Prema podacima Hrvatske obrtničke komore koje prenosi zupan.hr, u Hrvatskoj je na kraju travnja ove godine bilo aktivno 84.210 obrta koji su zapošljavali 188.028 ljudi, dok ih je godinu ranije bilo 78.991, a zaposlenih u njima 183.586.

Gledajući broj obrta po glavi stanovnika među županijama na drugom je mjestu Dubrovačko -neretvanska sa 4007 ili 32,7 obrtnika na 1000 stanovnika, dok je prvom mjesto zauzela Istarska županija sa 7690 ili 37 obrtnika per capita. Slijedi Šibensko - kninska sa 3264 ili 29,8 per capita, Primorsko - goranska s 8238 ili 27,8 per capita te Zadarska sa 4582 ili 27 per capita.

Najveći rast broja obrtnika u posljednjih godinu dana bilježi, izuzmemo li Grad Zagreb, Osječko-baranjska županija – 8,47 posto, potom Dubrovačko - neretvanska 7,98 posto (3711 u 2018. godini/ 4007 u 2019. godini), Požeško-slavonska 7,87 posto, Zagrebačka 7,29 i Splitsko - dalmatinska županija sa 6,82 posto.

Također, u pet godina najveći rast broja obrtnika, od 38 posto bilježi Grad Dubrovnik, u kojem je prema podacima Ministarstva gospodarstva, na kraju 2014. bilo 1168 obrta, a na kraju prošle godine ih je bilo 1607. Samo u posljednjih godinu dana, broj obrtnika u Dubrovniku povećao se za 13 posto. Najveći rast u zadnjih pet godina bilježe potom Solin, Kaštela, Donja Stubica, Opatija, Oroslavje, Split, Osijek, Križevci i Vrlika.

DPP

Na šetnici između zgrade Općine Župa dubrovačka i hotela Sheraton u Srebrenom posavljen je „kartozid” dimenzija 4 x 3 m, a sastoji se od dva prikaza, digitalne ortofotokarte u mjerilu 1:2000 i topografske karte u mjerilu 1:12500.

U ime Državne geodetske uprave kartozid su svečano otvorili ravnatelj Državne geodetske uprave dr. sc. Damir Šantek, dipl. ing. geod. i pročelnica Područnog ureda za katastar Dubrovnik Katja Bego, dipl. ing. geod.

Na otvaranju su ispred Općine Župa dubrovačka bili općinski načelnik Silvio Nardelli te pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Jure Marić. Načelnik se posebno zahvalio ravnatelju Državne geodetske uprave koja je financirala izradu i postavljanje kartozida te općinskom Komunalnom društvu na brzom izvođenju pripreme za postavljanje kartozida koji već od postavljanja privlači pažnju i lokalnog stanovništva i posjetitelja.

DPP

Koncert za sve uzraste i ljubitelje glazbe, Mozarta i Prokofjeva, male i velike, održat će se večeras u sklopu ciklusa Dubrovačko glazbeno proljeće. Dubrovački simfonijski orkestar pod ravnanjem Marca Tarduea izvodi Malu noćnu muziku i Prokofjevljevu simfonijsku bajku Petar i vuk. Koncert započinje u 21 sat, a iako je ranije bio najavljen u atriju Kneževa dvora, održat će se u Slanici zbog najave lošeg vremena.

U cilju približavanja klasične glazbe i upoznavanja velikih skladatelja i svevremenskih skladbi svi generacijama, DSO će izvesti jedno od najpoznatijih Mozartovih djela, serenadu Mala noćna muzika, a potom simfonijsku bajku Petar i Vuk S. Prokofjeva. U ovom djelu pak, pojedini instrumenti u orkestru ili njihove grupe predstavljaju likove u priči, upoznavajući tako mlade slušatelje sa sastavom orkestra, ali ih prije svega podučavajući narativnim mogućnostima glazbe: ptica je flauta, patka je oboa, mačka je klarinet, djed je fagot, vuk su rogovi, lovce predstavljaju puhački instrumenti sa udarcima timpana i bas bubnja, kao – pucnjevima. Petra dočaravaju žičani instrumenti. Kroz priču slušatelje će voditi glumica Vini Jurčić.

Priča je pak dobro znana: dječak Petar provodi vrijeme u djedovoj kući u šumi i jednog dana neoprezno ostavi dvorišna vrata otvorena. Djed ga zbog toga prekori jer u šumi živi vuk, što Petar isprva ne povjeruje. No, kad se vuk doista pojavi, Petar će krenuti u avanturu života – pokušavajući ga uhvatiti!

Ulaznice za koncerte dostupne su u uredu Orkestra od 9 do 14.30 sati, na web stranici www.dso.hr, u Luži, u agenciji Perla Adriatica na Pločama, u gift shopu Dubravka na Pilama i jedan sat prije početka koncerta na mjestu održavanja. Ulaznice po povlaštenim cijenama za građane i ostvarenje popusta, dostupno je isključivo na blagajni Orkestra.

R.R.D.

Projekt "Povijesni vrtovi dubrovačkog područja" predstavljen je danas u gradskoj vijećnici na konferenciji za medije. O projektu su govorili Ivan Šimić, upravitelj Arboretuma Trsteno Hrvatske akademija znanosti i umjetnosti koja provodi projekt te predstavnici projektnih partnera - Javne ustanova Rezervat Lokrum, Grada Dubrovnika, Turističke zajednice Grada Dubrovnika i Dubrovačke udruge ART bez granica. Cilj je pridonijeti društveno-gospodarskom razvoju i podizanju svijesti o važnosti zaštite prirodne baštine i okoliša.

Trogodišnji projekt vrijedan 15.5 milijuna kuna započeo je 1. prosinca 2018. a sufinanciran je sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od 70 posto, naglasio je ravnatelj JU Rezervat Lokrum Ivica Grilec. Najavio je i niz projektnih aktivnosti.

- Cilj je stvoriti novi turistički proizvod na temelju dvije krajobrazne prirodno baštinske vrijednosti – Arboretum Trsteno i Botanički vrt na Lokrumu. Uspostavit ćemo novu liniju između ove dvije lokacije novim brodom s hibridnim pogonom, kapaciteta 50 putnika i vrijednosti 2.2 milijuna kuna, s ciljem povećanja broja posjetitelja u Arboretumu. – izjavio je ravnatelj Grilec.

Pročelnica UO za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinka Raguž istaknula je vrijednost najavljenih aktivnosti u kontekstu gradskog projekta Poštujmo Grad.
- Ova gradska uprava dokazala je svoju orijentiranost ka korištenju europskih sredstava, koja se proširila i na naše ustanove. Veseli me što je u pitanju JU Rezervat Lokrum i što će se ovaj projekt nasloniti na gradski projekt Respect the City jer će nam omogućiti disperziju turističke ponude. Vjerujem da će realizacija biti uspješna na dobrobit domaćeg stanovništa, ali i brojnih gostiju koji posjećuju naš Grad. – naglasila je pročelnica Raguž.

Upravitelj Arboretuma Trsteno Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Ivan Šimić naglasio je kako je povezivanje ova dva povijesna područja izuzetno važno za povećanje broja posjetitelja u Arboretumu. Od projektnih aktivnosti izdvojio je uspostavu tematsko-poučne staze u povijesnom masliniku Arboretuma Trsteno i obnovu zgrade Pojate u kojoj će biti smješten Centar za edukaciju i multimedijalnu prezentaciju, kao i radionice uzgoja vinove loze, maslina i aromatičnog bilja uz pomoć udruge DART.

Direktorica Turističke zajednice Grada Dubrovnika Romana Vlašić objasnila je ulogu TZ-a u projektu, kroz osmišljavanje tri turistička paketa koja će se ponuditi turističkim agencijama, a koji će sadržavati sve projektne aktivnosti.

Projekt će obuhvatiti i korištenje suvremenih tehnologija za interpretaciju i praćenje sastavnica prirodne baštine, kao što je web aplikacija koja posjetitelje upućuje u najpovoljnije klimatske zone otoka Lokruma, omogućuje komunikaciju s upravom te edukativne radionice uz aktivno sudjelovanje posjetitelja. Ulaganjima će doći do izravnog povećanja broja novozaposlenih, jedna osoba će se zaposliti u Arboretumu Trsteno i tri u Rezervatu Lokrum.

DPP

U Kući Bukovac u Cavtatu protekli vikend otvorena je izložba Vlaho Bukovac i Jaroslav Čermák – Ideja umjetnosti u Hrvatskoj u 19. stoljeću.

Zahvaljujući vrijednim primjercima ilustriranih časopisa, grafika i fotografija, izložba istražuje poimanje djela Jaroslava Čermáka u Hrvatskoj, na lokalnoj i nacionalnoj razini, kao i njegovu značajnu ulogu u ranom Bukovčevom opusu.

Na otvorenju su govorili Antonia Rusković Radonić, ravnateljica Muzeja i galerija Konavala te autori izložbe. Lucija Vuković, voditeljica Kuće Bukovac, predstavila je izložbu koncipiranu kroz tri poglavlja: umjetnički i stvarni susret Čermáka i Bukovca, boravak Čermáka u Župi dubrovačkoj te širenje djela obaju umjetnika putem reprodukcija. Rachel Rossner, američka povjesničarka umjetnosti i koautorica izložbe govorila je o poimanju umjetnosti u Hrvatskoj u 19. stoljeću kao moćnom sredstvu za koje se smatralo da može promijeniti tok povijesti. Nikša Grbić, povjesničar iz Župe dubrovačke, izložio je svoja istraživanja o boravku i percepciji Jaroslava Čermáka u Župi od 1863. do 1865. godine. Osvrnuo se na postojanu memoriju o Čermakovom prisustvu i kasnijim istraživačima njegova djela kao segmentu kolektivnog sjećanja i današnjih Župljana.

Nakon otvorenja izložbe autori su zainteresiranim posjetiteljima vodstvom približili predstavljenu temu.

Izložba je otvorena do 6. listopada.

DPP

"Ispravimo nepravdu, bio je izborni moto bivšeg gradonačelnika Andra Vlahušića tijekom izborne kampanje za Europski parlament, a kojim je, pozivajući birače da ga zaokruže kao nezavisnog kandidata na listi Reformista, zapravo želio ukazati na apsurdnost izbornog zakona prema kojemu se mogao kandidirati za Europarlament, predsjednika države, saborskog zastupnika, ali ne i za gradonačelnika Dubrovnika. Vlahušiću je u međuvremenu probacijski rok istekao pa na idućim izborima može istaknuti gradonačelniku kandidaturu, naravno ukoliko u naredne dvije godine ne bude pravomoćno osuđen za aferu Revelin.

Ipak, birači Vlahušića u ovoj kampanji nisu prepoznali. Reformisti su u Dubrovačko - neretvanskoj županiji osvojili 203 glasa, dok je Vlahušiću, kao 11. kandidatu na listi u Županiji povjerenje dalo 153, a u Gradu 126 birača. Dan poslije izbora Vlahušić za portal Dubrovnikpress.hr ističe kako je rezultat očekivan, odnosno da ga birači nisu zaokružili jer im je u kampanji jasno dao do znanja da ga mandat u Europskom parlamentu ne zanima.

- Jasno sam tijekom kampanje biračima poslao poruku da ne želim biti zastupnik u Europskom parlamentu u Bruxellesu pa me zato nisu ni podržali. Cilj kandidature bio je ukazati na apsurdnost izbornog zakona, nepravdu koja mi je učinjena na prošlim lokalnim izborima kada je izmišljen i usvojen zakon koji je imao za cilj eliminirati me iz izborne utrke. Dakle, to je razlog zašto me birači nisu podržali, zašto bi dali glas nekome tko ne želi u Europski parlament. - kazao je Vlahušić.

Bivši gradonačelnik Dubrovnika i bivši ministar zdravstva u Vladi Ivice Račana prokomentirao je izborni rezultat HDZ-a i SDP-a.

- HDZ je duboko desna stranka koja je tijekom kampanje biračima pokušala pokazati jedno drugo lice, lice umivenog HDZ-a, ali rezultati izbora pokazuju da u tome nisu uspjeli. Izborni rezultat pokazuje kako Andrej Plenkovičć nije uspio u reformi HDZ-a, očito je HDZ još uvijek daleko od HDZ-a kakvoga on želi. Nakon ovog rezultata neće mu biti lako u stranci pa je i pitanje što će s Milijanom Brkićem. Dakle, Plenković na ovim izborima nije uspio i on će se do parlamentarnih izbora baviti sam sa sobom umjesto da se bavi problemima u zemlji. - rekao je Vlahušić.

- SDP je ostvario odličan rezultat. Imali su najbolju listu i pokazali da mogu zatomiti svoje međusobne sukobe, motivirati birače i u konačnici ostvariti odličan rezultat. Pokazalo se da je Davor Bernardić povukao dobre poteze kada je dobio potporu Iva Josipovića i Mirele Holy. Puno je značila i potpora Zorana Milanovića koji je uoči izbora rekao da će glasati za SDP. Pred Bernardićem i Milanovićem su pregovori oko podrške Milanoviću u nadolazećoj predsjedničkoj izbornoj utrci. Nakon osvojena četiri mandata za Europski parlament SDP će sklopiti pakt s Milanovićem kao predsjedničkim kandidatom. Mislim da je Bernardić spreman na ozbiljan pakt s Milanovićem. - kazao je Vlahušić.

Grad Dubrovnik izradio je projekt budućeg objekta za pružanje socijalnih usluga u zajednici, koji će u svom sastavu imati i prihvatilište za beskućnike. Riječ je o adaptaciji postojeće zgrade na Kantafigu, koja će ugovorom o rješavanju međusobnih odnosa između Grada Dubrovnika i Hrvatskih cesta pripasti Gradu, a gdje će se obaviti radovi na sanaciji krova i unutarnjem uređenju.

Po završetku adaptacije Dubrovnik će dobiti prikladan smještaj za beskućnike, ali i prostor za smještaj obitelji u kriznim slučajevima.

Objekt se sastoji od četiri etaže, ukupne površine 1172 metra četvorna. U podrumu će biti smješteno skladište Crvenog križa za opremu i hranu za krizne situacije, a na gornjim će etažama biti uređeni smještajni prostori za 45 osoba, s odgovarajućim brojem kupaonica, čajnim kuhinjama, društvenim prostorima te uredskim prostorom za djelatnike.

Prihvatilištem za beskućnike upravljat će Crveni križ, dok će adaptaciju i uređenje prostora financirati Grad Dubrovnik, a namjera je i dio sredstava pribaviti kroz EU fondove.

DPP

Za svećenike Dubrovačke biskupije u subotu, 1. lipnja na svečanom euharistijskom slavlju u dubrovačkoj katedrali Gospe Velike u Dubrovniku koje počinje u 18 sati dubrovački biskup mons. Mate Uzinić zaredit će dvojicu đakona koji su u studenom prošle godine primili red đakonata.
 
Svećenički red primit će don Josip Mudri i don Tonći Ante Prizmić.
Josip Mudri rođen je 31. svibnja 1988. godine u Vinkovcima od roditelja Dražena i Ljiljane rođ. Rajković. Rođen je kao prvo dijete od petoro braće i sestara. Kršten je u Rokovcima, selu nedaleko Vinkovaca, gdje je i živio. Osnovnu školu pohađao je u Andrijaševcima, a nakon nje upisao je Gimnaziju Matije Antuna Reljkovića u Vinkovcima. Katolički bogoslovni fakultet završio je 2014. godine u Đakovu. Među bogoslove Dubrovačke biskupije primljen je 2017. godine. Pastoralni praktikum obavljao je u župi Svetog Spasa u Staroj Mokošici. Mladu misu će slaviti u župi u Rokovcima u nedjelju, 21. srpnja.

Tonći Ante Prizmić rođen je 1. siječnja 1994. godine u Splitu, od roditelja Mara i Jasminke rođ. Radeljić. Ima jednu stariju sestru. Kršten je u izbjeglištvu u župi sv. Roka, Vinjani Donji. Osnovnu školu završio je u Dubrovniku, kao i srednju Turističku i ugostiteljsku školu. Godine 2012. stupio je u dominikanski novicijat ali je razlučivanjem shvatio da redovnički put nije za njega pa je uputio molbu dubrovačkom biskupu da ga primi kao bogoslova za Dubrovačku biskupiju. Prve dvije godine bogosloviju i Katolički bogoslovni fakultet pohađao je u Zagrebu. U Centralno bogoslovno sjemenište u Splitu prešao je 2015. godine, gdje je nastavio studij teologije. Među kandidate za đakonat i prezbiterat na naslov Dubrovačke biskupije primljen je u Splitu 2016. godine. Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu je završio filozofsko-teološki studij 2018. godine. Pastoralni praktikum obavljao je u župi Svih svetih u Blatu na otoku Korčuli. Mladu misu slavit će u župi Svetog Križa u Dubrovniku u nedjelju, 2. lipnja s početkom u 10.30 sati. 

Dubrovačka biskupija

On želi biti i premijer i ministar pravosuđa i ministar policije, sve u isto vrijeme, prije toga i predsjednik države, i ne samo da želi, nego kaže kako će sve to biti, a sad će postati europski zastupnik.

„Ja moram istovremeno biti onaj koji drži 76 ruku. To ću ja sve preuzeti. Primat ću plaću ministra pravosuđa, a premijer ću biti volonterski.” - izjavio je danas najavljujući i kandidaturu za predsjednika države i kandidaturu na izborima za Hrvatski sabor.

Ne, nije riječ o nikakvom bjeguncu s nekog psihijatarskog odjela, riječ je o još jednom samoprozvanom Mesiji.

Sjećate li se posljednjeg sličnog, zvao se Božo Petrov. Kao samoprozvanog Mesiju detektirao sam ga još davno, malo tko je vjerovao tada da je riječ o samo još jednom u nizu političkih prodavača magle, pa danas, kad ga spominjem, nije to uzalud u perfektu, simbolično baš zbog nekadašnjih nevjernih Toma, jer metkovski Mesija pomalo nestaje s političke scene i polako se vraća tamo gdje mu je mjesto – na psihijatriju. Samo on će tamo finut kao doktor, drugi, nastave li kako su počeli, bliže su statusu pacijenata kad im se ego raspadne.

A trenutno najveći egoista kod Hrvata i novi samoprozvani Mesija odaziva se na ime: Mislav Kolakušić. To je naš budući, tvrdi on sam, predsjednik, premijer, ministar pravosuđa, ministar policije, „all in one”, poput „Domestosa”. Nije spomenuo hoće li biti možda čak i izvršitelj kazne za nepoćudne koji mu se usude politički suprotstaviti u njegovoj svetoj misiji spašavanja hrvatskog naroda.

U svom mesijanskom pohodu „Domestos” Kolakušić, taj čovjek sa stavom ja pa ja, pa opet ja, iza mene ja i opet nikoga do mene samoga, pošao je korak dalje od svih pa je eto, poda li mu narod vlast, najavio - diktaturu. Jer to je upravo to što Kolakušić najavljuje predavanjem izvršne vlasti i represivnog aparata, pa kad kaže kako će u jednom danu ukinuti tisuće zakona i propisa, znači i zakonodavne vlasti, u ruke jednog čovjeka – samoga sebe. Ako Kolakušić zna da je to jedno od obilježja totalitarizma strašno je kad takvo što govori, a ako ne zna, onda je još strašnije.

U svemu je ipak najstrašnije što su se i na ovim izborima potvrdile proročanske riječi vještice Mordane iz nekad popularne igrice Hugo, a koja je govorila: „Izaberi jedan broj, sigurno ćeš pogriješiti.”

Belka Elezović, 10. kandidatkinja na HSLS-ovoj listi za Euroizbore nije zadovoljna rezultatom koji je njena stranka ostvarila u Dubrovniku i Županiji dubrovačko - neretvanskoj. Naime HSLS je u Dubrovačko – neretvanskoj županiji osvojio 396 glasova. Elezović je u Županiji osvojila 91, a u Gradu dubrovniku 62 preferencijalna glasa.

- Da sam zadovoljna, naravno da nisam, uvijek može bolje. Ako uzmemo u obzir da sam mlada i na početku političkog angažmana, u Gradu u kojem HSLS-a nema nigdje, nema niti jednog vijećnika, rezultat koji smo ostvarili je fenomenalan u odnosu na neke druge opcije. Naravno, moglo se bolje, ali bila je mala izlaznost, a i faktor prisile je odradio svoje. - rekla je Elezović.

- Tijekom kampanje nisam se previše medijski eksponirala jer smo bili fokusirani na rad na terenu. Inače, zahvaljujem se svim biračima koji su dali glas HSLS-u i meni osobno. Idemo dalje, HSLS nastavlja s radom i nadamo se boljem rezultatu na idućim izborima. - kazala je Elezović.

Belka Elezović je ususret prošlim lokalnim izborima izabrana za povjerenicu HSLS-ove organizacije u Dubrovniku nakon čega je izabrana za predsjednicu dubrovačkog HSLS-a koji je na lokalne izbore izašao u koaliciji s HNS-om, no Elezović nije uspjela ući u Gradsko vijeće.

N.Metković

U okviru projekta „Mokošica – mjesto sigurnog življenja“, kojeg je osmislila i s gradskim kotarom provodi Policijska postaja Dubrovnik, u srijedu će se, u 20 sati, u prostorima OŠ Mokošica, održati sjednica Vijeća za prevenciju Gradskog kotara Mokošica.

Predsjednica Vijeća je predsjednica Gradskog kotara Nikolina Pozniak, dok su članovi vijeća tajnik Gradskog kotara, policijski službenici Policijske postaje Dubrovnik, župnik Župe sv. Obitelji, ravnateljica Osnovne škole Mokošica i članovi vijeća Gradskog kotara Mokošica.

Na sjednici Vijeća će se raspravljati o sigurnosnim i komunalnim problemima u Novoj Mokošici. Sjednice Vijeća su otvorene za javnost i  mogu prisustvovati svi zainteresirani građani. Posebno se pozivaju predstavnici stanara stambenih zgrada u Novoj Mokošici da sudjeluju u radu Vijeća.

DPP

Istraživanja javnog mijenja donedavno su upućivala kako bi netom osnovani Start Dalije Orešković mogao biti iznenađenje izbora za Europski parlament. No, startnu potporu birača od 3,4 posto u Startu nisu znali povećati. Njihov izborni rezultat ostao je zanemariv.

Kad su u pitanju rezultati u Dubrovačko - neretvanskoj županiji, povjerenje Startu dalo je 496 birača. Osmi kandidat na Startovoj listi Pero Mrnarević u županiji je osvojio 89, dok ga je u Gradu Dubrovniku direktno zaokružilo 78 birača.

I dok HDZ-ovci na njegov račun danas zbijaju šale, komentirajući kako u svom Dubrovačkom primorju nije uspio osvojiti niti jedan glas, Pero Mrnarević im uzvraća kako njegov dom nije u Primorju pa tamo nije ni računao na glasove birača. Naglašava kako razlog zašto ga birači nisu prepoznali leži u činjenici da nije lopov, nije mijenjao GUP i PUP i nije podržavao projekt golfa na Srđu.

- Ja nisam doma u Primorju i ne čudi me što HDZ-ovci to ne znaju jer su nepismeni. Ja sam doma u Gradu, moj dom je u Dubrovniku i bilo bi dobro da u HDZ-u provjere moju adresu, kad se već time bave. Neka drugi put dobro provjere činjenice. Što se tiče mog rezultata, pa ja ne hapam, ne kradem, pa nije ni čudo što nisam tako ugledan kao oni. Oni misle da se uspjeh mjeri brojem glasova i pri tom nema veze ako i mrtvi izađu na birališta, ako glasaju pokojne babe i đedovi, to je njima normalno. - rekao je Mrnarević za Dubrovnikpress.hr.

- Kao nezavisni kandidat, intelektualac, bez ikakvih želja za sebe podržao sam listu Starta Dalije Orešković, netom osnovanu političku stranku koja je neokaljana i koja ima želju nešto napraviti, mijenjati sliku Hrvatske. Ja nisam zvao mrtve da glasaju, nisam se prodavao, nisam mijenjao GUP i PUP, nisam podržavao projekt na Srđu, nisam ničiji potrčkalo, interesne skupine me ne zanimaju, nemam to svoje interesno pleme i naravno da sam ja za HDZ luzer, ali s tim nemam problem. Mene brine gangrena duha u hrvatskom društvu u kojem birači ostaju doma, a politikom se bave ljudi koji to nikako ne bi smjeli. - kazao je Mrnarević.

Dubrovački akademski slikar Pero Mrnarević, odnedavno i umjetnički voditelj Lazareta- kreativne četvrti nije član niti jedne političke stranke pa tako ni Starta. Nedavno je inače poslao otvoreno pismo nositelju HDZ-ove liste Karlu Ressleru, u kojem je, između ostalog, napisao kako je iznimno sretan što se ukazao i progovorio u javnosti te prestao biti politički Yeti, o kojem se znalo samo da je posinak Vladimira Šeksa. U pismu je Ressleru naveo i kako se njegovim postavljenjem na čelo HDZ-ove liste zapravo širi mreža nepotizma u toj stranci te mu oštro spočitao kako noseći listu HDZ-a pristaje na farsu dok stotine mladih odlaze u pravcu Njemačke i Irske.

Nakon što je na prosvjedu protiv izmjene Trga maršala Tita u Zagrebu nosio transparent "Vratite Italiji Istru i Dalmaciju"pozvan je na obavijesni razgovor u DORH, a pozornost javnosti privukao je i žustrom raspravom s predsjednicom RH Kolindom Grabar Kitarović, kolegicom na doktorskom studiju politologije. Zanimljivo je istaknuti kako je Mrnarević na rang list za upis doktorskog studija na Politologiji bio prvi, a Grabar Kitarović treća.