KANDIDAT KOALICIJE MOŽEMO - SJG - SDP ZA ŽUPANA DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE

Dragi ljudi juga!

Ušli smo u posljednji tjedan kampanje za izbore koji neće odlučiti samo o sljedeće četiri godine – već o tome hoće li naša županija zadržati svoj jedinstveni mediteranski način života ili će se pretvoriti u gomilu sezonski korištenog betona na kojem će profitirati svi osim nas samih.

Kroz prostorne planove, koncesije na pomorskom dobru, pristup zdravstvu, školstvu i prirodi – odlučujemo hoće li naša djeca ovdje dostojno živjeti ili će u potrazi za prilikama otići drugdje.

Snaga juga – to ste vi. Naši ljudi.

Imamo prekrasnu županiju, ali velikim dijelom zapuštenu. Županiju u kojoj se prečesto guraju megalomanski projekti dok stvarni problemi lokalnih ljudi ostaju po strani. Županiju u kojoj se ceste trasiraju kroz povijesne ekološke vinograde i trafostanice, u kojoj se Centar za gospodarenje otpadom gradi na lokaciji koja izravno ugrožava Malostonski zaljev. Jednu od najbogatijih, ali ipak Županiju u kojoj Zavodi za hitnu pomoć nemaju tople vode, Domovi zdravlja nužnu opremu, a škole psihologe i stručni kadar. Županiju u kojoj se pred problemom sve izraženijeg zaslanjivanja tla i voda u dolini Neretve – desetljećima zatvaraju oči.

Znam to jer, kao i vi, s tim problemima živim svaki dan. Ne obraćam vam iz Zagreba ni po naputku stranačkih struktura. Nisam marioneta političke mašinerije, niti me pokreće osobna ambicija. U politiku sam ušao iz volonterskog rada i dugogodišnjeg društvenog angažmana – s ljudima, za ljude.

Već osam godina, otkad sam prvi put izabran za županijskog vijećnika, neprestano obilazim sve krajeve naše županije – od Neretve do Lastova, od Konavala do Pelješca. Slušam vas, susrećem se s vama - i upravo ste vi oblikovali ono što danas nudimo kroz Snagu juga.

Zato vam hvala – na svakoj poruci i podršci, koje ne prestaju stizati, naročito nakon jedinog televizijskog sučeljavanja kandidata. Prepoznali ste tko ima odgovore na vaša pitanja, tko nudi konkretna rješenja, a tko prazna obećanja.

Naš program nije napisan ni prepisan za kampanju – on je rezultat dugogodišnjeg rada, razgovora i suradnje s timom sjajnih, stručnih i poštenih ljudi koji imaju isti cilj: staviti javni interes ispred privatnog, i našu županiju na put ravnomjernog, pravednog razvoja.

Naši su prioriteti:
Gradimo stanove za liječnike, prihodom od poreza na nekretnine
Gradimo domove umirovljenika, u Neretvi i na Pelješcu
Uspostavljamo županijsku mrežu javnog prijevoza, uključujući i mikroprijevoz
Gradimo i opremamo školske kuhinje
Zapošljavamo stručne suradnike i psihologe u školama
Otvaramo Upravni odjel za more i uvodimo red u koncesije na pomorskom dobru
Osnivamo nove lučke uprave i uređujemo 1000 novih vezova
Pokrećemo poljoprivredne inkubatore u Neretvi i na otocima
Otvaramo podružnice Javne ustanove za zaštitu prirode na otocima, Pelješcu i u Neretvi, štitimo korčulanski arhipelag
Za svaki od tih projekata imamo jasan plan, znamo gdje su sredstva i kako ih, u suradnji s općinama i gradovima, provesti – ravnomjerno, pošteno i u korist svih.
Danas naša županija slavi svoj dan – od srca vam ga čestitam, prisjećajući se za zahvalnošću svih koji za nju položili svoje živote i s iskrenom nadom da će, nakon ovih izbora, biti pravednija, snažnija i bolja za sve nas.

S vjerom u županiju koja će jednako skrbiti o svima – bez obzira gdje žive, koliko su glasni ili utjecajni. Posebno o onima koji su godinama zanemareni: starijima bez prikladne skrbi, djeci s poteškoćama u razvoju, djeci bez toplog obroka u školi, obiteljima bez liječnika, otočanima bez prometnih veza i poljoprivrednicima prepuštenima sami sebi. Ne za privilegirane – nego za sve nas.

S vjerom u županiju kojom neće gospodariti nered, nemar i nepotizam, koja će ravnomjerno razvijati sve svoje krajeve, bez obzira na stranački predznak. U županiju koja će more vratiti u srce razvoja i odlučivanja, i kojoj će vez za barku biti dostupan svima. U županiju u kojoj će zlatni sat liječničke skrbi biti dostupan i na pučinskim otocima, a javni promet i u najudaljenijim mjestima. U županiju koja će doista brinuti o svim svojim ljudima jer je bez njih tek granica na karti.

Hoće li takva doista postati, ovisi o vama.

Zato 18. svibnja – izađite na izbore. Zaokružite Snagu juga.

Zajedno smo se već izborili protiv otimačine naše obale i plaža, siguran sam da zajedno možemo i Dubrovačko-neretvansku županiju učiniti mjestom u kojem će javni interes uvijek biti ispred pogodovanja!

Vidimo se i idućih dana diljem županije, a u nedjelju i na izborima.

Srdačno,
Marko Giljača i tim Snage juga

OSAM GODINA MANDATA MATA FRANKOVIĆA, ŠTO SE SVE NAPRAVILO

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković predstavio je u Lazaretima rezultate rada ostvarenog tijekom osam godina na čelu gradske uprave. Uz nazočnost zamjenice gradonačelnika Jelke Tepšić, pročelnika i pročelnica gradskih upravnih odjela te predstavnika komunalnih društava, gradonačelnik je iznio ključne kapitalne projekte, aktivnosti i mjere koje su obilježile njegov rad u razdoblju od 2017. godine.

U obraćanju javnosti, Franković je naglasio kako je ponosan na postignute rezultate te istaknuo kako je temeljno načelo rada ove gradske uprave bilo odgovorno, transparentno i građanima usmjereno upravljanje. Među brojnim realiziranim projektima posebno je izdvojio ulaganja u predškolski i školski odgoj i obrazovanje, projekte prometnog rasterećenja i cestogradnje, okretanje održivosti u upravljanju turizmom kao najzastupljenijom granom gospodarstva i stambenim politikama koje vraćaju dostojanstvo mladim obiteljima, a osvrnuo se i na očuvanje povijesne jezgre te uravnotežen razvoj gradskih kotareva i prigradskih naselja.

- Nema veće časti na ovom svijetu nego služiti našem Gradu. - rekao je gradonačelnik Franković, zahvalivši svim suradnicima i građanima na podršci i povjerenju.

Gradonačelnik je rekao da je Grad Dubrovnik u proteklom osmogodišnjem razdoblju realizirao brojne projekte koji su promijenili svakodnevni život građana.

– Osobito smo ponosni na činjenicu da smo Dubrovnik snažno usmjerili prema fondovima Europske unije i učinili ih temeljem kapitalnih investicija u grad. U posljednjih osam godina, povukli smo više od 200 milijuna eura bespovratnih sredstava, što je omogućilo realizaciju povijesnih ulaganja poput Aglomeracije Dubrovnik s pročistačem pitke vode u Komolcu, Centra za starije ispod Opće bolnice, cjelovite obnove Lazareta, rekonstrukcije Lapadske obale, nabave novih autobusa i mnogih drugih strateških projekata. - naglasio je.

Podsjetio je da će izgradnjom treće nove škole, one u Mokošici, sve gradske osnovne škole ući u sustav izvođenja nastave u jednoj smjeni. Između ostalog, osvrnuo se i na ulaganja u desetljećima zapostavljanu sportsku infrastrukturu u koju je od 2018. uloženo više nego u posljednjih 30 godina.

Gradonačelnik Franković istaknuo je kako su interesi Grada Dubrovnika i njegovih građana zaštićeni kroz brojne važne akvizicije poput Vile Čingrija, UTD Raguse, Luke Dubrovnik i TUP-a d.d. Naglasio je i ukidanje prireza te vraćanje Tvrđave Imperijal Gradu, što je otvorilo put za obnovu mitskog mjesta obrane grada u Domovinskom ratu. Kao veliku pobjedu za Grad naveo je i odbacivanje tužbe protiv Republike Hrvatske vezano uz projekt golfa na Srđu.

Zaključujući prezentaciju, gradonačelnik je istaknuo kako Dubrovnik danas stoji snažnije, organiziranije i spremnije za izazove budućnosti nego ikada prije, s jasnim razvojnim smjernicama koje nastavljaju jamčiti kvalitetu života svih njegovih stanovnika.

POČELO UREĐIVANJE PLAŽA

Grad Dubrovnik i ove godine intenzivno radi na pripremi i uređenju gradskih plaža kako bi i ovu sezonu dočekale u najboljem mogućem izdanju. U tijeku su sezonski radovi na plažama i kupalištima, koji su krenuli početkom travnja, a planiraju se završiti do sredine lipnja, kako bi sve bilo spremno za glavnu sezonu kupanja.

Do sada su izvedeni brojni zahvati – od postavljanja dijela plažne opreme, uključujući skalice, tuševe i kabine za presvlačenje, do sanacije dijela šetnice u Zatonu. Poravnata je plaža u Donjem Čelu na Kalamoti te očišćen prilaz, a u Solitudu (Mandraču) započelo je ravnanje plaže, uz košnju trave i čišćenje obalnog pojasa. Na oba kupališta Buža u tijeku su radovi postavljanja zaštitnih ograda, dok se paralelno postavljaju informativne table s novim barkodovima koji vode na podatke o kvaliteti mora.

Što se tiče sigurnosti kupača, već su postavljene zaštitne bove na kupalištima u Zatonu, na području Rijeke dubrovačke, Lozici, dio plaža na Kalamoti, Štikovici a s ugradnjom se nastavlja i na preostalim lokacijama, u skladu s vremenskim uvjetima i sigurnosnim smjernicama.

Zbog nestabilnih vremenskih uvjeta, radovi ravnanja plaža se odvijaju postupno – u fazama koje omogućuju kvalitetnu izvedbu i dugotrajan učinak.

VODOVOD REKONSTRUIRAO GLAVNI DOVOD U POVIJESNU JEZGRU

U sklopu radova na uređenju parka u Pilama djelatnici Vodovoda rekonstruirali su glavni dovod pitke vode za područje povijesne jezgre Dubrovnika.

- Iskoristili smo radove koji se odvijaju u parku u Pilama kako bi izveli ove radove, na taj način neće se morati dva puta kopati na istom mjestu. Bilo nam je bitno ovo čvorište rekonstruirati jer je riječ o glavnom dovodu pitke vode za povijesnu jezgru i htjeli smo ga modernizirati. - rekao je predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik, Lukša Matušić te dodao kako će sad ovaj dovod biti uvezan u sustav daljinskog nadzora i upravljanja, a što će omogućiti sigurniju vodoopskrbu.

- Ugradili smo i mjerač protoka kako bi vršili kontinuiranu kontrolu naših gubitaka na području stare jezgre Dubrovnika, čime osiguramo smanjenje tih gubitaka i racionalnije upravljanje našim sustavom jer će nam to pomoći da detektiramo kvarove znatno ranije i pravodobno reagiramo. - naglasio je Matušić te dodao kako je ova investicija zajedno s radovima na Ulici Prijeko i ranijim radovima u Ulici između vrta, dokaz da se u modernizaciju i sigurniju vodoopskrbu povijesnog dijela Dubrovnika konstantno ulaže.

GRAD OBJAVIO POSTUPAK JAVNE NABAVE ZA RADOVE NA OŠ MARINA DRŽIĆA

Grad Dubrovnik objavio je postupak javne nabave za izvođenje radova na energetskoj obnovi OŠ Marina Držića - škole s posebnim programom za koju je Grad već prethodno osigurao bespovratna sredstva Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u iznosu od 510.227,67 eura. Bespovratna sredstva iznose 80 posto ukupno prihvatljivih troškova, a osigurana su u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. godine.

Rok za dostavu ponuda za izvođene radova energetske obnove je 27. svibnja, dok procijenjena vrijednost nabave iznosi 487.200,00 eura (bez PDV-a). Za izvođenje radova, po okončanju postupka javne nabave i odabira izvođača, predviđen je rok od 4 mjeseca.

Predviđena je toplinska izolacija vanjskih zidova slojem kamene vune, toplinska izolacija kosog krovišta i zamjena dotrajalih konstruktivnih elemenata. S vanjske strane postavlja se sloj kamene vune, mijenja se postojeća stolarija novom i postavljaju se ALU grilje. Između ostalog, ugradit će se sustav nadzora i upravljanja, dizalice topline za pripremu PTV (zrak-voda) te će se zamijeniti postojeći kotao na lož ulje, kao i rasvjeta.

Utvrđena ušteda primarne energije na godišnjoj razini nakon provedbe projekta iznosi 77,72 posto, dok se ušteda godišnje potrebne toplinske energije za grijanje procjenjuje na 64,65 posto. Nakon energetske obnove zgrade škole na adresi Volantina 6 udio energije iz obnovljivih izvora u godišnjoj isporučenoj energiji prelazit će 50 posto.

Podsjetimo, u mandatu ove gradske uprave izgrađene su dvije nove škole, od toga jedna u povijesnoj jezgri, dok su tri škole potpuno energetski obnovljene. Nakon završetka započetih radova rekonstrukcije i dogradnje OŠ Mokošica sve će gradske škole raditi u jednoj smjeni.

JPA

Gradski kotar Komolac iako ima preko 1.800 stanovnika skoro da nema nikakvih gradskih društvenih i javnih sadržaja.

Stoga će se Most Dubrovnik i vijećnici Mosta Dubrovnik u budućem sazivu Gradskog vijeća Dubrovnika posebno zauzimati za realizaciju slijedećih komunalnih i društvenih projekata na širem području Gradskog kotara Komolac:
 
Žurna izrada i donošenje novog Generalnog urbanističkog plana (GUP) kojim bi se zaštitila i očuvala Rijeka dubrovačka kao značajni krajobraz i njene prirodne, kulturne i povijesne vrijednosti i nasljeđe od prekomjerne urbanizacije, betonizacije i daljnjeg narušavanja prirodne ravnoteže i ljepote krajobraza Rijeke dubrovačke. 

Izgradnja društvenog centra i športske dvorane s prostorijama za rad Dobrovoljnog vatrogasnog društva Komolac, Limene glazbe Komolac, malonogometnih (MK Ombla) i drugih športskih klubova, te udruga mladih iz Komolca. S tim u vezi Most Dubrovnik će se posebno založiti za trajno rješenje prostora DVD-a Komolac pošto je DVD Komolac najbliža vatrogasna postaja za Rijeku dubrovačku koja je požarno najopasnije područje Dubrovnika.
Izgradnja osnovne škole i vrtića u Komolcu.

Uređenje i rekonstrukcija raskrižja Komolac sa rekonstrukcijom ceste do mjesta Brgat. Sadašnja cesta Komolac-Brgat jedini je alternativni pravac kojim se može prometovati u slučaju da cesta poviše Grada bude zatvorena, a ista je posve neprimjerena i preuska, te je opasna po sigurnost njenih korisnika. Stanovnici naselja Knežica, Podgaj, Busljeno, koji svakodnevno prometuju djelom te prometnice kao vozači i pješaci nemaju ni najmanju sigurnost ni zaštitu, pogotovo pješaci, jer je ta cesta bez nogostupa za pješake, a ponekad i bez javne rasvjete.

Izgradnja ceste - kolnog pristupa do groblja Velike Gospe u Rožatu. Groblje Velike Gospe u Rožatu je jedino groblje u Rijeci dubrovačkoj koje nema pristup cestom. Postoji nekoliko varijanti rješenja tog problema ali sve varijante idu preko privatnih parcela. Smatramo da postoji dobra volja djela lokalnog stanovništva i u dogovoru s njima pri rješavanju imovinsko-pravnih odnosa treba napravit projekt ceste i parkirališta.

Uređenje pješačko-panoramske staze trasom starog vodovoda od Šumeta do Sustjepana.

Proširenje i uređenje za cestu stare kolske staze i puta između naselja Tor i Šumet čime bi se cestovno povezala ta dva naselja, što bi omogućilo i autobusnu liniju za stanovnike tih naselja. Do najbliže autobusne stanice sada im treba oko 1,5 km.

Otkupiti bivšu tvornicu tjestenine i leda na izvoru Omble i potaknuti otvaranje punionice vode čime bi omogućili zapošljavane ne malog broja ljudi iz Rijeke i Grada.

Čišćenje i produbljavanje (jaružanje) korita Rijeke dubrovačke u njenom gornjem toku gdje često dolazi do plavljenja kuća uz obalu.

Most Dubrovnik će se zalagati da se odgovarajućim zaštitnim ogradama i na odgovarajućim lokacijama, te drugim mjerama, žurno zaštiti padine Srđa od odrona stijena na prometnoj dionici od Komolca do Sustjepana radi sadašnje životne ugroženosti stanara u neposrednoj blizini te prometnice, te vozača, putnika i svih ostalih prolaznika koji prolaze tom prometnom dionicom.

Izborna kampanja

18. svibnja birači će izabrati novo Gradsko vijeće Grada Dubrovnika, odnosno 21 vijećnika / vijećnicu. A kakav su dojam ostavili vijećnici u nedavno raspuštenom sazivu…

SAŠA ŠKRABIĆ (SDP)

Dok je postavljao vijećnićka pitanja djelovao je kao da se propinje na nožne prste ne bi li se dokazao i na sebe skrenuo pozornost, ali nije u tome uspio jer Saša Škrabić (SDP) tek je jedan od onih vijećnika čije je povremeno djelovanje u nedavno raspuštenom sazivu Gradskog vijeća bilo bez ikakva sadržaja. On je, naime, pitao samo da nešto pita.

Kad se nije bavio mačjim izmetom, pitao bi zašto nema koša na igralištu. Pitanja su to na koja se obično ukazuje na dubrovačkom oku, ne i na sjednicama Gradskog vijeća.

Iako se nešto duže od dvije godine klonio sukoba s gradonačelnikom Matom Frankovićem i HDZ-ovim vijećnicima, na zadnjoj sjednici prije raspuštanja, čitajući s papira, rekao je kako ima dva pitanja za, „uskoro bivšega gradonačelnika”, ali ni to nije znao izvesti sa stilom jer kad postavljaš pitanja nekome koga unaprijed smatraš bivšim, tada ga ne pitaš za rokove u kojem će završiti neki projekt. Škrabić je tako zapravo već i prije izbora Mata Frankovića proglasio pobjednikom.

Ivan Škrabić u Gradsko vijeće je ušao početkom listopada 2022. nakon što je protiv SDP-ova vijećnika Ivana Tropana podignuta optužnica radi malverzacija s potporama za očuvanje radnih mjesta.

Inače, kad je Tropan svoj vijećnički mandat stavio u mirovanje, Škrabić nije trebao biti prva SDP-ova rezerva koja će ga zamijeniti. Tada je u Vijeće trebao ući tadašnji predsjednik GO SDP-a Ivica Didić. Nakon što je Didić rekao da u Gradsko vijeće ne može zbog poslovnih obveza, prisegnuo je Škrabić, koji je na lokalnim izborima 2021. bio deseti kandidat na listi SDP-a i Glasa za Gradsko vijeće Grada Dubrovnika.

18. svibnja birači će izabrati novo Gradsko vijeće Grada Dubrovnika, odnosno 21 vijećnika / vijećnicu. A kakav su dojam ostavili vijećnici u nedavno raspuštenom sazivu…

ANDRO VLAHUŠIĆ (NEZAVISNI VIJEĆNIK)

Da je u proteklom mandatnom razdoblju u Gradskom vijeću djelovao kao oporba vjerojatno bi uspio stvoriti platformu s kojom bi izašao na predstojeće lokalne izbore. U tom slučaju, na izbore, na koje toliko želi izaći, Andro Vlahušić ne bi išao kao jedan od zadnjih kandidata na listi DUSTRA-e za Gradsko vijeće.

Nedosljednost u stavovima obilježila je njegov mandat u posljednjem sazivu Gradskog vijeća. Mišljenje je mijenjao i oko izlaska na predstojeće lokalne izbore. Tek što se na jednoj od sjednica javno oprostio od politike, kazavši kako je tužan jer je donio odluku da na naredne izbore neće ići ni kao kandidat za Gradsko vijeće ni kao kandidat za gradonačelnika, Vlahušić je samo na izgled promijenio mišljenje.

Vlahušić zapravo cijelo vrijeme želi na izbore, samo ga nitko od većine wannabe političara nije pozivao da im stane na listu na poziciju s koje može ući u Vijeće.

Priželjkivao je biti kandidat za gradonačelnika tzv. slobodarske koalicije, no kako ni SDP, ni SJG i Možemo s njime javno nisu željeli imati posla, u vidu savjetnika stavio se na raspolaganje DUSTRA-i i Željku Ragužu. Ali nije Raguž jedini kojega savjetuje. Anita Bonačić Obradović bez Vlahušićevih savjeta ne može niti funkcionirati. Nju, naime, već duže vrijeme savjetuje, preciznije otkad je vijećnica u Gradskom vijeću.

Da je savjetuje, da ona trbuhozbori njegove misli, bilo je jasno nakon što su Bonačić Obradović i kandidatkinja za njezinu zamjenicu Petra Marčinko, nedavno izrecitirale sva Vlahušićeva prometna rješenja.

Kad ne savjetuje srđevce i SDP-ovce, priznao je Vlahušić, besplatno, volonterski savjetuje Viktoriju Knežević i Željka Raguža, za koje kaže da su stasali u njegovu inkubatoru, barem on tako kaže.

On, inače Ragužu nije samo savjetnik, Vlahušićevo ime jedno je od onih kojima je Raguž popunio rupe na listi DUSTRA-e za Gradsko vijeće.

Osim što uoči izbora savjetuje neke od pilića iz njegova inkubatora, Vlahušić je četiri godine u Gradskom vijeću također dijelio savjete jer on sve zna i u sve se razumije, posebno u novac i načine kako ih namaknuti.

Tako je četiri godine tupio o DuPassu, običnoj turističkoj kartici. Nije je izumio, preslikao ju je od drugih gradova, ali je sve zasluge oko te kartice pripisao sebi, kao da nitko drugi na njezinu stvaranju nije radio ništa.

Kao vijećnik Vlahušić je cijelo vrijeme bio u paradoksu, gotovo uvijek i bez iznimke zagovarajući ono loše. Primjera za to je bezbroj.

Dok je Grad Dubrovnik činio sve da prostor tvornice TUP-a spasi od apetita građevinskog lobija, Vlahušić i vijećnici SDP-a isticali su kako Grad ne treba kupiti negdašnju tvornicu. Vlahušić i SDP-ovci na tom su prostoru, prema željama građevinara s kojima su se sastajali po dubrovačkim hotelima, žele vidjeti još zgrada, još apartmana.

Nakon što je predstavnike Uprave Atlantske plovidbe nazvao najvećim neprijateljima Grada Dubrovnika, zaboravio je da je baš on bio taj, koji je radi apetita tih ljudi iz Atlantske, nedugo nakon što je izabran za gradonačelnika, okrenuo promet i dio ceste pretvorio u pješačku zonu, kako bi udovoljio baš toj gospodi koju je, eto, 15- tak godina kasnije nazvao najvećim neprijateljima Grada Dubrovnika.

Da se treba znati okrenuti iza sebe i vidjeti što je iza njega ostalo, bivšem gradonačelniku Vlahušiću rekao je na jednoj od „pressica” sadašnji gradonačelnik Mato Franković. Podsjetio je Vlahušića kako je, dok je bio gradonačelnik, a u državi na vlasti SDP, Luku Dubrovnik gotovo prepustio tursko – francuskom konzorciju. Ni Marko Potrebica mu nije ostao dužan kazavši kako je kapital povezao Vlahušića i Tomislava Karamarka. Podsjetio je, naime, Potrebica Vlahušića kako mu je izravno prijetio i okretao telefon čovjeka koji više nije u HDZ-u, a bio je siva eminencija HDZ-a.

- Žario je i palio, a vi ste uzeli telefon i rekli: „Potrebica, sad će ti narediti”. I onda ste mi pokazivali poruke Tomislava Karamarka.” - otkrio je svojevremeno Potrebica.

Protekle četiri godine u Vijeću Vlahušić je iskoristio za samohvalu, govoreći o projektima koji više nikoga ne zanimaju. Dok Dubrovnik stenje pod prekomjernom apartmanizacijom, on se konstantno zalagao za još novih apartmana, još novih zgrada koje će se rentati, naravno, i za još novih filmova koji će se snimati jer on Dubrovnik ne vidi kao Grad već kao kulisu s građanima statistima.

Varaju se oni koji misle da su se Vlahušića u politici riješili. Ukoliko bi DUSTRA-a na čijoj je listi, participirala u novom sazivu Gradskog vijeća s dva vijećnička mandata, Raguž bi, u trenuktu kad mu zagusti u Vijeće mogao uvesti Vlahuhića kao jokera, čak i sa zadnjeg mjesta na listi.

Izborna kampanja

MIHAELA PAVLOVIĆ, FINALISTICA SURVIVORA NA LISTI HDZ-A ZA GRADSKO VIJEĆE GRADA DUBROVNIKA

Šira vas je javnost upoznala preko televizijskog spektakla „Survivor”. Kakva su sjećanja na taj dio vašeg života?
- Iskustvo je to koje na sami spomen stvara nevjerovatan osmijeh na licu. Zamislite samo stotinu najtežih, najsurovijih i najizazovnijih dana u svom životu, a koje bi se usudili opet ponoviti. Zvuči nestvarno, ali je istinito. Neponovljiva je to avantura. Stečeno iskustvo je neprocjenjivo, ali i dalje za mene teško opisivo. Mislila sam da će mi se nakon ovoliko vremena dojmovi nekako slegnuti, ali i dalje te uspomene s vremena na vrijeme naviru. Pojavi se neki detaljčić, neka sličica iz Dominikanske Republike i vrate se uspomene.

Kako vam je bilo vratiti se iz Domikinanske Republike u svakodnevni život u Gradu?
- Nije se bilo jednostavno prilagoditi normalnom, uobičajenom načinu života. Pogotovo prvih nekoliko mjeseci. Primjerice, bilo je u najmanju ruku neobično ponovno imati ono što moderno društvo u Europi ima- higijenu, hranu, socijalne uvjete… Neke naizgled banalne stvari koje danas uzimamo zdravo za gotovo - udoban krevet, čašu vode, svjetlo u sobi… Neke navike s otoka su ostale prisutne duže vrijeme. Sve u svemu, nije se bilo jednostavno „prešaltati” se na staro. Ali je s vremenom sve polako dolazilo na svoje. S druge strane zanimljivo je kada o tome razmišljate. Kako se brzo zapravo čovjek može prilagoditi uvjetima života koje vežemo za neka davna stoljeća ili neke nažalost još uvijek nerazvijene dijelove svijeta. Čovjek je očito, a to čitav njegov povijesni put potvrđuje, jako prilagodljivo biće.

Ima li u Gradu dovoljno mjesta za vježbanje na otvorenom, za šetnje ili trčanje?
- Pošto sam rođena u Rijeci dubrovačkoj, moram reći da imamo najljepšu šetnicu za vježbanje na otvorenom. To je šetnica gdje sam provela cijelo svoje djetinjstvo i mladost. Oko izvora i duž obale rijeke Omble često sam na bicklu ili u šetnji. Odmor je to za duh i tijelo u svakom smislu riječi. Postoji i šetnica od Gruža preko Babina kuka i Uvale, Otoci, posebno Lopud, Šipan i Lokrum imaju svoje šetnice. Velika i Mala Petka su odlične za šetnju. Dakle, Grad zaista ima što ponuditi u tom smislu. Ali, uvijek dobro dođe i neka nova šetnica ili biciklistička staza.

Kad već spominjete Omblu, moramo Vas pitati o ideji koja je uzburkala javnost - gradnji brze ceste preko njenog izvorišta.
- Na prvu se to činilo kao neka loša šala. Iz Omble većina Grada dobiva vodu, pa mi se čini nestvarnim da netko to izvorište ugrožava na bilo koji način. Najprije je to bila priča oko hidroelektrane, a sada i oko brze ceste. Srećom, nakon što nas je većina digla glas protiv toga, nadležni su odlučili pitati struku da promijeni trasu. Jednako kao što se dogodilo i oko HE Ombla od koje se nakon pobune javnosti odustalo. Ombla je prevrijedna da bi se na njenom izvorištu bilo što gradilo. A i ne shvaćam kako se ti neki stručnjaci tako lako odluče na tako riskantne poteze. Pogotovo što moraju postojati i neka druga rješenja za istu potrebu.

Planirate li uskoro neko novu avanturu poput Survivora?
- Trenutačno ne. No, ukoliko mi se otvori neka nova prilika ili izazov- razmislit ću. Volim sve pokušati i isprobati, odnosno neprestano pomicati osobne granice. Izazovi su moja strast. Ne mora značiti da će to uvijek biti dobra odluka. Ali, ako nisi pokušao- nećeš ni znati.

Kako je došlo do toga da ste na listi HDZ-a na ovim izborima?
- I ovaj moj ulazak u političke vode su neka vrsta izazova. Kad sam se vratila u Grad i počela se okretati svakodnevnici razmišljala sam o društvu i tome vidim li sebe u nekoj aktivnijoj ulozi. Moj rodni grad vode poprilično mladi ljudi i rezultate njihovog rada bilo mi je lako vidjeti. Pogotovo kada govorimo o sportu. Napravljene su prostorije jedriličarskog i veslačkog kluba, napravljana su dva nogometna igrališta u Gospinu polju, judo dvorana u Novoj Mokošici, uređen je gruški bazen, najavljuje se energetska obnova sportske dvorane, atletske staze i gradnja dvorane za tenis. I, što mi se čini najvažnijim, taj veliki projekt nove multifunkcionalne dvorane u Gospinu polju. Sve to što se u sportu radilo, ali i činjenica da gradonačelnik i njegova ekipa časno i pošteno odrađuju svoj posao, navelo me da razmislim o angažmanu. Projekata u sportu ima i očito će trebati „dati ruke” oko realizacije svega toga. I tu sam vidjela prostor za sebe. Svoj novi izazov. Mogu ne samo zagovarati zdrav život ili ulaganje u sport i sportsku infrastrukturu nego i konkretnim djelovanjem to pospješiti. Odnosno biti dio ekipe koja to radi. A timski, vidjeli ste to i u Survivoru, jako dobro funkcioniram i djelujem.

Mislite li da mladi nedovoljno sudjeluju u političkom životu Grada?
- To je poprilično očito. No, s jedne strane to me ne čudi. Mladima je dosta drugih tema na pameti, ali i političari uglavnom stvaraju dojam kako je politika nešto loše. Kao da ne žele da se mladi uključuju u politiku. Smatram da bi setrebalo više sudjelovati u politici. Pomagati svojoj ulici, svom naselju, svom Gradu- zar to nije lijepo? Nije istina da se ništa ne može promijeniti i da je sve zadano. Ovaj tim oko gradonačelnika to itekako pokazuje iz dana u dan. Voljela bih da je mnogo više mladih aktivno i da svojim idejama i angažmanom napravimo Grad još boljim. A ne da gledamo sa strane i njorgamo kako ništa ne valja. Možemo svojim primjerom pokazati da može bolje. Možemo učiniti nešto za sve nas.

Je li politika ta nova avantura u vašem životu?
- Ne znam što mi donosi sutra u tom pogledu. Za sada sam odlučila prihvatiti ovu avanturu. Ostalo ćemo vidjeti kada za to dođe vrijeme odnosno kada pred mene dođe neki novi izazov.

Upoznali ste ljude s HDZ-ove liste, kandidate za gradonačelnika i njegovog zamjenika. Kako vam se čini ekipa?
- Djeluje mi to pobjednička ekipa. Osjete se dobra vibracija i pozitivan stav oko onoga što je pred nama, a to je 18. svibanj. Tako da se nije teško “zaraziti” optimizmom kada ste dio tima takvih ljudi. S jedne strane je situacija opuštena, ali se sve odrađuje brzo i s odgovornošću. Jasno je da nemam iskustva u ovakvim situacijama, ali je zaista čast u svojoj prvu utakmicu u politici biti s ovakvim timom.

Dakle, očekujete pobjedu.
- Uvjerena sam da će naši sugrađani prepoznati kako smo svojim životnim iskustvom i svojim programom, ali i radom u proteklih osam godina, zaslužili da, kako nam i slogan kaže, „Nastavimo Grad &Ti”.

Izborna kampanja

Brza pelješka cesta trasirana je kroz ekološke vinograde Potomja i Postupa! Odbijene su sve primjedbe lokalnog stanovništva na Studiju utjecaja na okoliš, a izigrana su i obećanja koja je građanima s govornice Županijske skupštine osobno dao aktualni župan. Snaga juga stoga predlaže žurnu izmjenu trase u svrhu očuvanja desetaka hektara povijesnih vinograda.

Godinu dana nakon javne rasprave, ususret današnjem danu Općine Orebić, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije napokon je dostavilo rješenje o prihvaćanju Studije utjecaja na okoliš za trasu brze ceste Brijesta–Orebić. Iz dokumenta je jasno da nije prihvaćena nijedna od preko 90 primjedbi građana – a najviše zabrinjava činjenica da se trasa ceste i dalje planira izravno kroz najvrjednije pelješke vinograde, suprotno javnim obećanjima župana.

Postoji alternativa – slušajmo građane!

Koalicija Snaga juga, predvođena Markom Giljačom, zahtjeva da se prekine s praksom vladavine silom i nasilnim nametanjem rješenja suprotno volji građana te da se u dijalogu sa zajednicom pronađe alternativna trasa.

Vinogradi Potomja i Postupa, poput lokaliteta Vrina kupa (Mali Dingač) predstavljaju dragulje hrvatskog juga. Osim što bi prihvaćenom trasom dobar dio njih bio uništen, na području Postupa vlasnicima bi se onemogućio izravni pristup do gotovo 20 hektara vinograda, koji bi ostali iznad ceste. Hrvatske ceste tvrde da do njih postoji alternativni put – no to u stvarnosti znači obilazak od gotovo 15 km i vožnju kozjim stazama, za vinograde udaljene svega 100 metara zračne linije.

Uništiti vinograde koje smo sami subvencionirali – je li to razvoj?

U Studiji utjecaja na okoliš vinogradi su opisani kao “manje vrijedno poljoprivredno zemljište”, a da nitko od odgovornih nije reagirao. To pokazuje koliko vlast ne razumije život na jugu i koliko su spremni zanemariti vlastita obećanja kad je to politički oportuno.

Pelješki težaci su svojim rukama gradili terasaste vinograde i stvarali tlo koje danas hrani njihove obitelji. To su područja iznimne vrijednosti jer se humusni sloj u kršu stvara stotinama godina. Uništiti poljoprivredno zemljište u kršu nije samo ekocid nego i progon stanovništva koje živi od obrade zemlje.

Moramo zaustaviti devastaciju ekoloških vinograda koje su građani, da stvar bude apsurdnija uz poticaje i subvencije, godinama njegovali. Ako se Pelješcem ponosimo kao destinacijom vrhunskog vina i hrane, onda ga ne smijemo uništavati ishitrenim i pogrešnim političkim odlukama.

Ne ponavljajmo greške: spasimo Pelješac od loših odluka

S jedne strane ugrožavamo školjkarstvo lokacijom CGO-a Lučino razdolje, a s druge strane trasom brze ceste uništavamo vinogradarstvo.

Dosta je!

Vrijeme je da Pelješac prestane biti kolateralna žrtva tuđih interesa.

Izađite na izbore i podržite one koji čuju i poštuju glas građana!

Vrijeme je za promjenu. Vrijeme je za Snagu juga!

Izborna kampanja

Povjerenik sindikata Zdravko Papac i direktorica Vrtlara Alma Majstorović  uspješno su završili pregovore i dogovorili povećanje plaće djelatnicima tj. povećanje osnovice za 20 posto, a primjenjivat će se za plaće od 1. svibnja. Ujedno su potvrdili i početak pregovora o materijalnim pravima radnika i promjenama u kolektivnom ugovoru koji je trenutno na snazi i koji je potrebno revidirati i oko čega se slažu obje strane.

Direktorica Vrtlara Alma Majstorović je rekla:

- Drago mi je da smo našli zajedničko rješenje koje je ujedno i financijski održivo za Vrtlar. Nažalost ovo je najviše što možemo za sad , ali kako svake godine napravimo korak naprijed, zadnje povećanje od deset posto je bilo u rujnu 2024. godine, naglašavam da ovo nije kraj i da ćemo kako prilike budu dozvoljavale raditi na dodatnom povećanju i boljim uvjetima za radnike u Vrtlaru. - kazala je.

- Još me više raduje početak pregovora oko izmjena u kolektivnom ugovoru koji je na snazi od 26. srpnja 2024. te je neophodno određene stavke revidirati. Napravit ćemo sve kako bi obje strane bile zadovoljne jer imamo isti cilj osigurati što bolje uvjete za djelatnike Vrtlara jer zadovoljan radnik je dobar radnik. - kazala je direktorica Vrtlara Alma Majstorović.

JPA

Bez komentara...

Gradonačelnik Mato Franković u proteklih osam godina nije samo radio puno. Radio je najviše od svih svojih prethodnika. Što je radio, prikazao je kroz prezentaciju od 152 slajda, istaknuvši kako nije radio sam već s timom ljudi koji su časno služili Gradu, čistih ruku, bez ijedne afere, na ponos sugrađanima.

Lapadska obala, pročistač pitke vode u Komolcu, Osnovna škola Montovjerna, škola u Karmenu te brojni vrtići samo su neki od kapitalnih projekata na koje se osvrnuo Franković. Pobrojio je i ostale brojne projekte poput centra za starije koji se gradi ispod Opće bolnice Dubrovnik, Doma za starije, Dubrovačke stanogradnje, Azila za nezbrinute životinje, Studentskog doma, reskonstruirane place u Gružu, Groblja Dubac, brojnih novih cesta te novih parkirališta u Mokošici s 270 mjesta. Nike zaboravio ni uređenu Šetnicu Nika i Meda Pucića.

- Maksimalno smo koristili EU fondove od čega izdvajam Aglomeraciju Dubrovnika od 117 milijuna eura i sanaciju kanala mješovite odvodnje u Gradu, po meni jednog od najvažnijih projekata Grada Dubrovnika i Vodovoda jer taj se kanal nije čisto od vremena Dubrovačke Republike. Saniran je hidrotehnički tunel ispod Srđa i danas sa sigurnošću možemo reći da naši sugrađani 365 dana u godinu piju čistu vodu. - kazao je Franković.

- Kroz ITU mehanizam provodimo rekonstrukciju parkova Gradac i Pile te osiguravamo da kroz Park'n'Ride sustav svi koji dolaze parkiraju na Pobrežju jer ne želimo privlačiti nove aute u grad nego želimo da naše prometnice budu namijenjene za naše sugrađane. - rekao je.

Franković se osvrnuo i na izgradnju nove dvorane u Gospinu polju.

- Kruna ili kraljica svih projekata bit će multifunkcionalna sportska dvorana u Gospinu polju i vjerujem da ćemo u listopadu raspisati javnu nabavu i krenuti u izgradnju najznačajnijeg sportskog objekta Županiji, koji će osigurati brojna međunarodna natjecanja te svim našim sportašima termine u normalnim satima za treninge. - kazao je.

Govoreći o upravljanju imovinom, gradonačelnik se osvrnuo i na projekt golfa na Srđu te obnovu tvrđave Imperial.

- Kupili smo Vilu Čingriju, stekli većinski paket u Luci Dubrovnik, kupili TUP, ukinuli smo prirez i nismo povećali porez na dohodak, čime smo dubrovačkim obiteljima godišnje osigurali 680 eura više. Vratili smo Gradu tvrđavu Imperial. Povijesni dan bio je 12. svibnja 2024. kad je Arbitražni sud presudom potvrdio ispravno postupanje Grada. Velika pobjeda za Grad bila je u cijelosti odbijena tužba Razvoj golfa protiv RH na Međunarodnom sudu u Washingtonu. Iako se neki drugi kite tim perjem, ti drugi nisu bili na Arbitražnom sudu, nisu svjedočili u korist RH. Ja jesam i zato itekako imam pravo reći da sam bio dio te velike pobjede. Riješili smo i dugogodišnji problem žičare, naplatili koncesiju, koncesionar je podmirio dug iz prošlosti, a sjećate se problema. Žičaru smo bili zatvorili za rad dok nismo riješili problem koji oni prije mene nisu uspjeli riješiti. - rekao je Franković.

- Javne prometne površine na Babin kuku oslobođene su na korist svih sugrađana. Grad je vlasnik park od 16 943 metra kvadratna. Visoki upravni sud potvrdio je stavove Grada u postupku te šetnicu od Solituda do Presidenta proglasio javnim dobrom u općoj upotrebi.- kazao je.

Franković se osvrnuo se i na stanogradnju za mlade obitelji.

- Pobrežje postaje mjesto stanovanja. U Mokošici su kroz dubrovačku stanogradnju zbrinute brojne mlade obitelji. Dobili smo građevinsku dozvolu za zgradu u Solitudu i u suradnji s Vladom uskoro pokrećemo taj projekt, Kroz brojne mjere više od 90 mladih obitelji u posljednjih osam godina riješilo je problem stanovanja uz pomoć ili sufinanciranje Grada Dubrovnika. Grada. - naveo je gradonačelnik.

Istaknuo je kako je posebno ponosan na učinjeno u povijesnoj jezgri.

- Sanacija skalina od Jezuita pokazuje kako se skrbi o Gradu kojega smo dobili u naslijeđe da ga u boljem stanju prenesemo generacijama iza nas. Obnovljena je Sponza, Biskupska palača. Uklonili smo sve nelegalno postavljene bankomate. Zborovi građana trajali su po sedam, osam, devet sati. Oni prijavljeni u Gradu koji se danas natječu za gradonačelnike, pošli bi ća nakon dva sata, ja sam ostajao do kraja, razgovarao i dogovarao se se ljudima. Rezultat tih dogovora je smanjena buka u Gradu, i još puno toga. Vratili smo u život gradske kotare i mjesne odbore koji su bili ugašeni. Osigurali im prostore za rad, a u idućim danima će i Gradski kotar Grad dobiti svoj prostor. - rekao je.

Franković se osvrnuo na DuPass, turističku karticu od koje se u gradsku blagajne slijevaju značajna sredstva, a koja ima još jednu važnu funkciju.

- DuPass, kojega smo naslijedili, zvao se DuCard i bio je vrsta papirnate kartice koju smo pretvorili u digitalnu i najprodavanija je europska turistička kartica koja ostvaruje sjajne rezultate. Ona je i alat za upravljanje tokovima posjetitelja. Dubrovnik je 2017. bio na listi svjetskih gradova koje treba izbjegavati, gradova koji umiru od prekomjernog turizma. Danas je Dubrovnik na listama gradova koje treba posjetiti, koji prednjači u održivom turizmu. - istaknuo je Franković.

Osvrnuo se na poslovanje gradskih tvrtki, posebno Libertasa.

- Imali smo dva direktora Libertasa, prvi je bio sanacijski - Ante Vojvodić. Libertas je bio u dubokom financijskom minusu, a radnici nisu imali primanja adekvatna njihovu radu, da ne govorim da im prekovremene nitko nije plaćao. Mi smo to riješili, izvukli ga iz minusa i EU sredstvima krenuli nabavljati nove autobuse. Kad je Antina sanacijska misija završena, došao je Franko i nastavili smo povećavati plaće, uvoditi dodatne linije i besplatan prijevoz za 70 posto građana, što se u nijednom trenutku nije prelomilo preko leđa korisnika.- rekao je Franković.

- Vodovod, Čistoća, Libertas, Sanitat, gradske su tvrtke koje ni u vremenima kad je bilo teško nijednom lipom zadnjih osam godina nisu povećale račune našim sugrađanima i na to smo ponosni. Svaka firma je bila u minusima iz kojih smo ih izvukli i danas su sve u plusu, investiraju u svoju poslovanje i poboljšavaju kvalitetu života našim sugrađanima. - naglasio je gradonačelnik, osvrnuvši se i na druge brojne projekte.

- Zaboravilo se da smo popločali plato na Pilama do skretanja za Gradac. Uklonili smo spomenik palim windowsima na Pilama, napravljen za HDZ-ove gradske uprave, ali mi priznamo kad naši prethodnici nešto krivo naprave, kažemo da je to bilo loše. Odlagališta puna građevinskog otpada, grad je izgledao ko Bangladeš, smeće na Grabovici je bilo izvan folije i sve smo to riješili. Sjećate se kako su govorili da ćemo na mjestu Azila graditi apartmane i tko zna kome će to doći u posjed, a mi smo tamo posadili stabla. Vrijeme je najbolji suda jer uvijek vrijeme demantira neistine. U dvije faze smo sanirali Grabovicu, gradimo podzemne spremnike za otpad i čekamo posljednju fazu zatvaranja priče o Grabovici. Kod bolnice radimo Centar za starije za koji je Radimir Čačić bez skrupula maznuo lovu i pošao ća. Radovi su pri kraju i osim što izgleda impresivno, tim Centrom vraćamo dijelom dug prema osobama treće životne dobi koji su morali tražiti smještaj u Ravnom ili negdje drugdje jer ga nisu mogli dobiti u svom gradu. - kazao je.

Prisjetivši se korona krize,gradonačelnik je rekao kako je Dubrovnik bio među prvim gradovima koji se otvorio svijetu, ali i pokazao kako i u osjetljivim vremenima zna upravljati.

Franković se posebno osvrnuo u ulaganja u vatrogastvo.

- Naše vatrogastvo je među top tri u Hrvatskoj po primanjima, kolektivnim ugovorima i izvrsnom voznom parku. Preostaje nam izgraditi dom u Zatonu i veliki vatrogasni dom u gradu i to ćemo i napraviti u razdoblju pred nama. U svoj dugoj povijesti i u Domovinskom ratu naši vatrogasci nisu imali nijedan izgubljeni život, ali u ovih osam godina jedan vatrogasac je poginuo štiteći tuđu imovinu, obnašajući svoju dužnost - Goran Komlenac – odali smo mu počast. Kažu mnogi kako naši vatrogasci po cijele dane samo sjede na zidu. Daleko je to od toga. Kad je teško, uvijek su tu. U covidu su svaki dan nosili analizatore u Zagreb, svaki su dan to činili. Kad je vatra, tu su vatrogasci, kad je poplava, hitne intervencije, kad treba čistiti, tu su uvijek vatrogasci. Za njihove plaće smo 2017. izdvajali 1,7 milijuna eura, a danas izdvajamo 3,7 milijuna eura i mislim da to sve govori. - kazao je.

Govoreći o Domovinskom ratu, Franković se osvrnuo na postavljanje MIG-a na Srđ kod tvrđave Imperial.

- Nekima MIG predstavlja povratak u prošlost, nešto strašno, podsjeća na neke gradove iz Crne Gore. Nas MIG podsjeća na slobodu, koju smo željeli, koju smo sanjali. Zato MIG dolazi na Srđ, potpisali smo ugovor. U konačnici će biti ispred tvrđave Imperijal i svjedočit će herojstvu branitelja. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.

U sklopu radova na uređenju parka u Pilama djelatnici Vodovoda rekonstruirali su glavni dovod pitke vode za područje povijesne jezgre Dubrovnika.

- Iskoristili smo radove koji se odvijaju u parku u Pilama kako bi izveli ove radove, na taj način neće se morati dva puta kopati na istom mjestu. Bilo nam je bitno ovo čvorište rekonstruirati jer je riječ o glavnom dovodu pitke vode za povijesnu jezgru i htjeli smo ga modernizirati. - rekao je predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik, Lukša Matušić te dodao kako će sad ovaj dovod biti uvezan u sustav daljinskog nadzora i upravljanja, a što će omogućiti sigurniju vodoopskrbu.

- Ugradili smo i mjerač protoka kako bi vršili kontinuiranu kontrolu naših gubitaka na području stare jezgre Dubrovnika, čime osiguramo smanjenje tih gubitaka i racionalnije upravljanje našim sustavom jer će nam to pomoći da detektiramo kvarove znatno ranije i pravodobno reagiramo. - naglasio je Matušić te dodao kako je ova investicija zajedno s radovima na Ulici Prijeko i ranijim radovima u Ulici između vrta, dokaz da se u modernizaciju i sigurniju vodoopskrbu povijesnog dijela Dubrovnika konstantno ulaže.

- Nastavljamo i dalje jer na jesen planiramo rekonstruirati vodoopskrbu na Poljani Marina Držića, također u sklopu radova koji će se tamo odvijati, ovaj put u organizaciji Zavoda za obnovu Dubrovnika. Tako, korak po korak, vodoopskrbu povijesnog dijela Dubrovnika nastavljamo modernizirati, a zahvaljujući dobroj suradnji s Gradom i javnim ustanovama, gdje god je to moguće, radove izvodimo zajednički i tako sprječavamo da se iste ulice dva ili više puta kopaju, što smatram da je posebno bitno u povijesnoj jezgri. - zaključio je predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik.

Ovu investiciju Vodovod je izveo u vlastitoj režiji, a u sklopu ovih radova u park u Pilama postavljena je i hidrantska mreža, koje do sada nije bilo na tom dijelu.

JPA