Župan Nikola Dobroslavić prisustvuje Europskom summitu regija i gradova u Bukureštu. Više od petsto europskih, nacionalnih i lokalnih političara raspravlja o tome kako ojačati demokraciju, povezanost i solidarnost u Europskoj uniji.

Sastanak na vrhu u Bukureštu održava se u ključnom trenutku kada važne odluke oblikuju budućnost EU-a, uključujući očekivani izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a, europske izbore u svibnju i pregovore o dugoročnom proračunu EU-a nakon 2020. godine. U organizaciji Europskog odbora regija kao EU-ove skupštine izabranih lokalnih i regionalnih političara, rumunjskog predsjedništva Vijeća EU-a i glavnih rumunjskih udruženja lokalnih i regionalnih vlasti, regije i gradovi EU-a predstavit će svoju viziju budućnosti Europe uoči sastanka čelnika EU-a u Sibiuu 9. svibnja.

U Bukurešt je radi sudjelovanja u raspravi o budućnosti Europe pozvano sto mladih lokalnih i regionalnih političara koji će izrazit svoja mišljenja o budućnosti Europe. Deklaracija sa Summita kao stajalište regija i gradova, službeno će se predati rumunjskom predsjedniku Klausu Iohannisu, čelnicima institucija EU-a te čelnicima država i vlada koje će raspravljati o budućnosti EU-a, ususret sastanku u Sibuu.

DPP

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković obišao je danas sa suradnicima radove u prostoru buduće pedijatrijske ambulante u Mokošici. Suterenski prostor površine 150 metara kvadratnih, smješten na adresi Vinogradarska ulica 16, Grad Dubrovnik je temeljem zaključka Gradskog vijeća prepustio Domu Zdravlja Dubrovnik na razdoblje od deset godina kako bi se u ovom gradskom naselju roditeljima pružila prijeko potrebna zdravstvena skrb za njihovu djecu.

Sanacija je započela u veljači, a predviđeno vrijeme trajanja radova je dva mjeseca. Osim osiguranja adekvatnog prostora Grad Dubrovnik je iz svog proračuna izdvojio sredstva za izradu projekta, a snosi i troškove adaptacije, odnosno uređenja prostora, u iznosu od oko 1,6 milijuna kuna.
 
- U suradnji s Domom zdravlja dogovorili smo se da preuzmu ovaj prostor, Grad Dubrovnik će ga i preurediti i predati na korištenje. Prethodno je Grad dodijelio stan koji će se koristiti za stanovanje pedijatra. Vjerujem da ćemo u trenutku kad se otvori ovaj prostor imati osobu koja će u njemu raditi, a ovdje će s pedijatrom raditi i logoped što smatram da je potrebno i važno za Mokošicu. Znamo da su pedijatri na području grada i okolice preopterećeni i ovo će biti jedan od načina i da se njima smanji broj djece. - izjavio je gradonačelnik Franković, naglasivši kako će se projektom podići standard zdravstvene skrbi na području Grada Dubrovnika, jer će se ambulantom koristiti i djeca iz šireg područja Mokošice.
 
Prema glavnom projektu koji je izradio arhitektonski biro „Modul A“ iz Dubrovnika, prostor će se adaptacijom podijeliti na dvije funkcionalno povezane cjeline: ordinaciju logopeda s ulazom i čekaonicom te ambulantu s ordinacijom pedijatra, uredom medicinske sestre, a planirani su i odvojeni ulazi za zdravu i bolesnu djecu. Buduća ambulanta u Mokošici opremit će odgovarajućim sanitarijama za osoblje i pacijente, sanitarnim čvorom za osobe s invaliditetom, servisnim prostorijama i prostorijama za osoblje. Planirano je i hortikulturno uređenje ulaznog platoa te omogućavanje pješačkog pristupa osobama s poteškoćama u kretanju.

DPP

Izložba dubrovačkog umjetnika Tomislava Ivanišina pod nazivom „Divlje cvijeće“ bit će otvorena u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik u subotu, u 20 sati. Izložba predstavlja izbor od 150 slika serije „Divlje cvijeće“ Tomislava Ivanišina, a zastupljeni radovi su nastali u periodu od 2003. do 2019. godine.

Riječ je o modernističkoj konvenciji stvaranja u kojoj autor bilježi krajobraz i zapisuje ga kao kartografiju učinjenu od kadrova precizirane zbilje. Životni bitak opisuje se suptilno snagom simbola koji egzistiraju u prirodi. Slika se predio fokusiran detaljem pronađenim u vrtu, na livadi, obronku brda, stijeni ponad mora itd. Detaljno se čita bogatstvo struktura cvjetova, kaktusa, listova i niti trave, grma itd. Estetika se gradi i izgrađuje oštroumno i senzualno.

Riječ je o autoru koji je po zvanju arhitekt, k tome pasionirani ribar, i prirodoznanstveni aspekt u radu je nesvjesno prisutan.

U tek naizgled običnoj prisutnosti otvaraju se razni diskursi pustolovine živopisnih radova koji majstorski progovaraju o unutarnjem cvjetanju čovjeka i ostalom. Tiho i mudro reagira se na stvarnost i višeznačenjski se označava istina koja svima isto pripada i čiji smo dio. Život se interpretira u duhu simplificirane i esencijalne percepcije prirode; podcrtava se poštovanje prema njemu.

Ispisuje se i markira dubrovački i pelješki kraj kao globalno mjesto, dio poznatog i nepoznatog svemira. Humanistički je u slici (u)slikano ono kao prostor koji ne trpi laž, osudu, licemjerje, nepravdu i ostali mrak čovjeka. Krajobraz se razmatra kao teritorij u kojoj možemo biti u samoći ispunjeni do kraja. Krajolik je ključ za razumijevanje sebe i drugoga kroz opće, svijeta i nepoznatog, izjavljuje rad autora. On je uvijek nesebično otvoren čovjeku za samospoznaju i spoznaju. U njemu se preispituje stanje ljudskog bića u kojemu se čisti percepcija svijeta koji se ukazuje onakav kakav jest – beskrajan. Priroda mora biti poštovana i s njom bi se trebalo mudro družiti, od nje je potrebno uvijek učiti… Pacifistički se misli objektivna pojavnost i zbilja koje ne traže ništa, koje ne trpe tamu ljudskog uma, već su tu za čovjeka u metafizici svjetlosti, napominje izložba Tomislava Ivanišina.

Kustosica izložbe je Petra Golušić, viša kustosica Umjetničke galerije Dubrovnik, a autori tekstova u katalogu su prof.dr.sc. Antun Karaman i Petra Golušić.

Izložba ostaje otvorena do 21. travnja.

M.P.

Očito je i u DORH-u trebalo proteći nešto vremena kako bi promijenili mišljenje, kazao je bivši gradonačelnik Andro Vlahušić za portal Dubrovnikpress.hr, osvrnuvši se na vještvo DORH-a u kojem su, prema riječima gradonačelnika Mata Frankovića, procijenili kako koncesijska naknada za žičari treba biti 30, a ne 15 posto. Iako je puno puta o brojnim problemima u Gradu Dubrovniku dok je obnašao dužnost gradonačelnika tražio mišljenje DORH-a, Vlahušić ističe kako prema njemu nisu baš bili toliko susretljivi te dodaje kako ga vesele nagle promjene razmišljanja koje se događaju u Državnom odvjetništvu.

- Možda je i novi državni odvjetnik koji je u međuvremenu imenovan primijenio neke stvari, možda su u DORH-u zapuhali neki novi vjetrovi, a možda sam ih i ja nečemu naučio. U svakom slučaju me veseli da su promijenili stav i da sad pomažu gradskoj upravi u rješavanju brojnih problema pa tako i ovoga s Excelsa nekretninama. Možda za koju godinu u DORH-u promijeni i stav oko zidina pa će možda tužiti i goniti sve one koji su javno dobro dali privatnicima. Drago mi je i da su se uključili oko golfa, a gdje su bili kad se prodavalo zemljište i potpisivali ugovori za golf?! Ja nisam potpisao niti jedan od tih ugovora i nema niti jedne lipe šteta, a ovdje je počinjena direktna šteta i drago mi je da su u DORH-u reagirali. - rekao je Vlahušić te se osvrnuo i na optužnicu koja je protiv njega podignuta zbog Afere Revelin za što ga čega i sudski proces.

- Kad sam tražio pomoć oko žičare rekli su da ne mogu ništa jer nema ugovora pa nema ni kaznenog djela, a kad je u pitanju Revelin tamo su pregledali sve ugovore i ocijenili kako je sve uredno jedan kroz jedan, ali se onda našao jedan odvjetnik koji je zaključio da se na najmu Revelina moglo više zaraditi i drago mi je da su napokon uvjerili da se može više zaradit na žičari pa su predložili da koncesijska naknada umjesto 15 bude 30 posto. Kad je to već tako, može se postaviti pitanje jesmo li svi mi koji smo potpisivali ugovore o upravljanju zidinama s DPDS-om mogli potpisati bolje uvjete za Grad kad je u pitanju zarada. Možda omjer raspodjele novca 50:50 koji sam ja ugovorio nije bio dobar jer omjer 50:50 nije povoljan za Grad. Možda ni omjer 60:40 kojega je ugovorio Mato Franković isto tako nije povoljan za Grad, možda bi bilo bolje da je 70:30 ili 80:20 u korist Grada. Kad bi DORH u svim slučajevima u Gradu Dubrovniku, od žičare zidina do putničkih agencija postupao kao što je postupio u slučaju žičare i procjene kako je 30 posto koncesijske naknade bolje od 15 onda bi svi imali optužnice. Dakle, nitko sretniji od mene što imamo ovakav DORH kojemu su svi isti i koji štiti imovinu RH i Grada Dubrovnika, a kako bi u konačnici građani ovoga Grada imali osmijehe na licima, zadovoljstvo jer je stotine milijuna kuna u gradskoj blagajni. - kazao je ironično Vlahušić.

Osvrnuo se na svoj odnos s DORH-om i mišljenja koja je od njih tražio ne bi li riješio žičaru i koncesijsku naknadu koju Excelsa nekretnine trebaju plaćati Gradu Dubrovniku.

- Gradonačelnik Mato Franković kazao je tijekom sjednice Gradskog vijeća kako Grad donedavno nije podnio tužbu protiv Excelsa nekretnina, a to nije točno. Još u rujnu 2014. kad sam vidi da pregovori s Excelsa nekretninama nikud ne vode pisao sam trima ministarstvima i DORH-u i u tim dopisima se pozvao na Zakon o žičarama u kome jasno stoji da Ministarstvo pomorstva, prometa i veza ne smije produžiti godišnju dozvolu Excelsa nekretninama za rad žičare koja ističe svake godine u srpnju ukoliko nisu zadovoljni svi uvjeti, a nisu bili ispunjeni, jer žičara radi bez koncesije dozvole i ostvaruje enormnu zaradu što je kazneno djelo. Iz DORH-a je uskoro na adresu gradske uprave stigao nevjerojatan odgovor u kojem je stajalo kako nema kaznenog djela jer nema potpisanog ugovora o koncesiji za žičaru. Taj je odgovor DORH-a u Gradskoj upravi i bilo bi ga dobro dati javnosti na uvid. - rekao je Vlahušić.

- Skoro sam pao u nesvijest kad sam pročitao taj odgovor, ali kako sam prošle godine u studenom pozvan na razgovor u DORH oko golfa i kako smo tada pričali i o drugim gradskim problemima, stekao sam dojam da su u DORH-u počeli mijenjati mišljenje pa sad kad je žičara u pitanju kažu „potpiši, plati i vozi” i sad sam sretan i veseo jer vidim da sam bio ispred svoga vremena. Sad u DORH-u kažu da Excelsa nekretnine moraju sve platiti, a ja kažem da to nije samo od 8. srpnja 2015. godine, tih 30 milijuna kuna. Treba se se računati od 2010. godine, od dana kada je žičara puštena u rad. Kad već DORH sad odjednom pomaže bilo bi pošteno da Grad naplati sve na što ima pravo. - kazao je Vlahušić.

Povodom organizacije 35. Smotre folklora u Metkoviću „Na Neretvu misečina pala“ župan Nikola Dobroslavić sa suradnicima, primio je delegaciju KUD-a Metković, predsjednika Matu Obrvana, Vidoslava Bagura i tajnika Zdravka Obradovića.

Na sastanku su predstavljene dosadašnje aktivnosti, a predstavnici KUD-a Metković su istaknuli kako planiraju proširiti djelovanje Smotre na način da uključe grupe iz zemalja koje pripadaju jadransko-jonskoj euro regiji.
Ciljevi smotre su zaštita kulturne baštine, pružanje mogućnosti za kulturnu suradnju i međusobno upoznavanje.

Smotra afirmira specifične vrijednosti nacionalnih kultura, zavičajnog, plesnog, glazbenog, jezičnog i običajnog naslijeđa te omogućava očuvanje i promicanje zaštićenih kulturnih dobara koja su članice stavile na svoju nacionalnu listu.

Posebno se ističe promicanje i prezentacija zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara koja je UNESCO stavio na svoju listu svjetske baštine.

Poseban prateći program bio bi organizacija izložbe autora umjetničke fotografije inspirirane materijalnim i nematerijalnim kulturnim dobrima članica regije.

Dubrovačko – neretvanska županija, sa županom na čelu, podupire predloženu organizacijsku formu manifestacije koja se od ove godine održava pod nazivom 35. Smotra jadranske Hrvatske „Na Neretvu misečina pala“.

DPP

Dubrovačko-neretvanska županija u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture i Ministarstvom zaštite okoliša i energetike isplatila je 500 tisuća kuna gradovima i općinama na području Županije koji su bili pogođeni naplavinama otpada tijekom 2018. godine.

Naime, kako je poznato, tijekom vremenskih nepogoda uzrokovanih južnim vjetrovima, velike količine otpada naplavljuju obalu diljem županije, osobito na području stare gradske luke u Dubrovniku, južne obale elafitskih otoka, otoka Mljeta, otoka Korčule, otoka Lastova i drugih.

S obzirom da ovaj problem nije u odgovornosti Dubrovačko neretvanske županije, Županija je tražila pomoć nadležnih ministarstava kako bi se sanirala ova faza naplavina smeća te je ta pomoć i osigurana.

DPP

Vodovod Dubrovnik rekonstruirao je četiri desetljeća star dotrajali cjevovod kanalizacijske crpne stanice Giman. Radovi su se odvijali u crpnom zdencu, zasunskoj komori te prostoriji tlačne posude unutar crpne stanice, a djelatnici Vodovoda su u navedenim prostorijama zamijenili kompletan lijevano željezni cjevovod postavljen osamdesetih godina prošlog stoljeća, kao i pripadajuću armaturu, tj. ventile i nepovratne ventile.

Ovu investiciju Vodovod je izveo vlastitim sredstvima, a s ciljem dugoročnog osiguravanja stabilnosti sustava fekalne odvodnje na tom području.

DPP

Ukralo se, pokralo, odnijelo, tako je Vido Bogdanović, bivši gradonačelnik Dubrovnika, na nedavnoj sjednici Gradskog vijeća odgovorio na pitanja koja su, onako usputno, drugi vijećnici, može se reći gotovo pa retorički, čudeći se, postavljali o UTD Ragusi. „Pa kako je mogla propasti“, „zašto je propala pored svih tih prostora“, redali su vijećnici pitanja ne postavljajući ih zapravo nikom, jer i njima su, kao i Bogdanoviću odgovori poznati.

No, zna li Vido Bogdanović više od drugih vijećnika i nas ostalih koje još uvijek zanima kako je mogla propasti UTD Ragusa? Jer, jedini je od svih vijećnika Bogdanović ustvrdio „ukralo, se, pokralo, odnijelo“.

Izgleda to hrabro od Vida Bogdanovića, eto kao jedan političar javno je rekao razlog propasti UTD Raguse. Ako nije hrabro onda je barem kao simpatično, kao ono kad je Bogdanović na istoj sjednici kazao da mu po Stradunu viču: „Govno Bogdanoviću, prodo si Dubravku (hotel, ne kavanu, op.a.)“. Ali, ne zato, kazao je, što je prodao, nego zato što je prodao Turcima.

No, niti je hrabro niti je, za razliku od anegdote s Turcima, simpatično, kazati kako je UTD Ragusa propala jer se „pokralo i odnijelo“ i na tome ostati.

Negdje u novinarskim počecima danas već davnih godina potpisnik ovih redaka bavio se i sportskim novinarstvom i jedne nedjelje, jedne godine sredinom devedesetih, na lapadskom stadionu saznao je pobjednika utakmice unaprijed. Nije u Lapadu nikakva baba vračara bacala grah prebranac, nego je utakmica bila namještena. Par njih prišlo je i, zgražajući se, u povjerenju ovom novinaru prišapnulo pobjednika.

Na pitanje bi li oni to javno potvrdili ili barem, dođe li do sudskog epiloga, kasnije obranili tvrdnje o namještaljci koje bi se iznijele u novinama, jer bez dokaza ili barem svjedoka nema ničega, svi su, ma zamislite samo, okrenuli glavu. „Bože sačuvaj, ne bi se štel mješati“, bio je stav tih „hrabrih“ likova čija je hrabrost brzo nestala na pitanje jesu li spremni svjedočiti o namještaljci. Do danas svi šute, a priče o namještaljkama dio su općeg znanja o kojem se opće govori, ništa konkretno, fali hrabrosti i fali dokaza, i dan danas. Zato im nogomet u 2019. u Dubrovniku i jest tamo gdje jest.

Zato i UTD Ragusa u 2019. jest tu gdje jest, jer mnogi izgleda imaju opće znanje o krađi, ali im fali hrabrosti ili dokaza. Stoga, ako već daje do znanja da zna nešto više od općeg znanja, nije od Bogdanovića ni hrabro ni simpatično za govornicom Gradskog vijeća kazati da se pokralo, ako nije učinio korak više i prokazao one koji su pokrali, to bi bilo hrabro. Ne trebaju mu dokazi, hrabrost za prokazati one koji su ukrali bila bi dovoljna, a dokaze bi pribavile institucije zadužene da ih pribave.

Hrabrost se ne treba iskazati ni javno, može se iskazati i u DORH-u. Dubrovački političari tamo su, sami govore, ionako česti gosti. Uostalom, to je i građanska dužnost i obaveza, kao što bi obaveza institucija, nakon Bogdanovićevih javno izrečenih riječi, bila pozvati ga na razgovor, da im kaže što zna, pa pokrenuti istragu o krađi u UTD Ragusi koja bi to potvrdila ili opovrgnula. No, bilo bi to tako u uređenoj državi u kojoj institucije uistinu radi svoj posao, mi smo pak u Hrvatskoj.

Ovako, Vido Bogdanović, kada javnosti direktno za govornicom Gradskog vijeća „prišapne“ kako se pokralo i odnijelo iz UTD Raguse, ali eto ni on se, kao i svi ostali „ne bi štel miješati“, nije ništa drukčiji od onih s lapadskog stadiona devedesetih koji su prišapnuli o namještaljci novinaru, koji u svom poslu predstavlja javnost, pa mislili da su junaci, a junaštvo im isparilo kad su trebali postaviti leđa istini.

Na jučerašnjoj sjednici Gradskog vijeća vijećnik SDP-a Jadran Barač potegnuo je pitanje neriješenih odnosa između Grada Dubrovnika i tvrtke Excelsa nekretnina oko plaćanja koncesijske naknade za žičaru, ali i podmirenja starog duga za koncesiju kojega ta tvrtka ima prema Gradu, a koji je neupitan. Kad je u pitanju žičara, gradonačelnik Mato Franković Baraču je zaista dao iscrpan odgovor, pa smo saznali kako bi žičara već 1. travnja mogla prestati s radom ukoliko s Gradom Excelsa nekretnine ne potpišu novi koncesijski ugovor. Kako je 1. travnja blizu vidjet ćemo hoće li nadležne institucije zatvoriti žičaru ili će to tek postati dobra prvoaprilska šala.

No, dok je kronološki na Vijeću iznosio što je radio kako bi riješio problem s Excelsa nekretninama, gradonačelnik se dotaknuo i „sive zone”, rekavši kako mu ulijeva sumnju zašto je trebalo proteći toliko vremena da se podigne tužba protiv Excelsa nekretnina, zašto je to trebalo dočekati aktualnu gradsku vlast.
Zapitao se Franković je li rješenje bilo stajati s palicama na leđima ispred žičare ili u pokretanju tužbe i dobivanju pravde te je li baš zbog toga netko namjerno ili nenamjerno želio oštetiti proračun Grada jer se s nekim dogovorio pa je dizanje buke oko žičare zapravo samo bilo sredstvo da se ljudima zamažu oči.

Izražavajući svoje sumnje aktualni gradonačelnik Franković nikog konkretno nije prozvao za moguću „štelu“ ispod stola s Excelsa nekretninama, ali može se iz njegovih riječi iščitati kako je mislio na Andra Vlahušića. Bivši gradonačelnik Vlahušić pak za portal Dubrvnikpress.hr ističe kako je zajedno s njim ispred žičare prosvjedovao i aktualni gradonačelnik te odbacuje bilo kakve špekulacije da je pogodovao Excelsa nekretninama.

VLAHUŠIĆEVA KRONOLOGIJA

Točno je da sam je s nekima zajedno nosio transparente ispred žičare, no točno je da je gradonačelnik Mato Franković opisujući neke koji su nosili transparente opisao i sebe jer je on na tom prosvjedu nosio transparente jer nije htio ili nije mogao riješiti problem s Excelsa nekretninama. Građani znaju, valjda ima u arhivu jedna polica o dubrovačkoj žičari i Andru Vlahušiću pa Franković na toj polici može pronaći sve što sam radio oko rješavanja tog problema. Postoji i Google za kojega Marko Potrebica često zna reći da sve pamti pa bi i Potrebicu da zagugla zaboljela glava kad bi vidio koliko tamo ima tekstova s mojim izjavama o žičari. - kazao je Vlahušić te kronološki ispričao svoju verziju priče o žičari od dana kada je otvorena u srpnju 2010. do dana kad je Vlahušiću pao proračun u prosincu 2016. nakon čega on više nije bio gradonačelnik.
- Uz pomoć Vlade Jadranke Kosor žičara je otvorena 2010. godine jer se smatralo da će kao fantastična turistička atrakcija znatno rasteretiti Grad i to se i dogodilo jer da nema žičare imali bismo kolaps u povijesnoj jezgri. Tada na otvaranje stiže tadašnja premijerka Jadranka Kosor, a bio je u Gradu i tadašnji predsjednik Ivo Josipović. Kako Vlada nije htjela prije otvaranja donijeti odluku o koncesiji, što sam tražio da učine prije otvaranja žičare, nego su odlučili tu odluku donijeti šest mjeseci nakon otvaranja žičare, predsjednik Josipović i ja, iako pozvani, nismo htjeli ići na njezino otvorenje. - rekao je Vlahušić.

- Prošlo je tih šest mjeseci, a tadašnja Vlada nije donijela odluku o koncesiji, pa je došla nova Vlada koja također nije htjela donijeti tu odluku i kad sam vidio da se izmotavaju izradio sam prvi Lex Vlahušić, odnosno Zakon o žičarama s odredbom da prihodi od koncesijske naknade budu prihodi lokalne zajednice u kojima se žičare nalaze. Upravo zbog tog prvog Lex Vlahušića Zagreb gradi žičaru jer će prihod od žičare biti prihod grada Zagreba, a ne prihod države. - kazao je Vlahušić, dodavši kako sudski vještak DORH-a nije otkrio toplu vodu procijenivši kako koncesijska naknada treba iznositi 30 posto.

- Sudski vještak Đani Dedović izradio je procjene na 30, 24 i 19 posto i odredio sam da koncesijska naknada bide 30 posto jer je i u socijalizmu Atlas, čija je žičara bila, plaćao Gradu 10 posto naknade. Ako je Atlas, kao društvena tvrtka u ono vrijeme davao 10 posto, rekao dam da ovi mogu 30. Analiza je pokazala da je to OK, ali ja sam u to vrijeme, kao i Pale, bio sam na svijetu, a sjećate se tadašnjeg saziva Gradskog vijećnika Mara Kristića, Matka Bupića i još nekih iz redova HDZ-a koji su otvoreno govorili „što će Gradu pare od žičare”. Ni dan danas mi nije jasno zašto su bili protiv, ali Bog im je valjda oprostio jer u to vrijeme nisu znali što čine. – prepričava Vlahušić.
- Nakon toga je donesena odluka o naknadi od 24 posto i tad su iz Excelsa nekretnina svojim utjecajem došli do nekoga u Milanovićevoj vladi jer su nam iz Ministarstva tada rekli da ne može 24 posto nego da se zadovoljimo s 15 posto. Kad si sam, kad te nitko ne podržava, što možeš nego pristati na tih 15 posto. Kad je prijedlog tog akta stavljen pred vijećnike u Gradskom vijeću onda su Mato Franković i Maro Kristić došli s prijedlogom da ne može na 50 godina nego da idemo na deset i dogovoreno je u ministarstvu da se 8. srpnja 2015. izda dozvola za rad žičare i da se od tog datuma retrogradno obračuna koncesijska naknada. Na tom su sastanku bili predstavnici Ministarstva mora i Ministarstva financija, ti ljudi, koji su i danas u tim ministarstvima složili su se da je OK koncesijska naknada od 15 posto, ali i da, bez obzira kad se ugovor potpiše, mi imamo prihod od 8. srpnja 2015. – govori Andro Vlahušić.

- I Lukšić je bio na tom sastanku, pristao je na takve uvjete, nakon čega smo se rukovali jer obećao je da će biti posebna cijena za žičaru za Dubrovčane i pokaz za stanovnike Bosanke i mi takvu odluku stavim na Gradsko vijeće, a Excelsa nekretnine rezerviraju sredstva što se i dan danas može vidjeti u njihovim izvješćima. I tko se na kraju suzdrži na Gradskom vijeću? Franković i Kristić i kažu „nećemo 50 nego deset godina”, a kako su obojica u to vrijeme bili saborski zastupnici, kažu „mijenjat ćemo Zakon o Žičarama i oni će pristati na deset godina”. Pa tko ne bi pristao kad su imali Vladu i političku moć. Nažalost promijenili su jedino treći Lex Vlahušić i onemogućili mi da se još jednom kandidiram za gradonačelnika. Tad je Franković došao za gradonačelnika jer ne bi bio gradonačelnik da nije bilo mog političkog progona i nema više deset godina koncesije nego 30. Naravno da u tome nije uspio pa mu nije preostalo ništa drugo nego da predloži ono što je prethodno srušio, 15 posto naknade na 50 godina. - rekao je Vlahušić, dodavši kako je Franković Excelsa nekretninama učinio i dva ustupka koja nije trebao.
- Prvi je ustupak da im je ukinuo naknadu za zaustavljanje autobusa i tako po svakom njihovom autobusu koji se zaustavi izgubio 800 kuna. Drugi ustupak je onaj prema kojemu bi Excelsa nekretnine, ukoliko im padne broj putnika plaćale manju koncesiju jer se računa da će na Srđu bit golf, da će bit bolja cesta pa će se manje putnika voziti žičarom. Inače, u studenom me zovu iz DORH-a oko golfa o čemu ne mogu i ne smijem govori. Pođem na razgovor koji je trajao nekoliko sati, sve se snima, pretresamo stvari od žičare, DPDS-a i autobusa i kažem im da za žičaru imamo procjenu vještaka na 30, 24 i 19 posto naknade, s tim da ističem kako je moj prijedlog 30 posto od svake karte za žičaru s tim da se naplati dug. Oni kažu da sve znaju jer su sudjelovali u pisanju zakona o žičari, kao i sastavljanju niza drugih zakona. Rekao sam im tad da pomognu i oko zidina i sve im ispričam, ono što nikada nikome nisam rekao, rekao sam tad ovlaštenim osobama u DORH-u. Čujem jučer, Franković predlaže 30 posto koncesijske naknade, teško je biti ispred svoga vremena, ako je prijedlog dobar, drago mi je da ga je i DORH konačno prihvatio. - kazao je Vlahušić, naglasivši kako žičara mora biti gradska.

- Grad žičaru može kupiti od koncesijske naknade za žičaru i sredstava od karata za zidine koja dijeli s DPDS-om. Žičara mora bit gradska i Grad je mora kupiti jer treba ispraviti nepravdu kojom su neki ljudi prodavši žičaru učinili nemjerljivu štetu Gradu. - zaključio je Vlahušić.

FRANKOVIĆEVA KRONOLOGIJA

Kronologiju oko žičare otkad je u svibnju 2017. izabran za gradonačelnika iznio je jučer na sjednici Gradskog vijeća i gradonačelnik Mato Franković, počevši od tužbe koju je Grad podnio protiv Excelsa nekretnina.

- Grad je podnio tužbu protiv Excelsa nekretnina zbog nezakonitog stjecanja određenih novčanih sredstava, odnosno zbog neplaćanja koncesijske naknade kako je to zakonom definirano. Iznos koji je Grad zatražio po vještvu stručnih službi je 30 milijuna kuna i mi smo se usuglasili s DORH-om i upozoreni smo da smo dužni podnijeti tužbu jer bi u suprotnom doveli Grad u nepravedan položaj i da koncesijska naknada ne bi otišla u zastaru. – rekao je Franković.

- Pitanje je zašto nitko do ove gradske uprave nije podnio tužbu za prethodno razdoblje, a mogao je na jednaki način kao što smo mi to napravili, osim ako odgovor ne leži u tome da je prethodna gradska uprava predlagala nagoditi se s Excelsom, koje bi platile iznos od 18 milijuna kuna i završena priča. Danas je jasno što bi se dogodilo, Grad bi bio oštećen, a tadašnji gradonačelnik bi počinio još jedno od niza kaznenih djela koja je počinio za vrijeme obnašanja dužnosti gradonačelnika. – kazao je gradonačelnik Mato Franković.
- Mi tim putem nismo išli i podnijeli smo tužbu i na Općinskom sudu u Dubrovniku je održano prvo i posljednje ročište i krajem ožujka očekujemo prvostupanjsku odluku suda i tad ćemo znati što dalje. Isto je napravila i RH zbog dijela duga i prvostupanjskom odlukom dano je za pravo Republici Hrvatskoj pa Excela nekretnine moraju platiti određeni iznos RH, i zato se nadamo da će se na jednaki način to pravo primjenjivati i na Grad. - kazao je gradonačelnik, prepričavši vijećnicima tijek nedavnog sastanka s predstavnicima Excelsa nekretnina u DORH-u.

- U DORH-u na posljednjem sastanku, na kojem su bili i predstavnici Excelsa nekretnina, DORH je Excelsi dao rok da se do kraja ožujka usklade s pozitivnim zakonskim propisima RH, plate cjelokupnu koncesijsku naknadu iz svih prethodnih razdoblja i Gradu i Republici Hrvatskoj te da do 1. travnja potpišu koncesijski ugovor s Gradom. Ukoliko se to ne dogodi DORH će sukladno zakonima zatvoriti rad žičare jer radi protuzakonito. - rekao je gradonačelnik i najavio kako će pred Vijeće uskoro staviti novi prijedlog ugovora o koncesijskoj naknadi s Excelsa nekretninama, duplo većoj od 15 posto.

- U međuvremenu je s DORH-om napravljeno novo vještvo iznosa koncesijske naknade. DORH-ov vještak je koncesijsku naknadu od 15 posto ocijenio premalom i njegovo je mišljenje da je adekvatna koncesijska naknada 30 posto. U nadolazećim tjednima, na idućem Vijeću će se iznos te naknade predložiti ovom gradskom vijeću, dakle poništenje starog i prijedlog novog iznosa od 30 posto. - rekao je gradonačelnik Franković te istaknuo kako je njegovo duboko mišljenje da je buka koja se svojevremeno dizale oko žičare nekome poslužila da pogoduje Excelsa nekretninama.
Gradonačelnik Mato Franković nije na sjednici obrazložio svoje sumnje pa je ostalo visiti u zraku jesu li to samo njegove sumnje ili pak ima konkretna saznanja da je netko pogodovao Excelsa nekretninama s ciljem da nikada ne podmire svoja dugovanja prema Gradu te nikada ne počnu plaćati koncesijsku naknadu ili da, ako je i počnu plaćati ona bude minimalna. Teško je za vjerovati da im je bivši gradonačelnik Andro Vlahušić pogodovao kad je upravo on prvi izašao s idejom da Excelsa nekretnine Gradu plaćaju koncesijsku naknadu.

PRODAJA U BESCJENJE

Dva gradonačelnika, bivši i sadašnji zapravo danas ni ne bi vodili ovu polemiku da budale prije njih nisu tu žičaru prodale Lukšiću jer samo su budale bez ikakva znanja i vizije mogle donijeti odluku o prodaji žičare. Uz to, istražni organi zemlje u kojoj su za sitan novac prodani gotovo svi njezini iznimno vrijedni resursi, priču oko prodaje dubrovačke žičare i ostalih Atlasovih nekretnina nisu nikad niti zagrebali po površini, a kamoli detaljno istražili.
Neki od političkih aktera iz tog vremena koji su svojim brojnim odlukama itekako oštetili Grad Dubrovnik, ne da nisu bili predmetom istraga već su nagrađeni naglim političkim uzletom dok je garniturama koje su se na čelu Grada Dubrovnika izmjenjivale poslije u „amanet“ ostavljeno da čiste tuđi nered, od Atlasa i žičare, garaže, GUP-a pa do kupnje dionica UTD Raguse. A bit će toga još. Iako, bilo bi lijepo za vidjeti, ne potpiše li se ugovor, da 1. travnja žičare ostanu u postajama, da netko u ovoj zemlji konačno počne raditi svoj posao.

Na 9. Sjednici skupštine Dubrovačko-neretvanske županije vijećnici Mosta nezavisnih lista i ostali oporbeni vijećnici nametnuli su temu stanja zdravstvenog sustava u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Predsjednik kluba vijećnika Mosta Pero Jerković predao je Zahtjev kojim jedna trećina vijećnika Županijske skupštine Dubrovačko-neretvanske županije traži održavanje tematske sjednice na temu atanja zdravstvenog sustava u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

- ​Dubrovačko-neretvanska županija dužna je skrbiti o materijalno - tehničkim i stručno-kadrovskim uvjetima zdravstvenih ustanova kojima je osnivač, odnosno vlasnik, iz čega proizlazi da je primarna i sekundarna zdravstvena zaštita stanovništva DNŽ u rukama ove Skupštine. Već i u prošlom sazivu skupštine DNŽ, upozoravali smo na jako loše materijalno i kadrovsko stanje OB Dubrovnik i Domova zdravlja u županiji. Odgovor Župana i županijskih službi je uvijek bio da sve besprijekorno funkcionira. Tragičan slučaj, iz prosinca 2018. godine, smrt dječaka Gabrijela Bebića iz Metkovića, na najsuroviji način razotkrio je posvemašnje rasulo zdravstvenog sustava u DNŽ. – izjavio je Pero Jerković.

​„Predlaže se da se zatraži očitovanje odgovornih osoba o izostanku objavljivanja zapisnika sjednica tijela zdravstvenih ustanova kojima je osnivač i/ili vlasnik DNŽ, donošenje plana poticajnih mjera za povećanje broja zdravstvenih djelatnika u ustanovama kojima je vlasnik i /ili osnivač DNŽ te Izmjene i dopune Proračuna DNŽ kojima bi se predložila dodatna sredstva za specijalizacije, putne troškove, dodatak za odvojen život, za osiguranje stanova za liječnike te izgradnju Dnevne bolnice Metković.

Također, predlaže se organizacija i uspostava dežurstva obiteljskih liječnika te pedijatara liječnika domova zdravlja i koncesionara vikendom i blagdanima u dežurnim ordinacijama obiteljske medicine i pedijatrijskim ordinacijama uz još mjera kako bi i građani u svim mjestima mogli ostvariti svoje pravo na zdravstvenu zaštitu. Zaključno, predložilo se organizirati i uspostaviti rad turističkih ambulanti gdje bi se iste financirale iz sredstava boravišnih pristojbi te da se za rad timova hitne medicinske službe na autocestama zatraži financiranje od strane HZZO-a.“ – navodi Most u priopćenju.

​„U skladu s odredbama Članka 42. Poslovnika Skupštine Dubrovačko-neretvanske županije Predsjednica Skupštine dužna je na ovaj zahtjev, u roku od 15 dana, odgovoriti sazivanjem Tematske sjednice Skupštine Dubrovačko-neretvanske županije.“ – navodi se u priopćenju Mosta.

DPP

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije 4. ožujka 2019. godine objavilo je, po 13. put, Javni poziv za dodjelu oznake „Hrvatski otočni proizvod“ 2019. Dodjela oznake „Hrvatski otočni proizvod“ utemeljena je u Zakonu o otocima („Narodne novine“, br. 116/2018.), a procedura dodjele i korištenja je propisana Pravilnikom o uvjetima, kriterijima i načinu označavanja proizvoda oznakom „Hrvatski otočni proizvod“ („Narodne novine“, br. 47/07.).

Oznaka „Hrvatski otočni proizvod“ može se dodijeliti za proizvode koji zadovoljavaju kriterije izvrsnosti, izvornosti i tradicije, koje proizvode otočni proizvođači sa sjedištem na otocima i koji nominirane proizvode izrađuju na otocima.

Projekt „Hrvatski otočni proizvod“ je pokrenut 2007. godine s namjerom poticanja proizvodnje izvornih i kvalitetnih otočnih proizvoda, a do sada je oznaku HOP dobilo 297 proizvođača, od kojih 26 ekoproizvođača, 28 proizvođača s oznakom zemljopisnog podrijetla i osam proizvođača s oznakom izvornosti, za 971 proizvod i proizvodnu liniju s 24 otoka (Brač, Hvar, Vis, Korčula, Pag, Krk, Lastovo, Dugi Otok, Rab, Cres, Lošinj, Prvić, Ugljan, Mljet, Šolta, Žirje, Pašman, Iž, Murter, Olib, Kornat, Rava, Silba, Zlarin) i poluotoka Pelješca.

Javni poziv za dodjelu oznake „Hrvatski otočni proizvod“ nalazi se OVDJE i otvoren je do 8. travnja 2019. godine.

Županija dubrovačko - neretvanska

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković na sjednici Gradskog vijeća jučer je najavio kako se nada bi u listopadu mogli početi radovi na izgradnji azila za napuštene životinje i to na području blizu odlagališta otpada na Grabovici, a kako je kazao, već se radi projekt.

No, ne slažu se svi vijećnici oko početka radova. Naime, eto mostovcu Maru Kristiću odjednom nije nigdje preša da radovi počnu. Da, riječ je o onom istom Kristiću koji je skupljao političke poene na napuštenim životinjama kad god je mogao, bio veliki zagovornik hitne i neodložne izgradnje azila, a i sudionik prosvjeda pred kućom bivšeg gradonačelnika Andra Vlahušića.

Nije za čuditi se da mu sad nigdje nije preša, jer u pitanju je ipak najjači dubrovački politički kameleon. Doduše, dao je Kristić nekakvo kao objašnjenje da azil ne bi trebalo početi graditi prije no što se sanira Grabovica. Kao Grabovica smeta životinjama. Ispada po tome da mu je zdravlje kučaka važnije od zdravlja vlastitih kolega, djelatnika Čistoće, jer na Grabovici djelatnici Čistoće dežuraju 24 sata, pa ako su oni svi živi i zdravi nije baš jasno što bi se moglo dogoditi životinjama koje bi bile u azilu smještenom na obližnjem zemljištu. No prije će biti da je Kristiću opet do skupljanja poena, samo eto u svemu je, u svojoj uhljebljeničkoj kancelariji, izgleda zaboravio na kolege pa spin nije baš bio uspješan.

To ga nije spriječilo da zajedno sa stranačkom kolegicom Dolores Lujić u današnjem priopćenju slaže kako je prihvaćen njegov prijedlog da se azil gradi nakon sanacije Grabovice. Možda je sjedio na ušima u vijećnici, drugi zato nisu.

Inače Grabovica će se sanirati najranije 2021. godina i dotle po Kristiću kojem odjednom nije preša za izgradnju azila, napuštene životinje mogu ostati na Žarkovici, a javnosti je više-manje poznato kakvi su uvjeti u tom neregistriranom skloništu koje vodi Društvo za zaštitu životinja Dubrovnik.

Samo, iako je uhljebljen u Čistoći, pitanje je vjeruje li uistinu Kristić da će Grabovica biti sanirana do 2021. ili nije preša za izgradnju skloništa bude li to i kasnije, a izvjesno je da će tako i biti. Što se više odužuje izgradnja više će izbornih ciklusa doći i prilika za skupljanje poena.