Rasli smo i stvarali zajedno. Poklonio mi je svoje najbolje pjesme. Moja je ljubav prema njemu vječna, a njegov doprinos glazbi nemjerljiv. - time riječima od Đela Jusića, koji je preminuo danas u 80. godini života oprostila se diva hrvatske glazbene scene Tereza Kesovija.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković od đela se oprostio njegovim stihovima.

„Teško je u ovom trenutku riječima napisati nešto što bi ovog dubrovačkog velikana opisalo, koliko sati glazbe je samo skladao naš Đelo, koje je njegovo najveće remek djelo, vjerojatno se nikad nećemo složiti jer je njih toliko puno bilo. Ja ga po posljednji put pozdravljam s njegovim stihovima: Znam da ima mnogo staza, mnogo riječi k'o i nada, jednu treba naći sada za sva srca ljudi svih. - napisao je Franković na svom Facebooku.

Osim toga u povodu smrti skladatelja Đela Jusića, dubrovački gradonačelnik Mato Franković uputio je i sućut obitelji.
"Poštovana obitelji Jusić, vijest o odlasku našeg dragog gospara Đela donijela je neizmjernu tugu. Naš Grad je uistinu izgubio velikog umjetnika i jednu veliku dušu Grada. Više od tisuću pjesama koje se izvode diljem svijeta najbolje govore o umjetničkoj veličini maestra Jusića, koji je uz brojna vrijedna priznanja ove godine dobio i nagradu Grada Dubrovnika za životno djelo. Uistinu je obilježio ovaj Grad i neizmjerno mi je drago da je za života primio ovu nagradu jer mu se na taj način Grad barem dijelom odužio. Bilo da se radilo o filmskoj ili klasičnoj glazbi, mjuziklu ili serenadi, u svaku notu bio je utkan i Dubrovnik. Kroz nezaboravne pjesme koje je skladao za Dubrovačke trubadure i brojne druge izvođače prenosio je istinsku ljubav koju je gajio prema svom rodnom gradu, naročito u vrijeme Domovinskog rata, kada je pružio optimizam i nadu našim sugrađanima. Neizbrisiv trag ostavio je i našoj djeci kroz Mali raspjevani Dubrovnik. Uvijek je teško reći zbogom ali snagu možemo pronaći u dragim uspomenama i glazbi koja će živjeti vječno. U ime Grada Dubrovnika i svoje osobno izražavam iskrenu i duboku sućut zbog Vašeg gubitka." - napisao je Franković.

Zbor Libertas uputio je sljedeće oproštajne riječi:

„Teška srca primili smo vijest kako je maestro Đelo Jusić usnuo vječnim snom. Znali smo kako se bori s teškom bolešću, pratili, pitali za njega, nadajući se kako će tu tešku bitku dobiti i nastaviti điravati Stradunom pućkajući svoju lulu. Nažalost, nije tako.

U svojoj bogatoj biografiji zbor Libertas ističe s ponosom kako je surađivao s maestrom Đelom Jusićem. Od sjajnog mjuzikla Dundo Maroje, čije melodije su odzvanjale Gradom, na pozornici i kroz gradske ulice, do oratorija Istina o Gradu slobode, u kojeg je izlio svu svoju ljubav prema Dubrovniku,  brojnih aranžmana koje je ovaj veliki prijatelj pripremio i poklonio zboru, pa do skladbi koje su izvodili različiti glazbenici i pjevači, zvuci su bili uvijek svježi, prepoznatljivi, naši, domaći.

Đelo, naš sugrađanin, dundo Đelo, otišao je na vječni počinak, ali Đelo Jusić živi dalje, u svojim melodijama koje su postale i ostale omiljene među Dubrovčanima, ali i puno, puno šire od Dubrovnika.

Upućujemo izraze iskrenog suosjećanja obitelji preminulog maestra Đela Jusića.” - napisali su iz Zbora Libertas.

Župan Nikola Dobroslavić izrazio je sućut obitelji preminulog maestra Đela Jusića.

„S velikom tugom primio sam vijest o odlasku istaknutog dubrovačkog i hrvatskog glazbenika, maestra Đela Jusića. Njegov talent i postignuća ostavili su neizbrisiv trag u antologiji hrvatske glazbe. U ovim trenucima teško je naći riječi utjehe, ali ostaju djela, stihovi i note koji su vječni i kroz koje ćemo uvijek pamtiti maestra Đela. U ime Dubrovačko-neretvanske županije i svoje osobno ime izražavam iskrenu i duboku sućut obitelji.” - piše župan Nikola Dobroslavić.

"Napustio nas je naš dragi maestro Đelo Jusić, istaknuti hrvatski skladatelj, dirigent, gitarist i aranžer, prijatelj Dubrovačkog simfonijskog orkestra kojemu je napisao brojna djela i kojim je nebrojeno puta ravnao i bio njegov stalni dirigent. Gospar Đelo je obilježio jednu glazbenu eru i dao glazbi našega Grada jednu novu dimenziju. Bio je istinska duša Grada koji je neizmjerno volio, baš kao i glazbu za koju je živio.
Falit ćeš nama, glazbi i Gradu, svemu onome u čemu si ostavio neizbrisiv trag, ali zauvijek ćeš živjeti u glazbi koju si nam ostavio i ljubavi prema istoj koju si prenio na brojne generacije." - pišu danas iz Dubrpvačkog simfonijskog orkestra.

"Tvoja djela zauvijek će živjeti, kao i svi oni trenutci u kojima smo zajedno stvarali glazbu, veličali njenu ljepotu, njegovali dubrovačku baštinu i dijelili je svijetu. Adio, dragi maestro i hvala ti za sve." - napisali su još iz DSO-a u oproštaju od Đela Jusića.

"Adio, maestro! Kozmopolitski i slobodarski duh Grada, bogata kulturna baština i podneblje Mediterana i Levanta te suvremeni glazbeni izričaj, oblikovali su čitav opus skladatelja, aranžera i dirigenta Đela Jusića, dubrovačkog trubadura. Skladati je počeo 60-tih godina prošloga stoljeća kada je utemeljio Dubrovačke trubadure, a nakon toga i dječji zbor Mali raspjevani Dubrovnik, neizbježne simbole Grada. Skladao je više od tisuću pjesama, od kojih se mnoge i danas pjevuše na gradskim ulicama, ali i izvode diljem svijeta, pa se katkad olako i zaboravi da im je autor upravo ovaj najplodniji i najnagrađivaniji hrvatski skladatelj." - pišu na službenoj Facebook stranici iz Dubrovačkih ljetnih igara i navode još:
"U svom rodnom Dubrovniku, pronašao je Đelo Jusić izvore svog umjetničkog nadahnuća pa je tako gotovo čitavo njegovo stvaralaštvo, od serenada, mjuzikla i filmske glazbe do oratorija, suita i baleta, posveta Gradu, njegovoj ljepoti i skladu. Njegovim notama i stihovima trajno će ostati obojana brojna desetljeća povijesti Dubrovnika. Dubrovačke ljetne igre izražavaju duboku sućut obitelji i prijateljima."

D.M.

Situacija sa žičarom je kompleksna i žičaru nije zatvorio Grad nego institucije ove države, a zatvorena je zbog činjenice da Excelsa nekretnine nemaju koncesijsko odobrenje, a kad sklope s Gradom ugovor o koncesijskoj naknadi mogu radit, kazao je dubrovački gradonačelnik Mato Franković odgovarajući na vijećničko pitanje što se događa sa žičarom.

- Činjenica je da Excelsa nekretnine devet godina nisu imali koncesijsko odobrenje i to je uzokovalo određene financijske efekte koji se jednim dijelom odnose i na Grad, ali tu su i Republika Hrvatska i Ministarstvo financija, odnosno Carinska uprava. U grubo, iznos cijelog njihovog duga je oko 45 milijuna kuna kuna i to sve neće pripasti Gradu jer su odgovornosti i zakoni mijenjani. Imamo razdoblje kad je bila odgovorna RH, pa razdoblje kad je bio odgovoran Grad, a izmjenama Zakona o koncesijama određeno je razdoblje u nadležnosti Ministarstva financija. Svi subjekti uključeni su u nagodbu koja će riješiti post period, a subjekti su DORH, Grad i Carinska uprava. Sastavili smo tekst nagodbe, usklađen je, definiran i očekujem idući tjedan u DORH-u sastanak kako bismo krenuli dalje, a korak dalje je vještvo. - rekao je Franković.

Iako je prethodno govorio kako je sukladno DORH-ovu vještvu procijenjeno da bi koncesijska naknada umjesto 15 trebala iznositi 30 posto, ovaj put Franković nije spominjao konkretan iznos koncesijske naknade.

- Sadašnja koncesijska naknada je 15 posto i ona je prema vještvu premala. Nije definiran iznos kolika bi ona trebala biti, ali je navedeno da je premala. Kako bi se partnerski ponašali, Grad je Excelsa nekretninama uputio to vještvo. Sad očekujemo da gospođa Živković prema njihovu očitovanju i dokumentaciji koju su joj dostavili, napravi vještačenje. Njeno mišljenje trebali bismo dobiti do iduće srijede. - rekao je Franković.

Najavio je kako će već sredinom lipnja pred vijećnike staviti novi prijedlog ugovora o koncesijskoj naknadi.

- Grad nije prestao komunicirati s Excelsom. Sredinom lipnja bi trebala biti sjednica s odlukom o visini koncesijske naknade i suglasnost na tekst nagodbe jer ja ga sam ne mogu sklopiti. To je u ovlasti Vijeća. Prethodno ćemo s klubovima vijećnika održati konzultacijski sastanak kako biste imali kompletnu sliku jer je situacija kompleksna. Žičara jest turistička atrakcija, a ne radi jer u ovom slučaju pravna država itekako funkcionira i šalje jasnu poruka onima koji žele poslovati bez koncesijske naknade kako takvo nešto u našoj državi više nije moguće. - kazao je Franković.

Na vijećničku opasku kako su se i prihodi gospodarstvenika smanjili otkad žičara ne radi, Franković je istaknuo kako je Grad cijelo vrijeme proaktivan po pitanju rješavanja odnosa s Excelsa nekretninama.

- Žao mi je da su se prihodi gospodarstvenika smanjili, ali ja moram štititi interese Grada. Mi smo cijelo vrijeme bili proaktivni, konstantno tražimo rješenje, a mogli smo stati sa strane i praviti se da nas nije briga i čekati da budući koncesionar nešto od Grada zatraži. Jasno da želimo da se žičara otvori, ali kad će to biti ne ovisi o Gradu već o tvrtki Excelsa nekretnine. - odgovorio je Franković te dodao kako su možda upravo Excelsa nekretnine te koje žele da se postigne suprotan efekt.

- Možda oni žele suprotan efekt, da žičara ne radi do kraja godine pa da onda medijski stvore sliku da su oni jadni. Mi smo za to da svi zarade, ali da se svakome plati svoje. Plati Gradu svoje, pa vozi. Počet će s radom sutra ujutro ako potpišu sporazum koji im je ponudio Grad. - kazao je Franković.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković  sudjelovao je na međunarodnoj konferenciji pod nazivom „Međunarodni kulturni odnosi Europske unije – Europa, svijet, Hrvatska” koja se održava u Rijeci.

U sklopu okruglog stola „Gradska diplomacija u kulturi: uloga velikih događaja“ raspravljalo se o međunarodnim kulturnim aktivnostima gradova te kako velika događanja koja imaju europsku i globalnu dimenziju utječu na razvoj gradova.

Gradonačelnik Franković osvrnuo se na važnost Dubrovačkih ljetnih igara koji ove godine slave 70. obljetnicu, a govoreći o filmskoj industriji kazao je i kako je serija „Igra prijestolja“ donijela određenu popularnost.
Raspravljajući o problemu prekomjernog turizma, naglasio je da sve popularne destinacije postaju žrtve svog uspjeha i da treba doći do promjena kako ne bi došlo do dugotrajnog gubitka.

– O građanima trebamo najviše brinuti kada razmišljamo o prekomjernom turizmu. Povijesna gradska jezgra Dubrovnika bez svojih građana bi bila poput grada duhova ili muzeja, a najveću ljepotu grada donose uistinu njihovi građani. – rekao je gradonačelnik Franković.

Tom prigodom je istaknuo projekt „Respect The City“ putem kojeg Grad Dubrovnik želi ostvariti bolju kvalitetu građanima te osigurati najbolje iskustvo turistima kroz niz kratkotrajnih i dugotrajnih aktivnosti i mjera.
Na okruglom stolu su svoja iskustva podijelili direktor BOZAR-a Paul Dujardin, Rytis Zemkauskas iz projekta Kaunas 2022 – European Capital of Culture te voditeljica odjela za kulturu Grada Ljubljane Mateja Demšić. 
Na konferenciji sudjeluje 40-tak hrvatskih i inozemnih profesora, istraživača te 180 renomiranih kulturnih stručnjaka iz Europe i svijeta.

Organizatori konferencije su TD Rijeka 2020, Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo i Sveučilište u Rijeci, u suradnji s mrežom Culturelink/Institut za razvoj i međunarodne odnose iz Zagreba te Opservatorijem za kulturne politike iz Grenoblea u Francuskoj.

DPP

Trenutnu opsjednutost bankomatima gradskih vijećnika, od kojih su brojni izašli na govornicu Gradskog vijeća kako bi pitali gradonačelnika Mata Frankovića kako misli riješiti problem postavljanja bankomata na Stradunu, možda je najbolje opisao duhovit potez vijećnika HDZ-a Blaža Peza koji je prvo postavio jedno pitanje, a zatim kazao: „Moje drugo pitanje odnosi se na bankomate.” I sjeo u vijećničku klupu ukazavši time da je suludo trošiti vrijeme na to da svatko tko izađe za govornicu postavi isto pitanje, valjda kako bi se svidio građanima koji prosvjeduju protiv bankomata.

Čudnovata je ta iznenadna opsjednutost gradskih vijećnika bankomatima, kao da su tu oni od jučer, a potaknuta je postavljanjem posljednja dva u prostoru gdje je bila trgovina Kraša. Nakon što je BiH poduzetnik Petar Ćorluka, široj javnosti poznatiji po proizvodnji toaletnog papira Teta Violeta, najavljivao kako će u prostor negdašnjeg Kraša dovesti neki od svjetskih brandova kojih u Dubrovniku nema, isti je taj prostor dao u najam tvrtki koja je u njemu otvorila mjenjačnicu te u vrata ugradila bankomate pa se zbog tog slučaja digla prašina, što su vijećnici prepoznali kao dobru priliku da se malo uvuku građanima.

Naime, vijećnici su i sami svjesni kako trenutno ne postoji odredba prema kojem bi se privatnicima branilo postavljanje bankomata u vlastitim prostorima te da se taj problem ne može tek tako i preko noći riješiti. No, to ih nije sprječavalo da predlažu i nebuloze, poput mostovke Dolores Lujić. Ona je naime predložila da se svima onima koji imaju bankomate u svojim prostorima na Stradunu uvede naplata zakupa javne površine u iznosu od, ni manje ni više, nego sto tisuća kuna, a da se onima u poprečnim ulicama ta naknada simbolično naplaćuje.

Osim što bi bilo lijepo čuti kako bi to Lujić naplatila korištenje javne površine u privatnom prostoru, odnosno u izlozima i vratima, nije baš logično da se za bankomate u poprečnim ulicama koji jednako loše izgledaju plaćala simbolična naknada za razliku od onih na Stradunu, osim eto ako je za Lujić Grad samo Stradun.

Da su bankomati tema broj jedan i da Stradun sliči na Las Vegas prvi je inače konstatirao vijećnik Miho Obradović (HNS). Pitao je gradonačelnika ima li prijedloge kako riješiti problem s njihovim postavljanjem u izloge po Stradunu ili će se, kazao je, „dopustiti da se svaki dan postave po dva, tri nova bankomata”.

Gradonačelnik Mato Franković odgovorio mu je kako nitko nije sretan s tolikim bankomatima na Stradunu te istaknuo kako je taj trend zahvatio i ostale gradove poput Splita i Rovinja, ali i Venecije u kojoj su građani nedavno čak i prosvjedovali protiv njihova postavljanja. Naveo je Franković kako brzog rješenja s bankomatima nema, osim u slučaju ovog posljednjeg postavljanja.
Dva bankomata na Stradunu u prostoru bivšeg Kraša čije su uklanjanje naložili konzervatori

- Brzo rješenje je bilo jedino u ovom slučaju poput tete Violete, kad su se prekršila pravila o spomeničkoj baštini. Kad se za bankomate koristi samo izlog naše su mogućnosti limitirane. U novoj odluci o reklamiranju definirali smo svjetlo pa i zvuk tih bankomata koji je često preglasan, ali i razinu reklamiranja na bankomatima, ali teško možemo zabraniti te bankomate. - kazao je Franković.

Pobrojao je i trenutni broj bankomata u Gradu.
- Sve nas je to zateklo i ovo je prava pošast, 22 bankomata su na Stradunu, a deset u poprečnim ulicama, to je 32 i svaki dan dolaze novi. I jučer sam dobio par fotografija tek postavljenih bankomata. - rekao je Franković te kao loš primjer istaknuo bankomat postavljen u jednom od prostora uz Bužu.

- Čovjek je stavio u prolaz u vratima bankomat i da bi ušao u taj prostor trebaš ići bočno. - rekao je Franković te istaknuo kako se pošast bankomata proširila zbog naknada koje novčarske kuće daju vlasnicima prostora za njihovo postavljanje.

Inače, ako se već kreće u nekakvu borbu protiv bankomata red bi bio da se oni prvo samovoljno dignu u prostorima koje je u najam dala zaklada Blaga djela na koju utjecaj ima Grad Dubrovnik. U Grad je stigla i inspekcija Ministarstva kulture kako bi se bavila bankomatima, pa će biti zanimljivo vidjeti hoće li inspektori imati isti kriterij i za bankomate u prostorima Blagih djela kojima rukovodi Nikola Obuljen, otac ministrice kulture Nine Koržinek Obuljen, kao i za sve ostale.

Inače, kao problematično kad se bankomati postavljaju u prostor vrata, a nije problematično kad se postavljaju u prostor izloga. Kako su u prostoru bivšeg Kraša bankomati postavljeni u prostor vrata tako su konzervatori naložili njihovo uklanjanje jer se diglo malo prašine, no očito im nije smetao niz prije postavljenih bankomata na Stradunu i u Ulici od Puča te Širokoj ulici, postavljenih na isti način, a koje možete vidjeti u priloženim fotografijama svih bankomata na Stradunu, Širokoj ulici i Ulici od Puča. Pravila bi trebala vrijediti za sve isto ili možda definicija što su to vrata, a što je to izlog ne vrijede za svakog i kod svakog isto.

Javna ustanova Rezervat Lokrum očito će malo odgoditi kupnju zgrade u kojoj je u Gružu donedavno djelovala Lučka Kapetanija. Naime, gradonačelnik Mato Franković povukao je s dnevnoga reda sjednice Gradskog vijeća točke koje su se odnosile na suglasnosti Vijeća za kupnju i i provedbu postupka javne nabave te zaključenje ugovora s najpovoljnijim ponuditeljem za izvođenje radova sanacije i adaptacije zgrade bivše Lučke kapetanije.

Povlačenje ovih točaka s dnevnoga reda sjednice, gradonačelnik je obrazložio stupanjem na snagu nove odredbe prema kojoj je procjeniteljsko vijeće trebalo procijeniti i dati suglasnost za kupnju ove nekretnine.

-Moramo poštovati pravilnik koji je stupio na snagu 1. siječnja 2019. i kada procjeniteljsko vijeće napravi procjenu raspravit ćemo ove točke na nekoj od idućih sjednica. – kazao je Franković

JU Rezervat Lokrum, zgradu u kojoj je u Gružu donedavno bila smještena Lučka kapetanija, a koja je nedavno vraćena vlasniku, trebao je kupiti za oko 12 milijuna kuna, dok je u adaptaciju zgrade planirano uložiti 4,5 milijuna kuna.

N.Metković

Predsjednica dubrovačkog HNS-a Nataša Gabričević, koja je ujedno bila kandidat te stranke na izborima za Europski parlament, komentirajući izborne rezultate za portal Dubrovnikpress.hr nedavno je istaknula kako oni ukazuju da je vrijeme na ujedinjenje stranaka liberalnog predznaka. Da je vrijeme da se u Hrvatskoj ta liberalna politička scena ujedini ponovio je jučer i predsjednik Kluba zastupnika HNS-a u Saboru Milorad Batinić.

No, prema prvim reakcijama čelnika liberalnih i lijevih političkih opcija do tog ujedinjena koje priželjkuje HNS, teško da će doći. To je i raspoloženje većine čelnika lijevih opcija i u Dubrovniku. Naime, na pitanje bi li, da su danas lokalni izbori, na njih izašli u koaliciji s HNS-om većina jasno odgovara kako to jednostavno - ne dolazi u obzir.

Dok je HDZ vodio Tomislav Karamarko špekuliralo se o mogućoj koaliciji s HNS-om. Karamarkova Vlada je u međuvremenu pala, HDZ je preuzeo Andrej Plenković, izašao na izbore i sklopio koaliciju s Mostom. Kad je ljubav s Mostom pukla, većinu u Saboru presložio je uz pomoć manjinaca, Bandića, HNS-a i još nekih političara trgovaca.

Kad je HNS uskočio u vlak s HDZ-om iz HNS-a je istupio i bivši dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić. Otišli su i brojni istaknuti HNS-vci i osnovali Glas na čelu s Ankom Mrak Taritaš kojoj nije ni na kraj pameti politički surađivati s HNS-om

Iako su pred nama predsjednički pa potom parlamentarni izbori u Dubrovniku je aktualna HDZ-ova vlast na pola mandata. Vrijeme je to kada se i vladajući i oporba počinju polako pripremati za nove lokalne izbore, čime će i napadi oporbe na vladajuće jačati.

Inače je dubrovačka oporba, koja je na prošle izbore izašla samostalno, još uvijek preslaba da bi ugrozila vladajući HDZ. Ni tijekom njihovih istupa na Gradskom vijeću ne može se naslutiti da su se počeli postupno konsolidirati. No, ukoliko priželjkuju pobjedu ili više mandata u Vijeću morat će ozbiljno početi pregovarati eventualni zajednički izlazak na izbore. Taj zajednički izlazak dubrovačke oporbe na izbore uvijek je bio problematičan.

Ipak, da bi ozbiljno ugrozili HDZ-u i pokušali mu oduzeti vlast u Dubrovniku, a vlasti jest smisao političkog djelovanja, oporba bi se u Gradu trebala ujediniti, što znači da bi na izbore trebali izaći s jednom listom ili maksimalno dvije uz prethodno dogovorenu postizbornu suradnju.

GABRIČEVIĆ: U GRADU NISMO U KOALICIJI S HDZ-OM NITI ĆEMO BITI

Da je ta suradnja moguća i da se za pregovaračkim stolom mogu zatomiti netrpeljivosti i razlike i dalje je mišljenja čelnica dubrovačkog HNS-a Nataša Gabričević, koja netom što je pozvala na ujedinjenje liberalnih opcija naglašava kako nije moguće da u Gradu HNS pretrči pod HDZ-ove skute.
- Mislim da je suradnja liberalnih i socijademokratskih opcija u Gradu unatoč svemu moguća. Normalni ljudi unatoč različitostima trebaju biti spremni razgovarati i pregovarati. Što se tiče predizbornih koalicija, one se moraju temeljiti i dogovoriti na programskim osnovama i interesima građana. Kad je u pitanju koalicija HDZ-a i HNS-a, u Gradu je nema, nismo niti ćemo ići u koaliciju s HDZ-om. O tome nema govora, niti je to izgledno. Inače, moguće je da HNS na lokalne izbore izađe samostalno i da ima svoga gradonačelničkog kandidata, a moguće su i koalicije, ali ne s HDZ-om. Svakako treba sjesti za stol s čelnicima stranaka centra i lijevog centra. - kazala je Gabričević.

U Dubrovniku su inače još dvije liberalne opcije, od kojih niti jedna ne patricipira u našem lokalnom parlamentu.

ELEZOVIĆ: SVE LIJEVE I LIBERALNE OPCIJE TREBAJU RAZGOVARATI

Gradski je HSLS nakon svog političkog sloma izabrao novo vodstvo koje je na posljednje lokalne izbore izašlo s HNS-om. Čelnica gradskog HSLS-a Belka Elezović kojoj je HNS nedavno odbio ustupiti mandat u Vijeću, ne odbacuje mogućnost nove predizborne suradnje.
- HSLS i HNS su u koaliciji izašli na prošle izbore. Mišljenja sam da sve lijeve i liberalne opcije trebaju razgovarati o suradnji za novi krug lokalnih izbora koji je pred nama. Suradnju treba temeljiti na programima. Inače, nisam zadovoljna radom HDZ-ove vlasti i ako ih želimo poraziti, moramo razgovarati, tu mislim i na HNS i SDP i ostale slične opcije. - rekla je Elezović.

HADŽIOMEROVIĆ: SURADNJA S HNSE-OM NE DOLAZI U OBZIR

Jasno da slabi HSLS u Gradu mora naći partnera preko kojeg će do mjesta u Vijeću, pa čak i ako je to HNS. No, druga liberalna opcija, koja je u međuvremenu osnovana u Gradu – Glas, s HNS-om, ističe njihov čelnik Dino Hadžiomerović, neće ni po razno.
- Glas na lokalnoj razini, dok sam mu ja predsjednik, neće surađivati s HDZ-om, strankama koje su desnije od HDZ-a i HNS-om. Svi su ostali su dobrodošli. Ne dolazi u obzir surađivati s raznim borovima, hrastovima, suverenistima i sličnima. Sa svim lijevim opcijama možemo razgovarati i surađivati. HNS ne dolazi u obzir jer to je stranka koju mI U Glasu doživljavamo prevarantskom.- kazao je Hadžiomerović.

BOGDANOVIĆ: TO SU POLITIČKE KURVE

Stav čelnika gradskog HSS-a Vida Bogdanovića o predizbornim koalicijama već je odavno jasan, odnosno negativan. No, ako i sjedne za pregovarački stol, sigurno će se dići sa stolice ako se na pregovorima pojavi predstavnik lokalnog HNS-a.
- Prvenstveno sam stava da treba zakonom zabraniti sve predizborne koalicije. Do njih može doći, ali tek nakon izbora. Drugo, pitanje je kriterija treba li netko tko nema ni pet postotnu potporu birača uopće sudjelovati u vlasti. Postavio bih i pitanje apstinencije birača, odnosno je li u Hrvatskoj sazrelo vrijeme propisivanja obaveznog izlaska na izbore. To povlači i pitanje što s dijasporom, a ja sam mišljenja da pravo sudjelovanja na izborima trebaju imati samo aktivni državljani Hrvatske. Kad su u pitanju lokalni izbori, predizborna suradnja HSS-a s HNS-om ne dolazi u obzir. To su političke kurve! - direktan je bio Bogdanović.

BARAČ: DOK SE MI BORIMO ONI S HDZ-OM VODE DRŽAVU NA DNO

HNS je koaliranjem s HDZ-om najviše prevario SDP. Naime, prvo su prevarom preko SDP-ove liste dobili saborske mandate, a potom pretrčali u HDZ spasiti Plenkovića i time istrgovali svoje pozicije ne vodeći računa da će doći vrijeme kad će im glave potonuti pod vodu.

SDP i HNS u Dubrovniku su se razišli puno prije nego je HNS prešao HDZ-u, a zbog fabricirane ankete prema kojoj je SDP trebao samostalno polučiti puno bolji rezultat u Vijeću, a njihova kandidatkinja za gradonačelnicu Tatjana Šimac Bonačić ući u drugi krug s Matom Frankovićem. S Iblera idu jasne poruke iz kojih je iščitava da se na HNS ne računa, a čelnik SDP-ova dubrovačkog odbora Jadran Barač istog je stava.
- SDP uvijek može surađivati s pojedincima koje cijenimo na tom lijevom spektru, no s nekima nažalost i ne možemo. Što se tiče HNS-a, on je s u koaliciji s HDZ-om i dokle god je tako mi ne možemo koalirati. Možemo surađivati po određenim programskim pitanjima, ali iz pragmatičnih razloga, u koaliciju nećemo jer HNS podržava HDZ na nacionalnoj razini dok se mi borimo protiv HDZ-a i nastojimo mijenjati državu koju oni vode na dno. Moguće je dakle da SDP na lokalne izbore ide samostalno sa svojim gradonačelničkim kandidatom, a moguće je sjesti za stol i dogovoriti programsku suradnju sa strankama centra i lijevog centra. Naravno, HDZ nije opcija. - kazao je Barač.

POTREBICA JASAN DA NI DUBROVAČKI HDZ NE ŽELI HNS U KOALICIJI

HNS na lokalnoj razini u koaliciji ne želi ni njihov partner s državne razine – HDZ. Ako se bude pitalo predsjednika Gradskog vijeća Marka Potrebicu, do te koalicije neće doći.
- HDZ na lokalnoj razini nije u koaliciji s HNS-om, niti smo takvu koaliciju planirali. O svim budućim koalicijama odluku će donijeti GO HDZ-a. Ja osobno ne vidim nikakvu mogućnost za takvu koaliciju na idućim lokalnim izborima. - rekao je Potrebica.

RAGUŽ: NISMO NI BILI U KOALICIJI S HNS-OM NEGO S VLAHUŠIĆEM

Inače, u koaliciji s HNS-om u Dubrovniku donedavno je bila i DUSTRA, no čelnik te stranke Željko Raguž ističe kako je nije bilo, jer naglašava, surađivao je s bivšim gradonačelnikom Androm Vlahušićem, a ne s HNS-om u kojem je donedavno bio i sam Vlahušić.
- U to je vrijeme DUSTRA surađivala s Vlahušić. Dakle, i sam sam puno puta baš u to vrijeme isticao da se mi ne vezujemo uz stranke nego uz osobu. Ako me pitate kakva je suradnja DUSTRA-e s HDZ-om, mogu reći da je ona jako dobra s puno više dijaloga i međusobnog razumijevanja. - kazao je Raguž.

Suma sumarum, u Gradu Dubrovniku trenutno nitko, osim možda HSLS-a, ne želi suradnju s HNS-om. No, kako je u politici, posebice u Hrvatskoj sve moguće, moguće je da će i neki od čelnika stranaka lijevog spektra promijeniti stav, a bit će zanimljivo vidjeti tko će se držati svojih principa.

U svakom slučaju nad sadašnjim izjavama čelnika dubrovačke oporbe u HNS-u bi se trebali itekako zamisliti jer osim što s njima rijetko tko želi graditi političku suradnju i rejting im je u Gradu u silaznoj putanji. Samostalan izlazak na izbore za HNS bi mogao biti koban.

Glazbenik, skladatelj i dirigent Đelo Jusić preminuo je danas u 80. godini života. Đelo Jusić dobitnik je nagrade Grada Dubrovnika za životno djelo, a vijest o njegovoj smrti stigla je u vrijeme održavanja sjednice Gradskog vijeća na kojoj je održana minuta šutnje.

Đelo Jusić autor je brojnih hitova zabavne glazbe, a skladao je klasiku, uglavnom orkestralnu glazbu. Bio je osnivač iznimno popularnih Dubrovačkih trubadura, a njegova pjesme izvodila su najveća imena zabavne glazbe na području bivše države od Tereze Kesovije do Olivera Dragojevića. Njegove skladbe bile su uspješne na brojnim, nekad popularnim festivalima.

Dugo godina Đelo Jusić vodio je i zbor Mali raspjevani Dubrovnik kojeg je i utemeljio, a imao je i uspješnu internacionalnu karijeru.

Iza Đela Jusića ostao je i cijeli niz nosača zvuka, a snimljeno je preko tisuću njegovih skladbi, a brojni albumi s njegovim djelima dosegnuli su zlatnu i platinastu nakladu.

D.M.

Grad Dubrovnik kroz nadležni Upravni odjel za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu nastavlja s utvrđenim programom održavanja dječjih igrališta i sportskih terena. Na Nuncijati je teren u potpunosti uređen, a u tijeku su radovi na Gorici svetog Vlaha, nakon čega će uslijediti Sustjepan i Zaton - Soline.
 
Dotrajalo žičano pletivo oko igrališta na Nuncijati je uklonjeno te je postavljeno novo, a nosiva konstrukcija je obojana. Rukometni golovi i košarkaške konstrukcije su učvršćene, obojane te su postavljene nove mrežice. Uz bojanje i uređenje tribina i okolnih zidova igrališta, kao i ograde tribina, ovaj sportski teren dobio je potpuno novi izgled. Ukupni iznos odrađenih radova je 115.364,38 kn s PDV-om.
 
Na sportskom terenu Gorica sv. Vlaha popravlja se postojeća oprema, a dotrajala će biti zamijenjena. U okviru radova ugradit će se i košarkaška ploča i obruč s mrežicom, a vrijednost ovih radova je 80.738,50 kn s PDV-om.

DPP

Na plaži Hotela Croatia u četvrtak je postavljen tzv. lifter, odnosno sprava uz pomoć koje osobe s tjelesnim poteškoćama mogu ući u more.

Cijena liftera je 77 tisuća kuna, a postavljen je kao jedna od mjera kojom Općina skrbi za osobe s invaliditetom.

DPP

Vijećnik Mosta Maro Kristić kao da je glavni lobist taksista u Gradu pa je tako zabrinuto pitao gradonačelnika kako će taksisti na parking na Buži nakon što im je Grad uveo zabranu korištenja tog parkinga. Naime, brine Kristića kako će taksisti sad komunicirati s tom ulicom i svim onim gostima koji su u toj ulici, odnosno na parkingu na Buži odmah ulazili u taksi vozila.

Ono što brine Kristića, ne brine i gradonačelnika koji mu je odgovorio kako su parkirališta namijenjena za građane.

- Te su zone za građane i očekuje se da taksisti imaju u vidu da u ovom Gradu žive i ljudi te da ne mogu zauzimati svaki kvadratni metar za svoje potrebe. Od njih se očekuje i da obzirom na aplikacije, ne moraju u Gradu biti s autom nego negdje drugo. Grad ima ulaze Ploče i Pile i tamo je dovoljno taksija za ukrcaj i iskrcaj. Nikome se neće smanjiti kvaliteta usluge, ali će se kvaliteta života građanima povećati. Nije lijepo kad dođete na neki od parkinga na kojem imate mjesto, da morate pet, šest taksista moliti da maknu aute kako biste mogli parkirati na slobodno mjesto. - rekao je Franković.

-Taksisti imaju stajališta i tako se trebaju ponašati. Da se malo više poštuju prometna pravila i prometna kultura, svima bi život bio lakši, a i broj kazni bi bio 70 posto manji nego je danas.- kazao je Franković.

N.Metković

Dakle, trebala se dogoditi tragedija i proći još dvije godine od te tragedije da bi netko zaključio kako se u pomorskom prometu trebaju mijenjati pojedine regule koje se tiču sigurnosti plovidbe. Naime, nakon dvije godine od nesreće u kojoj su se sudarili brod Lučke kapetanije Dubrovnik „Danče” i gumenjak na kojem je smrtno stradalo sedam osoba, konačno je eto i objavljeno izvješće Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu te preporuke te Agencije Upravi pomorstva i Upravi sigurnosti plovidbe Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za uvođenje dodatnih propisa kojima bi se poboljšala sigurnost plovidbe.

Preporuke koje je dala agencija su izvrsne, no sve i da se u najkraćem mogućem roku one i uvedu, pitanje je koliko će to uistinu utjecati na sigurnost plovidbe na Jadranu gdje je veliki broj ljudi uvjeren kako su sve to samo birokratske gluposti i da njima ništa od toga ne treba, a plovidba i oprema brodica koje plove Jadranom zapravo gotovo pa da se i ne kontrolira. Čak i pri registraciji brodica djelatnici kapetanija često ni ne izlaze u obilazak kako bi provjerili zadovoljava li ta brodica osnovne uvjete plovidbe i postoji li na njoj propisana oprema.

ŽAR CIGARETE NEĆE VAS U TAMI SPASITI OD NALETA DRUGE BRODICE

Nažalost da, živimo u pomorskoj zemlji u kojoj je mnogima sasvim normalno poći brodicom na noćno ribanje i uzdati se da će im, ako malo jače povuku dim, žar cigarete biti dovoljan da ih skiper nadolazeće brodice vidi u morskoj tami. Živimo u pomorskoj zemlji u kojoj barem 50 posto barki i manjih brodica, ako ne i više, među opremom nema niti jedan pojas za spašavanje. Živimo u pomorskoj zemlji u kojoj mnogi misle da im vesla na maloj barci bez pomoćnog pogona samo smetaju. U konačnici živimo u pomorskoj zemlji u kojoj veliki broj „vikend kapetana”, koji se izdaju za velike „morske vukove”, ne poznaje osnove izbjegavanja sudara na moru, a za taj zaključak dovoljno se zaputiti na more i pratiti njihove manovre.

Mnogi plovidbu barčicom od Porta do Lokruma ili od Gruža do Dakse oduvijek su nažalost smatrali nečim bezazlenim s mišlju što se uopće može dogoditi na tako kratkoj ruti. A može se dogoditi puno toga, još kad se tome nadoda da Jadran nije Jadran od prije trideset godina već da su brodice sve brže i sve veće, da je sve veći broj kruzera i brzih linijskih brodova, onda je, uz ovakvu situaciju, sigurnost plovidbe na moru izuzetno ugrožena.

DOK AGENCIJA PREPORUČUJE REDOVNE INSPEKCIJE BRODICA, PRISILNI VEZ „DANAČA” ODZVANJA KAO PRDELJUŠČINA

Može se napisati stotine propisa, može na papiru sve izgledati savršeno, no uzalud je to ako se ta pravila ne shvaćaju ozbiljno pa se svjesno krše, a k tome ih nema tko ni kontrolirati. Jer, ne zna se što je gore, nebriga za vlastitu sigurnost ili to što tu sigurnost nema tko kontrolirati.

Naime, dok Agencija, i to na osnovu nesreće baš u dubrovačkom akvatoriju, preporučuje dosljednu provedbu propisanih tehničkih i inspekcijskih pregleda brodica, s posebnim naglaskom na opremljenost brodica i broj osoba koje se na brodicama nalaze, kao prdeljuščina odzvanja vijest da će brod Lučke kapetanije Dubrovnik „Danče”, koji bi ionako trebao češće biti u ophodnji nego što jest, sljedećih par mjeseci, dakle usred sezone, manje isplovljavati jer je ostao bez posade. To „manje”, znači jednom ili dva puta mjesečno. To „isplovljavati”, sljedećih mjeseci ne znači da će sudjelovati u akcijama u kojima obično sudjeluje, već su to plovidbe koje će služiti za održavanje samog broda.

Naime, trojica pomoraca s „Danača”, zapovjednik i dva strojara, dali su otkaz i sele navodno na vatrogasnu brodicu „Orlando”, pa se, s obzirom da svaka posada takve brodice mora imati zapovjednika, upravitelja stroja i mornara, trenutno u Lučkoj kapetaniji Dubrovnik ne može sastaviti ni jedna posada. Tako „Danče” stoje na vezu od 1. svibnja. Dubrovački lučki kapetan Mato Kekez poručuje kako će tako biti najmanje dva do tri mjeseca jer toliko traje procedura zapošljavanja novih pomoraca.

Inače, „Danče” su bez posade od 1. svibnja, raspisivanje natječaja zatraženo je 22. svibnja i odobreno dva dana kasnije. U međuvremenu, dok „Danče” budu na vezu, Lučka kapetanija Dubrovnik će se, ne daj Bože zatreba li, u akcijama traganja i spašavanja osloniti na pomorsku policiju i carinsku upravu. Na raspolaganju će po potrebi biti i brodica kapetanije s Korčule.

Što se tiče nadzora pomorskog prometa, pri čemu kapetanija i pomorska policija imaju svatko svoje i drukčije ovlasti, a „izijo vuk magare”, jer ionako se pomorski promet (pre)malo nadzire, pa se po tom pitanju svi mogu kao i dosad nonšalantno ponašati i idućih mjeseci i zanemariti preporuke Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu.

POMORSKI PROPISI, ZAKONI I PRAVILNICI IMAJU SVOJU SVRHU, DRŽITE IH SE, AKO IH NE ZNATE, NAUČITE IH

U ministarstvima trebaju shvatiti da pomorcima i pomorskim policajcima na brodicama moraju omogućiti veća primanja kako bi ih zadržali i privukli u službu, kako bi imali više posada koje ćemo češće viđati na moru zbog sigurnosti svih nas, jer se na ljudskim životima ne može štedjeti. U biti, shvaćaju oni to, ali ih nije briga.

Pa kad već njih nije briga amo barem shvatiti da se za vlastitu i sigurnost drugih na moru trebamo sami pobrinuti, da propisi, zakoni i pravilnici na moru nisu izmišljeni zato jer država mora imati takve propise, već imaju svoju svrhu kao i prometna pravila na cestama, da je jurcati gliserom 20 metara od obale težak prekršaj, da pojasevi za spašavanje nisu uzalud obavezna oprema brodice, da vas žar cigarete neće spasiti u tami od naleta druge brodice... Držite se propisa, ako ih ne znate, naučite ih, spašavaju glavu.

Inače, uz sve one propise koje bi trebali poznavati, makar i ako plovite od Porta do Lokruma ili od Gruža do Dakse, pročitajte i zapamtite barem dio onih preporuka koje se odnose direktno na vas i koje možete primijeniti i bez da postanu obaveza. To su ugrađivanje pojačivača radarskog signala (radar reflektora) na drvene i gumene brodice i na sve brodice čija brzina prelazi 20 čvorova, te obavezno nošenje prsluka za spašavanje cijelo vrijeme trajanja plovidbe, neovisno o području i uvjetima plovidbe, svih osoba na brodicama, bez obzira na njihovu namjenu (za osobne, gospodarske ili javne svrhe), čija brzina prelazi 20 čvorova.

Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu inače je Upravi pomorstva i Upravi sigurnosti plovidbe, uz spomenute, dala također i ove preporuke:

Preporuča se Upravi sigurnosti plovidbe Ministarstva mora, prometa i infrastrukture da ukoliko se tehničkim pregledom utvrdi da brodica nije opremljena ugrađenim propisanim navigacijskim svjetlima i svjetiljkama, a prema Pravilima o izbjegavanju sudara, da se jasno naznači ograničenje, tj. zabrana plovidbe u razdoblju od zalaska do izlaska Sunca, kao i u uvjetima smanjene vidljivosti, te se spomenuto ograničenje upiše u očevidnik brodica odnosno budući jedinstveni upisnik te u plovidbenu dozvolu brodice.

Preporuča se Upravi sigurnosti plovidbe Ministarstva mora, prometa i infrastrukture da se kroz interne propise Ministarstva dodatna pažnja posveti edukaciji svih članova posade brodova i brodica Ministarstva, a vezano uz rukovanje ugrađenim navigacijskim sustavima koji su ugrađeni na brodu ili brodici na koje su raspoređeni, kako bi pored zapovjednika barem još jedan član posade imao potrebna znanja i vještine potrebne za rukovanje tim specifičnim navigacijskim sustavima.

Javno savjetovanje za Nacionalni plan razvoja obalnog linijskog pomorskog prometa do 2030. godine održano je danas u Dubrovniku. Naime, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je zajedno sa Pomorskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci pokrenulo projekt izrade srednjoročnog strateškog dokumenta pod nazivom Nacionalni plan razvoja obalnog linijskog pomorskog prometa do 2030. koji se sada nalazi u završnoj fazi izrade, a koji je nužan za buduće financiranje projekata lučke infrastrukture iz fondova EU.

Na javnom savjetovanju bio je i župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić.

- Dobro je što je pokrenuta izrada ovakvog plana kako bi došli do rješenja. Mi imamo razvedenu obalu i brojne otoke, a povezanost otoka i kopna nam je vrlo bitna. S naše strane smo napravili brojne projekte koji trebaju pridonijeti povezivanju, pripremili smo projekte za osam novih luka koji će stvoriti pretpostavke za povezivanje. Te luke je obuhvatio Nacionalni plan, a važno je i da druge luke budu vrednovane. - kazao je tom prigodom župan Dobroslavić.

- Važno nam je linijsko povezivanje naročito naših otoka morskim putem. Bitno nam je da nam otoci imaju i kapacitet i brzinu brodova i dovoljan broj vezova. - rekao je župan Dobroslavić te istaknuo i kako je napravljen prvi korak u dobivanju nove linije Dubrovnik - Lastovo.

- Vjerujem da će se slijedom Nacionalnog plana usvojiti svi ostali potrebni uvjeti i da će na koncu svi dionici biti zadovoljni. - rekao je župan Dobroslavić.
Na javnom savjetovanju su bili nazočni i zamjenik župana Joško Cebalo, v.d. pročelnika UO za gospodarstvo i more Ivo Klaić, ravnateljica Zavoda za prostorno uređenje DNŽ Marina Oreb, ravnateljica RRA DUNEA Melanija Milić, ravnatelji županijskih lučkih uprava i drugi.

DPP