Kao novi direktor Zračne luke Dubrovnik Frano Luetić, ne da ima moju podršku, kao što sam i ja imao njegovu kad sam ovdje došao, nego ću mu na raspolaganje staviti sve moje kapacitete kako bi bio dio tima koji će ostvarivati nove uspjehe u Zračnoj luci. - kazao je sada već bivši direktor Zračne luke Dubrovnik Roko Tolić na konferenciji za novinare koju je održao s novim direktorom Franom Luetićem, koji će na čelu ZLD-a, prema odluci Vlade, a potom i Skupštine ZLD-a održane na Kandeloru, biti narednih šest mjeseci.

Budući da je poslovanje ZLD godinama uspješno, Tolić novinarima nije želio obrazložiti razloge njegove smjene, tek je istaknuo kako je legitimno pravo Vlade imenovati nove ljude.

- Procjena je takva. Nekad nije loša promjena kad je u pitanju iskustvo. Mi smo napravili jednu rošadu u svom timu i apsolutni poštujemo odluku Vlade i Skupštine zračne luke. - rekao je Tolić.

Istaknuvši kako je i sam čuo priče da je smijenjen zbog netransparentno provedenih javnih nabava, Tolić je kazao kako su eventualne pogreške bile proceduralne naravi.

- Te su pogreške zapravo plaćanje danka nekome tko je pionirski krenuo u EU projekte kada nitko u Hrvatskoj nije znao što je to, kada o tome u RH nije bilo kvantua znanja bez obzira što smo sve radili u sinergiji s resornim ministarstvom. Na ukupni iznos ugovorenih sredstava imamo nešto malo manje od četiri posto korekcija koje su ukalkulirane u rizik ulaska u ovaj posao. Projekt ni jednoga trenutka nije stao niti je premašio svoj financijski okvir. - kazao je Tolić.

Na koje će radno mjesto biti raspoređen nakon što je smijenjen s mjesta direktora ZLD Tolić nije želio otkriti. Tek je istaknuo kako će o tome odlučiti novi direktor Luetić.

- Ne mogu vam to još reći. Procedura je takva da ni novi direktor još nije potpisao svoj ugovor. Kad ga potpiše on će najbolje znati koje ljude želi u svom timu, u menadžmentu, to je njegova odluka i kak agod ona bila, kao što sam već rekao, ja ću sve svoje kapacitete usmjeriti ka tome da nastavimo ići ka uspjehu. - kazao je Tolić.

Zahvalivši Toliću na njegovim postignućima, Luetić je uvodno kazao kako je u dubrovačkoj Zračnoj luci već 44 godine, još od studentskih dana.

- Od 1974. godine sam išao pomalo naprijed i nikad nisam bio glavni direktor i evo dočekao sam na koncu karijere da i to budem i ponosan sam na to. Od tih svih mojih godina ne sjećam se niti jedne godine da se ovdje nije nešto radilo, stalno se nešto ulagalo i nije bilo lako. Kad je u pitanju promet, od '91. kad smo nakon Domovinskog rata krenuli od nule, doveli smo ga na 2,3 milijuna putnika i to je respektabilna brojka. - kazao je Luetić, istaknuvši kako je ZLD u proteklih 27 godina rijetko bilježila pad prometa.

Istaknuvši kako se nada opravdati povjerenje koje je od Vlade i lokalne zajednice dobio imenovanjem za direktora ZLD-a Luetić je kazao kako će i 2018. kad je u pitanju poslovanje biti jednako uspješna. Kad su u pitanju nove kompanije čiji će zrakoplovi slijetati na pistu ZLD-a, Luetić je najavio zrakoplove FlyDubai.

- Najinteresantniji je FlyDubai čiji će zrakoplovi slijetati već koncem ožujka. Četiri puta tjedno će letjeti za Dubai, Najavili su i letove za Tivat. Bit će poteškoća s provođenjem uredbe prema kojoj se sve putovnice moraju skenirati jer mogle bi se stvarati gužve, ali mi već sad u suradnji s policijom tražimo rješenje kako bismo taj proces ubrzali. To skeniranje putnih isprava najviše će se odraziti na odvijanje cestovnog prometa na graničnim prijelazima. - rekao je Luetić.

Inicijativni odbor Zajednice sportova Općine Župa dubrovačka osnovan je na 4. sjednici Općinskog vijeća Općine Župa dubrovačka, a u svrhu pokretanja postupka osnivanja Zajednice sportova Općine Župa dubrovačka.

S tim u svezi Inicijativni odbor Zajednice sportova upućuje poziv svim sportskim klubovima, ustanovama, udrugama, društvima, pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju sportsku djelatnost, sa sjedištem na području Općine Župa dubrovačka da dostave svoje Programe rada i financijske planove za 2018. godinu radi prikupljanja podataka potrebnih za osnivanje Zajednice sportova te mogućeg uvrštavanja u Proračun Općine župa dubrovačka odnosno u Proračun Zajednice sportova.

Za sufinanciranje iz sredstava Proračuna Zajednice sportova svi zainteresirani svoje programe i projekte dužni su prijaviti na propisanim obrascima, a iste mogu preuzeti na službenim stranicama Općine Župa dubrovačka www.zupa-dubrovacka.hr .
Podaci moraju biti ispunjeni isključivo na računalu, a potom ovjereni potpisom i pečatom od strane osobe ovlaštene za zastupanje.

Prijedlozi programa mogu se dostaviti najkasnije do 09. veljače 2018. osobno ili poštom na adresu:

OPĆINA ŽUPA DUBROVAČKA
Jedinstveni upravni odjel
Vukovarska 48
20207 Mlini

s naznakom: DOSTAVA PODATAKA ZA ZAJEDNICU SPORTOVA OPĆINE ŽUPA DUBROVAČKA

Prijedlozi programa koji ne budu pripremljeni s potpunim podacima, kao i prijedlozi koji se ne dostave u zadanom roku odnosno ne zadovoljavaju navedene uvjete, neće se razmatrati niti uvrstiti u Proračun Zajednice sportova.

Općina Župa dubrovačka

Spuštanjem barjaka ispred parčeve crkve zatvorena je 1046. Festa svetoga Vlaha. Svečev barjak spustili su ovogodišnji festanjuli Ivo Mazavac i Nedjeljko Zelen.

Okupljenom puku obratio se rektor crkve sv. Vlaha don Toma Lučić. Zahvalio se svima koji su "omogućili ovu svečanu i lijepu Festu kakva je bila."

- Vratimo se u školu naših starih. Lijepo je ići ukorak s vremenom, ali je lijepo i stati, okrenuti se. Gledajući tim pogledom izbliza vidimo detalje, a ako pogledamo iz daljnjega, vidimo cjelinu. Kad je pitanje Dubrovnika, ta cjelina iz naše prošlosti je takva da je teško u današnje doba doseći taj nivo kulture, dobrote i ljudskosti. - rekao je don Toma Lučić.

[youtube url="https://youtu.be/EmsNdGCNeHA"]

- Ovih dana smo slušali jednog gospara koji je opisao dokumente u kojima se govori o pogledu na Dubrovniku iz dubrovačkog zaleđa pa je nađeno puno dokumenata i ugovora u kojima stoji da su dubrovački gospari, trgovci i zanatlije iz zaleđa dobavljali mladiće, djevojke i odrasle ljude sebi u službu na rad. Kad se čitaju ti ugovori, zapanjujuće je na što su se oni obvezivali. Danas toga nema. Naime, uz sve ono što se jedan majstor obvezivao dati naučniku, naglašeno je napose da ga je dužan poučavati dobrim manirama, skladnom i pristojnom vladanju i naučit ga onome što je dobro i potaknut ga da to širi i govori dalje. Onda bi mu meštar dao diplomu i isplatio mu sve što je on radio. - kazao je.

- Danas dolaze mladi ljudi iz Hrvatske u naš Grad. Dobiju li oni to isto kao oni u 14., 15. i 16 stoljeću? Odlaze li s tim istim alatom i zanatom što su ga naučili? Potreba se nama vratiti unatrag, prelistati staru povijesti pokušati vratiti kvalitetu ljudstva, ali i kršćanstva koju nas je naučio sveti Vlaho i tako svjedočiti onome što je Dubrovnik nekad bio. Želim da Dubrovnik nadiđe ono što smo prije znali i umjeli, iako je to teško. Da bude mjesto gdje se skladno i lijepo s drugim ljudima živi. Ovo nam je ostavio sve u amanet sveti Vlaho. On je to donio ka nama kad je izabrao ovaj Grad za svoj Grad i želimo da nam pomogne sačuvati ga kako bi ga predali generacijama koje dolaze iza nas. Neka nam u tome pomogne sveti Vlaho i živio nam sveti Vlaho. - rekao je rektor crkve svetoga Vlaha don Toma Lučić.

[youtube url="https://youtu.be/4R_vPH4YS2k"]

Obnavlja se uzletno-sletna staza u Zračnoj luci Dubrovnik. Naime, ona se obnavlja uz projekt "Razvoj Zračne luke Dubrovnik". Uzletno-sletna staza je izgrađena 1962. godine i ozbiljna oštećenja pretrpjela je u Domovinskom ratu. Nije bila ozbiljnije sanirana te je sad trenutak da uz ovaj projekt, koji obuhvaća i druge infrastrukturne zahvate, obnovi.

Pomoćnik glavnog direktora i direktor projekta Razvoj Zračne luke Dubrovnik Luko Vuletić rekao je više o radovima.
- Trenutno se radi na milijun metara kvadratnih, ostalo je još posla da bi se pista dovela u stanje koje zahtijevaju svjetski standardi. Radovi moraju biti gotovi do 15. ožujka, kad će ovaj dio piste biti pušten u funkciju. Rubna staza završit će se do 15. svibnja. - rekao je Vuletić.

- Radi se o najvećem gradilištu u Hrvatskoj, uz obnovu pruge na dionici Dugo Selo-Križevci. No, jedini smo projekt koji ide u zadanim okvirima. Značit će obnova cijele ZL Dubrovnik jako puno ovom kraju. Najvećim dijelom u socijalnom karakteru zbog svih zapošljavanja. Ljudi će imati gdje raditi. Mi gradimo 30, 40, 50 godina unaprijed i više neće biti potrebni ovakvi zahvati. - pojasnio je Vuletić.

Zbog ovih radova uzletno-sletna staza na koju se sad slijeće je skraćena. Vuletić kaže da to nije utjecalo na to što neki avioni zadnjih dana nisu mogli slijetati.
- Pista je dovoljno duga da bi svi zrakoplovi mogli slijetati. Kroz ovaj projekt dobit ćemo instrumentalnu proceduru za slijetanje gdje će po prvi put zrakoplovi moći instrumentalno slijetati, a do sada su mogli samo vizualno. Dakle, sad će moći i po noći. - dodao je Vuletić.

- Što se tiče vjetra, uvijek će biti malo problema jer je na području koje je takvo kakvo jest. Po nekoj manjoj ili normalnoj buri će se moći slijetati, ali po velikoj buri i ptice idu pješke! - kroz smijeh je kazao Vuletić.

Prva faza projekta – izgradnja zgrade putničkog terminala, vrijedna 476 milijuna kuna, službeno je završena lani u svibnju, a druga faza vrijedna 900 milijuna kuna treba biti završena do travnja 2019. godine.

Nakon što je netko u noći 18. siječnja zapalio automobil, „audi A6”, predsjednika dubrovačkog HNS-a Miha Obradovića, danas je utvrđeno da je netko pokušao zapaliti i stranačku „volkswagen” „bubu”, koju je u kampanji koristio kandidat HNS-a za gradonačelnika Dubrovnika Valentin Dujmović.

Policija je u slučaju automobila Miha Obradovića utvrdila kako se radi o podmetnutom požaru, iako je on sam prvo sumnjao na kvar, a zahvaljujući brzoj intervenciji Obradovićev „audi” nije izgorio te je zabilježena manja materijalna šteta.

Danas je također izvršen očevid na „bubi” koja je parkirana na Glavici Babinog kuka, što je za Dubrovnikpress.hr potvrdio i predsjednik HNS-a Dubrovačko – neretvanske županije Valentin Dujmović.

Sumnja se da je požar na „bubi” netko pokušao podmetnuti iste noći kada je zapaljen i automobil Miha Obradovića, ali kako se stranačka „buba” rijetko koristi do danas nitko nije primijetio oštećenja na blatobranu što je mjesto gdje je zasad nepoznati počinitelj pokušao zapaliti automobil, ali nije uspio raspiriti vatru ili je ometen u toj radnji pa je nije završio.

- Slučaj je prijavljen dubrovačkoj policiji te je izvršen očevid, vidit ćemo što će rezultati očevida pokazati pa zasad ne bih ništa više komentirao osim što bih naglasio da ozračje u kojemu se nalazimo u proteklom razdoblju nije ugodno. - kazao je za Dubrovnikpress.hr Valentin Dujmović.

Stranačku "bubu" u kampanji je koristio kandidat za gradonačelnika Dubrovnika Valentin Dujmović, foto: Vedran Salvia/Dubrovnikpress.hr

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv raka želimo naglasiti važnost podizanja svijesti o raku, koji je među vodećim uzrocima smrti u Hrvatskoj i koji prerasta u vodeći javno-zdravstveni problem, a za kojeg je potrebno pronalaziti nova rješenja za pozitivne promjene koje su nam nužne.

To je bolest koja traje 365 dana u godini, bolest koja zahtijeva promicanje mogućih načina prevencije, dijagnosticiranja i liječenja te povećanje kvalitete života oboljelih. To u ime oboljelih treba tražiti od svih, i od pojedinaca, i od Vlade, jer svaka osoba, organizacija i zajednica pojedinačno mogu dati svoj doprinos u borbi protiv raka.

Kvaliteta života osoba koje su preživjele malignu bolest nije ista kao prije bolesti, također nije usporediva ni s kvalitetom života osoba koje nisu imale iskustvo maligne bolesti. Samo oni koji vode bitku s malignom bolešću te koji su je prebrodili i pobijedili znaju s čime su se nosili tijekom svoga liječenja.

Ovom prilikom na Međunarodni dan borbe protiv raka želimo ukazati na važnost prevencije i rane dijagnoze koje su najvažniji čimbenici u borbi protiv raka te potaknuti što veći broj građana da aktivno sudjeluju u očuvanju i unaprjeđenju svoga zdravlja te ih potaknuti na preventivne preglede, odnosno da se odazovu pozivu Nacionalnih programa za rano otkrivanje raka dojke, debelog crijeva i vrata maternice.

Resornom ministru poručujemo, kad već govori da ne mogu sva bolesna djeca dobiti lijekove i da nema čarobni štapić, neka se onda makar angažira u smjeru daljnjeg osnaživanja i proširivanja nacionalnih programa prevencije i ranog otkrivanja malignih bolesti kako bi se povećale šanse u dobivanju bitki sa zloćudnim bolestima.

Trebamo se kretati u smjeru da kao društvo radimo na poboljšanju kvalitete života osoba koje se dugotrajno liječe od malignih bolesti. Sredstava će za skupe lijekove i skupe medicinske procedure uvijek nedostajati zato inzistiramo na preventivi. Svatko od nas, pojedinačno ili kao zajednica, može dati svoj doprinos u borbi protiv raka kako bi se prijevremene smrti od raka smanjile.

Savjet za obrazovanje, zdravlje i socijalnu politiku
GO SDP Dubrovnik

Stolice na misi održanoj uz Festu svetoga Vlaha bile su rezervirane. Tako je točno pisalo tko će gdje sjesti, od lokalnih vlastodržaca pa sve do, recimo, ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek.

No, da to ne bi bilo sve, generalni vikar Dubrovačke biskupije don Hrvoje Katušić posebno je pozdravio sve te, valjda posebno ugledne osobe iz gradskog i hrvatskoj političkog života, odnosno crkvene veledostojnike. Ti, "uglednici", a njih zaista nema potrebe pisati bez navodnih znakova jer se na misama po ničemu ne bi trebali razlikovati od običnog puka, tako su imali mjesto u prvom redu. Eto, i čast da im se spomene ime. Išlo se tu do tolikih krajnosti, da su se spominjali i zamjenici, vijećnici, a idući put možda i tajnice dođu na red, eto prijedloga, nemojte ih sljedeći put zaboravit. Sve to valjda da se nitko ne bi osjetio zanemarenima.

Kao da se otvara nova kvartovska kladionica ili festival lakih nota, a ne da se održava misa uz Festu svetoga Vlaha, koji nije samo dubrovački vjerski patron, nego i dio sve dubrovačkog identiteta, koji bi upravo trebao počivati na jednakosti.
U svakom slučaju, put crkvenog i političkog očito je davno trasiran pa jednakost eto ne stanuje na svetkovinama koje se upriličuju uz obrede svečevog štovanja. Recimo još i da su samoimenovani redari zabranjivali onima koji nisu zauzeli svoja mjesta da se približe prvim redovima. Kako valjda ne bi smetali.

Smetali misi ili spomenutim uglednicima?

U svakom slučaju, odgovor na to hipotetsko pitanje suvišan je, posebno sve dok se hrvatskoj Crkvi često zamjera pravo ekskluziviteta, odnosno premalenu otvorenost ka puku. Vrijedi to valjda za sve one, osim za političare, gdje je tako utvrđen jedan sasvim lijep sklad duhovnoga i svjetovnoga, pa jedni s drugima idu taman ruku pod ruku po trasi ove utabane trule dionice.

Na koncu, sve to skupa "nus" je dodatak priči kako se premalo razmišlja o otajstvu kao osnovnom Kristovom nalogu o zajedništvu, kojega tako ne može biti sve dok se za taj sveti događaj u prve redove ne budu birali oni tobože viđeniji gosti.

[youtube url="https://www.youtube.com/watch?v=EDazl9Q3BXc"]

Uz zatvaranje Feste, na Gorici svetoga Vlaha služena je misa, koju je predvodio predsjednik Hrvatske biskupske konferencije i zadarski nadbiskup msgr. Želimir Puljić.

- Crkva u Hrvata slavi Dan života. Prije 22 godine hrvatski su biskupi, poput drugih naroda, odlučili jedan dan u godini posvetiti temi života i odredili su neka to bude prva nedjelja u veljači. Upravo stoga ovim slavljem posebnoga dana Crkva želi podsjetiti da je čovjekov život u krizi i opasnosti. A naše okruženju pomalo se pretvara u "kulturu smrti", kako je otvoreno zborio, opominjao i ponavljao sveti Ivan Pavao II. A život je dar Božje ljubavi. Zbog toga štovatelji sv. Vlaha, liječnika i Parca, promiču kulturu života. Oni se u tom vidu tijekom prošlih stoljeća nisu umarali graditi brojne hospicije, orfanotrofije, bolnice i nahodišta, te razvijati osjetljivost za čovjeka, prirodu, okoliš i Boga Stvoritelja. - rekao je msgr. Puljić.

[youtube url="https://youtu.be/T3cU2rXtfkk"]

- Sveti Vlaho na vratima od Pila dočekuje goste i veli kako vjekovima bdije i čuva čeljad od bolesti grla i svakog drugog zla. S pročelja Katedrale elegantni i dalekovidni Parac gleda prema Lokrumu i morskoj pučini kako bi na vrijeme opazio primiču li se i opet neki novi Mlečani, Turci i Franćezi, koji bi ugrozili slobodu Grada. Eno ga i nad vratima negdašnje žitnice gdje pazi na ufićijale, tržnicu i gradsku sirotinju. A nad vratima Kneževoga dvora, u neposrednoj blizini današnje Gradske vijećnice, s uzdignutom rukom pozdravlja i opominje neka se sudbonosne političke odluke za Grad i pučanstvo, kao i svi društveni poslovi obavljaju mudro, s pažnjom i odgovornošću na dobrobit svih žitelja nekada slavne Republike. - riječi su msgr. Puljića.

- Svima je blizak i drag, jer je njihov Parac. A njegovi kipovi okrenuti pučini morskih valova, i nebeskih gromova i kiša, doimlju se kao kompas, gromobran i zaštita. - propovijedao je msgr. Puljić.

- Festa svetoga Vlaha je memorija stoljeća, pa svake godine uz ovu dragu svenarodnu festu sjećanja naviru. Srce se puni zahvalnošću za darovanu slobodu, a ruke sklapaju na molitvu za sreću i blagoslov Gradu, Domovini i narodu hrvatskom; za buduća proljeća i stoljeća koja dolaze. - zaključio je msgr. Puljić.

Misi su koncelebrirali generalni tajnik HBK mons. Petar Palić, generalni tajnik Dubrovačke biskupije don Hrvoje Katušić te župnik župe sv. Mihajla Lapad don Robert Ćibarić

V.S./Dubrovačka biskupija

Zbog izvođenja radova na uređenju – asfaltiranju Ulice Frana Supila u Dubrovniku ista će biti zatvorena za promet svih vozila, osim interventnih vozila i vozila stanara od utorka, 6. veljače sve do 28. veljače 2018. godine.

Radovi će se izvoditi u dvije faze. Prva faza obuhvaća dionicu od spoja s Ulicom Petra Krešimira IV pa do spoja s Ulicom Vlaha Bukovca, do se druga faza odnosi na dio od spoja s Ulicom Vlaha Bukovca do Gimnazije.

U vrijeme izvođenja prve faze radova (od spoja Ulice Frana Supila s Ulicom Petra Krešimira IV pa do spoja s Ulicom Vlaha Bukovca) promet dijelom obuhvata radova bit će potpuno zatvoren za promet svih vozila, osim interventnih dok će se na preostalom dijelu Ulice Frana Supila; od spoja s Ulicom Vlaha Bukovca pa do Vrata od Ploča, odnosno do izlaza s parkirališta "Tenis Tabor" promet odvijati dvosmjerno uz zabranu prometovanja teretnim vozilima i autobusima.

U vrijeme izvođenja druge faze radova (spoj s Ulicom Vlaha Bukovca – Gimnazija) promet tim dijelom bit će potpuno zatvoren za promet svih vozila, osim interventnih dok će na preostalom dijelu ulice biti omogućeno dvosmjerno prometovanje.

Tijekom obje faze radova na dijelu ulice Petra Krešimira IV, od Turističko-ugostiteljske škole do okretišta Viktorija, bit će omogućeno dvosmjerno prometovanje uz uporabu semafora.
Također, čitavo vrijeme trajanja radova sva vozila koja prometuju iz naselja Zlatni potok preusmjeravat će se prema Ulici Petra Krešimira IV, nadalje na Ulicu II. Dalmatinske brigade pa prema državnoj cesti D8.

Na navedenim ulicama postavit će se privremena prometna signalizacija pa molimo sve sudionike u prometu da kretanje prilagode prema privremenoj regulaciji prometa.

Grad Dubrovnik

Kroničar fra Vital Andrijašević (Dubrovnik, 1616. -10. VII. 1688.), koji je preživio veliki potres 1667. u Dubrovniku zabilježio je da je crkva Male braće bila iznutra gotovo sva obložena zlatom i vrlo skupocjenim slikama. Dva oltara, od njih 24, bila su salivena od srebra, a veliki su oltar resila dva reda srebrnih kipova, kojih je ukupno bilo 26.

Sve je to, kao i vrijednu knjižnicu s arhivom, uništio požar poslije potresa. Tada su izgorjele sve slike, od kojih su neke bile djela Tiziana, Rafaela, Caravaggia, kao i vrijedna djela dubrovačke slikarske škole (Dobričević i dr.).

Uništeno je i veliko slikano raspelo Paola Veneziana koje se nalazilo iznad velikog oltara. Kao uspomenu na njega samostan danas čuva njegov crtež, kojeg je naslikao Simon Parlaschi, a tiskan je u Bologni 1614. Od stare crkve sačuvan je samo portal, djelo braće Leonarda i Petra Petrovića iz 1498. koji se nalazi na gornjim vratima crkve.

U središnjem dijelu portala nalazi se Pieta (Marija s mrtvim Kristom). Gledajući prema portalu, s lijeve strane je kip sv. Jerolima, a s desne je kip sv. Ivana Krstitelja. Na vrhu je lik Boga Oca s knjigom. To je ono što je od potresa i požara poslije njega ostalo na vanjskoj strani crkve.

Također je od te katastrofe bila pošteđena sakristija. Nakon velikog potresa i požara crkva je bila neupotrebljiva, pa je slijedila njena obnova. U međuvremenu kao crkva služila je kapitularna dvorana, današnji muzejski prostor. Tek nakon četrnaest godina crkva je opet ušla u upotrebu, a i poslije toga desetljećima je uređivana i opremana oltarima i slikama.
U crkvi ipak postoji vrijedno umjetničko djelo čiji dijelovi potječu iz vremena prije velikog potresa. Riječ je o pet mramornih reljefa na propovjedaonici, za koje stručnjaci ocjenjuju da potječu iz 14. stoljeća. Zanimljivo je da je njihova ljepota, originalnost i posebno rijetka kombinacija likova, dugo vremena ostala od struke nezapažena.

Jedan od reljefa predstavlja i lik sv. Marije Magdalene, koja vrijedi i za zaštitnicu ljekarnika. Ta činjenica nedvojbeno upućuje na vezu franjevačke propovjedaonice s ljekarništvom, poslom kojim su se franjevci stoljećima u Dubrovniku bavili.

Fra Stipe Nosić

Nakon završetka mise na Gorici svetoga Vlaha, festanjuli, trombunjeri, barjaktari i ostali vjernici uputili su se do Grada gdje su svečev barjak spustili ovogodišnji festanjuli Ivo Mazavac i Nedjeljko Zelen čime je zatvorena 1046. Festa svetoga Vlaha.

Hodočasnike je na Boninovu dočekala Gradska glazba Dubrovnik te su se svi zajedno uputili u Grad. Djelić atmosfere povratka barjaka s Gorice svetoga Vlaha u Grad možete pogledati u fotogaleriji i video prilogu.

[youtube url="https://youtu.be/cLrKkdD8V4E"]

V.S.

Izložba "Karneval u Cavatatu" otvorit će se u u nedjelju, u 19 sati, u Kući Bukovac u Cavtatu.

Polazište izložbe je Bukovčeva slika Karneval u Epidaur nastala 1901. godine kao poklon novoosnovanom društvu Epidaurus, kojemu je Vlaho Bukovac bio jedan od utemeljitelja, te poruka Cavtaćanima i njihovoj djeci na nadilaženje međusobnih razmirica i suživot u slozi i ljubavi. Karneval u Epidauru, izložen u Bogišićevoj zbirci HAZU u Cavtatu, prva je poznata slika na kojoj su zabilježene cavtatske karnevalske svečanosti. U zbirci Kuće Bukovac čuvaju se skice, portreti u olovci, nekih od likova koje nalazimo na slici, i bit će predstavljeni ovom izložbom.

Također, na izložbi će biti prikazane fotografije Cavtaćana dvadesetog stoljeća, od 40-ih do 70-ih godina, koje bilježe dugu karnevalsku povijest kao i stari karnevalski kostimi. O pokladnim danima sačuvane su brojne priče koje žive i danas te su zabilježene, i putem muzejske aplikacije posjetitelji će, birajući njima zanimljive teme, imati priliku čuti izvorne kazivače.

Na otvorenju izložbe bit će predstavljeni karnevalski kostimi koje su izradili polaznici dječje likovne radionice u Kući Bukovac pod voditeljstvom Petre Kralj Fox, a cavtatska limena glazba odsvirat će prigodne karnevalske brojeve, oživljavajući i na taj način sliku Karneval u Epidauru i cavtatske pokladne običaje.

Audio i foto materijale sakupila je Petra Kralj Fox, Lucija Vuković i Helena Puhara obradile su dio koji se odnosi na djelo Vlaha Bukovca i pripremu materijala, a Anita Arbulić pripremila je materijale za tisak.

Autori likovnog postava su Petra Kralj Fox, Lucija Vuković i Helena Puhara.

Izložba ostaje otvorena do 15. travnja 2018.

DPP