Temeljem naloga Općinskog suda u Dubrovniku, jučer je pretražena kuća u Župi dubrovačkoj, vlasništvo 57-godišnjaka, kada je pronađen pištolj, dva spremnika za pištolj i veća količina streljiva.
Svo pronađeno oružje i streljivo su uz potvrdu oduzeti, a policija protiv 57-godišnjaka podnosi optužni prijedlog zbog nezakonitog posjedovanja oružja i streljiva što je kažnjivo po Zakonu o nabavi i posjedovanju oružja građana.
DPP
Zbog rekonstrukcije ulaza na parkiralište Žičara dana 21. te 22. ožujka privremeno će biti otežan ulazak i izlazak s parkirališta.
Ljubazno vas molimo za strpljenje i razumijevanje, kako bi se radovi što prije okončali, na korist svih građana i posjetitelja grada Dubrovnika.
Za sve dodatne informacije i eventualne upite, stojimo vam na raspolaganju putem broja telefona 020/640-140, te e-mail adrese
Sanitat Dubrovnik
Zašto župan Dobroslavić taji Studiju izvodljivosti za županijski centar za gospodarenjem otpadom Lučino razdolje? – pita danas u priopćenju za javnost koordinator Inicijative Srđ je naš Đuro Capor te navodi kako je „tijekom 2017. godine, na sastancima s tadašnjim ministrom Dobrovićem, župan Dobroslavić izjavljivao da je Županija izradila Studiju izvodljivosti i da projekt samo čeka na odobrenje Ministarstva“.
„Nakon toga, u listopadu 2018., župan Dobroslavić se pohvalio da će Studija izvodljivosti za Lučino razdolje biti gotova za desetak dana. U veljači 2019. izjavio je da je Studija izvodljivosti završena. Nakon svega, građanima i medijima je dan danas onemogućeno pravo na pristup informacijama i uvid u te javne dokumente. Zašto?“ – pita Capor.
Dalje navodi:
„Iz nedavnih medijskih istupa župana Dobroslavića na Županijskoj skupštini dobiva se dojam da je projekt Lučino razdolje gotova stvar te da se za nekoliko mjeseci može očekivati izdavanje lokacijske dozvole i izbor ponuđača. S obzirom da ovakve izjave Župana slušamo već nekoliko godina nameće se pitanje je li sve baš tako bajno s tim projektom ili je negdje zapelo?
Na javnoj raspravi o Izmjenama županijskog plana saznali smo da je Idejno rješenje za projekt povučeno 2018. godine iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode jer nije bilo usklađeno sa Studijom izvodljivosti. Službenik za informiranje Dubrovačko - neretvanske županije prošli tjedan odbija moj zahtjev za dostavljanjem tog dokumenta. Navodi pritom vrlo čudnu konstrukciju: „ …studija je pri završetku i kad nam bude službeno dostavljena i kada za istu dobijemo autorska prava ista će biti objavljena“. Netko je lagao: ili župan koji je prije mjesec dana izjavljivao da je studija gotova ili službenik za dezinformiranje tvrdeći da je studija pri završetku.“ – navodi Capor.
Capor dalje piše da „nevoljkost Županije da medijima i građanima omogući uvid u Studije izvodljivosti izrađene proteklih godina za različite varijante tehnoloških rješenja ukazuje na činjenicu da je nešto problematično s ekonomskom stranom projekta“.
„Lako je moguće da će građani naše Županije plaćati najskuplje račune za otpad u Republici Hrvatskoj ukoliko dođe do realizacije projekta. Odgovor na pitanje koliki će računi biti kao i usporedbu s računima za otpad u drugim županijama mogli bismo imati tek uvidom u podatke u Studiji izvodljivosti koju u Županijikriju.“ – tvrdi u priopćenju korodinator Građanske inicijatice Srđ je naš Đuro Capor te navodi primjer:
„U slučaju Primorsko-goranske županije izgradnjom centra za gospodarenje otpadom Marišćina cijena računa za zbrinjavanje otpada za građanei kućanstva porasla je za više od 100 % te je po jednoj toni 2017. godine iznosila 470 kn. Po izjavama župana Dobroslavića iz 2017. cijena odlaganja otpada u Lučinom razdolju, temeljena na staroj Studiji izvodljivosti, iznosila bi 87 eura po toni, što bi u usporedbi s riječkim odlagalištem Marišćina bilo oko 200 kn više po toni.“ – napisao je Capor.
„Osim moguće ekonomske promašenosti, ovaj projekt prate još značajniji rizici i ekološke nepoznanice. Naime 2010. godine provedena su istraživanja krškog podzemlja na lokaciji centra za gospodarenje otpadom. Fluorescentna boja izlivena na lokaciji Lučinog razdolja za manje od 48 sati završila je na Bistrini i u Malostonskom zaljevu. Nezadovoljna takvim rezultatima, Županija je naručila naknadna hidrološka testiranja, provedena 2013. godine, ne bi li dokazala da ocjedne vode iz Lučinog razdolja neće završavati u Malostonskom zaljevu niti u okolnim vodocrpilištima. Na rezultatima tih naknadnih istraživanja temelji se suglasnost Ministarstva na projekt. Osim toga, omogućavanjem špekulativne turističke izgradnje na lokaciji Dube Stonske ili izgradnjom centra za gospodarenje otpadom u blizini Malostonskog zaljeva,
Župan Dobroslavić i Županija neodgovorno ugrožavaju uzgoj školjaka i egzistenciju stotinu obitelji koje o tome ovise. Znanstvenici iz Instituta koji se neposredno bavi Malostonskim zaljevom kao i iz HAZU-a su u više navrata upozoravali na ranjivost jedinstvenog eko-sustava kojega bi onečišćenje moglo bespovratno uništiti. Župane, koliko smo spremni platiti takvu vrstu „napretka“? – pita na kraju koordinator GI Srđ je naš Đuro Capor.
D.M.
Dubrovački simfonijski orkestar priređuje koncert komorne glazbe pod umjetničkim vodstvom Pavla Zajceva u petak, u Slanici (Revelin) s početkom u 20 sati. Na programu su djela Ottorina Respighija: Antički plesovi i arije (Antiche danze ed arie) i suita Ptice (Gli uccelli) u kojoj se skladatelj poslužio djelima baroknih skladatelja kako bi dočarao karakter ptica i njihov pjev kroz stavke Preludij, Golubica, Kokoš, Slavuj te Kukavica. Ljepota i životnost te povezanost čovjeka i prirode ogleda se u svakom od pet stavaka ciklusa.
Na programu se nalazi i Mala simfonija za puhače Charlesa Gounoda, a komorni sastav DSO-a vodi Pavle Zajcev.
Zajcev je diplomirao je 1998. godine violončelo na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Valtera Dešpalja nakon kojeg se usavršavao na poslijediplomskom studiju na Muzičkoj akademiji u Baselu u klasi prof. Ivana Monighettia. Također se usavršavao na majstorskim tečajevima M. Flaksmana, S. Soundeckione, D. Grigoriana, V. Messermanna, J. Chuchroa, E. Schoenfeld, A. Menesesa. Osvaja niz nagrada i priznanja, a kao komorni glazbenik sudjeluje na mnogim festivalima na kojima je surađivao s umjetnicima kao što su Julian Rachlin, Mischa Maisky,Torleif Thedeen, Lawrence Power, Gordan Petrović, Đuro Živković, Edin Karamazov, Dmitry Sinkovsky i drugi.
Od 2002. do 2010. godine bio je solo-čelist u Simfonijskom orkestru HRT-a, od 2005. radi kao docent, a od 2013. kao izvanredni profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (komorna glazba). Svoj dirigentski debut ostvario je s Gudačkim orkestrom Hrvatske glazbene mladeži u Grožnjanu čiji je dirigent i umjetnički ravnatelj bio od 2011. do 2014. godine. Godine 2017. upisuje studij dirigiranja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.
Ulaznice su u dostupne u internetskoj prodaji, kao i u uredu Dubrovačkog simfonijskog orkestra radnim danom od 9 do 14 sati. Pogodnosti za građane: ulaznica za studente s X-icom je besplatna, za umirovljenike je 20 kuna, građane stare jezgre besplatna, a za ostale građane vrijedi popust od 30% na standardne cijene ulaznica.
Više informacija na 417 110 i
R.R.D.
Napreduju građevinski radovi na obnovi osme, devete i desete lađe kompleksa Lazareti. Radovi obnove i opremanja ovog vrijednog dijela kulturne baštine izvode se u sklopu projekta „Lazareti – kreativna četvrt Dubrovnika“, inače prvog projekta sufinanciranim bespovratnim sredstvima iz Europskih fondova.
Na krovu desete lađe izvodi se toplinska izolacija, a slijedi postavljanje letvi i pokrivanje krova kupom kanalicom. Istovremeno se u unutrašnjosti lađe fugiraju zidovi, izrađuju aluminijske stijene, te pregrađuju prostori. Istovremeno, na osmoj i devetoj lađi kompleksa izvedene su međukatne spregnute konstrukcije, fugiraju se zidovi te se izrađuje i postavlja krovna konstrukcija.
Projekt Lazareti – kreativna četvrt Dubrovnika vrijedan je 33,8 milijuna kuna, od čega je čak 25,9 milijuna kuna osigurano iz bespovratnih sredstava Europske unije. Na obnovu do sada neobnovljene tri lađe otpada 21.078 941,55 kuna, dok su ostala sredstva namijenjena opremanju do sada već obnovljenih lađa kao i razvijanju i osmišljavanju kulturnih programa i sadržaja.
Tripartitni sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt "Lazareti – kreativna četvrt Dubrovnika" potpisan je u srpnju 2017. između Grada Dubrovnika, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije i Središnje agencije za financiranje i provedbu projekata Europske unije dok je ugovor za izvođenje radova na obnovi osme, devete i desete lađe između Zavoda za obnovu Dubrovnika i zajednice ponuditelja koju čine Alfa plan građenje d.o.o., Građevinar Quelin d.d. i Con-Teh d.o.o. potpisan u travnju prošle godine.
DPP
Prometna policija će na prometnicama Policijske uprave dubrovačko-neretvanske i ove godine provoditi 24-satnu akciju pojačanog nadzora brzine kretanja vozila. Akcija će se provesti 3. travnja kontinuirano na velikom broju lokacija, u naseljenim mjestima i izvan njih pri čemu će se koristiti svi raspoloživi uređaji za nadzor brzine kretanja i maksimalno raspoloživi broj policijskih službenika.
Radi ostvarenja ciljeva akcije te senzibiliziranja javnosti o ovoj problematici i ove godine pozivaju se građani da od danas, 20. ožujka do 30. ožujka 2019. godine predlože lokacije na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske na kojima smatraju da je potrebno nadirati brzinu kretanja vozila.
Svoje prijedloge možete dostaviti na e-mail adresu
Svi pristigli prijedlozi će se analizirati, a potom od pristiglih prijedloga odabrati lokacije pogodne za nadzor brzine.
Nepropisna i neprilagođena brzina jedan od glavnih uzroka stradavanja u prometnim nesrećama, a poglavito onim s najtežim posljedicama. Ovom akcijom želi se podići razina svijesti kod vozača u odnosu na brzinu, ali i poštovanja ostalih prometnih propisa kako sudionici u prometu ne bi ugrozili svoju sigurnost i sigurnost ostalih sudionika u prometu.
Policijska uprava dubrovačko-neretvanska
Druga, redovna sjednica Skupštine Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije, na kojoj je usvojeno Izvješće o radu za 2018. godinu održana je danas. Prema riječima direktora Turističke zajednice Županije Vladimira Bakića, tijekom 2018. godine je na području Dubrovačko-neretvanske županije ostvareno 2.063.973 dolazaka i 8.661.658 noćenja, što je u odnosu na godinu ranije porast dolazaka za osam posto, a noćenja četiri posto.
Inače, čak 94 ukupnih noćenja u županiji ostvarili su strani turisti, pri čemu ih je najviše iz Ujedinjene Kraljevine, a potom Njemačke, Poljske, BiH, Francuske i SAD-a, a nije zanemariv niti porast prometa iz dalekih zemalja, što je osobito važno za predsezonu i postsezonu. Tijekom srpnja i kolovoza registrirano je ukupno 49 posto ukupnih noćenja, dok se preostalih 51 posto odnosi na ostatak godine.
Župan Nikola Dobroslavić, inače i predsjednik Skupštine županijske Turističke zajednice, izrazio je zadovoljstvo radom u proteklom razdoblju, kazavši kako dio zasluga za izvanredne turističke rezultate koje imamo zasigurno nosi i Turistička zajednica, koja svojim aktivnostima sudjeluje u kreiranju turističkog proizvoda:
- Naravno, zasluge za ovakve rezultate pripadaju i ugostiteljima i hotelijerima i agencijama, građanima, službama, jedinicama lokalne samouprave… svima onima koji su na bilo koji način uključeni u turističku djelatnost. - rekao je župan te kazao kako je optimist kada se govori o predstojećoj sezoni.
- Turizam je naša najvažnija gospodarska grana i očekujemo dobre najave. Mi smo odavno razradili strategiju razvoja turizma i u tom smjeru nastojimo razvijati turizam. Imamo kvalitetnu ponudu, imamo visoke kriterije, smještajne kapacitete s 4 i 5 zvjezdica, jer to ova destinacija zaslužuje, a to je način na koji se postižu visoke cijena i kvalitetna ponuda. - rekao je župan Dobroslavić.
Govoreći o daljnjem razvoju turizma i prostoru za poboljšanje turističke ponude u našoj županiji, župan Dobroslavić je istaknuo kako su nam u tom kontekstu iznimno važna dva infrastruturna projekta koja su upravo u tijeku:
- Gradnja Pelješkog mosta, neupitno je, pridonijet će i turističkom gospodarstvu i turističkim djelatnicima. Most će nas približiti našim tržištima kopnenim putem i povezati nas infrastrukturno, što je danas u razvoju turističke djelatnosti iznimno važno. Kvalitetna infrastruktura i mogućnost boljeg povezivanja zasigurno će se povećati i završetkom značajnog projekta rekonstrukcije Zračne luke Dubrovnik. - istaknuo je župan.
Dodao je i kako je za razvoj našeg turizma izuzetno značajna i sjednica Vlade RH održana u Dubrovniku na kojoj su, između ostalog, potvrđeni projekti Brze ceste od Zračne luke Dubrovik do grada Dubrovnika i izgradnja Višenamjenskog kongresnog centra Dubrovnik.
DPP
Dubrovački muzeji od petka, 22. ožujka, prelaze na ljetno radno vrijeme.
Pomorski muzej (Tvrđava sv. Ivana) radit će od 9 do 18 (ponedjeljkom zatvoreno), Kulturno-povijesni muzej (Knežev dvor) radit će od 9 do 18, svaki dan.
Radno vrijeme Etnografskog muzeja (žitnica Rupe) ostaje isto, od 9 do 16 ( utorkom zatvoreno), kao i radno vrijeme izložbi „Ranosrednjovjekovna skulptura u Dubrovniku i okolici“ i „Revelin: arheološka istraživanja/prostorni razvoj/ljevaonica“ (Tvrđava Revelin), od 10 do 16 (srijedom zatvoreno).
DUM
Svečana sjednica Općinskog vijeća Općine Vela Luka održana je jučer u Velikoj galeriji Centra za kulturu Vela Luka povodom Dana Općine i blagdana sv. Josipa. Na sjednici je bio i zamjenik župana Joško Cebalo koji je tom prilikom istaknuo zadovoljstvo što je u prilici nazočiti ovoj svečanoj sjednici te na taj način svim Luškama i Lučanima čestitati njihov dan.
- Vela Luka i njezini stanovnici su se kroz dugi niz godina pokazali kao sredina koja njeguje svoju tradiciju, koja njeguje naše otočke običaje, ali isto tako i aktivno promišlja svoju budućnost, a Dubrovačko-neretvanska županija vas u tome prati na svaki mogući način – kroz uspješno i kvalitetno funkcioniranje ustanova kojima smo osnivači, ali i kroz potporu svim projektima koje priprema i realizira Općina. - kazao je zamjenik župana te izrazio zadovoljstvo funkcioniranjem ustanova kojima je Dubrovačko-neretvanska županija osnivač.
- Posebno ovoga puta ističem Dom za starije Vela Luka i svim djelatnicima upućujem iskrene čestitke na nagradi Općine. - rekao je zamjenik Cebalo te dodao da uskoro započinje projekt energetske obnove Doma vrijedan više od 4 milijuna kuna.
Zamjenik Cebalo je naglasio kako je i otočka problematika stavka o kojoj ova županijska vlast uistinu vodi računa pa je jedan od njenih prioriteta obnova i izgradnja lučke infrastrukture.
Prema njegovim riječima, Županija priprema osam projekata vrijednosti preko 500 milijuna kuna, pri čemu je kao najvažnije za stanovnike Vele Luke istaknuo projekte izgradnje novog trajektno – putničkog terminala vrijednosti 60 milijuna kuna, s čijom bi se realizacijom trebalo krenuti u ovoj godini te projekt izgradnje ribarske luke, za koju je u tijeku priprema projektne dokumentacije.
- Kao što će dovršetak izgradnje Pelješkog mosta biti simbol prvog desetljeća članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji, tako će i ova dva projekta u Veloj Luci simbolizirati razvoj zahvaljujući EU sredstvima, ali i našu brigu za otoke. - zaključio je zamjenik župana.
DPP
Kreativne i kulturne industrije jedan su od najbrže rastućih sektora svjetskog gospodarstva, pa im je stoga HNS posvetio veliku pažnju i upravo to područje definirao kao jednu od ključnih tema u narednom sazivu Europskog parlamenta, navodi se u današnjem priopćenju HNS-a s konferencije za novinare na kojoj su u Dubrovniku o kreativnim industrijama govorile kandidatkinje s HNS-ove liste za predstojeće izbore za EU parlament predsjednica Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija Ivana Nikolić Popović, te predsjednica HNS-ove podružnice Dubrovnik Nataša Gabričević.
Nikolić Popović istaknula je konkretne podatke koji se vezuju uz taj sektor.
- 19 posto više radnih mjesta, kao i 8 posto više mladih po broju stanovnika ili čak 73 posto više studenata u visokom obrazovanju. Ove rezultate ostvaruju kreativni gradovi naspram onih koji još uvijek nisu krenuli koristiti svoj potencijal“ – istaknula je predsjednica HKKKI, naglasivši kako su „recentne promjene u društvu otvorile pitanje o promjeni koncepta stvaranja vrijednosti, na što umjetnost i kreativne industrije svakako mogu biti odgovor. - kazala je Ivana Nikolić Popović.
- Svjetska trgovina dobrima i uslugama u sklopu kulturnih i kreativnih industrija u 2015. je samo u SAD-u iznosila 2250 milijardi dolara, dakle 3 posto svjetskog BDP-a, a kroz njih je zaposleno 29,5 milijuna ljudi. – navela je Ivana Nikolić Popović, uz opasku kako je u Hrvatskoj udio ovog sektora u BDP-u trenutno 2,3 posto.
Nataša Gabričević je dodala kako je Dubrovnik upravo primjer grada koji ima ogroman potencijal.
- Imamo sve predispozicije da postanemo lider u polju kreativnih industrija. Samo treba olakšati put kroz birokraciju te omogućiti razvoj potencijala i kroz druge aspekte, na primjer osiguravanjem prostora za rad našim poduzetnicima. – rekla je Gabričević, koja je kao primjer jednog takvog projekta istaknula prijedlog financiranja upravo ovog područja kroz projekt „Osjetite povijest“ kojeg su dubrovački HNS-ovci nedavno predstavili javnosti.
Upitala se i gdje je Dubrovnik u privlačenju sredstava namijenjenih ovom sektoru.
- Uz mnoštvo otvorenih poziva iz programa Konkurentnost i kohezija za male i srednje poduzetnike, na raspolaganju nam je do 2020. godine i više od 1 milijarde eura kroz program Kreativna Europa, koji bi posebice mogao biti zanimljiv našim filmašima. Uz njih u Dubrovačko-neretvanskoj županiji imamo uz više od 7 tisuća trgovačkih društava i obrta te čak 364 udruge koje djeluju upravo u područjima kulture i umjetnosti, uključujući i medije, i im moramo omogućiti da se izbore za što veći dio ovih novaca. – rekla je Gabričević te naglasila kako je upravo zato iznimno bitno u Europskom parlamentu imati osobe koje shvaćaju značaj ovog područja i podržavaju njegov daljnji razvoj i potrebu za izdašnijim financiranjem.
DPP
Zamjenik župana Joško Cebalo jučer je u Ministarstvu turizma potpisao Ugovor o sufinanciranju dodatnih timova medicinske pomoći u turističkim odredištima tijekom turističke 2019. godine, a ugovori su potpisani s još šest županija – Istarskom, Primorsko-goranskom, Ličko-senjskom, Zadarskom, Šibensko-kninskom i Splitsko-dalmatinskom.
Riječ je, naime, o dugogodišnjem projektu Ministarstva turizma kojemu je cilj podići razinu medicinske usluge tijekom vršnih turističkih mjeseci u godini i osigurati potrebnu medicinsku skrb stranim turistima i građanima Hrvatske u turističkim odredištima u priobalju te posebno na otocima, kao i na području glavnih prometnih pravaca, za koji će Ministarstvo turizma ove godine izdvojiti 1,5 milijun kuna.
Dubrovačko-neretvanska županija u ovom projektu kontinuirano sudjeluje pa je tako samo u prošloj turističkoj sezoni za ovaj projekt na području cijele županije utrošeno ukupno 763.000 kuna, od čega je najveći iznos – 476.281,00 kunu – sufinancirala Županija, dok je Ministarstvo turizma sufinanciralo projekt u iznosu od 123.719,00 kuna, a gradovi i općine ukupno 163.000,00 kuna.
Tijekom prošle turističke sezone dodatni medicinski timovi bili su organizirani u razdoblju od 1. srpnja do 31. kolovoza na područjima gradova Dubrovnika (Elafitski otoci) te Korčula i Ploča, kao i na područjima općina Mljet, Ston, Lumbarda, Orebić, Trpanj i Slivno, a ugovori za ovu sezonu sa Zavodom za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije te jedinicima lokalne samouprave bit će potpisani.
Uz ministra turizma Garija Capellija, potpisivanju su nazočili župani i zamjenici župana spomenutih županija te ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba-Bujević, koja je tom prilikom istaknula kako iznimna važnost hitne medicinske službe do izražaja najviše dolazi upravo od lipnja do rujna, kada dolazi do znatnog povećanja intenziteta prometa na cestama, ali i porasta broja posjetitelja i gostiju.
- U tom smo razdoblju u Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu prošle godine u sedam primorskih županija imali gotovo 60 posto više intervencija nego u odnosu na prva četiri mjeseca, a što ukazuje na nužnost pravodobne i kvalitetne hitne medicinske skrbi. - zaključila je ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu.
DPP
Zamjenica župana Žaklina Marević i v.d. pročelnice UO za društvene djelatnosti Jelena Dadić sastale su se danas u Palači Ranjina s predstavnicima Saveza školskog sporta Dubrovačko-neretvanske županije.
Tom je prigodom predsjednik Saveza školskog sporta Dubrovačko-neretvanske županije Boris Krstičević istaknuo kako je Savez donirao po 7.000,00 kuna za nabavu sportske opreme za tri škole u našoj županiji, ukupno dakle 21.000 kuna, a glavni kriterij pri odlučivanju o tome tko će dobiti donaciju bio je broj godina koji škole provode univerzalne sportske škole. Na taj način, kazao je Krstičević, odabrane su OŠ Blato, OŠ Vladimir Nazor iz Ploča i OŠ Ivana Gundulića iz Dubrovnika.
Na sastanku je istaknuto i kako se program Univerzalne sportske škole provodi već više od deset godina u 400 odjeljenja i više od 300 škola, a uključuje 10 tisuća učenica i učenika nižih razreda osnovnih škola diljem Republike Hrvatske. Cilj ovog programa, kako je rečeno, je uključivanje što većeg broja najmlađih učenika u sportske aktivnosti, kako bi se stvorila navika vježbanja, a uz nadzor stručnjaka program se provodi dva puta tjedno po 45 minuta tijekom cijele godine i potpuno je besplatan za sudionike.
Zamjenica župana Žaklina Marević ovom prilikom čestitala je školama i učenicima na trudu i zalaganju, zahvalila Savezu na podršci i naglasila da su ove tri škole izvrstan primjer i poticaj i ostalima da se uključe, jer dosada u njemu sudjeluje 11 škola s područja naše županije, a na kraju sastanka voditeljima Univerzalne sportske škole uručila je poklon-bonove za kupnju sportske opreme.
DPP