Završni koncert ciklusa Dubrovačko glazbeno proljeće održat će se u petak, u atriju Kneževa dvora s početkom u 21 sat. Dubrovačkim simfonijskim orkestrom ravnat će Uroš Lajovic, dok će kao solist nastupiti jedan od vodećih kineskih glazbenika na međunarodnih sceni, violinist Dan Zhu. Na programu koncerta su Mozartove Kasacije u G duru i Bernsteinova Serenada (prema Platonovom „Simpoziju“).

Iza glasovitog maestra Uroša Lajovica više je od četrdeset godina iskustva, preko 1 350 koncerata, rad s preko devedeset orkestara i s više od 850 solista. Dirigirao je preko 1 500 simfonijskih djela te premijerno izveo 80 skladbi slovenskih i inozemnih autora, a na dirigentski put izveo je više od 300 studenata kojima je predavao širom svijeta, od rodne Ljubljane do Beča, od Zagreba do Šangaja.

Violinist Dan Zhu naširoko je poznat kao jedan od najboljih i vodećih kineskih glazbenika na međunarodnoj glazbenoj sceni. Izvodio je na međunarodnim scenama Europe, Amerike i Azije, a prema magazinu Strad opisan je kao „umjetnik izražene skromnosti i predivne produkcije tonova.“ Njegova nedavna trijumfalna izvedba s Bostonskom simfonijom na Tanglewood Festivalu je od strane kritike opisana kao „doista brlijantnom, snažnom i izglađenom“. Nastupio je s mnogim orkestrima kojima su ravnali dirigenti Christoph Eschenbach, Zubin Mehta, Philippe Entremont i drugi ugledni dirigenti.

Ulaznice za koncerte dostupne su u uredu Orkestra od 9 do 14.30 sati, na web stranici www.dso.hr, u Luži, u agenciji Perla Adriatica na Pločama, u gift shopu Dubravka na Pilama i jedan sat prije početka koncerta na mjestu održavanja. Ulaznice po povlaštenim cijenama za građane i ostvarenje popusta, dostupno je isključivo na blagajni Orkestra.

R.R.D.

Sjednica Vijeća za prevenciju Gradskog kotara Mokošica, u okviru projekta kojeg je pokrenula PU dubrovačko – neretvanska pod nazivom „Mokošica – mjesto sigurnog življenja“, održana je u srijedu navečer u OŠ Mokošica uz nazočnost brojnih predstavnika stanara, odnosno zgrada.

Prvenstveno se, s obzirom na interes i odaziv građana, pokazalo kako je ovaj pilot projekt u Mokošici dobar, ali potpuno promašenog, tj. bolje rečeno nesretno izabranog imena. Naime, imenom projekta aludira se kako je Mokošica neko nesigurno naselje u kojem tek treba uvesti red, no, kad se, kako je i rečeno na sastanku, zna da je PU prije desetak godina odustala od otvaranje policijske postaje, jer se pokazalo da je ona, prema broju kaznenih i prekršajnih djela u Mokošici nepotrebna, onda nije ni čudno da su sami Mokošani na sastanku između ostalog kazali kako je vrijeme da se o ovom najvećem gradskom naselju prestane pričati kao o problematičnom.

VRHUNAC SIGURNOSNIH PROBLEMA KRAĐA VATROGASNIH APARATA

Uistinu, Mokošane prema rečenom na sastanku ne muči neki veliki problem (ne)sigurnosti, jer kad su kaznena djela u pitanju, od takvih problema najvećim, koji je na sjednici jedini konkretno i spomenut, čini se problem krađe vatrogasnih aparata, koja se obično događa u vrijeme kraja školske godine. No,i to se da prevenirati. Problem što se stanari u pojedinim zgradama u kojima se to događa ne mogu dogovoriti da se ulazna vrata zgrada zatvaraju i što neki to ne mogu ostvariti jer im ne rade sustavi kojima se preko parlafona ulazna vrata zgrade mogu otvoriti iz stana, ipak ne izgleda kao nešto što treba i može rješavati Gradski kotar ili policija.
Predstavnik PU dubrovačko – neretvanske Mitar Radić iznio je podatke o broju kaznenih djela čiji je broj u Mokošici minimalan, a najteže je u zadnja dva mjeseca bilo jedna krađa vozila, te spomenuta krađa vatrogasnih aparata i oštećenja u tzv. eko parku. No, kada je Radić kazao da u zadnje vrijeme nema zabilježenih počinjenih prekršaja javnog reda i mira, osim neprijavljenog javnog skupa koji je, kazao je, organizirala Torcida, a riječ o malonogometnom turniru, građani su mu zamjerili kazavši kako to nije istina, već da policija ne reagira na pozive i prijave. Građanima smeta i što se upravo na igralištima za vrijeme raznih turnira mogu čuti petarde.

Uglavnom Mokošani nemaju ništa većih ni manjih problema sigurnosti od ostalih građana Dubrovnika, a najviše se, sasvim očekivano, pričalo o onom što su svi nazočni detektirali kao najveći problem ovog naselja, a to su parkinzi i promet.

NAPLATOM PARKINGA DO RASTEREĆENJA NASELJA OD KOMERCIJALNIH VOZILA

Mokošani su zamijetili veliki broj rent a car i drugih vozila za komercijalne namjene, od kombija do autobusa i teretnih vozila, koji se parkiraju u Mokošici, jer je tamo parking besplatan, pa će se stoga razmotriti i mogućnost da se i u Mokošici počne naplaćivati parking.

Kako je istaknuo gradski vijećnik, prethodno i dugogodišnji predsjednik GK Mokošica Blaž Pezo, to ne bi trebalo smetati samim Mokošanima jer ionako većina već plaća mjesečnu kartu od 60 kuna, koja bi naravno vrijedila i za parking zonu u Mokošici. Prema riječima aktualne predsjednice Gradskog kotara Mokošica Nikoline Pozniak o konkretnom zaključku treba li prema Sanitatu krenuti sa zahtjevom da se počne naplaćivati parking u Mokošici, pričat će se na idućim sjednicama.
Sami građani predstavniku policije kazali su kako ne bi smjelo biti kažnjavanja za nepropisno parkiranje u Mokošici dok se problemi s parkingom ne riješe, jer kako su istaknuli, nitko se ne parkira nepropisno iz oholosti ili zato što baš tako želi, već jednostavno žitelji Mokošice nemaju gdje s automobilima. Mitar Radić iz PU dubrovačko – neretvanske kazao je pak kako se samo kažnjavaju najteži oblici nepropisnog parkiranja, odnosno parkiranje na zebrama, trotoarima i autobusnim stanicama.

Pezo je pak kazao kako Grad planira vrlo brzo krenuti s uređenjem dodatnih oko 200 parking mjesta, a odgovarajući nazočnim građanima koji su zabrinuti hoće li nove zgrade koje se grade imati parking mjesta ili će i novi stanari Mokošice zauzeti ionako uski prostor za parking, kazao je kako se nada da će nove zgrade biti izgrađene prema propisima koji nalažu da svaki novoizgrađeni stan mora imati i izgrađena parking mjesta.
Mokošani su zabrinuti upravo i zbog izgradnje novih zgrada jer sav promet teških kamiona prolazi kroz samo naselje, no brzog rješenja za aktualnu izgradnju i promet nema, a ubuduće će prema predviđenim projektima Grada Dubrovnika Mokošica dobiti novu cestu na predjelu Tamarića, odnosno novi izlaz iz naselja tako da bi se promet trebao u budućnosti rasteretiti.

Također, u samom kraju sastanka govorilo se i o problemu oronulih fasada. Za rješenje tog problema Mokošani mogu proći gotovo pa besplatno. No, za to će se Mokošani, kao i svi ostali građani vlasnici i suvlasnici nekretnina, morati sami potruditi, odnosno potrebno je da se dogovore i organiziraju kako bi se kandidirali za sredstva iz EU fondova i Grada Dubrovnika za energetsku obnovu koja dosežu preko osamdeset posto troškova investicije.

Na dnevnom redu sjednice Gradskog vijeća koja će se održati u petak su i financijska izvješća tvrtki u vlasništvu Grada Dubrovnika. Nakon što direktori svakog od društava podnesu izvješća svakako će biti zanimljivo čuti što će o svemu reći vijećnici. Kad su u pitanju izvješća, Libertasovo pokazuje kako to više nije „tvrtka slučaj”. Iako im je broj prevezenih putnika nešto manji, a broj prijeđenih kilometara zbog preseljenja u Komolac veći, uspjeli su otplatiti operativni leasing za kupnju autobusa iz 2009. godine. Smanjili su i subvencije Grada Dubrovnika, a pred njima je kupnja novih autobusa, tzv. harmonika, koje će umjesto putničkih agencija prevoziti goste do povijesne jezgre.

Libertas je u 2018. ukupno prevezao 10,2 milijuna putnika ili oko 1 posto manje u odnosu na 2017. Na gradskom području Libertasovi su autobusi prevezli 8,7 milijuna putnika ili 1,2 posto manje, a na prigradskom 1,4 milijuna putnika ili 2,3 posto manje u odnosu na prethodnu godinu.

U prošloj godini autobusi su prešli 5,1 milijuna kilometara ili 3,84 posto više nego u 2017. Najveći broj kilometara ili gotovo tri milijuna prijeđeno je na gradskom području.

Kad je u pitanju dobit društva, ona je u 2018. iznosila oko 86 tisuća kuna što je puno manje u odnosu na 2017. kada je dobit društva bila nešto viša od milijun kuna.

Libertasovi ukupni prihodi iznose 89.4 milijuna kuna i veći su u odnosu na 2017. za 194 tisuće kuna. Prihodi od prodaje iznose 63.4 milijuna kuna i veći su za 133.899 kuna.

No dok su prihodi od prodaje karata na gradskim linija nešto niži, rasli su na prigradskim. Naime, u Gradu je taj prihod manji za za 3,7 posto i iznosi 29.4 milijuna kuna, dok je na prigradskim linija u odnosu na 2017. veći za 1,46 posto i iznosi malo više od 8 milijuna kuna. Rasli su prihodi od pretplatnih karata i to 2,3 posto i iznose 17.5 milijuna kuna. Prihodi Autobusnog kolodvora u prošloj su godini iznosili 39,2 milijuna kuna i manji za 2,3 posto,.

Prihodi od subvencija u 2018. iznose 21,2 milijuna kuna što je za gotovo milijun kuna manje nego 2017. Inače, Grad je Libertas subvencionirao s 18 milijuna kuna dok su ostale subvencije iznosile 3,2 milijuna kuna.

Libertasovi rashodi u 2018. godinu su rasli, iznosili su 89,3 milijuna kuna. U strukturi ukupnih rashoda najznačajnija stavka su troškovi plaća koji iznose 42.8 milijuna kuna ili 1 posto manje nego u 2017. godini.

No zbog preseljenja u Komolac rasla je potrošnja goriva a time i troškovi koji iznose 14 milijuna kuna i veći su za 15 posto u odnosu na 2017. Zbog starog voznog parka više novca troši se na rezervne dijelove. Povećani su i troškovi pričuve u koje su uključeni i materijalni troškovi zaposlenih, a riječ je o 4,7 milijuna kuna za jubilarne nagrade, otpremnine te neiskorištene godišnje odmore.

Inače, smanjeni su troškovi operativnog leasinga i to za 482 tisuće kune jer je Libertas u veljači 2017. otplatio zadnju ratu tog leasinga za 10 autobusa kupljenih 2009.

Budući da su Libertasu ukinuli praksu da autobuse čiste čistačice privatnih tvrtki smanjeni su i troškovi čišćenja.

Kad je u pitanju prosjek broja zaposlenih on je na kraju 2018. iznosio 358, dok je u 2017. u Libertasu bilo 354 radnika.

Vrlo poučno bilo je jučerašnje okupljanje brojnih predstavnika stanara zgrada Novog naselja Mokošica koji su se odazvali pozivu Gradskog kotara i Policije na sjednicu Vijeća za prevenciju u sklopu projekta „Mokošica – sigurno mjesto življenja” kako bi rekli što to njih zapravo muči.

Projekt je za pohvalu, unatoč nesretnom imenu, o čemu je Dubrovnikpress.hr već pisao OVDJE, ali nije nimalo za pohvalu što se među okupljenima, osim direktno zainteresiranih Blaža Peza (HDZ) i Marine Vučković Matić (HNS), koji su žitelji Mokošice, na ovu sjednicu nije odazvao nitko drugi od gradskih vijećnika.

Svi oni dolazili su, i dolazit će ponovo u Mokošicu u predizborno vrijeme tražiti glasove birača, no kad izbori prođu onda će na Mokošicu zaboraviti. Naime, Mokošica im, za razliku od možda Gruža ili Lapada, nije „na oku”. Ne bi možda oni spominjali na sjednicama Gradskog vijeća ni druga gradska područja da svakodnevno ne prolaze ili ne žive u njima, ali kad je Mokošica u pitanju, daleko od oka, daleko i od srca.

Stoga se Mokošica, u kojoj živi četvrtina stanovnika Dubrovnika, manje spominje na Gradskom vijeću, a i kad se spominje, vijećnici u tim slučajevima o najvećem dubrovačkom gradskom naselju govore najčešće kao problematičnom u sigurnosnom kontekstu što su ih demantirali sami građani sinoć na navedenom skupu u OŠ Mokošica.

Gradski vijećnici izabrani su u Gradsko vijeće upravo zato da bi dolazili na ovakve skupove i slušali probleme građana koje bi kasnije trebali pretočiti u programe koje vode k rješenjima tih problema, makar i nesposobni napraviti nešto takvo, a ono, onda barem da postave pitanje na sjednicama Gradskog vijeća. Poziv za sjednicu mokoškog Vijeća za prevenciju bio je objavljen u većini dubrovačkih medija, ali vijećnicima izgleda treba poslati pozivnicu uvezanu zlatnom vrpcom, po mogućnosti s fjokom, kako bi došli negdje, a da nije njihov kvart, i poslušali što građani imaju za kazati.

Mokošani na svom skupu kao najveći problem nisu doduše istaknuli ništa iznenađujuće, najviše ih muče parkinzi i promet o čemu se na Gradskom vijeću i priča, ne treba biti lumen za takvo što shvatiti. No, nije stvar u tome što su Mokošani spomenuli, već sve ono što nisu spomenuli, a kad je u rijetkim trenucima riječ o Mokošici lokalnim političarima bude na jeziku.

Pa da su tako došli na skup onda bi to itekako bilo poučno za njih barem to da se, kad drugi put budu pričali o Mokošici, ostave priča koje Mokošane malo ili nimalo zanimaju, kao npr. o nedostatku kino dvorane u Mokošici, koja je inače dio Grada Dubrovnika u kojem kino dvorane, na 20 minuta vožnje od ovog naselja, zjape prazne, i sličnih ideja koje su oni, zagazivši u Mokošicu zadnji put na nekom predizbornom skupu, zamislili u svojim glavama.

Ništa bolji od gradskih vijećnika nisu ni oni koji nisu izabrani u Gradsko vijeće, a bave se lokalnom politikom kojoj je osnovni cilj poboljšanje uvjeta života građana. Njih također mišljenje građana ne zanima, do iduće prilike kad se budu grebali za glas, uostalom, kako je već spomenuto, kako u Mokošici, tako i u drugim gradskim područjima gdje im također slični skupovi i nisu baš zanimljivi.

Uostalom, nije samo riječ o skupovima poput ovog u Mokošici, npr. od prisutnosti gradskih vijećnika i lokalnih političara na javnim raspravama koje su značajne za cijeli Grad Dubrovnik i sudjelovanja u njima češća su i ukazanja Bigfoota i Jetija.

Na sjednici Gradskog vijeća bit će podneseno i financijsko izvješće Vrtlara za 2018. godinu. Tvrtka je to koja, unatočl iskazanoj dobiti, nema samo čestih problema s likvidnošću već i pronalaženjem radne snage. Godinama se inače krpaju prodajom vrijednog zemljišta u Solitudu. No, pitanje koje već sad treba postaviti jest što će s Vrtlarom biti jednog dana kad u Solitudu prodaju i svoju posljednju parcelu.

Sve su radne jedinice Vrtlara u 2018. godini ostvarile pad prihoda, počevši od radne jedinice javnih nasada čiji su prihodi u odnosu na 2017. manji za 5 posto dok su rashodi jednako toliko veći u odnosu na 2017.

Pad prihoda za 10 posto u odnosu na 2017. ostvaren je i u Radionici vijenaca i cvjećarnici, a pad prihoda u rasadniku u Zatonu u odnosu na 2017. bio je za 23 posto manji. Za 28 posto manji su i prihodi Zajedničkih službi.

Najvrijednije što Vrtlar ima i dalje ostaje njegovo zemljište u Solitudu, a i njega je sve manje i manje. Česte probleme s nelikvidnošću, kojih je bilo i u 2018., rješavali bi baš prodajom tog zemljišta, koje je inače građevinsko pa se može prodati po većoj cijeni. No, kako će se jednog dana svo Vrtlarovo građevinsko zemljište prodati, pitanje je čime će se onda u toj tvrtki pokrivati.

Inače, u 2018., iako je bilo planirano, nije došlo do prodaje dijela zemljišta u Solitudu za izgradnju dječjeg vrtića, a kad do nje dođe u Vrtlaru tim sredstvima u ovoj godini računaju podmiriti sve dospjele kreditne obveze i konačno riješiti problem nelikvidnosti društva. No, jasno je da su to sve kratkoročne mjere.

Inače, ukupni prihodi Vrtlara u 2018. iznosili su 11,9 milijuna kuna dok su u 2017. bili 13,1 milijun kuna. Ukupni rashodi nešto su manji i iznosili su 11,4 milijuna kuna u 2018. dok su u 2017. bili 11,6 milijuna kuna.

U jučerašnjoj prometnoj nesreći koja se oko 12 sati dogodila na magistrali u Dolima teže je ozlijeđen 17-godišnji pješak.

Do prometne nesreće je došlo kada je 17-godišnjak prelazio kolnik preko obilježenog pješačkog prijelaza. Kako bi propustilo pješaka, ispred pješačkog prijelaza se u tom trenutku zaustavilo teretno vozilo dubrovačkih registracijskih oznaka na koje je naletjela cisterna splitskih registracijskih oznaka koja se kretala iza njega uslijed čega je došlo do udara teretnog vozila na pješaka.

Zbog zadobivenih težih ozljeda pješak je zadržan na liječenju u dubrovačkoj bolnici.

DPP

Provodeći godišnji plan investicijskog održavanja sustava javne rasvjete Grad Dubrovnik je putem nadležnog Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu započeo radove na rekonstrukciji dijela javne rasvjete Šetališta kralja Zvonimira, i to na potezu od križanja s ulicom Masarykov put do hotela Kompas.
 
U okviru 120 tisuća kuna vrijednih radova izmijenit će se postojeći oštećeni mesingani stupovi dok će se umjesto tehnološki zastarjelih svjetiljki, koje ne udovoljavaju standarde novog Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja, ugraditi energetski učinkovita rasvjetna tijela.
 
Ukupno će se na dionici dugoj 120 metara postaviti sedam stupnih mjesta sa 14 svjetiljki s LED izvorima uz znatno poboljšanje nivoa rasvijetljenosti šetnice.

DPP

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, zamjenica Orlanda Tokić te pročelnici Srđan Todorovski i Dživo Brčić obišli su radove na izgradnji nove osnovne škole na Montovjerni. Izrazio je zadovoljstvo što radovi napreduju predviđenim tijekom, naglasivši važnost ovog projekta s obzirom da od 1985. godine u Dubrovniku nije bilo investicija u gradnju novih škola.

- Potreba uvođenja jednosmjenske nastave u svim osnovnim školama je prioritet ove gradske uprave i vjerujem da idemo u dobrom smjeru. Očekujemo da će škola biti gotova i prije predviđenih rokova. Dobro je da se cijeli ovaj proces odvija paralelno s izgradnjom studentskog doma koji će biti gotov u sličnom terminu tako da će ovo naselje doživjeti jednu potpuno novu vizuru. Jedan od ključnih problema naselja je parking, ali buduće investicije studentskog doma uključuju i veliki broj parking mjesta tako da će jedan dio sigurno biti omogućen za korištenje svim našim sugrađanima. - rekao je gradonačelnik Franković.

Ujedno se zahvalio stanovnicima ovog dijela grada na strpljenju zbog radova koji se izvode.

- Montirana je čelična konstrukcija dvorane. Prije početka same gradnje smo raspodijelili plan na dva segmenta u ovom objektu, dio dvorane ide prema planu, dok smo u dijelu gdje su učionice i koji nema podrumske etaže dva mjeseca ispred rokova, stoga planiramo projekt završiti i prije. Imali smo dosta dobru pripremu na ovome projektu, bili smo spremni i voljni napraviti ga kako treba. - istaknuo je Kristijan Jurić, voditelj gradilišta za tvrtku Strabag i Texo Molior.

Podsjetimo, ukupna vrijednost radova, s uključenim PDV-om, iznosi 70.623.228,55 kuna. U potpuno novoj zgradi izgradit će se ukupno 16 novih učionica i dvodijelna sportska dvorana s pratećim sadržajima, blagovaonica i knjižnica, dodatne učionice za izborni predmet te prostori za pedagoga i psihologa. Nova škola moći će smjestiti 448 učenika.

DPP

Javna ustanova Rezervat Lokrum čeka odobrenje Grada Dubrovnika, odnosno Gradskog vijeća za kupovinu zgrade u Gružu u kojoje je donedavno bila Lučka kapetanija. Naime, uredi Lokruma trenutno su na Pločama i uistinu nisu zadovoljavajući, no SDP se protivi tome da JU rezervat Lokrum za 16 i pol milijuna kuna kupi spomenutu kuću u Gružu i da dobije odobrenje Grada za tu investiciju.

„Nismo protivni da administrativni dio ustanove Lokrum riješi pitanje adekvatnog uredskog smještaja, ali ovakva odluka predstavlja čisto rasipništvo, odnosno neracionalno trošenje javnog novca.
Procijenjeno je da će kupovina ove nekretnine – ex. „Lučke kapetanije” - i njezina adaptacija u uredske prostore stajati čak 6.500 eura po metru kvadratnom. Takva svota nipošto nije odgovarajuća ni racionalna za propagiranu namjenu javne ustanove.” - piše tako danas u priopćenju predsjednik dubrovačkog SDP-a Jadran Barač.

„Nadalje, njezina lokacija ne korelira s potrebama Javne ustanove Lokrum budući su sve aktivnosti ustanove usmjerene iz stare gradske luke prema Lokrumu, a ne prema gruškom akvatoriju. Špekulacije Gradonačelnika o korištenju dijela navedene nekretnine za komercijalne namjene (podnajam) su potpuno deplasirane budući Javna ustanova Rezervat Lokrum ne bi trebala razvijati trgovačke ni ugostiteljske djelatnosti izvan lokacije Lokruma niti to ova nekretnina adekvatno omogućava.” - napisao je Barač.

„Grad Dubrovnik i prateće javne ustanove trebaju biti servis građanima odnosno rješavati potrebe građana na razini lokalne zajednice, a ne djelovati kao agencija za otkup (i to po najvišim tržišnim cijenama) i komercijalno iznajmljivanje nekretnina.” - navodi Barač.

Predsjednik dubrovačkog SDP-a ima i prijedlog za gradonačelnika Frankovića:
„Prema tome, ako Gradonačelnik želi ustanovi Rezervat Lokrum omogućiti adekvatni radni prostor, predlažemo da vladajući HDZ vrati Gradu Dubrovniku ekskluzivne uredske prostorije na adresi Petilovrijenci 2 površine 90 m2 s pogledom na Stradun te ih potom ustupi na korištenje ustanovi Lokrum. Najam spomenutih visokovrijednih uredskih prostorija HDZ trenutno plaća Gradu svega 2.700 kuna mjesečno, dok, nasuprot tome, godišnje iz proračuna dobiva 424.200 kuna.” - predložio je Barač.

„Takav potez bi građanima uštedio 16 i pol milijuna kuna (!), a taj iznos bi se mogao svrsishodnije upotrijebiti za razvoj i održavanje objekata te prirodne i povijesne baštine otoka Lokruma.” - zaključio je predsjednik GO SDP-a Dubrovnik Jadran Barač.

D.M.

U sklopu plana investicijskog održavanja gradskih prometnica Upravnog odjela za promet završeni su radovi na sanaciji dijela Ulice Điva Natali.

Izvedenim radovima sanirano je 500 metara kvadratnih oštećenog dijela kolnika kod stambenih zgrada. Postavljen je novi sloj asfalta „eruptivca“, uređeno proširenje za parking kao i 15 metara rubnjaka.

Vrijednost radova iznosi 150 tisuća kuna.

DPP

Studijsko putovanje u Poljsku, od 22. do 25. svibnja 2019., organiziralo se u sklopu provedbe EU projekta „Razvoj i promocija Partnerskog vijeća za tržište rada i razvoj ljudskih potencijala Dubrovačko-neretvanske županije“ – OPERA II.

U cilju razmjene iskustva i učenja na uspješnom modelu predstavnici Dubrovačko neretvanske županije, Regionalne agencije DUNEA, Razvojne agencije Grada Dubrovnika DURA-e, Korčulanske razvojne agencije za lokalni razvoj i poslovne usluge KORA-e, HZZ-a Ispostave Dubrovnik, Sveučilišta u Dubrovniku, te predstavnici HGK i HOK Dubrovnik posjetili su Ured za zapošljavanje u gradu Skarżysko-Kamienna te grad Starachowice.

U radnom posjetu, predstavnici gradskih vlasti ali i udruga, pobliže su predstavili razvoj socijalnog poduzetništva, te pripremu i provedbu EU projekata iz područja socijalne infrastrukture, poduzetništva te aktivnog uključivanja ranjivih skupina u lokalno planiranje.

Projekt OPERA II provodi se diljem županije, u Dubrovniku, dolini Neretve i na Korčuli, a namijenjen je povećanju zapošljivosti najranjivijih skupina na tržištu rada kroz pripremu i provedbu inovativnih lokalnih inicijativa za poticanje zapošljavanja usklađenih s potrebama i strateškim prioritetima Dubrovačko-neretvanske županije te jačanju kapaciteta Partnerskog vijeća za tržište rada i razvoj ljudskih potencijala Dubrovačko-neretvanske županije.

Uz nositelja Dubrovačko-neretvansku županiju, partneri na projektu su Regionalna agencija DUNEA, Dubrovačka razvojna agencija DURA, Hrvatski zavod za zapošljavanje – Područni ured Dubrovnik, Korčulanska razvojna agencija za lokalni razvoj i poslovne usluge KORA, Sveučilište u Dubrovniku i Centar za poduzetništvo Dubrovačko-neretvanske županije. Vrijednost projekta iznosi 1.496.681,54 kuna, te je financiran sto posto iz Europskog socijalnog fonda.

DPP

Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković ne vidi nikakvu svoju odgovornost za rezultat HDZ-a na netom završenim izborima zastupnika za Europski parlament, a koji se u javnosti doživljava kao debakl. No, je li to baš tako?

Pod pritiskom da moraju pobijediti na izborima HDZ-ovci su se nakon izbora pogubili. Pogubio se i sam Plenković,koji se netom što je u izbornoj noći otkucala ponoć pred novinarima pojavio s itekakvim grčem na licu. Sve zbog dojma kako je HDZ-ov izborni rezultat katastrofalan pa se eto pojavio i nekakav „crni labud”.

HDZ-ov glavni analitičar i savjetnik premijera Robert Kopal tako se potpuno pogubio, jer nitko ne zna što je čovjek zapravo nakon izbora rekao. Računajući preferencije birača uz pomoć specijalnog analitičkog softvera previdio je tog famoznog „crnog labuda”. Nakon izborne noći pojasnio je medijima kako se „možda dogodilo nešto što ne znamo da ne znamo, nešto atipično”, okrivivši „crnog labuda” te dodao kako će, „kada nađemo odgovor na pitanje što ne znamo da ne znamo, to postati znamo da to znamo, a onda ćemo to povratno ugraditi u nove modele”.

Što je rekao, vjerojatno ni sam ne zna. Inače, „crni labud” obična je metafora za događaje koji se ne mogu predvidjeti ili objasniti, a postao je uvriježen nakon što su u Australiji 1967. pronađeni crni labudovi. Bilo je to veliko otkriće jer je do tada vladalo mišljenje da su svi labudovi na kugli zemaljskoj bijeli. Termin crnog labuda u novije doba popularizirao je bivši analitičar tržišta Nassim Nicholas Taleb, prema kojemu teorija crnog labuda označava neki događaj koji se nije mogao predvidjeti, a iza sebe je kad se dogodio, ostavio razorne posljedice u ekonomiji.

Netom okončani izbori za Europski parlament po HDZ su naizgled bili razorni, ali rezultat se itekako mogao predvidjeti. HDZ nije potaracao taj skriveni „crni labud” niti je potaracan. Jednostavno HDZ-u su se dogodili loši analitičari kojima ni najbolji analitički softverski sustavi nisu mogli otvoriti oči. Analitički softver nije ništa drugo doli obični računalni program koji će izračunati preferencije birača po prethodno obrađenim podacima prikupljenim na osnovu istraživanja javnog mijenja. Zato, prije će biti da su se obavještajni analitičar, ili narodski rečeno špijun Kopal i premijer Plenković, zaigrali sa tim svojim analitičkim sofverima i očekivali više nego što mogu postići, tako su i govorili pa je sad dojam da su potaracani. Jer ako Kopal ističe kako postoji jaka desnica, disperzije i puno listi za Europski parlament onda nije jasno čemu se sad čudi, ali je jasno da su se u HDZ precijenili, loše pratili trendove u zemlji i podcijenili radikalnu desnicu od koje se pokušavaju odcijepiti.

Na ovim izborima pobjednika zapravo nema, jer rezultat je jasan, postotci su na kraju puno manje bitni od mandata, a mandati su između dvije najveće stranke HDZ-a i SDP-a podijeljeni na jednak način, 4:4. Pri tome, HDZ ima jednak broj mandata kao i na prošlim izborima, a i samostalno više glasova.

Predviđali su HDZ-ovci sebi šest manadat, peti im je utekao zamalo i dobili su četiri. No, sam HDZ je na netom okončanim izborima osvojio nešto više glasova nego na onim 2013. te desetak tisuća više nego 2014. godine. Naime, istina je da je koalicijska lista koju je predvodio HDZ 2014. godine imala 140 tisuća glasova više, ali pri tome je Ruža Tomašić toj listi donijela oko 107 tisuća glasova, a Marijana Petir oko 42 tisuće glasova. Kada se oduzmu glasovi Tomašić i Petir HDZ je sa samostalnom listom, ove 2019. godine osvojio gotovo točno onoliko glasova koliko je imao i 2014. godine, odnosno čak desetak tisuća više.

Odmicanjem od radikalne desnice lista HDZ-a neminovno je morala izgubiti dio glasača, kakvi „crni labudovi” i slične gluposti, HDZ analitičari jednostavno nisu odradili svoj posao.

Inače već duže vrijeme novinske stupce pune članci o Plenkovićevu zaokretu HDZ-a. Taj zaokret nije samo podrazumijevao izmjenu pravilnika i akata te stranke već i njezino pomlađivanje, Plenkovićevo zaokruživanje prstenom njemu podobnih ljudi te vraćanje stranke na desni centar.

Stvarni zaokret malo je stavljen na čekanje zbog Europskih izbora na koje je HDZ izašao samostalno. Listu gotovo pa političkih anonimusa sastavio je baš Plenković. Nisu HDZ-ovci tom listom bili zadovoljni, Plenković je to znao i nije se obazirao. Na čelo liste stavio je mladog štrebera Karla Resslera o kojem hrvatska javnost zna tek da je on posinak Vladimira Šeksa. Drugo mjesto pripalo je Plenkovićevoj vjernoj sljedbenici Dubravki Šuici, a ostalih deset kandidata toliko je politički zanimljivo da im ni birači HDZ-a ne znaju imena. U posljednje vrijeme u prvi politički plan guranjem u medije pokušalo se profilirati još jednog tipičnog štrebera, saborskog zastupnika Tomislava Sokola koji u svojim medijskim istupima mlati štreberski nabubane političke floskule. Talenta za politiku nema, ali je kao štreber bez problema svladao dnevno – političke floskule.

No, i takva lista polučila je dakle jednak rezultat kao 2014. godine, HDZ je imao četiri zastupnika u EU parlamentu i opet će ih imati četiri. Dojam o porazu i matematika su tu suprotstavljeni, ali činjenice su činjenice kao što je i činjenica da su HDZ i Plenković krivi za uzlet radikalne desnice.

Bruna Esih, Željko Glasnović, Ladislav Ilčić, Hrvoje Zekanović? Nije li ih baš Plenkovič „stvorio”, stavio na listu za parlamentarne izbore i uveo u Sabor? Nije li, dok ih se jednog po jednog odricao, kao mudar političar trebao voditi računa da će se ti radikali organizirati i samim izlaskom na izbore oduzeti HDZ-u određeni broj glasova.

Znao je Plenković još u startu kampanje što se događa jer nije Dubravka Šuica zaludu u jednoj od TV emisija isticala kako je ona „najveća Hrvatica među Hrvatima”, baš kao što su njezini kolege s liste isto „veliki Hrvati”.
Prije će biti da je Plenković vukao vraga za rep. Za izborni rezultat koji nije onakav kakav je priželjkivao nisu mu krivi birači, ni šefovi županijskih HDZ-ovih organizacija, ni „ćelavi labud” Vaso Brkić kojega nije bilo u kampanji, nisu krivi ni mediji, ni crkva pa ni novi krivac Mislav Kolakušić.

Uz sav taj izborni ćušpajz, Plenković je dobro i prošao jer što bi bilo da su svi ti radikali na izbore izašli zajedno. Ako je Ruža Tomašić izračunala kako bi zajedno imali tri mandata, posve je logično postaviti pitanje bez koliko bi mandata prema tom scenariju ostalo HDZ-u, ali i SDP-u, jer postotci bi drukčije izgledali.

Naime, baš kao što je kazao Milijan Brkić „u HDZ-u trebaju biti ponizni, a ne bahati”. Ima Vaso sto mana, ali ovaj put je u pravu.