Obavještavaju se građani, a posebno svi stanovnici ulica Petra Krešimira IV i Frana Supila, da će u vrijeme izvođenja radova na uređenju kolnika u Ulici Frana Supila od danas, 8. veljače 2018. u 15:00 sati pa do 1. ožujka u 6:00 sati biti uspostavljena privremena regulacija prometa upotrebom semaforskih uređaja na spoju Ulice II. Dalmatinske brigade i državne ceste D8 na način da će se omogućiti skretanje ulijevo na vidikovcu Orsula svim vozilima koja prometuju iz Ulice II. Dalmatinske brigade prema drugim dijelovima Grada.

Naime, Grad Dubrovnik je zahtjev za uvođenjem privremene prometne regulacije na dijelu državne ceste D8 (spoj s Ulicom II. Dalmatinske brigade) uputio nadležnim Hrvatskim cestama, Ispostavi Dubrovnik, a sve kako bi se olakšalo prometovanje tijekom radova na sanaciji kolnika u Ulici Frana Supila.

Grad Dubrovnik

Predsjednik SDP-a Jadran Barač u priopćenju za medije, koje prenosimo u cijelosti, osvrnuo se na privatizaciju Hotela Maestral.

"U tijeku je posljednja značajnija privatizacija na području Grada Dubrovnika.

Za većinski paket dionica Hotela Maestral d.d. (hoteli Vis, Splendid, Adriatic, Uvala i Komodor) pristigla je samo jedna obvezujuća ponuda o kojoj se, osim ponuđene cijene za dionice, vrlo malo zna. Iako Vlada RH još uvijek nije donijela odluku, SDP smatra da bi javnost, posebno dubrovačka, o ovoj privatizaciji trebala znati puno više od informacija koje su trenutno javno dostupne.

Za građane Dubrovnika je iznimno bitno saznati što Republika Hrvatska (odnosno aktualna Vlada RH) zahtijeva od potencijalnog kupca većinskog paketa dionica Hotela Maestral d.d.. Građanima Dubrovnika ne može biti svejedno hoće li budući vlasnik dodatno betonirati prostor ispod Petke, značajno povećavajući izgrađenost hotela, hoće li se dio objekata pretvoriti u privatne rezidencijalne objekte, kao što je to bio slučaj do sada kada su Hoteli Maestral d.d. prodavali svoje nekretnine, ili će se povećati kvaliteta hotelskog smještaja i time zadržati ili povećati broj radnih mjesta.

Ništa manje važno nije saznati radi li Vlada RH ustupke potencijalnom kupcu kada je riječ od dugu ove hotelske tvrtke prema Državnoj agenciji za sanaciju banaka (DAB).

Dubrovački SDP smatra da sve relevantne informacije o planu ulaganja i razvoja Hotela Maestral d.d. moraju biti javno objavljene, jednako kao i informacija o načinu podmirenja duga, a sve to prije donošenja odluke o prihvaćanju ponude. O svemu ovome u ovom trenutku javnost ne zna ništa.

SDP smatra da cjelokupna javnost treba pratiti tijek ove privatizacije i suprotstaviti se svakom pokušaju pogodovanja investitoru koji bi obezvrijedio hotelsku odnosno državnu imovinu, suprotno javnom interesu. Privatizaciji se ne protivimo i ne smatramo je lošom samoj po sebi, ali smatramo da odluke koje država donosi moraju biti od koristi cjelokupnoj, a posebno lokalnoj zajednici.

Do sada su objavljena tri natječaja za prodaju Hotela Maestral d.d., a cijena istaknute ponude  (prema procijeni imovine) od 2014. do 2017. je umanjena  za 54 milijuna kuna. Simptomatično je da se najpovoljniji uvjeti prodaje daju upravo u trenutku kada Hoteli Maestral d.d. poslovno rastu i kada se smanjuju kreditna zaduženja, što ranije nije bio slučaj. Sasvim dovoljno za skrenuti pozornost javnosti." - piše u priopćenju predsjednika dubrovačkog SDP-a Jadrana Barača.

DPP

Ovih dana svjedoci smo nove rasvjete postavljena na području Gornjeg Konala na Jadranskoj cesti D8. Novom suvremenom rasvjetom s pet rasvjetnih stupova i svjetiljkama s LED tehnologijom povećana je sigurnost stanovnika Tivatske, Sinjske i Ulice Marka Gjaje koji se koriste ovim izlazima na državnu cestu stoji na službenim stranicama Grada Dubrovnika. Potrebno je napomenuti da ovaj dio jadranske ceste D8 ima i pravilno označen pješački prijelaz sa svom ispravnom signalizacijom koja je postavljena prije par godina.

HSS Dubrovnik nema ništa protiv održavanja sustava i postavljanja nove javne rasvjete na području Grada Dubrovnik i njegove okolice koja pridonosi sigurnosti pješaka i vozača, ali mora ukazati na sustavno zanemarivanje i sustavno ignoriranje molbi stanovnika Jadranske ceste D8 na potezu Nuncijata- Hotel Adria – Vuletića vala.

Stanovnici ovoga dijela magistrale već duže vrijeme upozoravaju na opasnost po život stanovnika koji se kreću tim potezom, tri autobusne stanice bez rasvjete koje nemaju pješačku zebru nego veliki broj djece, mladih i starijih pretrčavaju neoznačenu cestu.

Ova dionica je bezbroj puta do sada bila u novinama i televizijskim prilozima gdje se apeliralo na važnosti i hitnosti da se postavi rasvjeta i pješačka zebra zbog velikog broja djece, mladih i starijih osoba. U ljetnom periodu svjedoci smo brojnih gostiju koji hodaju neosvijetljenim dijelom magistrale i pretrčavaju magistralu dovodeći u opasnost sebe i vozače. 

Toliko smo puta čuli od vladajućih Grada Dubrovnika da magistrala D8 spada pod Hrvatske ceste i da je Grad tu nemoćan, iako je pješačka komunikacija, kanalizacija i rasvjeta u nadležnosti Grada sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu!

Kako je moguće da pere ruke na predjelu Jadranske ceste D8 potez Nuncijata – Hotel Adria – Vuletića vala, a niti kilometar dalje potez Gornji Kono ima zebru i novu LED rasvjetu te se još javno Grad Dubrovnik pohvali na svojim stranicama novom rasvjetom? Zašto se namjerno zaobilazi i zapostavlja ovaj dio grada?

S obzirom da smo navikli da vladajući peru ruke od svega što njima nije u interesu ili nije njihovo biračko tijelo, HSS ovim putem poziva vladajuće Grada da prestanu ignorirati potrebe stanovnika ovog dijela grada. 

Uz minimalna ulaganja Grada moguće je osvijetliti dobar dio magistrale na ovome potezu, ulice na potezu Nuncijata – Hotel Adria – Vuletića vala koje izlaze tj imaju spoj sa magistralom D8 su Lopudska ulica, Ulica Đura Basaričeka, Majkovska ulica, Radnička ulica, Radnička ulica (nove zgrade) i Ulica Gornji Kono. Sve ove ulice imaju spoj sa magistralom te se lako može na vrh ulica postaviti nova led tehnologija ili stare rasvjetne stupove zamijeniti novima sa boljim osvjetljenjem! 

Pozivamo vladajuće Grada Dubrovnika da prestanu sustavno zanemarivati gorući problem stanovnika ovoga dijela i osiguraju adekvatnu rasvjetu i pješačku zebru za dobrobit djece i odraslih!

GO HSS-a Dubrovnik

Na današnjoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu zastupnici su raspravljali o potrebi ukidanja polugodišnjeg pomicanja sata predlaganjem izmjene Direktive 2000/84/EZ od 19. siječnja 2001. o ljetnom računanju vremena. Spomenuta Direktiva definira ljetno vrijeme kao razdoblje u godini tijekom kojeg se satovi pomiču za 60 minuta unaprijed u odnosu na ostatak godine, a takva praksa ujednačeno se provodi u svim državama članicama EU-a. Tijekom glasovanja zastupnici su uloženim amandmanima usvojili konačni tekst rezolucije kojom se poziva Komisiju da pristupi temeljitoj analizi Direktive i, ukoliko je potrebno, izradi prijedlog za njenu reviziju. Koje bi računanje vremena, zimsko ili ljetno više odgovaralo, tek će se utvrditi.

Tijekom listopada 2016. godine ured zastupnika Davora Škrleca proveo je istraživanje treba li takvu praksu zadržati ili prekinuti u Hrvatskoj, pri čemu se 85% ispitanika izjasnilo kako je potrebno ukinuti ljetno i zimsko računanje vremena navodeći štetne razloge poput zdravstvenih tegoba, problema u prometu i poteškoća pri izvršavanju svakodnevnih obaveza.

- Današnjom rezolucijom o ljetnom računanju vremena htjeli smo poslati snažan poziv Europskoj komisiji kako je došlo vrijeme da zaustavimo štetnu praksu pomicanja kazaljki na satu dvaput godišnje. U svrhu bolje regulacije, potrebno je ukinuti ili mijenjati zakone koji nemaju željeni učinak ili su čak štetni za mnoge građane. Brojne studije, uključujući i studiju koju je dao izraditi Europski parlament u listopadu prošle godine, nisu uspjele dokazati nikakve pozitivne efekte promjene sata, no utvrdile su negativne efekte na ljudsko zdravlje, poljoprivredu i sigurnost u prometu. Prednosti takve prakse su tek marginalne dok su negativne posljedice za zdravlje mnogo ozbiljnije nego što smo smatrali do sada. - rekao je Davor Škrlec iz kluba zastupnika Zelenih.

Prema nedavnim istraživanjima devet europskih sveučilišta, promjena vremena uzrokuje zdravstvene probleme za oko 20 posto Europljana. To uključuje prvenstveno umor, pospanost i dezorijentaciju, probavne smetnje, migrene i depresiju, kao i srčani udar. Neprirodna promjena ritma spavanja također može djelovati kao pokretač genetski uvjetovanih bolesti poput pretilosti ili dijabetesa, a velike probleme proživljavaju i osobe s autizmom.

- Europska komisija zanemaruje istraživanje negativnih utjecaja i odbija djelovati, tvrdeći kako države članice moraju napraviti prvi korak. Države članice, pak, tvrde da je Komisija odgovorna, što dovodi do stalnog prebacivanja odgovornosti. Je li potrebno pokrenuti europsku građansku inicijativu da se sakupi milijun potpisa građana pa da se tek tada u Europskom parlamentu i Komisiji ovo pitanje počne razmatrati kao važno pitanje, a ne kao nevažno kako pojedini zastupnici ističu. - poručio je zastupnik Škrlec povjernici za promet, Violeti Bulc, tijekom današnje rasprave na plenarnoj sjednici.

DPP

Dovršenim kriminalističkim policijskih službenika Policijske postaje Dubrovnik 28-godišnjak se sumnjiči da je tijekom noći 30./31. siječnja iz trgovine u Ulici Pera Rudenjaka u Dubrovniku otuđio preko 4 tisuće kuna.

Zbog sumnje da je počinio kazneno djelo krađe policija protiv osumnjičenog podnosi kaznenu prijavu nadležnu državnom odvjetništvu u Dubrovniku.

PU DNŽ

Vizualni identitet 69. Dubrovačkih ljetnih igara zaintrigirao je dubrovačku javnost. Dok neki ovo "pop art" rješenje smatraju banaliziranjem onoga što Igre predstavljaju, drugima je takav pristup zanimljiv i moderan. Portal Dubrovnikpress.hr pitao je gradske vijećnike Željka Raguža (DUSTRA), Mladena Gojuna (SDP), Terezinu Orlić (DDS) i Nikolinu Soko (HDZ) što oni misle o ovom rješenju.

Podsjetimo, plakat je izradio Maro Pitarević u suradnji sa studijem Šesnić&Turković. Intendantica Dubrovačkih ljetnih igara Dora Ruždjak Podolski za portal Dubrovnikpress.hr objasnila je kako se "rješenje igra poetikom neonskih natpisa i kako je takvo zato što Dubrovačke ljetne igre u ovom trenutku potiču raznovrsnost i raznolikost te sam plakat isto tako komunicira raznovrsnost i mobilnost ideja i miješanje tradicije inovativnog, kao i starog i novog".

Predsjednik DUSTRA-e Željko Raguž misli da je vizualni identitet 69. Dubrovčakih ljetnih igara promašen.
- Onako, početno gledajući, ono prije podsjeća na Revelin nego što bi ikoga podsjetilo na Dubrovačke ljetne igre. A onda još onaj broj "69" budi u ljudima svakakvu maštu. Još onako izveden s obzirom na cijeli vizualni identitet. Ipak, ono sve skupa nije loše napravljeno. Ali, devet od deset ljudi bi reklo da je to reklama za neki disco klub Revelin, a ne za Igre. Nemam ništa protiv samog vizualnog identiteta, ali mislim da je promašena namjena. - objasnio je Željko Raguž.

Gradski vijećnik SDP-a Mladen Gojun smatra da se trebalo ići klasičnijim pristupom.
- U odnosu na modernistički pristup, meni je to simpatično. Međutim, kad se tiče Dubrovačkih ljetnih igara, više sam za rješenje koje je tradicionalnije, klasičnije. Iskreno, nisam nešto posebno razmišljao o ovom vizualnom identitetu. Prihvaćam mogućnost da se to izvede modernistički, ali kad su Igre u pitanju, mislim da je klasičniji plakat bolji izbor. - rekao je Mladen Gojun.

Vijećnica DDS-a Terezina Orlić također je rekla svoje mišljenje.
- Ako je autor Pitarević želio pobuditi neko zanimanje i propitivanje javnosti, u tome je i uspio jer se o tome priča. Ako se plakat može tumačiti na različite načine, onda je autor plakata uspio u tome. Meni osobno, kad pogledam plakat, to upućuje na poruku da je večeras dobra predstava u nekom kabareu. Dakle, jedan kabaretski način. Osobno, ja sam "klasičar" i sklonija sam klasičnim rješenjima, ali nemam ništa protiv da svatko izražava svoja razmišljanja. Danas je svijet drugačije sazdan nego kad sam se ja rodila, ali kažem, mene ovo podsjeća na jedan program od mjesec dana u kabareu. - riječi su Terezine Orlić.

Gradska vijećnica HDZ-a Nikolina Soko smatra da je vizualni identitet uspio u svom naumu.
- Mišljenja sam da je plakat izazvao niz reakcija i uspio u naumu da se o njemu razgovara i raspravlja što i jest cilj dizajna vizualnih komunikacija. Dugi niz godina imali smo plakate koji su bili nekonfliktni, koji su bili nosivi kao sezonska urbana kozmetika, dok su s ovim plakatom za Dubrovačke Ljetne Igre 2018. godine ljudi počeli preispitivati značenje Igara kako na pojedinačnom planu, tako i na javnoj sceni. - rekla je Soko.

- Ono što mene osobno brine jest redikulizacija Dubrovnika, koja se događa u novije vrijeme, ne samo vezano za ovaj plakat, već i u znanosti,recimo kod niza autora koji se pokušavaju baviti Dubrovnikom i njegovom prošlošću, da bi zatim njihove tekstove čitali po svijetu i stranci, te sukladno tome stvarali sliku o nama. - objasnila je Nikolina Soko.

Na području obuhvata Urbanističkog plana uređenja "Tehničko-tehnološki blok Osojnik" danas će se izvoditi detaljni vodoistražni radovi - trasiranje podzemne vode, pišu iz gradske uprave.

"Osnovni cilj planiranog istraživanja je utvrditi kojoj zoni sanitarne zaštite pripada spomenuta lokacija. Istraživanje se obavlja u uvjetima visokih voda. Tom prigodom se traser-boja ulijeva u krš i njegovo podzemlje. Zbog svega navedenog, moguće je da se na izvorištima pitkih voda Palata i Ombla, pojavi traser-boja koja je u potpunosti neškodljiva za zdravlje i sigurnost ljudi." - napisali su iz gradske uprave.

DPP

Predsjednik Dubrovačke stranke Željko Raguž u priopćenju za javnost izrazio je nezadovoljstvo bordo platnika koje stoje na ulazu u svaku ulicu na Stradunu, ističući kako bi ih se trebalo zamijeniti materijalom od stakla ili pleksiglasa. Njegovo priopćenje donosimo u cijelosti.

"Nije nužno da svaka promjena znači pomak prema lošijem, kako to često u našoj zemlji biva. Ovaj put ćemo pričati o kozmetičkim promjenama koje su u biti redovito zastupljene u javnosti i predstavljene kao veliki pomaci, iako su puke marginalije, ali u našem dubrovačkom slučaju će te sitnice puno utjecati na izgled početaka ulica u povijesnoj jezgri stoga zaslužuju našu punu pozornost. O čemu je riječ?

Bordo platna, takozvane „strate“, stoje na zidu svake ulice i već smo se svi pomalo na njih navikli, iako ta rješenja nisu baš najbolja. Kada se otvori neki novi lokal, cijela strata mora u smeće kako bi na to mjesto došla nova strata s točnim informacijama. Pri jakom vjetru, podosta njih se raspara, a također ne sadrže ni ikone, tj. „toteme“ što koji objekt u pojedinoj ulici predstavlja.
Naime, mi znamo na hrvatskom pročitati i razumijemo što znači zlatarnica, galerija, slastičarnica i slično, ali naši strani posjetitelji to ne znaju i bez obzira na natpise, moraju ući u svaku pojedinu ulicu da vide što ona skriva. Staklena ili pleksi umjesto platnene strate je puno bolje rješenje jer se jednostavnije može izmijeniti ili nadodati objekt, simbol djelatnosti što koji lokal predstavlja, a također se na brojnim mjestima u gradu takva strata pokazala kao izdržljiva i zahvalna jer je otporna na sve vremenske uvjete, stoga nema razloga ne vjerovati da će se idealno uklopiti u vizure ulica grada možda i bolje nego prethodno rješenje.

Nadam se da ćemo kroz naredni rebalans proračuna osigurati sredstva da se navedeni projekt ostvari." - piše u priopćenju predsjednik DUSTRA-e Željko Raguž.

DPP

Gradonačelnik Grada Dubrovnik Mato Franković u pratnji suradnika - zamjenice Orlande Tokić, pročelnika UO za izgradnju i upravljanje projektima Srđana Todorovskog i ravnateljice Dječjih vrtića Dubrovnik Boje Milan Mustać obišao je danas radove na rekonstrukciji i nadogradnji vrtića.

Investicija je ukupno vrijedna 11.436.116,00 kuna s PDV-om, a uključuje dograđuju dva kata u nivou postojećeg prvog i drugog kata, dok je na prohodnom ravnom krovu predviđeno igralište. U okviru investicije izvest će se i novi pristupni put s Ulice Iva Vojnovića s parkiralištem, kao i novo krajobrazno uređenje. Završetak radova očekuje se za godinu dana.

Dječji vrtić „Palčica“ dobit će osam novih odgojno-obrazovnih grupa, a sveukupni kapacitet novog vrtića popet će se na 322 djece u 20 odgojno-obrazovnih grupa, što je u skladu s državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i naobrazbe.

Postojeća građevina služit će za smještaj 206 djece u 12 grupa; osam vrtićkih i četiri jasličke, dok se u novoizgrađenom dijelu predviđaju četiri grupe za djecu jasličke dobi te četiri za djecu vrtićke dobi, što je ukupno 116 djece.

Gradonačelnik Mato Franković kazao je kako je ovo prva velika investicija u kapacitete predškolskog odgoja.
– Cilj je postizanje svih pedagoških standarda, a za to je potrebna gradnja novih ili nadogradnja postojećih vrtića. Zato ćemo nastaviti i dalje sa sličnim projektima. Očekujemo novi vrtić u Mokošici i brojne druge projekte koji su predviđeni Proračunom. - rekao je gradonačelnik prilikom obilaska gradilišta.

- Radi se o nadogradnji dvije nove etaže. Kvadratura je oko 500 kvadrata po etaži, uz dječje igralište na krovu. Dobivamo i novi ulaz u vrtić i 10 novih parkirališnih mjesta. - rekao je pročelnik novoustrojenog Upravnog odjela za izgradnju i upravljanje projektima Srđan Todorovski, dok je zadovoljstvo projektom izrazila i ravnateljica javne ustanove Dječji vrtići Dubrovnik Boja Milan Mustać.

Radove izvodi zajednica ponuditelja sastavljena od tvrtki Lapad graditelj, Apsida inženjering, Adi tehnika, Cvijeta nekretnine uz nadzor tvrtke IGH.

DPP

Osnovna pretpostavka razvoju turizma na udaljenijim područjima Dubrovačko-neretvanske županije jest određena „točka interesa”, nešto što će privući turiste, a u slučaju Stona to je zasigurno bogata kulturna baština. No, nema baštine bez baštinika, pa je u smislu održivog razvoja bitno razmišljati i o ljudima koji će na tom prostoru živjeti i raditi, a potencijala, kada govorimo o Stonu i Pelješcu, itekako ima. – zaključak je javne tribine pod nazivom „Kulturna baština kao paradigma održivog razvoja”, koja je u sklopu EU projekta „Povijest na zrnu soli” održana jučer u Stonu.

Ovom su prigodom prvi put prikazana i dva filma Turističke zajednice Općine Ston nastala kroz projekt, „Povijest na zrnu soli” i „We live it. You will love it! Visit Ston”.

Okupljene u tvrđavi Kaštio uvodno je pozdravio načelnik Općine Ston Vedran Antunica, naglašavajući važnost projekta „Povijest na zrnu soli” za budući razvoj Stona, ističući kako su, osim što će se pojedini prostori obnoviti, važni i programi koji će se osmišljavati i u njima odvijati.

Znanstveni savjetnik i voditelj Područnog centra Dubrovnik Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, dr. sc. Vinicije Lupis, govorio je o kulturnoj baštini Stona, stavljajući naglasak na bitne elemente poput Stonskih zidina ili Solane, kulturoloških i društvenih dostignuća ovdašnjih stanovnika tog vremena te značajnih primjera u kontekstu hrvatske povijesti umjetnosti koji se nalaze u Stonu.

Govoreći o ponudi koja, u smislu održivog razvoja, prati kulturnu baštinu, voditeljica Službe za gospodarstvo Ureda državne uprave u Dubrovniku Stane Đivanović istaknula je kako na ovom prostoru postoje odlični preduvjeti za daljnji razvoj turizma – od ponude ruralnih gospodarstava, vinarija, marikulture, prirodnih bogatstava, a sve čini dobru bazu za razvoj kompletnog turističkog doživljaja.

Pročelnik UO za turizam, pomorstvo, poduzetništvo i energetiku Dubrovačko-neretvanske županije Ivo Klaić na javnoj je tribini istaknuo kako Ston posljednjih nekoliko godina doživljava značajnu pozitivnu transformaciju i može biti primjer kako se razvijati u turističkom smislu.

- Svijest o ruralnom razvoju sve je veća, imamo lokalitete kao poligone budućeg razvoja i priču koja privlači turiste. – kazao je Klaić.

U raspravi koja je uslijedila stanovnici su govorili o aktualnim pitanjima i izazovima s kojima se susreću živeći s kulturnom baštinom te stavili naglasak na povezivanje turizma i poljoprivrede.

Nositelj projekta „Povijest na zrnu soli” je Općina Ston, a kao partneri sudjeluju Turistička zajednica Općine Ston, Društvo prijatelja dubrovačke starine, Regionalna razvojna agencija DUNEA, Župa sv. Vlaha – Ston i privatni poduzetnik Natura Dalmatia.

Ukupna vrijednost projekta je 61.65 milijuna kuna, ukupni prihvatljivi troškovi 56.62 milijuna kuna, od čega su 85 posto bespovratna sredstva u iznosu od gotovo 48 milijuna kuna. Sufinanciran je u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Kroz projekt je planirana rekonstrukcija, uređenje i opremanje pojedinih povijesnih lokaliteta u Stonu te njihova turistička valorizacija.

[youtube url="https://www.youtube.com/watch?v=Rpr981MnIcg"]

[youtube url="https://www.youtube.com/watch?v=NOz9aXMR6XE"]

DPP

Sveti Vlaho i Dubrovnik u riječi i glazbi dubrovačkih autora naziv je koncerta koji će se održati u petak u crkvi Male braće. Nastupit će Dubrovački simfonijski orkestar i Mješoviti Zbor Libertas te klape Subrenum i Kaše, a koncertom će ravnati Slobodan Begić i Viktor Lenert. Početak koncerta je u 20 sati, a ulaz na koncert je besplatan.

Program koncerta sastoji se od skladbi dubrovačkih skladatelja i skladatelja koji su djelovali u gradu i bili inspirirani njime, kao što su Luka Sorkočević, Josip degl'Ivellio, Jordan Kuničić, Mario Nardelli, Krešimir Magdić, Vicko Dragojević i drugi. Stihove Luka Paljetka i tekst Davora Mojaša prenijet će Sebastijan Vukosavić te zajedno s ostalim izvođačima upriličiti veliku glazbenu priču posvećenu svetom Vlahu.

DPP

Umjetnička galerija Dubrovnik s velikim zadovoljstvom najavljuje predavanje istaknutog teoretičara fotografije Rolfa Sachssea u subotu, 10. veljače u 19 sati u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik uz prisustvo fotografa Ahmeta Ertuğa. Predavanje će biti na engleskom jeziku.

Rolf Sachsse jedan je od autora tekstova kataloga aktualne izložbe turskog fotografa Ahmeta Ertuğa pod nazivom „Točka iščeznuća“, koja je otvorena sredinom prosinca.

U tekstu pod naslovom „Non plus ultra“ što znači „bolje ne može“, Sachsse je čitateljima ponudio uvid u očaravajući svijet Ertuğovih fotografija. Prijedlog Rolfa Saschssea da održi predavanje o fotografiji arhitekture posebno je važan jer upravo arhitektura čini Dubrovnik tako jedinstvenim. Najjednostavnija definicija fotografiju arhitekture definira kao fotografsku formu koja koristi zgrade i ostale strukture kao glavni subjekt. Iako postoje raznorazne definicije i klasifikacije, dvije najjednostavnije i najčešće podjele su na fotografiju arhitekturu interijera i eksterijera.

Izložba Ahmeta Ertuğa u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik otkriva nam da je Ertuğ po struci arhitekt. To je najvidljivije u detaljima njegovih fotografija i afinitetu prema simetriji kojim je fotografirajući najreprezentativnije interijere povijesnih građevina u svijetu privukao pozornost javnosti. Nakon što je 1974. diplomirao arhitekturu u Londonu, Ertuğ je nastavio raditi na području arhitekture, istovremeno snimajući fotografije starih spomenika i autohtonih naselja poput onih u Iranu. Njegova predanost fotografiji dogodila se nakon što je primio prestižnu stipendiju Zaklade Japana za fotografije tradicionalne japanske arhitekture. Nakon iskustva na Dalekom istoku, Ertuğ nastavlja pratiti putove fotografije snimajući fotografije nekih od najzanimljivijih arhitektonskih dostignuća europske povijesti umjetnosti, od crkava, knjižnica i paladijanskih vila do opernih kuća.

Rolf Sachsse održat će predavanje o fotografiji arhitekture kao žanru i predstaviti Ertuğovu fotografiju omogućujući tako publici da na potpuno drugačiji način doživi i razumije njegovu fotografiju.

Sachsse je poznati teoretičar fotografije kojeg su u Kölnu obučili Karl-Hugo Schmoelz i Walde Huth. Usavršivši se u fotografiji oglašavanja, fotografiji arhitekture i industrijskoj fotografiji, Sachsse je nekoliko godina radio na ovim poljima kako bi mogao financirati daljnje studiranje. Studirao je povijest umjetnosti, istraživanje komunikacija i njemačku književnost u Münchenu i Bonnu. Doktorirao je 1983. godine na temi „Povijest fotografije arhitekture u Njemačkoj od 1900. do 1975.“

Kasnih sedamdesetih, Sachsse je radio kao voditelj kampanje za očuvanje zgrada čiji je interijer iz 19. stoljeća. Od 1975. do 1990. godine djelovao je kao umjetnik, fotograf, kustos i kritičar. Od 2004. godine predaje Povijest dizajna i Teoriju dizajna na fakultetu Saar University of Fine Arts u Saarbrückeu.

Napisao je više od 40 knjiga i oko 300 eseja na temu povijesti fotografije, dizajna, arhitekture i nove glazbe.

UGD