene izložbe predstavljene u Meštrovićevom paviljonu u Zagrebu 2023. godine.

Pende i Nicolai su u monumentalni paviljon ugradili prostorni aranžman inspiriran arhitekturom dubrovačke plaže Danče. Tijekom trajanja izložbe, ovaj krajolik za šetnju korišten je i za razne aktivnosti i mogao se doživjeti na različite načine. Publikacija preuzima izvedbene aspekte i funkcionira kao vizualni vodič kroz zamišljeni svijet. Baš kao što se naslov knjige i izložbe „Dance de Luxe” poigrava s imenom Danče, umjetnikova knjiga svojim dizajnom ulazi u radosni dijalog sa stvarnim položajem Danača – što se može doživjeti prigodom predstavljanja knjige u samostanu i crkvi Svete Marije (Gospe od Danača).

Mariana Pende diplomirala je na Accademia di Belle Arti di Venezia. Prve dvije godine studirala je smjer skulpture u klasi profesora Andreje Grassija, a od 2004. obrazovanje nastavlja na smjeru skulpture-instalacije kod profesora Roberta Pozzobona, kada se susreće s multimedijalnom umjetnošću. Diplomirala je 2008. na smjeru Arte e musica contemporanea u klasi profesora Nicole Cisternina. Izabrana je za sudjelovanje na 51. Venecijanskom bijenalu umjetnosti (2005.) unutar izložbe Atelier Aperti u organizaciji Accademia di Belle Arti di Venezia. Sudjelovala je na umjetničkoj rezidenciji Kulturamt u Frankfurtu na Majni (2008.), kao predstavnica Grada Dubrovnika. Od 2014. samostalno izlaže u muzejskim institucijama, među kojima ističe izložbe u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (2016., Rijeka), Gliptoteci HAZU (Zagreb), Muzeju suvremene umjetnosti Istre (2017., Pula), Palazzo Costanzi (2018., Trst) i Galeriji umjetnina Split (2019., Split) Izlagala je na brojnim izložbama samostalno i skupno u Hrvatskoj i inozemstvu iz kojih izdvaja: REFUSES (Arsenale, Venecija, IT); Trijenale hrvatskog kiparstva (Gliptoteka HAZU, Zagreb); Trieste Contemporanea (2019., Trst, IT); Muzej moderne i suvremene umjetnosti (Rijeka); Art Center Whitebox (2020., New York, SAD); galerija Akademije umjetnosti Vilnius (2021., Vilnius, Litva); galerija The Pool (2022., Düsseldorf, DE) i Muzej suvremene umjetnosti (2023., Zagreb).

Olaf Nicolai rođen je 1962. godine u Njemačkoj, od 1983. do 1988. studirao je njemački jezik i književnost na sveučilištima u Leipzigu, Beču i Budimpešti, a doktorirao je na Sveučilištu u Leipzigu 1992. godine. Također je stekao diplomu iz primijenjenih umjetnosti na Visokoj školi za primijenjenu umjetnost Schneeberg (Fachhochschule für Angewandte Kunst Schneeberg). Živi i radi u Berlinu. Radovi Olafa Nicolaia prikazani su na Documenti X (1997.) te na 49. i 51. Bijenalu u Veneciji (2001. i 2005.). Dobitnik je brojnih stipendija i rezidencija, među kojima su Villa Massimo u Rimu (1998.) i Villa Aurora u Los Angelesu (2007.), a 2002. godine primio je nagradu za umjetnost grada Wolfsburga Junge Stadt sieht Junge Kunst. Nicolai sudjeluje u brojnim samostalnim i grupnim izložbama na međunarodnoj sceni. Njegova djela nalaze se u javnim zbirkama poput Muzeja moderne umjetnosti (MoMA) u New Yorku, Thyssen-Bornemisza Art Contemporary u Beču, zbirke Friedricha Christiana Flicka u Berlinu i Muzeja Migros u Zürichu. Njegov konceptualni pristup i korištenje različitih medija propituju način na koji doživljavamo svakodnevnu stvarnost. Također, Nicolai stvara teorije iz znanosti i umjetnosti u estetsko-umjetničke forme, čineći ih pristupačnima u novom kontekstu.

JPA

L'Arpeggiata i Christina Pluhar sinoć su u Dvoru poveli festivalsku publiku kroz vrijeme, koncertom „Wonder Women” i pomno odabranim skladbama iz tradicionalne glazbe Južne Amerike i Italije, na radost publike koja je glazbenike nagradila svesrdnim pljeskom.

Svojom izvedbom dali su hommage skladateljicama i glazbenicama iz povijesti koje su svoj talent prečesto morale skrivati. Ansambl L'Arpeggiata kojeg vodi fantastična dirigentica, lutnjistica, harfistica, aranžerka i skladateljica Christina Pluhar, visoko je odlikovana skupina koja se specijalizira za izvođenje povijesne glazbe.

Novi opus „Wonder Women” L’Arpeggiate i Christine Pluhar posvećen je ženama. S jedne strane, to je hommage svim divnim skladateljicama 17. stoljeća, ali i svim talentiranim glazbenicama svih vremena koje su svoj talent prečesto morale skrivati iza svojih muževa ili prerano odustati od karijere. S druge strane, Christina Pluhar svoju inspiraciju crpi i iz tradicionalne glazbe Južne Amerike i Italije te je tražila pjesme koje pričaju priče o neobičnim, snažnim, hrabrim, ali i tužnim ženama.

dpp

Unatoč vremenskim prilikama, odnosno vjetru, a najavljivane kiše od koje su sudiinici strpjeli nije bilo, u Pridvorju se su u subotu održao osmi po redu bridž turnir Konavle Open.

Organizatora ovog međunarodnog bridž turnira promijenilo se mjesto igranja s otvorenog prostora sipred Kneževa dvora u Društveni dom u Pridvorju. Novonastala situacija nije omela vesele i igre željne bridžiste koji su s malim odmakom početka igranja turnira zdušno prionuli pokazati svoje kartaško znanje.

U oštroj i velikoj konkurenciji od 39 parova uvjerljivo su pobijedili Joško Đilović (član BK Dubrovnik) i Toni Vidović (član BK „Jurica Tomljenović” iz Zagreba). Drugo mjesto osvojili su igrači u splitsko - talijanskoj kombinaciji Goran Jukić i Luigi Paolo Maffei, a treće bridžisti iz Sarajeva Faruk Mašić i Majda Šalaka.

JPA

Globalno zatopljenje i prelov uzrokovali su udomaćivanje ili naglo povećanje broja egzotičnih i rijetkih vrsta u svim svjetskim pa i u hrvatskom moru. U Jadranu je sve više i meduza.

Zbog lošeg gospodarenja, prorijeđene su brojne vrste riba koje se hrane planktonom zbog čega su meduze zauzele njihovo mjesto u hranidbenom lancu i u tom se izobilju hrane sve više razmnožavaju. Kako se osim planktonom hrane i ribljom ikrom, riba je sve ugroženija, a meduza postaje vladarica svih slanih voda. S druge je pak strane sve manje sarKa, fratara, kantora i ostalih riba koje se hrane nekim vrstama meduza.

Morska mjesečina / Foto: Jure MIšković (CROPIX)

U Jadranu je pad ribljeg fonda zabilježen i prije tri, četiri desetljeća, kad je u našem moru doslovno žarila i palila „Pelagia noctiluca“, meduza svjetlo ljubičaste boje, nazvana i „morska mjesečina”. U jednoj godini, na područjima na kojima je učestalost ove vrste povećana, „Pelagia noctiluca“ opeći može i nekoliko desetaka tisuća kupača.

U kombinaciji najezde meduza s daljnjim pretjeranim ribolovom, upozorava FAO, UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu, obnova ribljeg fonda nema velike šanse. Podsjećaju i na invaziju vrste „Mnemiopsis leidyi“ 80-ih u Crnom moru, u koje je ova meduza stigla iz Atlantika, riblji fond Crnog mora doslovno desetkovan. Posljedice su ublažene tek kad je u Crno more stigla „Beroe ovata“, jedna druga vrsta meduza koja se hrani „Mnemiopsisom“. Općenito, u nekim dijelovima Crnog mora u samo jednom kubičnom metru živi i do tisuću malih meduza.

Od tih godina naovamo riblji se fond još nije oporavio, a daljnji mu prekomjerni izlov ribe ne ide u prilog, upozorava FAO, napominjući kako je porast broja meduza karakterističan za sve slane vode, u kojima meduze počinju nadvladavati ribe. Pogoduju im globalno zatopljenje, porast razine mora, mali broj prirodnih neprijatelja, a brodovima se u balastnim vodama i na druge načine sele po oceanima.

Velike probleme s naraslom populacijom meduza imaju posebno Japan i Havaji, čija ribarska sela nestaju upravo zbog sve većeg broja meduza. 2013. godine golemi je broj meduza, između ostalog, začepio filtre za vodu jedne termo elektrane u Izraelu te nuklearke u Škotskoj, koja je zbog toga neko vrijeme bila zatvorena.

Sljedeći nastavak u subotu, 2. kolovoza.

Studentski teatar Lero i ove godine je dio programa Dubrovačkih ljetnih igara, a predstavu Snovi izgubljenih godina redatelja Davora Mojaša izvest će sutra, 26. srpnja u 21:30 sati u Lazaretima.

Predstava Snovi izgubljenih godina nova je Lerova kazališna avantura koja, dosluhna prepoznatljivoj scenskoj poetici ovog dubrovačkog teatra, iznova otvara i propituje nostalgične i elegične slike podneblja i prizore izgubljenih, skrivenih i tajenih albuma uspomena upisanih u godine onih koji ne zaboravljaju. Poetski amarkord sjetnih i melankoličnih prizora o prolaznosti, neostvarenim ljubavima, tugama i sjetama koje ostaju snovima i, zajedno s njima, razasute u izgubljenim spomenarima i proživljenim godinama. Za utjehu onima koji pamte i ne broje rođendane. Onda kada su svi satovi stali a juga i maestrali obrisali suze. Lirska teatarska priča o ženama koje čekaju, sanjaju, mole i ostaju same prebirući po vlastitim alibijima, neostvarenim susretima, ljubavima i sjetama. Prepuštene tišinama, tamama i fobijama u kojima, uzaludno, traže smisao i izgovore. Uspomene se ne mogu, kao ljudi, odseliti negdje i ne vratiti se. One u ovom Gradu žive u svakom uzdahu onih preostalih. Ostajući sklonjene u imaginarnom vlastitom utočištu u kojem slute, žude i traju. Same „sa svima dolazećima dolaze / i sa svima odlazećima odlaze“. Spominjući, snivajući, oplakujući i rezimirajući i ne samo svoje životne razbrajalice. Svemu i svima usprkos. U Snovima izgubljenih godina. I ne samo njima.

Druga izvedba Snovi izgubljenih godina u sklopu 76. Igara, na popisu je u nedjelju, 17. kolovoza u 21.30 sati u Lazaretima.

Uz redatelja Davora Mojaša, autorski tim čine kostimografija Dubravka Lošić, autor glazbe Petar Obradović, scenografiju Mato Brnjić, oblikovatelj svjetla Antonio Ljubojević, ton Melko Dragojević, produkcija i organizacija Ksenija Medović, a grafički dizajn Nora Mojaš.

Igraju: Jasna Held, Ksenija Medović, Zvončica Šimić, Barbara Damić, Barbara Horvat, uz glas Zijada Gračića.

Predstava je premijerno izvedena 25. studenog 2024. u Teatru Lero u Lazaretima, a ostvarena je uz potporu Ministarstva kulture i medija RH i Grada Dubrovnika.

Davor Mojaš rođen je u Dubrovniku 1952., a svoj teatarski i redateljski opus gotovo isključivo veže uz Studentski teatar Lero u kojem je od 1975. redateljski ostvario šezdesetak predstava, dvadesetak autorskih projekata, desetke scenskih programa i svekolikih raznih događanja. Na scenu je postavio djela Čehova, Brechta, Šehovića, Vvedenskog, Rozewicza, Jarryja, Držića i drugih, a od 1990. i ciklus vlastitih autorskih projekata (Proljeće, Stanje Lune, Možda vjetar?, Valcer, Tango, Ruže s juga itd.). Režirao je i u Kazalištu Marina Držica, HNK I. pl. Zajca i Teatrinu te je pisao scenarije i režirao razna prigodna i druga umjetnička događanja. Trideset i tri godine bio je novinar i urednik na Hrvatskom radiju Radio Dubrovniku, a 2017. dobio je i Nagradu Grada Dubrovnika. 

Ulaznice za prvu izvedbu „Snovi izgubljenih godina” su rasprodane, a ulaznice za druge izvedbe 76. Dubrovačkih ljetnih igara dostupne su preko festivalskih mrežnih stranica www.dubrovnikfestival.hr ili servisa www.ulaznice.hr, na blagajni u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1) svakim danom od 9 do 21:30 te ispred zgrade DTS-a (Vukovarska ulica) od ponedjeljka do petka od 10 do 17 sati. Kupnjom Mastercard karticama ostvaruje se 10% popusta, a za iznose iznad 70 € omogućeno je obročno plaćanje Mastercard karticama na 2 ili 3 rate. Kupnjom ulaznica za 2 premijerne dramske odnosno 3 glazbene izvedbe, ostvaruje se gratis ulaznica za 1 reprizni dramski, odnosno glazbeni program po izboru. Kupnjom Mastercard karticama ostvarujete 10 posto popusta, a na Mastercardovoj platformi priceless.com možete pronaći jedinstveno iskustvo zatvaranja Dubrovačkih ljetnih igara, posebno osmišljeno za korisnike Mastercard kartica.

DLJI

Sa samo 11 godina je sasvim slučajno počeo dirigirati, a danas je jedan od najznačajnijih hrvatskih dirigenata s impresivnom međunarodnom karijerom. Neraskidivo vezan za Dubrovačke ljetne igre i miljenik festivalske publike, maestro Ivan Repušić gost je ovotjednog festivalskog podcasta.

Prošle godine zatvorio je jubilarne 75. Dubrovačke ljetne igre na spektakularnom Opera gala koncertu, a ove godine ih je otvorio, rukovodeći glazbenim dijelom svečane ceremonije. Publiku je bez daha ostavio i večer poslije, na velikom koncertu pod nazivom Oda radosti ispred crkve sv. Vlaha, kojim smo obilježili velikih 100 godina Dubrovačkog simfonijskog orkestra.

U razgovoru s voditeljicom Željkom Ogrestom otkrio je koliko mu Igre i Dubrovnik znače, ali i naša nacionalna kulturna baština koju trebamo stalno promicati u zemlji i inozemstvu, a to je, otkrio je - njegova misija.

„Kao turistička zemlja bogate kulturne povijesti, mi moramo razvijati svoju kulturu. Kultura mora biti žila kucavica i moramo se njom ponositi. Čak i ako su posrijedi financijski problemi, moramo se udružiti, surađivati, povezati se… Cijela Europa tako djeluje“, kazao je, među ostalim, Repušić, posebno se osvrnuvši na jedno njemu predivno razdoblje u karijeri, a to je nekadašnje mjesto ravnatelja glazbenog programa Dubrovačkih ljetnih igara.

„To je bilo predivno iskustvo, bio sam umjetnički obogaćen predivnim koncertima. Najljepše od svega je kad vam se na kraju koncerta ti umjetnici obrate i kažu – Vraćam se na Igre! Taj spoj ambijentalnosti, glazbe i pokreta jedinstven je u svijetu, Igre su se po tome identificirale i to je kvaliteta“, kazao je Repušić.

Kako se opušta prije, ali i nakon koncerta, koliko mu je važna podrška obitelji, kako je surađivati s drugim glazbenicima te s čim se sve glazbenici danas suočavaju na svom umjetničkom putu, pogledajte u najnovijoj epizodi našeg festivalskog podcasta!

Podcast je realiziran u suradnji s dugogodišnjim partnerom Igara, VSP video, koji ove godine obilježava 30 godina suradnje s Dubrovačkim ljetnim igrama – tri desetljeća zajedničkog dokumentiranja, bilježenja i slavljenja vrhunske umjetnosti.

Pratite nas, gledajte nas – i budite dio ove jedinstvene festivalske priče!

DLJI

Više nego u ostalim dijelovima godine, ljeti je popularan ribolov noću. Razlog tome je noćni pad temperature zraka, što boravak na moru čini ugodnijim nego danju, ali i mora, što uzrokuje povećanje aktivnosti riba i njihovo približavanje obali i površini.

Noću se može loviti svim tehnikama, više ili manje taktikom i opremom prilagođenim lovu u slabim uvjetima vidljivosti. Među tehnikama u kojima su potrebne najmanje promjene je lov s obale plovkom. U njemu nije neophodno mijenjati dnevni način lova, ali jeste koristiti plovak koji je vidljiv i u mraku.

Najjednostavniji takvi plovci imaju reflektirajućom bojom obojen gornji dio ili samo „antenu“. Da bi svijetlili te je plovke potrebno osvijetliti. I u najlošijim uvjetima za to je dovoljna i slaba svjetlo naglavne ili koje druge svjetiljke, najbolje s difuznim, svjetlom koja se raspršena u sve smjerove. No, svjetiljku, osobito s usmjerenim svjetlom, treba koristiti što manje jer vanjsko svjetlo plaši neke ribe. Zbog jednostavne konstrukcije ovi plovci mogu biti lakši od ostalih svijetlećih plovaka, zbog čega su najosjetljiviji i najprikladniji za lov najnježnijim mamcima. Međutim, manje su vidljivi od ostalih vrsta svijetlećih plovaka pa su pogodni za lov u sumrak i svitanje te noću na manjim daljinama, ali to im nije velika mana jer se lov plovkom rijetko obavlja daleko od obale.

Za lov od sumraka do svitanja te na svim daljinama na kojima se plovkari od reflektirajućih prikladniji su svijetleći plovci s vlastitim izvorom svjetlosti. Izvor svjetlosti može biti „Star light“, „krijesnica“, kemijska ampula ili žaruljica koja se napaja iz baterije. Plovak s ampulom može težiti samo jedan gram, dok podjednako veliki sa žaruljom teži barem 3 do 4 grama. Plovak sa žaruljicom je skuplji, ali i dugotrajniji jer se može koristiti višekratno, dok se ampula koristi samo jednom. No, dobro je imati plovke s oba izvora svjetlosti, jer stanje mora te potrebna daljina odbacivanja mamaca određuju koje težine treba biti plovak.

Plovci s krijesnicom više se koriste nego oni sa žaruljicom, prvenstveno zbog jednostavnosti upotrebe i pouzdanosti dizajna. Izgledaju kao i dnevni plovci, ali se pomoću adaptera na njihovu antenu ili umjesto nje može postaviti svijetleća ampula.

I plovci sa žaruljicom imaju oblik običnog plovka, ali su unutar njih žaruljice i baterije. Suvremene imaju „LED“ pa su znatno lakše od onih istih dimenzija s klasičnom žaruljom. Prednosti plovka s žaruljicom nad onim s ampulom jest mogućnost višekratne upotrebe s jednom baterijom kao i jači sjaj. Nedostaci su visoka cijena, osjetljivost i niska pouzdanost rada te velika težina u odnosu na nosivost, što umanjuje osjetljivost plovka. Teški plovak također može uplašiti opreznu i neaktivnu ribu u trenutku uzimanja mamca, jer da bi plovak potonuo ili se barem zanjihao potrebno ga je jače potegnuti. S druge strane teži plovak daje manje lažnih signala pa je pogodniji za ribolov u kurentu i na valovitom moru.

Kako se ribolov obavlja u različitim svjetlosnim uvjeti i stanju mora, dobro je imati sve tri ili barem dvije vrste plovka sa izvorom svjetlosti.

Hrvatski vaterpolisti osvojili su peto mjesto na Svjetskom prvenstvu u Singapuru pobjedom nad Crnom Gorom 19:13 (3:3, 3:2, 8:2, 5:6)

Ovo je druga pobjeda Hrvatske protiv Crne Gore na ovom turniru jer su reprezentacije bile u istoj skupini. Hrvatska je u Singapuru ubilježila pet pobjeda, a jedini poraz bio je onaj u četvrtfinalu protiv Mađarske. 

JPA