Povodom Dana otvorenih vrata Centra za socijalnu skrb Metković, a u sklopu obilježavanja Svjetskog dana socijalnog rada, župan Nikola Dobroslavić, zamjenica župana Žaklina Marević i gradonačelnik Metkovića Dalibor Milan posjetili su Centar.

Tijekom susreta, ravnatelj Centra Vatroslav Vugdelija upoznao je župana i zamjenicu s projektima koji su u provedbi, ali i s onima u pripremi. Istaknuto je kako svi projekti koji uključuju korisnike, a posebice načine na kojima im se može pomoći u rješavanju svakodnevnih problema, uvelike pomažu njima samima, ali koriste i cijeloj zajednici. Osim korisnika-pojedinaca, Centar surađuje i s udrugama s područja doline Neretve koje se brinu za osjetljive skupine, čime svojim aktivnostima dopiru do još većeg broja korisnika, a takve su se aktivnosti pokazale vrlo korisnima, pojasnio je ravnatelj Centra.

Župan Dobroslavić i zamjenica Marević pohvalili su brojne aktivnosti koje Centar provodi, istaknuvši kako i Županija kontinuirano provodi programe socijalne skrbi. U suradnji s udrugama i institucijama takvi programi, usmjereni ka onima kojima je to najpotrebnije, naposljetku koriste i pojedincima i čitavoj zajednici, a uspješnost ovakvih aktivnosti najveća je upravo kada se one provode na svim razinama, zaključeno je na sastanku.

DPP

Nakon što je portal Dubrovnikpress.hr objavio tekst u kojem je, temeljem izjave gradonačelnika Mata Frankovića, koji je odgovarajući na vijećničko pitanje na prošlotjednoj sjednici Gradskog vijeća kazao kako se u Širokoj ulici još nije pristupilo sanaciji krovova oštećenih za olujne bure, koja je krajem veljače poharala dubrovačko područje, jer Grad nije dobio rješenje konzervatora o podizanju stupića koji brane prolaz vozila, reagirala je pročelnica Konzervatorskog odjela Žana Baća.

Osobno nazvavši redakciju portala Dubrovnikpress.hr, Baća je kazala kako su konzervatori „odmah izdali potrebno rješenje”, istaknuvši da njezine tvrdnje provjerimo kod Zavoda za obnovu Dubrovnika.

I ustinu, sramota nije na konzervatorima već na Zavodu za obnovu Dubrovnika i Gradu Dubrovniku koji su zahtjev konzervatorima poslali tek 6. ožujka, iako je bura bila 22. veljače, a konzervatori su odmah i odgovorili.

Uz zahtjev, konzervatorima je dostavljen i troškovnik te opis potrebnih radova s fotodokumentacijom postojećeg stanja. Pročelnica Konzervatorskog odjela Žana Baća rješenje za uklanjanje stupića Zavodu je izdala isti dan, ali radovi nisu isti dan i započeli, nego se čekalo i čekalo i čekalo, došla je i sjednica Gradskog vijeća, gradonačelnik, kojeg očito nisu informirali o tome, je rekao što je rekao, a dobro da se i dočekalo.

Sreća u nesreći je da nakon olujne bure nije pala jača kiša, a da se kojim slučajem to dogodilo, štete na objektima čiji su krovovi oštećeni svakako bi bila znatno veća pa je inertnost nesporna jer nema objašnjenja zašto je sve teklo tako sporo.

N.Metković

Izaslanstvo na čelu s predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem, sa saborskim zastupnikom Brankom Bačićem i županom dubrovačko – neretvanskim Nikolom Dobroslavićem te gradonačelnikom Dubrovnika Matom Frankovićem, a u pratnji veleposlanika RH u Crnoj Gori Veselka Grubišića, posjetilo je predstavnike hrvatske zajednice u Crnoj Gori.

Svoj posjet hrvatsko je izaslanstvo započelo susretom s biskupom Kotorske biskupije mons. Ilijom Janjićem te obilaskom Katedrale sv. Tripuna i njene riznice u Kotoru. Tom je prigodom predsjednik Hrvatskog sabora Jandroković zahvalio biskupu Janjiću na trudu koji je uložio svih ovih godina u očuvanje kulturne i vjerske baštine i okupljanje Hrvata na podučju Boke kotorske.

U Kotoru se hrvatsko izaslanstvo sastalo i s predstavnicima Hrvatskog građanskog društva Crne Gore. Predsjednik HGD CG Mario Brguljan zahvalio je na podršci hrvatskoj državi, ali i Dubrovačko-neretvanskoj županiji i Gradu Dubrovniku, naglasivši pritom da ta potpora uvelike pomaže djelovanju HGD-a. Tijekom susreta istaknuta je uloga Društva u očuvanju identiteta, običaja i tradicije hrvatskog naroda. Predsjednik Hrvatskog sabora Jandroković kazao je kako su Hrvati u Crnoj Gori spona između dviju zemalja te kako hrvatska Vlada podupire njihove aktivnosti u tom kontekstu.

Tijekom kratkog obilaska otočića Gospe od Škrpjela, izaslanstvo je u pratnji don Srećka Majića obišl0 i crkvicu, a posjet Crnoj Gori je nastavljen je u Donjoj Lastvi susretom s Hrvatskim nacionalnim vijećem Crne Gore i Hrvatskom građanskom inicijativom.

Sastanku su nazočili predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Zvonimir Deković sa suradnicima, v.d. predsjednika HGI Josip Hržetić i zastupnik HGI u Skupštini Crne Gore Adrijan Vuksanović te potpredsjednik općine Tivat Ilija Janović, a na sastanku je bilo riječi o radu Hrvatskog nacionalnog vijeća, a posebno Hrvatske građanske inicijative kao političke stranke koja je zastupljena u Skupštini Crne Gore. Također, istaknuti su i neki problemi s kojima se Hrvati kao najmanja nacionalna zajednica u Crnoj Gori susreću, kao što je status Bokeljske mornarice kao baštine Hrvata i Kotorske biskupije te prostora za djelovanje stranke i Vijeća.

Posjet hrvatskoj zajednici u Crnoj Gori završio je sastankom s predstavnicima hrvatske poslovne zajednice u toj zemlji, tijekom kojega je bio riječi o iskustvima hrvatskih tvrtki u poslovanju u Crnoj Gori.

DPP

Zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika Jelka Tepšić i zamjenik pročelnika Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Miho Katičić primili su danas delegaciju njemačke Savezne pokrajine Baden-Wurttemberg, predvođenu Joachimom Schneiderom, koja boravi u službenom posjetu Dubrovniku i Policijskoj upravi dubrovačkoj-neretvanskoj.
 
Sastanku su nazočili i načelnik Policijske uprave dubrovačko-neretvanske Ivan Pavličević, zamjenik načelnika Miro Bajo i voditeljica Službe prevencije Ravnateljstva policije Sandra Veber sa suradnicima.
 
Zamjenica Tepšić pozdravila je goste i predstavnike dubrovačke policijske uprave u ime gradonačelnika Frankovića, istaknuvši kako je u Gradu Dubrovniku sigurnost na iznimno visokoj razini, što je važno kako za građane, tako i za posjetitelje. Pohvalila je odličnu suradnju gradske uprave s policijskom upravom, izdvojivši suradnju u okviru projekta „Poštujmo Grad“.
 
- Zajednički bdijemo nad sigurnošću naših građana i posjetitelja, poglavito u ljetnim mjesecima kad u Gradu boravi velik broj turista. Kroz projekt „Poštujmo grad“ radimo niz aktivnosti, dio u suradnji s policijom, posebice kad je riječ o regulaciji prometa.Zbog specifičnosti naše prometne infrastrukture, prometne blokate su dosada stvarale najviše problema i tu nam je policijska uprava od iznimne pomoći. – izjavila je zamjenica Tepšić.
 
Zamjenik pročelnika Katičić govorio je o suradnji s policijom kroz Vijeće za prevenciju kriminaliteta, tijelo sastavljeno od dionika koji se bave prevencijom nasilja i drugih oblika delikvencije. Kao važan projekt koji je proizašao iz ove suradnje, izdvojio je video nadzorni centar pomoću kojeg se nadziru javne površine Grada Dubrovnika.
 
- Potaknuti devastacijama dječjih igrališta i općenito infrastrukture za djecu i mlade, a s druge strane i potrebom za nadzor cesta i raskrižja u svrhu povećanja sigurnosti, postavili smo 116 kamera na 37 lokacija u Gradu. – obrazložio je Katičić, dodavši kako javne površine nadgleda gradska uprava, dok je centralni sustav smještan u prostorijama PU dubrovačko-neretvanske.
 
Predstavnici njemačke delegacije podijelili su svoja iskustva u suzbijanju kriminaliteta, uz zaključak kako je prevencija najbolji način djelovanja, poglavito kad je riječ o osjetljivim skupinama kao što su mladi.
 
Posjet je dogovoren u okviru bilateralne suradnje kroz Mješovitu komisiju Vlade Republike Hrvatske i Vlade Njemačke Savezne pokrajine Baden-Wurttemberg. Delegaciju čine stručnjaci na polju prevencije kriminaliteta iz Njemačke Savezne pokrajine Baden-Wurttemberg - mentorima Hrvatske policije, koji već desetak godina pomažu pri usvajanju pozitivnih primjera preventivnih aktivnosti usmjerenih na sve oblike kriminaliteta i poboljšanja sigurnosti građana i njihove imovine. Začetnici su reforme „Policija u zajednici“ i inicijatori osnivanja Vijeća za prevenciju kriminaliteta.

DPP

Izložba dubrovačkog umjetnika Ivana Peraka pod nazivom „Brodovi“ bit će otvorena u Galeriji Dulčić Masle Pulitika u četvrtak, u 20 sati.

Ivan Perak ciklusom „Brodovi“ nastavlja svoje istraživanje metijera, slikane teksture i optičkih senzacija koje uzrokuju točkasti nanosi boje. Ostavši u mediju slike i naizgled jasnom sižeu, autor razgrađuje slikanu formu i dokida figuraciju pa se samo leksičkom sugestijom stvara promatrani motiv, a zapravo je riječ o slojevitim nanosima boje visokih intenziteta i pikturalne vrijednosti čije komponiranje u veće cjeline predominantno nosi ideju apstrakcije. Kao takve, njegove su slike poligoni eksperimenata bojom koji i danas, na početku 21. stoljeća, rezultiraju autentičnim likovnim djelima oslobođenima uobičajenih komparativnih pristupa u odnosu prema dubrovačkoj kolorističkoj tradiciji.

Kustos izložbe, Marin Ivanović, u izložbenom je katalogu za Perakov ciklus „Brodovi“ između ostaloga zapisao: „Motivski definirane kao brodski pramci, slike iz ciklusa „Brodovi“ u najljepšem smislu zbrajaju sva obilježja slikarova zadatka, od rješavanja tehnološko-metodskih problema slike kao medija, preko formalno-stilskih borbi s povijesnošću i materijalizacijom ideja do emocionalno-značenjskih odrednica kojima u umjetnosti pripada uloga teorijskih struktura za šire društveno razmatranje.“

Izložba ostaje otvorena do 28. travnja.

BIOGRAFIJA

Ivan Perak rođen je 1983. godine u Dubrovniku. Diplomirao je slikarstvo 2007. godine u klasi profesora Antuna Borisa Švaljeka na Akademiji likovnih umjetnosti Široki Brijeg Sveučilišta u Mostaru. Završio je poslijediplomski studij Ars Sacra na Akademiji likovnih umjetnosti Široki Brijeg Sveučilišta u Mostaru 2009. godine pod stručnim vodstvom profesora Ante Kajinića. Sudjelovao je na brojnim likovnim kolonijama i humanitarnim akcijama te je član Hrvatske udruge likovnih umjetnika Dubrovnik. Izlagao je na mnogim samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Živi i radi Dubrovniku.

M.P.

Dubrovački Vodovod dobio je lokacijsku dozvolu za projekt pročistača otpadnih voda Lapad. Sljedeći korak ka realizaciji ovog projekta je priprema natječajne dokumentacije za raspisivanje javne nabave za njegovu izgradnju.

Izgradnja pročistača Lapad, odnosno pročistača otpadnih voda na Petki već se duže vrijeme najavljivala. Riječ je o iznimno zahtjevnom projektu koji će obuhvatiti rekonstrukciju podmorskog ispusta, izgradnju postrojenja za obradu mulja, te nabavu opreme za održavanje izgrađenih objekata. Vodovod je napravio svoj dio posla oko pripreme tog projekta, riješio je imovinsko-pravne odnose, ishodovao brojne dozvole i dobio pozitivno mišljenje Ministarstva zaštite okoliša na Studiju o utjecaju ovog projekta na okoliš.

Pročistač u utrobi Petke gradit će se sredstvima iz EU fondova, a još je za boravka u Dubrovniku za Festu svetoga Vlaha premijer Andrej Plenković više puta istaknuo kako je među brojnim odlukama koje je na sjednici u Kneževu dvoru usvojila Vlada, najvažnija ona o proglašenju projekta Razvoj vodno - komunalne infrastrukture Dubrovnik strateškim investicijskim projektom. Taj projekt vrijedan 822,6 milijuna kuna realizirat će dubrovački Vodovod. Najznačajniji dio sredstava koje će Vodovodu pripasti iz tog strateškog projekta bit će utrošena u izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Lapad.

U Vodovodu očekuju kako bi već u listopadu mogli započeti s realizacijom ovog projekta, odnosno nakon što im iz Bruxellesa budu odobrena sredstva za njegovu realizaciju.

Izgradnjom pročistača u Petki priključenost stanovništva na sustav odvodnje povećat će se sa 87 na 92 posto jer cilj projekta, čiji je rok izgradnje četiri godine, je omogućiti razvoj i poboljšanje standarda pružanja vodnih usluga na području aglomeracije Dubrovnik.

Župan Nikola Dobroslavić i zamjenica Žaklina Marević, u pratnji gradonačelnika Metkovića Dalibora Milana i ravnatelja OB Dubrovnik Marija Bekića, posjetili su danas Dom zdravlja Metković te tako obilježili početak rada specijalista iz Opće bolnice Dubrovnik u metkovskom Domu zdravlja.

- Danas ovdje započinju s radom specijalisti iz Opće bolnice Dubrovnik te na taj način započinjemo uhodavanje u projekt Dnevne bolnice u Metkoviću. Kao što je već poznato, pripremna dokumentacija je gotova, ide javna nabava i uskoro krećemo s projektom uređenja zgrade, ali kako to sve iziskuje vrijeme, odlučili smo se da odmah započnemo s ovakvim jednim projektom. - rekao je uvodno župan Dobroslavić.
Dodao je i kako je ovo dobro rješenje za poboljšanje sustava zdravstvene zaštite u dolini Neretve, koja je dosta udaljena od OB Dubrovnik, a dodatan problem čini i prelazak granice. „Dolazak specijalista u Metković“, izjavio je župan Dobroslavić, „stoga je najbolji način kojim u ovom času možemo smanjiti, odnosno eliminirati te probleme“.

- No, Županija je, slijedom novoga Zakona o zdravstvenoj zaštiti, napravila i dodatne korake u poboljšanju zdravstvene zaštite, pa je tako dogovoreno dežurstvo u Neretvi tijekom vikenda. - kazao je župan te nastavio:
- U prijedlog nove mreže hitne pomoći uvrstili smo i još jedan punkt u dolini Neretve, a nastojat ćemo dogovoriti i uspostavu helikopterske službe koja bi pokrivala područje doline Neretve.“
Gradonačelnik Metkovića Dalibor Milan zahvalio je Županiji na naporima koje čini da poboljša zdravstveni sustav stanovnika ovog dijela županije te dodao kako je i Grad Metković ove godine za zdravstvenu zaštitu izdvojio 500 tisuća kuna, a dogodine planira i više:
- Za Dom zdravlja smo izdvojili 200 tisuća kuna, čime se provodi nabavka opreme koju smo dogovorili slijedom preporuka liječnika opće medicine i pedijatara – uređaji za pomoć u dijagnostici, oprema za dijalizu i mobilni inkubator. S preostalih 300 tisuća kuna namijenjenih Hitnoj medicinskoj pomoći sufinancirat ćemo kupnju vozila hitne pomoći. - rekao je gradonačelnik Metkovića.
O organizaciji rada ovakve službe govorio je ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik Marijo Bekić:

- Kako bismo se uhodali u projekt Dnevne bolnice Metković, ali se i približili žiteljima doline Neretve, organizirali smo dolaske specijalista, zasada utorkom i petkom. Utorkom će to biti kirurg, pa je tako danas ovdje dr. Ivica Stojanović, voditelj Službe za kirurgiju OB Dubrovnik, a četvrtkom ili petkom će se izmijenjivati logoped, kardiolog, neurolog. - rekao je ravnatelj OB Dubrovnik Bekić.
Važnost uspostave ovakve prakse potvrdio je i sam dr. Stojanović, kazavši kako već danas ima 10 naručenih pacijenata na pregled i dva na male kirurške zahvate, što je dobro i za liječnike i pacijente, jer se ne mora ići u Dubrovnik, a nerijetko se sve ovdje riješi u jednom danu.

DPP

U organizaciji Regionalne agencije DUNEA u Dubrovniku se održao posljednji partnerski sastanak projekta ‘URBAN-WASTE’ koji je okupio 11 pilot gradova i regija s tehničkim projektnim partnerima.

Sastanak je poslužio kako bi se procijenili ekonomski, socijalni i ekološki utjecaji različitih eko-inovativnih strategija za prevenciju i upravljanje otpadom na 11 pilot područja koja spadaju u najposjećenija turistička odredišta širom Europe, među kojima je Dubrovačko-neretvanska županija.

Tema sastanka bila je specifičnost i karakteristike gradova koji su pod zaštitom UNESCO-a, poput Dubrovnika, pa su tako prezentaciju održale i predstavnice Zavoda za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije, Barbara Savin i Iva Knego koje su predstavile zemljopisne, topografske i prostorne karakteristike županije, uključujući ograničenja, mogućnosti i izazove dubrovačkog područja.

Osim samog grada Dubrovnika i upoznavanja s povijesnom jezgrom, sudionici su imali priliku doživjeti i ljepote Malog Stona i Stona, a upoznali su se i sa seoskim načinom života u Konavlima u Seoskoj kući Novaković. U Konavoskim dvorima je Lea Đurović Ruso, zajedno s Pavom Arbulićem iz Čistoće i Zelenila Konavle, predstavila projekt prvog zelenog restorana u Hrvatskoj, dok su u Seoskoj kući Novaković upoznali dio povijesti konavoskog kraja i seoski način života.

Konačni rezultati i postignuća projekta predstavit će se u svibnju u Bruxellesu.

Projekt Urban-Waste punog naziva ”Urbane strategije gospodarenja otpadom u turističkim gradovima”, financiran je kroz program Horizon 2020. Na projektu sudjeluje 28 partnera iz ukupno 13 zemalja (Austrija 1, Belgija 1, Cipar 1, Danska 3, Francuska 3, Grčka 2, Hrvatska 1, Italija 3, Nizozemska 1, Portugal 2, Švedska 2, Španjolska 7, Ujedinjeno Kraljevstvo 1), vodeći partner je Regionalna vlada Kanarskih otoka, a Regionalna agencija DUNEA jedini hrvatski partner na projektu.

Ukupan budžet iznosi 4.248.782,50 eura, dok Regionalna agencija DUNEA ima udio od 87.781,25 eura.

DPP

Kao što je portal Dubrovnikpress.hr već pisao, osnivači društva Projekt Gruž braća Mario i Nino Slezak puno će građevina isprojektirati i izgraditi na dubrovačkom području. Osim projekta na Putu doktora Ante Starčevića gdje pokraj zgrade Grawea grade kompleks s 200 stanova, o čemu je u nizu tekstova Dubrovnikpress.hr između ostalog pisao i OVDJE, te projekta između Villa Palme i FINA-e o čemu je Dubrovnikpress.hr pisao OVDJE Slezaci su se upustili i u izgradnju u Štikovici, točnije podno magistrale grade kuću koja gotovo pa ulazi u more, a da stvar bude gora za taj svoj pothvat imaju građevinsku dozvolu što je ogorčilo stanovnike tog naselja.

Iako ogorčeni, stanovnici Štikovice mogu samo izgleda nemoćno gledati novi objekt koji niče podno magistrale, a zbog čega se na istoj toj magistrali svakodnevno zaustavlja promet. Komunalni redari izašli su po prijavama na teren, ali gradilište nisu zatvorili jer investitor Mario Slezak za svoj građevinski pothvat ima sve potrebne papire, a izgradnji u Štikovici pristupio je netom što je na parceli na kojoj gradi uknjižio pravo vlasništva.

Naime, zemljište na kojem Mario Slezak gradi u Štikovici pripadalo je Ivu Potrebici vlasniku tvrtke Ličilac Gorica, inače ocu aktualnog predsjednika Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Marka Potrebice, a Slezak ga je na sebe uknjižio početkom siječnja temeljem ugovora o kupoprodaji ovjerenog kod javne bilježnice Luce Bronzan.

Prethodno je Slezak još u ožujku 2018. na to zemljište od 518 metara kvadratnih uknjižio založno pravo na temelju sporazuma radi osiguranja novčane tražbine između Iva Potrebice kao založnog dužnika i Marija Slezaka kao založnog vjerovnika. Uknjiženo je pravo zaloga u iznosu glavnice od 200 tisuća eura.

Kako neslužbeno doznaje portal Dubrovnikpress.hr Ivo Potrebica, inače vlasnik tvrtke Ličilac Gorica bio je 20-tak godina vlasnik zemljišta u Štikovici koje je Mario Slezak tek prije dva i pol mjeseca uknjižio na sebe.

Važno je istaknuti kako je parcela u Štokvici na kojoj je Mario Slezak započeo izgradnju, pretvorena u građevinsko zemljište 2014. ciljanim izmjenama i dopunama GUP-a, a što je bilo u mandatu bivšeg gradonačelnika Andra Vlahušića.

Osim ove parcele u Štikovici braća Slezak osnivači su tvrtke Projekt Gruž koja gradi 200 stanova na parceli u Ulici doktora Ante Starčevića pokraj zgrade Grawea. Ta je gradnja nedavno osim gradonačelnika zabrinula i građane jer je prijetilo urušavanje ceste poviše gradilišta u Ulici bana Josipa Jelačića.

Slezaci su vlasnici još jedne parcele u Ulici doktora Ante Stračevića, točnije zelenog pojasa između Vila Palme i zgrade FINA-e. Riječ je o zemljištu koje su kupili od Zaklade Mihanović za 1,9 milijuna eura, a na kojem također namjeravaju graditi stambeno poslovnu zgradu za što već navodno imaju gotovo projekt.

Pitanje je imaju li braća Mario i Nino Slezak, sinovi mostarskog poduzetnika Dinka Sleznika, koji se u susjednoj BiH osim kladioničarskim biznisom, bavi i građevinom, još parcela na području Dubrovnika na kojim će graditi. Dinko Slezak inače je iznimno blizak s predsjednikom HDZ-a BiH i bivšim hrvatskim članom Predsjedništva BiH Draganom Čovićem, koji je nedavno i sam bio u Dubrovniku, a čiji bi posjet gradskoj upravi ostao nezapažen da kojim slučajem nije fotografirano njegovo vozilo nepropisno parkirano na Pločama.

Građani trenutno ne moraju po trgovačkim centrima kupovati bidone s pitkom vodom ili stajati u redovima ispred cisterni kako bi se opskrbili istom, no pročistač za vodu u Komolcu još uvijek nije proradio.

Gradonačelnik Mato Franković kazao je na protekloj sjednici Gradskog vijeća kako će on vrlo brzo biti pušten u rad, odnosno nakon što bude okončan postupak dobivanja uporabne dozvole koji je u tijeku. Osvrnu se na Vijeću i svih problema koji su ga dočekali s pročistačem po preuzimanju gradonačelničkog mandata.

- Pročistač je jedna od najtežih odluka koja je bila preda mnom. Bio je izgrađen 10 posto, bila je salivena temeljna ploča i izgrađeni ne svi, nego pojedini bočni zidovi, i bila je odluka nastaviti taj projekt ili ne. Rekli smo da moramo nastaviti zbog građana koji očekuju završetak radova na pročistaču. Zatekli smo kazin s podizvođačem, izvođačem, Skladgradnjom, Suezom, i to smo riješili pa je izvođač uveo novog podizvođača, pa su nastali problemi. - rekao je gradonačelnik.

- Rade se ceste i kad smo izgradili pročistač pojavio se problem u projektnoj dokumentaciji, 1 600 dokumenata je trebalo dostaviti nadzornom inženjeru. Došli smo pred zid jer sve je gotovo, pročistač radi, funkcionira, ali nema dokumenata i na kraju sam pisao ministru vanjskih poslova Francuske, njihovom veleposlaniku u RH, predsjedniku uprave Sueza, dakle uputio sam cirkularno pismo u kojem sam naveo da je Grad talac tvrtke Suez koja ne dostavlja 1 600 dokumenata koje moramo dostaviti nadzornom inženjeru. Nakon pisma uključilo se njihovo ministarstvo i veleposlanik, zvao me predsjednik uprave Sueza i konačnom nam je dostavljena dokumentacija i sad je u tijeku proces dobivanja uporabne dozvole, nakon čega će pročistač biti pušten u rad.- kazao je gradonačelnik.

N.Metković

U sklopu projekta „Novim znanjem do uspjeha“, Centar za poduzetništvo d.o.o. organizirao je besplatnu edukaciju „Upravljanje stresom i konfliktnim situacijama u poslovnom svijetu“ u prostorijama Učilišta Mijoč u Metkoviću.

Na radionici su predstavljeni načini upravljanja konfliktima, nošenja sa stresom i konfliktima u svakodnevnom životu poduzetnika. Predstavljeni su i načini organizacije vremena i obaveza kroz informatičke alate te su održani grupni razgovori o izvorima stresa kod poduzetnika, kao i vježbe opuštanja. Svrha edukacije je bila poboljšati odnose s drugima, naučiti termine kojima se mogu izbjeći neugodne situacije i njihove posljedice uvijek imajući na umu željeni ishod komunikacijskog procesa, odnosno kako reagirati u potencijalno konfliktnim situacijama.

Na edukaciji je predavala psihologinja Ljubica Uvodić-Vranić sa suradnicima. Psihologinja Ljubica Uvodić-Vranić je član Hrvatske Psihološke komore, samostalni konzultant – komunikolog u poduzećima, psiholog u medicini rada, terapeut i savjetnik u individualnom, obiteljskom i grupnom radu.

DPP

Ne može se vršiti betonizacija nečega što je već bilo betonirano, tako je vijećnik HDZ-a Gordan Špero opisao radove u Posatu koje je nedavno bila pokrenula Luka Dubrovnik. Iako se betoniralo nešto što je već bilo betonirano konzervatori su radove zaustavili iz samo njima znanih razloga. Osim radova u Posatu, inertnost konzervatora koči i obnovu krovova u Širokoj ulici stradalih za olujne bure.

Orkanska bura poharala je krovove u povijesnoj jezgri još 22. veljače, a krovovi u Širokoj ulici još nisu sanirani. Naime, dubrovačkim konzervatorima svo ovo vrijeme koje je proteklo od te bure, izgleda nije dovoljno da Gradu Dubrovniku izdaju jedno obično papirnato rješenje temeljem kojega će se maknuti stupići na Širokoj ulici, a što je nužno kako bi se vozilom moglo pristupiti obnovi stradalih krovova i zamjeni kupa. Naime, nisu to neki povijesni stupići, artefakti koji se ne smiju pomicati, njihova je jedina svrha da brane prolaz vozilima u Široku ulicu ili da tu i tamo netko na kratko malo odmori svoju stražnjicu.

Inertni su i kad su u pitanju radovi u Posatu koje su zaustavili zbog silne buke o betonizaciji koju su digli ljudi koji, baš kao što je to lijepo rekao vijećnik Špero, ili nikad nisu bili u Posatu ili jednostavno ne znaju kako se istežu barke i kako izgleda istezalište za iste.

Luka Dubrovnik u Posatu je zapravo sanirala dotrajali beton, jer je tamo i prije bio beton, ali se konzervatorima izgleda nije svidio Ragužev beton pa su zaustavili radove ili možda ni konzervatori nisu znali da je u Posatu i prije bio beton. Možda bi htjeli da se tamo postavi, kako je na Vijeću rekao gradonačelnik, lijepi bijeli kamen.

U svakom slučaju, Raguž je barem iz Posata uspio ukloniti silni otpad koji je tamo bio nakupljen i brojne raskašane barke koje se godinama nisu koristile. Možda bi konzervatori željeli da se i te nekorištene barke kao i taj silni otpad vrate u Posat. Možda bi njima takva slika Posata bila autentičnija.

Inače, radove u Posatu konzervatori su zaustavili početkom veljače, a sredina je ožujka i još nisu izdali rješenje za njihov nastavak. Ipak, radovi u Posatu mogu koliko toliko čekati, nesanirani krovovi u Širokoj ne mogu jer štete bi mogle biti veće ako ne daj Bože počne po tim šupljim krovovima padati nešto jača kiša.