Uprava Grada Dubrovnika u zadnje vrijeme naveliko kupuje nekretnine zajedno sa svojim ortacima. Tako je prošle godine donacijom Društva prijatelja dubrovačke starine (DPDS) kupljeno 67 m2 poslovnog prostora od Zagrebačke banke za gotovo 10 milijuna kuna javnog novca kako bi ta ista privatna udruga (DPDS) proširila svoje uredske prostorije. – piše danas u priopćenju predsjednik dubrovačkog SDP-a Jadran Barač.

„Ovaj put se Grad Dubrovnik upušta u novi poslovni pothvat i kupuje javnim novcem paket dionica ugostiteljske tvrtke UTD Ragusa, a sve u cilju stjecanja vlasništva nad restoranima Dubravka i Mimoza. Većinu tog novca za ovu akviziciju osiguravaju donacije DPDS-a i Zaklade Blaga dijela. Dakle, DPDS i Blaga djela doniraju Gradu Dubrovniku po sedam milijuna kuna, odnosno zajedno 14 milijuna kuna.

Ukoliko se ove dionice otkupe, može se zaključiti da Grad Dubrovnik, DPDS i Blaga djela zajedničkom investicijom ulaze u turističko-ugostiteljski biznis bez detaljnog obrazloženja i cilja osim puke konstatacije kako to predstavlja „strateško upravljanje“. Iz toga proizlazi kako se pod palicom HDZ-a, novac građana usmjerava na djelatnost ugostiteljstva.“ – navodi dalje Barač u priopćenju.

Nadalje Barača navodi kako se to „naziva HDZ-ov model „ortačko-rođačkog komunizma“ jer je HDZ unatrag 30 godina dobro pokazao kako se u Hrvatskoj gospodari državnom/gradskom imovinom i koje su posljedice toga“.

„Jedinica lokalne samouprave javnim novcem treba skrbiti o potrebama građana, a kupnja restorana to nije, ma kako god to netko pokušao prikazati, jer niti jedan građanin Dubrovnika neće osjetiti razliku u svojoj kvaliteti života od ove potencijalno ogromne investicije.

Nasuprot tome, u tijeku je i drugi (hvale)vrijedni projekt, a to je projekt stambenog zbrinjavanja mladih obitelji s dubrovačkog područja što predstavlja inicijativu koja zaslužuje svaku pohvalu jer je stambeno zbrinjavanje mladih uistinu vrući problem na području Dubrovnika i okolice. No, što je problematično u ovoj priči - to što se financiranje ostvaruje preko kreditnog zaduženja u iznosu od 38 milijuna kuna. Da ne spominjemo kolika je tek vrijednost svih ostalih aktualnih javnih potreba grada Dubrovnika za koje izvori financiranja ne postoje…“ – napisao je predsjednik GO SDP Dubrovnik.

„Iz svega navedenog proizlazi kako je ovoj gradskoj upravi prioritet i jednostavno doći do gotovog novca od spomenutih aktera (DPDS-a i Zaklade Blaga djela) kad je u pitanju stjecanje visokovrijednih nekretnina, a nasuprot tome, za potrebe mladih obitelji Dubrovnika ova gradska uprava mora svoje sugrađane dodatno kreditno zadužiti.

Stoga, postavlja se logično pitanje: Tko upravlja Gradom Dubrovnikom, onaj tko drži novčanik (DPDS, Blaga Djela) ili onaj koji moli da mu se taj novac donira (gradonačelnik)?“ – pita na kraju priopćenja Barač.

D.M.

Na državnoj cesti D8 u Kuparima započeli su radovi na uređenju raskrižja, a koji podrazumijevaju izgradnju razdijelnih otoka sukladno projektu izrađenom od tvrtke Traser d.o.o. U suradnji Hrvatskih cesta i Općine Župa dubrovačka radove izvodi tvrtka Dubrovnik ceste.

Izgradnjom razdijelnih otoka na samom raskrižju dobit će se poboljšanje po pitanju sigurnosti prometa, a nakon izgradnje isti će se i hortikulturno urediti.

Načelnik Silvio Nardelli istaknuo je kako je cilj ovog uređenja osigurati što sigurnije prometovanje kroz Kupare, napomenuvši kako radovi na raskrižju neće izazvati prometne gužve i zastoje u prometu.

DPP

Grad Dubrovnik zamijenit će postojeće i postaviti nove tipizirane bordo strate koje se postavljaju na početku ulica (u pravilu na fasadama zgrada) na kojima će se postavljati reklamni natpisi s piktogramima otiskani bijelom bojom, te će se dodavati nove lokacije u svrhu što bolje preglednosti i informiranosti o sadržaju objekata u pojedinim ulicama.
 
Upravni odjel za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu objavio je 5. ožujka javni poziv zainteresiranim osobama za iskazivanje interesa za postavljanje reklamnog natpisa s piktogramom na tipiziranu (bordo) stratu na početku ulice u povijesnoj cjelini Grada Dubrovnika (prva zona - zona zaštite A i B).
 
Pravne i fizičke osobe (obrtnici i trgovačka društva) mogu temeljem odobrenja upravnog odjela nadležnog za komunalno gospodarstvo po prethodno podnesenom zahtjevu isticati reklamne natpise s piktogramima na tipiziranim stratama pod sljedećim uvjetima: reklamni natpis s piktogramom može zauzeti najviše dva retka, u jednom retku može biti najviše 25 znakova, pisanih malim tiskanim slovima, a 16 znakova ukoliko je redak ispisan velikim tiskanim slovima (uključujući prazna mjesta), slova na strati su standardna i tipizirana.

Svi zainteresirani trebaju osobno doći u Upravni odjel za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu Grada Dubrovnika. Troškovi postavljanja reklamnog natpisa s piktogramom na tipiziranu stratu iznose 500 kuna po jednom retku.

DPP

Župan Nikola Dobroslavić sa zamjenicom Žaklinom Marević i v.d. pročelnika UO za gospodarstvo i more Ivom Klaićem te drugim suradnicima održao je sastanak s gradonačelnicima i načelnicima iz županije na temu provedbe Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

Prema novom zakonu o poljoprivrednom zemljištu iz ožujka 2018. godine, nadležnost za donošenje plana raspolaganja poljoprivrednim zemljištem dana je općinama i gradovima da putem općinskih odnosno gradskih vijeća donesu planove raspolaganja.

Zakon također predviđa da ukoliko grad ili općina ne donesu plan raspolaganja obveza donošenja istih je u nadležnosti županijskog upravnog tijela u kojem se obavljanju poslovi poljoprivrede i gospodarstva.

Zbog iznimno kratkog roka te niza obveznih suglasnosti gradovi i općine nisu u potpunosti donijeli važeće planove. Nastavno na to dogovoreno je da općinska i gradska vijeća dovrše postupke donošenja te ih dostave Županiji koja će ih u propisanom postupku potvrditi te uputiti na suglasnost Ministarstvu poljoprivrede.

Za gradove i općine koje su u dostavljenom roku donijeli planove Ministarstvo poljoprivrede izravno će iste potvrditi u propisanom postupku.

Župan Dobroslavić ovom prilikom je istaknuo kako se ovim Zakonom upravljanje poljoprivrednim zemljištem stavlja izravno u nadležnost jedinica lokalne samouprave kako bi iste na svojem području izravno upravljale raspolaganjem i kulturama te na takav način stavili zemljišta u službu gospodarstvu i održivom razvoju.

Iako je zakonodavni okvir opterećujući u primjeni gradovima i općinama isti je ocijenjen kao dobar primjer decentralizacije državnih nadležnosti.

DPP

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena, Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Dubrovačko-neretvanske organiziralo je okrugli stol o utjecaju javnog djelovanja žena na poboljšanje društva, a koji se održao u četvrtak u zgradi Sveučilišnog kampusa u Dubrovniku.

Uvod u navedenu temu dali su predavači dr. sc. Vinicije Lupis i dr. sc. Nikolina Hazdovac Bajić iz Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, Područnog centra u Dubrovniku. Uvodnim predavanjem „Žene koje su mijenjale društvo“ istaknuli su primjere utjecajnih žena iz naše prošlosti koje su ostavile svoj neizbrisivi trag u vremenu u kojem su živjele.

Sudionice okruglog stola bile su sadašnje predstavnice raznih područja društvene djelatnosti: znanosti i obrazovanja, kulture i umjetnosti te socijalnog sektora. Rasprava koja je uslijedila naglasila je sličnosti i razlike između ondašnjeg i sadašnjeg društvenog djelovanja žena s ciljem promicanja važnosti javnog djelovanja žena i poticanja suvremenih žena na veći društveni angažman na opću dobrobit.

DPP

Grad Dubrovnik započeo je jučer s uklanjanjem oštećenih kupa u povijesnoj jezgri uslijed nedavne orkanske bure i sanacijom krovova, kako bi se spriječila mogućnost pada kupa na javne površine te ugroza ljudi i imovine.

Zahvaljujući snimkama iz zraka dostavljenim od Vatrogasaca, kućanstva s oštećenim krovištima u onim ulicama kojima je vatrogascima teže ili nemoguće pristupiti (Boškovićeva, Ulice Ilije Sarake...) prethodno su obišli djelatnici Odsjeka za komunalno redarstvo te vlasnike objekata upozorili na oštećenja kupa.

Na temelju tako pribavljenih kontakata, a sukladno prethodnom dogovoru s vlasnicima objekata, pristupa se sanaciji, a privatni vlasnici su dužni snositi troškove popravka.

Na lokacijama na kojima bude nemoguće pristupiti krovu, bit će nužno postaviti skele. Taj trošak će sredstvima iz tekuće pričuve preuzeti Grad.

D.M.

U Berlinu se održava vodeća međunarodna turistička burza ITB, na čijem je konferencijskom dijelu svjetska turistička organizacija UNWTO u suradnji s ITB-om, prvog dana sajma organizirala središnju tematsku panel raspravu pod nazivom „Overtourism revisited: Best demonstrated practices instead of Business as usual”. Predavači na panelu su bili Dr. Manuel Butler Halter, izvršni direktor Svjetske turističke organizacije (UNWTO), prof. Dr. Albert Postma, CELTH/NHL, Sharry Sun, Global Head of Brand, Travelzoo i Romana Vlašić, direktorica TZ grada Dubrovnika. Panel je moderirala Sunita Rajan iz CNN-a. T

Tijekom rasprave panelisti su se složili da brzina i porast turističkog prometa donosi i nužne promjene u samim destinacijama, iako postoje sličnosti, svaka destinacija mora pronaći vlastita moguća rješenja za održivi razvoj turizma.

Zaključak panelista je da je percepcija već prekomjerno korištenog termina „overturizma“ - negativna, te da je komunikaciju u javnosti potrebno usmjeriti na rješenja u cilju održivog i odgovornog turizma.

Dubrovnik je istaknut kao primjer dobre prakse koji je uvođenjem projekta „Respect the City“ već u prvoj godini implementacije postigao pozitivne učinke. Uz realizaciju kratkoročnih mjera projekta, paralelno se odvijaju aktivnosti za osiguranje dostupnosti direktnim letovima tijekom zime i kreiranjem sadržaja u cilju produženja sezone. 

Prvog dana sajma u ITB Berlin News izašao je promotivni tekst o Dubrovniku. Drugog dana ITB-a hrvatski štand su posjetili gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić i savjetnik za turizam Marinko Žaja, koji su održali dogovorene sastanke.
Na štandu Hrvatske turističke zajednice TZ grada Dubrovnika kao suizlagač predstavlja turističku ponudu Dubrovnika, a tijekom Burze održavaju se i brojni B2B sastanci.
Na ITB-u u Berlinu izlaže preko deset tisuća izlagača iz više od 180 zemalja, a očekuje se preko 160 tisuća posjetitelja od kojih 110 tisuća profesionalaca u turizmu. 

Njemačko tržište već godinama drži visoko treće mjesto na top ljestvici zemalja iz kojih dolazi najveći broj turista u Dubrovnik. Naime, od početka godine u Dubrovniku je zabilježen značajan porast njemačkih gostiju u Dubrovniku. Od 1. siječnja do 28. veljače 2019. godine u Dubrovniku je boravilo 4 937 njemačkih turista, koji su ostvarili 6 271 noćenja, 218 % više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

U 2018. godini u Dubrovniku je boravilo 77 687 njemačkih gostiju, što je 22 % više nego 2017.godine. Njemački turisti su u 2018.godini ostvarili 273 687 noćenja, šest posto više nego prethodne godine.

DPP

Kroz drugu polovicu 2018. godine potvrđena je očekivana bolja učinkovitost u poslovanju nakon smanjenja broja upravnih odjela u travnju prošle godine, naveo je uvodno župan Nikola Dobroslavić u izvješću o svom radu za drugo polugodište 2018. godine.

U izvješću koje će vijećnicima na sjednici Županijske skupštine podnijeti u ponedjeljak, Dobroslavić navodi kako veseli vidjeti napredovanje projekta Pelješkog mosta koje je brže od očekivanog.

Uvjeren kako će sve faze tog projekta biti gotove u roku, odnosno do 2022. godine, Dobroslavić kao najvažnije infrastrukturne projekte navodi one prometne iza kojih je stala i Vlada na sjednici održanoj u Dubrovniku uz veljači.

Pelješki most s pristupnim cestama, dionica Sparagovići – Doli, brza cesta Dubrovnik – granica Crne Gore, autocesta čvor Metković – čvor Osojnik, najvažniji su cestovni projekti koje navodi Dobroslavić te naglašava kako „Županija i dalje naravno inzistira na povezivanju Dubrovnika na mrežu autocesta RH, a ti prometni pravci ucrtani su u svim njezinim strateškim
dokumentima”.

Dobroslavić apostrofira i kako su neki od projekata od pomorskog značaja u različitim stupnjevima razrade, a to su luka Perna u Orebiću, Polačište i lukobran Puntin u Korčuli, luke Trpanj i Prigradica te trajektno-putnički terminal Vela Luka te luku Ubli na Lastovu i Donje Čelo na Koločepu vrijedne više od 60 milijuna eura. Svi su ti projekti odobreni za sufinanciranje iz sredstava EU.

Inače, Dobroslavić ističe kako je ŽLU Dubrovnik u drugom polugodištu 2018. najviše ulagala u projektnu dokumentaciju pa je primjerice za idejni projekt ribarske luke u Sustjepanu uloženo 180 tisuća kuna, a u suradnji s Gradom radi na izmjenama GUP-a, nužnima za realizaciju tog projekta.

U drugoj polovici 2018. nastavljena je izrada dokumentacije Centra za gospodarenje otpadom Lučino razdolje za koji se studija izvedivosti očekuje u prvom kvartalu tekuće nakon čega taj dokument ide na mišljenje Jaspersu. Ukoliko njihovo mišljenje bude pozitivno već u travnju Županija bi od Ministarstva financija trebala dobiti odluku o financiranju ovog projekta, a do lipnja bi trebale biti ishodovane lokacijske dozvole za svih šest pretovarnih stanica.

Gradonačelnik Mato Franković podnijet će Gradskom vijeću izvješće o njegovu radu od srpnja do prosinca 2018. godine. Izvješće gradonačelnika i ovaj put je iscrpno jer u njemu su pobrojani svi projekti na kojim je radio, kao i stanje tih projekata, od koji su neki završeni, a nekima tek slijedi realizacija.

Navodeći uvodno u svom izvješću kako je investicijski ciklus u Dubrovniku započeo usvajanjem proračuna za 2018. godinu, gradonačelnik ističe kako on uključuje gradnju i obnovu škola, vrtića, cestovne infrastrukture, stanove iz programa poticane stanogradnje, ali i pokazuje jasnu viziju širenja Grada prema Gornjim selima.

Franković apostrofira izgradnju stanova POS-a po Dubrovačkom modelu te navodi izgradnju 43 stana u Mokošici za što će se Grad kreditno zadužiti kod OTP banke u iznosu od 38 milijuna kuna. proveden je i postupka javne nabave za izradu glavnog projekta zgrada POS-a u Solitudu na koji je pristigla jedna žalba.

Provedena je i javna nabava te odabran izvođač radova za i gradnju ceste od Mosta do Pobrežja. Do lipnja bi, prema računici gradonačelnika, trebao biti okončan postupak izvlaštenja nakon čega će izvođač radova biti uveden u posao.

Do kraja ožujka izabrat će se izvođač radova te potpisati ugovor o sanaciji odlagališta otpada Grabovica.

Gradonačelnik također navodi kako je u tijeku ishođenje građevinske dozvole za II. fazu rekonstrukcije i proširenja Lapadske obale kojom je predviđena dvosmjerna prometnica s uzdužnim i kosim parkingom na određenim dijelovima dionice.

Radio je gradonačelnik i na rješavanja pitanja smještaja osoba starije životne dobi u domove umirovljenika pa se, prema njegovu izvješću već u listopadu očekuje početak radova na domu umirovljenika u Gružu. Nakon provedene javne nabave za projektanta doma umirovljenika ispod bolnice odabran je Arhitektonski fakultet iz Zagreba.

Pokrenut je postupak otkupa zemljišta od Vrtlara za potrebe izgradnje novog vrtića u Solitudu.

Do kraja ožujka trebala bi biti raspisana javna nabava za radove na uređenju Šetnice Nika i Meda Pucića. Radovi će započeti u listopadu, odnosno po završetku turističke sezone

Ishodovana je lokacijska dozvola za groblje Dubac na osnovu koje će se krenuti s ishodovanjem građevinske dozvole za pojedine faze izgradnje groblja. Izrađuje se dokumentacija za cestu, parking i trafostanicu.

Gradonačelnik navodi i brojne projekte kandidirane na EU fondove poput Aglomeracije Dubrovnik u sklopu kojeg će se graditi pročistač otpadnih voda u Petki te novi dijelovi vodovodne mreže i odvodnje, rekonstrukcija postojeće kao i sekundarne vodoopskrbne mreže.

U međuvremenu su otvorene ponude za nabavku 11 autobusa za Libertas. U tijeku je procjena ponuda. Projekt je vrijedan 22,8 milijuna kuna, od čega se računa na 18 milijuna kuna bespovratnih sredstava dok je gradski ulog u ovaj projekt 4,8 milijuna kuna.

Navodeći kako je u tijeku izgradnja Studentskog doma, gradonačelnik u svom izvješću o radu ističe kako će kompleks imati 254 smještajne jedinice i moći će primiti 503 studenta, od kojih 290 studenata nepovoljnog socijalnog stanja te 5 studenata s invaliditetom.

Ulaže se vatrogastvo pa je u tijeku gradnja novog vatrogasnog broda za potrebe Vatrogasne zajednice Grada Dubrovnika. Gradonačelnik navodi kako je to povijesna investicija Grada Dubrovnika u bolju opremljenost interventnih službi. Riječ je o polivalentnom plovilo ukupne dužine 13,5 metara s dva motora, 550 konjskih snaga, koji je namijenjen za intervencije na moru za što je Grad osigurao i dodatna sredstva za ustrojavanje pomorske službe.

Uoči prezentacije projekta Participativno budžetiranje, koja će se održati na sjednici Gradskog vijeća u utorak, gradonačelnik navodi kako je to demokratski alat putem kojeg se odluke o raspodjeli dijela javnih sredstava donose u izravnoj suradnji s građanima. Ističe kako je njegova provedba za Grad Dubrovnik predviđena na razini gradskih kotareva na način da građani, pripadnici određenog gradskog kotara, uz asistenciju facilitatora, na radionicama osmišljavaju projekte koje potom, temeljem broja glasova predlažu gradskoj upravi za financiranje.

Nije se gradonačelnik u svom izvješću zaboravio osvrnuti na projekt Poštujmo Grad. Iako je riječ o projektu često kritiziranom od dijela oporbe, gradonačelnik navodi kako je taj projekt dobio punu potporu premijera i Vlade, a u tijeku je dogovor suradnje s CLIA-om i Globalnim vijećem za održivi turizam da Grad Dubrovnik postane globalni pilot projekt održivog turizma.

U sklopu projekta Poštujmo Grad, navodi gradonačelnik, u pripremi je i inteligentni softverski sustav za upravljanje destinacijom, a pokrenuta je i priprema infrastrukturnih projekata u sektoru održivog prometa i mobilnosti koji uključuju Strateški razvojni projekt Gruž - Lapad koji bi postao novi urbani, posjetiteljski, dispečerski, ali i intermodalni prometni centar, a s ciljem disperzije i boljeg upravljanje posjećivanjem, te razvoja novih atrakcija koji osim nove rive i novih atrakcija u Gružu uključuju i poticanje razvoja sadržaja u širem području grada poput Centra Ruđera Boškovića u Rijeci Dubrovačkoj.

Gradonačelnik podsjeća kako je usvojena Strategija razvoja sporta i sportske infrastrukture do 2028. godine, a u sklopu koje bi u 2019. trebalo započeti investicije u hangaru Orsan, nogometno igralištu u Gospinu polju, rekonstrukcija zgrade bivšeg hotela Stadion, izgradnji Judo dvorane Mokošica, zatvorene dvorane za tenis u Lapadu te izgradnji hangara Veslačkog Kluba Neptun.

N.Metković

Osiguranje potrebnog broja operativnih vatrogasaca u Javnoj vatrogasnoj postrojbi i DVD-ima na području Grada Dubrovnika te njihovo opremanje adekvatnom radnom i zaštitnom opremom za gašenje požara, neke su od stavki Godišnjeg provedbenog plana unapređenja zaštite od požara Grada Dubrovnika za 2019. godinu koje će raspraviti i vijećnici na sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika.

Među prioritetima u ovom Godišnjem planu navodi se i kako treba vratiti staru poziciju za izgradnju vatrogasnog centra na Ilijinoj glavici i nastaviti s projektom koji bi objedinjavao sve žurne službe Grada Dubrovnika i bio u budućnosti centar za moguće krizne situacije poput potresa, nepovoljnih vremenskih prilika i ili terorističkih diverzija.

Iako se o izgradnji novog vatrogasnog doma govori već godinama, na tom se projektu radilo ništa ili vrlo malo dok dubrovački vatrogasci i dalje djeluju u neadekvatnim i sramotnim prostorijama Vatrogasnog doma izgrađenog samo pet godina nakon završetka II. svjetskog rata. Inače, u godišnjem provedbenom planu, o kojem će valjda nešto na sjednici u ponedjeljak reći i vijećnici Gradskog vijeća, navodi se kako projekt izgradnje novog vatrogasnog doma u Dubrovniku treba aplicirati na EU fondove, što se inače već godinama ponavlja.

U planu se navodi kako je potrebno iznaći sredstva za vatrogasnu opremu poput regeneracijskih aparata za disanje, termokamera, detektora opasnih tvari i ugradnje banki zraka na pojedinim vatrogasnim vozilima, a što bi znatno poboljšalo kvalitetu i brzinu vatrogasne intervencije kao i sigurnost vatrogasaca.

Ipak, vatrogastvo na dubrovačkom području sustavno se ulaže pa bi tako već u svibnju trebao stići novi vatrogasni brod koji će biti u funkciji tijekom nadolazeće požarne sezone.

Planirana je i nabava novog vatrogasnog vozila za Dubrovačke vatrogasce te manjeg vozila za DVD Koločep koji bi u slučaju intervencija mogao proći put od Donjeg do Gornjeg Čela dok je za DVD Zaton potrebna zamjena dotrajalog zapovjednog vozila.

Inače, u Godišnjem planu navodi se kako se puštanjem u rad digitalnog radio sustava itekako utjecalo na sigurnost i brzinu intervencija. Vatrogascima su itekako u ranom otkrivanju požara od koristi i pet panoramskih kamera postavljenih na širem području.

Ističe se kako je potpunom rekonstrukcijom operativnog centra JVP-a znatno unaprijeđen preventivne i operativne aktivnosti došlo do značajnog preventivnog i operativnog unapređenja rada.

No neki su problemi u radu vatrogasaca, koji im itekako otežavaju efikasnost, ali i sužavaju manevarski prostor u uvjete gašenja i dalje ostali neriješeni pa se u Godišnjem planu iznosa upozorava kako je teško pristupati i djelovati tijekom akcija u povijesnoj jezgri, Cvijićevoj i Ulici bana Josipa Jelačića, na Gornjem Konalu i dijelu Mokošice, zbog čega na im područjima treba propisno označiti požarne putove, osigurati nova parkirna mjesta te planirati nabavu manjih vozila vozila.

I ove se godine uoči požarne sezone upozorava na održavanje i pravilno označavanje hidrantske mreže pa se tako navodi kako je potrebno postaviti suhu hidrantsku mrežu od magistrale putem iza crkve u Rožatu prema vrhu brda poviše Mokošice. Vodovod mora u suradnji s vatrogascima treba izdati grafički pregled hidranata na terenu, adekvatno ih obilježiti te neispravne hidrante dovesti u ispravno stanje.

Radi učinkovitog gašenja požara koji dolaze na područje Mokošice iz pravca BiH, od Petrova Sela do depozita trebalo bi osposobiti ili ugraditi određeni broj hidranata, preporučuje se u Godišnjem planu.

Radi sprječavanja i suzbijanja požara trebalo bi redovito održavati šumske površine, no po tom pitanju oni koji su za taj posao nadležni i nisu baš pretjerano aktivni, a trebalo bi na rubovima šuma četinjača u širini od 20 do 30 metara izvršiti jače prorjeđivanje vegetacije, a u širini od 30 do 50 metara odsijecanje donjih grana do visine 3 metra kako bi se u slučaju požara spriječilo

Šumarija Dubrovnik dužna je osigurati motrenje na ugroženim šumskim površinama i pružiti pomoć gašenju. Trebalo bi i zabraniti boravak i kretanje na prostoru park šume od zalaza do izlaska sunca, što u nas i nije baš slučaj.

Svakako je važno održavati i protupožarne putove, raditi prosjeke i redovito revidirati plan protupožarnih putova. Puno bi toga trebalo jer puno puta smo se osvjedočili posljedica požara koji su poharali dubrovačko područje, da ne govorimo o nekim havarijama koje bi za dubrovačko područje mogle biti puno pogubnije od požara. Zaista bi dosta toga još trebalo napraviti pa će biti zanimljivo vidjeti što će o ovogodišnjem provedbenom planu zaštite od požara reći vijećnici, koje će biti njihove zamjerke, a koji prijedlozi, ako ih ova tema bude zanimala, a slične teme malo su ih dosad zanimale.

Upravni odjel za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Grada Dubrovnika izdao je građevinsku dozvolu za I. fazu projekta rekonstrukcije tenis terena i pratećih građevina Tenis kluba Dubrovnik.
 
Projekt je izradila tvrtka Alfaplan d.o.o., a u I. fazi odnosi se na natkrivanje dva terena tenis centra na Šetalištu kralja Zvonimira izgradnjom suvremeno oblikovane dvorane lučne konstrukcije visine 10 metara i raspona 38,45 metara.
 
Buduća teniska dvorana integrirana je u prostor i postojeći ambijent s izrazitom arhitektonskom osjetljivošću i uz zadovoljenje svih funkcionalnih zahtjeva, a prema potrebi moći će se koristiti i kao polivalentni prostor. Sveukupna natkrivena površina iznosi 1377 metara kvadratnih uz važnu činjenicu da su tlocrtne dimenzije tenis terena i okolnog korisnog prostora za igru utvrđene prema standardu Međunarodne teniske federacije (International Tennis Federation, ITF) za rekreaciju, a projektom su predviđeni tereni koji uključuju „double“ igru.
 
Druga faza, za koju je građevinska dozvola u procesu donošenja, odnosi se na uređenje tribina kapaciteta 850 mjesta s fitness centrom, svlačionicama, skladištem i uredima za administraciju.
 
Sveukupnim uređenjem kompleksa s izgradnjom nadstrešnice podiže se veća kvaliteta, bolja funkcionalnost i estetska vrijednost okruženja tenis centra. Tenis klubu Dubrovnik omogućit će organizaciju različitih međunarodnih natjecanja te priprema kroz čitavu godinu, a time i kontinuitet rada.
 
Projekt rekonstrukcije tenis terena u Lapadu vrijedan je 9,5 milijuna kuna i jedan je od 11 strateških ciljeva definiranih Strategijom razvoja sporta i sportske infrastrukture Grada Dubrovnika. Osim ovog projekta, a sukladno spomenutoj Strategiji u 2019. godini očekuje se još realizacija sljedećih sportskih objekata: izgradnja hangara za jedriličare u Orsanu (investicija koju sa 45% sredstava sufinancira Grad Dubrovnik), izgradnja hangara veslačkog kluba Neptun, izgradnja nogometnog terena s pripadajućim sadržajima u Gospinom Polju, izgradnja Judo dvorane u Mokošici te rekonstrukcija objekta bivšeg hotela Stadion s prvim muzejom vaterpola u svijetu.
 
Ovim investicijama Grad Dubrovnik započinje snažne promjene po pitanju izgradnje sportske infrastrukture.

DPP

Na poziv zastupnice u Europskom parlamentu Dubravke Šuice Grad Dubrovnik u utorak u Europskom parlamentu u Bruxellesu predstavio je programe i aktivnosti koji se odvijaju u 2019. godini. Pod nazivom „Dubrovnik slavi baštinu“ prezentirane su obljetnice koje Grad obilježava ove godine - 40. obljetnica upisa povijesne jezgre Dubrovnika na UNESCO-vu listu zaštićene spomeničke baštine, deset godina upisa Feste sv. Vlaha na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, 600. obljetnica postavljanja Orlandova stupa te program jubilarnih 70. Dubrovačkih ljetnih igara.
 
Uvodno je nazočne europarlamentarce i ostale visoke uzvanike pozdravila Dubravka Šuica istaknuvši kako je Hrvatskoj, jednoj od manjih europskih zemalja, iznimno važno predstavljati svoja bogatstva i dosege upravo u centru EU.

- Ponosna sam što sam domaćica ovakve konferencije i što imam priliku predstaviti našu bogatu baštinu i obljetnice koje su važne ne samo za Dubrovnik, već i za cijeli svijet. – kazala je zastupnica Šuica.
 
Prisutne je pozdravio i povjerenik Europske unije za obrazovanje, kulturu, mlade i sport Tibor Navracsics koji se u svom izlaganju osvrnuo na značaj Dubrovnika kao središta kulture i baštinskog nasljeđa, prisjetivši se kako je Dubrovnik pretrpio strašna ratna razaranja, ali je uspio sačuvati i obnoviti svoja kulturna blaga.
 
Prezentaciju su svojom nazočnošću podržali veleposlanik RH u Belgiji Joško Paro i veleposlanik Mato Škrabalo, stalni predstavnik Republike Hrvatske pri Europskoj uniji, te hrvatske zastupnice u EP Marijana Petir i Željana Zovko, nizozemska zastupnica Annie Schreijer-Pierik i zastupnik Republike Austrije Heinz K. Becker.
 
Na početku programa pod nazivom „Dubrovnik slavi baštinu“, prikazan je promotivni film TZ grada Dubrovnika „Dubrovnik and Time“, a zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić prezentirala je sve dubrovačke ovogodišnje obljetnice i govorila o projektu Respect the City, istaknuvši kako je riječ o projektu kojim Dubrovnik želi postati lider održivog turizma na Mediteranu. Drugi dio započeo je kratkim videom „Orlando u gradu“, a prezentaciju na temu Orlandove godine, obnove spomenika, te aktivnosti i događanja koja će se odvijati do kraja 2019. s temom Orlanda, održala je pročelnica UO za EU i međunarodnu suranju Zrinka Raguž.

Najvažniju i najdugovječniju hrvatsku manifestaciju Dubrovačke ljetne igre kratkim filmom i izlaganjem predstavila je Francesca Tevšić iz Dubrovačkih ljetnih igara. Program je obogatio i nastup gudačkog kvarteta Dubrovačkog simfonijskog orkestra koji je izveo nekoliko skladbi najpoznatijeg dubrovačkog skladatelja Luke Sorkočevića.

Zastupnica Šuica iskazala je interes za moguću organizaciju izložbe o ratnim stradanjima Dubrovnika i njegovoj obnovi upravo u zgradi Europskog parlamenta.

Na kraju prezentacije za sve uzvanike priređen je i prigodan tratamenat dubrovačkim gulozecama.

DPP