Tjedan života i braka prvi put se održava na području Dubrovačke biskupije, a u svakom od šest dekanata jednoga dana u tjednu organizira se proslava Dan braka i obitelji. Tjedan je započeo proslavom u Žrnovu u Korčulanskom dekanatu u ponedjeljak, 5. veljače.

Proslava je započela okupljanjem obitelji, svećenika i biskupa u OŠ „Ante Curać-Pinjač“ u Žrnovu. Nakon dvije dječje recitacije i pjesme don Željko Kovačević, dekan Korčulanskog dekanata, je imao uvodni pozdrav. Uslijedilo je predavanje don Marinka Šljivića na temu „Dostojanstva braka i obitelji“. Bračni par Stijepo i Jelena Gleđ imali su svjedočanstvo o njihovom braku, poteškoćama i životu s Bogom. Poslije predavanja i svjedočanstva organizirana je procesija. Dubrovački biskup mons. Mate Uzinić blagoslovio je svijeće za obnovu bračnih zavjeta nakon čega su se svi uputili prema župnoj crkvi sv. Nikole u Žrnovu gdje je bila mogućnost za ispovijed.

Koncelebrirano misno slavlje predvodio je biskup Mate Uzinić, koncelebrirali su svećenici Korčulanskog dekanata, a pjevao je mješoviti zbor župe Žrnovo pod vodstvom s. Anite Sučić. U propovijedi je biskup Uzinić zahvalio svima na organizaciji susreta te pozvao obitelji na vjeru jednih prema drugima. Nakon propovijedi je obitelj Marka Bačić „Posinak“ iz Blata upalila svijeću s logom Susreta hrvatskih katoličkih obitelji koje će se ove godine održati u Splitu i Solinu od koje su upaljene ostale svijeće i ostalih bračnih parova. Potom je uslijedila obnova bračnih obećanja.

Pred kraj mise biskup Uzinić je podijelio uspomene ovogodišnjim jubilarcima, a to su: Jure Žaknić i Marija r. Farac iz Blata koji slave 60 godina braka; Tonči Franulović i Biserka r. Tulić iz Vela Luke koji slave 50 godina braka te Mišo Biliš i Valerija r. Pačarić iz Korčule i Ivan Tomašić i Snježana r. Puljić iz Smokvice koji slave 25 godina braka.

Nakon završnog blagoslova dubrovački biskup je svima ostalim parovima kojih je bilo više od 80 podijelio slike Svete Obitelji kao uspomenu na obnovu bračnih zavjeta i na prvu proslavu Dana braka i obitelji u Korčulanskom dekanatu. Ministranti su svima prisutnima također podijelili prigodne sličice s molitvama za obitelji koje je tiskao ured Korčulanskog dekanata. Nakon svega uslijedio je tratamenat u školi koje su pripremili župljani župe sv. Martina u Žrnovu.

Medijska grupa župe Blato

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković rekao je u ponedjeljak da Hrvatska gradi Pelješki most na svojem teritoriju, da gradnjom tog mosta nisu ugrožena prava BiH čak naprotiv, kako je naglasio, “sigurnosno ćemo osloboditi Neum i spojiti svoj teritorij pa će od toga imati koristi obje zemlje“.

Ministar Butković je na zamolbu novinara da komentira izjavu člana predsjedništva BiH i predsjednika SDA Bakira Izetbegovića o izgradnji Pelješkog mosta i osiguravanju otvorenog prolaza morem, ponovio da Hrvatska gradi most na svojem teritoriju i da nisu ugrožena prava BiH. Rekao je kako je gledao emisiju u kojoj je Izetbegović jučer gostovao (Nedjeljom u 2).

“Hrvatska gradi most na svojem teritoriju, on je 500 metara udaljen od crte razgraničenja koja se primjenjuje iako nije ratificirana u Saboru. Pregovori su vođeni još 2006. oko tehničkih karakteristika, visine mosta i širine plovnog puta upravo stoga kako bi BiH imala pravo na neškodljiv prolaz, tako da nikakva prava BiH gradnjom Pelješkog mosta nisu ugrožena, čak naprotiv, sigurnosno ćemo osloboditi Neum i spojiti svoj teritorij pa će od toga imati koristi obje zemlje“, rekao je ministar.

Istaknuo je da će se pitanje granice rješavati u dobrosusjedskim i bilateralnim odnosima, kao i uvijek, te da dovoditi u pitanje gradnju Pelješkog mosta s primjenom sporazuma koji se primjenjuje nije korektno.
Ministar Butković razgovarao je u ponedjeljak na Krku s čelnicima lokalne samouprave tog otoka i Primorsko-goranske županije o prometnim i lučkim projektima na otoku.

Na novinarsko pitanje o Facebook objavi Milijana Brkića, po kojoj bi volio da dođe vrijeme da HDZ i SDP argumentirano razgovaraju o budućnosti Hrvatske, Butković je rekao kako osobno razgovara sa svima, da je danas razgovarao s članovima različitih stranaka, sve za dobrobit Krka, te da treba razgovarati sa svima kad je u pitanju budućnost Hrvatske, piše Hina.

DPP

Jest da ih većina pučana ne voli niti vidjeti, niti čuti, posebice kad se svojim ponašanjem redovito tijekom crkvenih obreda uzvisuju od naroda i tako doslovce kontaminiraju Festu i naše običaje, no vlastodršcima je jako važno da im što više tih tzv. visokih uzvanika dođe na proslavu upriličenu uz Dan Grada.

Tim visokorangiranim hrvatskim političarima rijetko je kad mrsko spustiti se u Dubrovnik, neovisno hoće li u ljetnim toaletama zauzeti poziciju u svečanoj loži na otvorenju Dubrovačkih ljetnih igara ili u nešto toplijoj, ali ipak odjeći za specijalne prilike zauzeti mjesto ispred "tora" na otvorenju Feste svetoga Vlaha ili pak ono rezervirano na misi u prvom redu ispred kojeg je crveni, uzvanički tapit prostrt samo zato da im nogice ne zebu.

Svi oni vole prodefilirati Dubrovnikom. No, ove godine taj defile ostao je bez glavnih manekena, u Grad nije stigao nitko značajan. Ni predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović, ni premijera Andreja Plenkovića, ni veleposlanike, ni mnogih predstavnika prijateljskih gradova, nikoga od tzv. visokih uzvanika nije se moglo vidjeti ove godine na Festi.

Loše vremenske prilike ove su godine prvake s hrvatske političke scene omele u dolasku u Dubrovnik, barem se tako pravda gradonačelnik Mato Franković u jednom nacionalnom dnevnom listu. Navodi on kako je 70-tak uzvanika, među kojima i predsjednik Sabora Gordan Jandroković, bilo prisiljeno otkazati taj svoj dolazak u Dubrovnik. I taj je njihov nedolazak, konstatira u svojoj izjavi gradonačelnik, pokazao koliko je Dubrovnik odsječen i kako je teško do njega doći.

Eto Jandrokovićev nedolazak na Festu otvorio nam je nove vidike. Trebao je valjda Jandroković ne doći da bismo mi doznali da smo odsječeni.

No, razloge treba tražiti negdje drugdje. Naime, sudjelovanje na Festi ove godine nikome od te silne političke svite nije bilo zanimljivo. Izbori su prošli, a vlast je u Dubrovniku do idućih lokalnih izbora gotovo nesmjenjiva. Zaista nisu imali zašto doći. Nije sad vrijeme za družiti se s pukom, jer zaboravit će puk do izbora tko je bio, a tko nije, tko je što obećao i kakav je govor održao.

S izostankom svite izostala je prilika da gradonačelnik Mato Franković demonstrira tu svoju moć pa će tako od cijele Feste ostati zabilježen na fotografiji s mise na kojoj mu društvo u prvom redu pravi izaslanica predsjednice neprimjereno sjedeći prekriženih nogu. Ostaje zabilježeno i kako je gradonačelnika, europarlamentarku i svitu, pozicionirane ispred "tora" narod "zamolio" da se maknu jer od njih nisu mogli gledati otvorenje Feste.

Kad smo već kod otvorenja Feste, bivšem je gradonačelniku, onom kojem HDZ-ovci ne izgovaraju ime, polazilo za rukom u Grad dovesti u to vrijeme visokorangirane političare različitih političkih opredjeljenja i svjetonazora. Tako mu je npr. 2010. pošlo za rukom na Festu dovesti zajedno i tadašnju premijerku Jadranku Kosor i tadašnjeg predsjednika RH Stjepana Mesića. No, Andro Vlahušić je bio političar nešto drukčijeg kalibra, bio je široj javnosti zanimljiv.

Ah, da, došao je ove godine na Večeru od Kandelore Silvano Hrelja. Dođe svake godine čovjek nešto pojest. Inače, za one koji ne znaju, riječ je o iznimno značajnom političaru, predsjedniku ni manje ni više nego stranke penzionera, bez kojeg i koje bi Hrvatska vjerojatno propala u crnu rupu.

Zbirka poezija "Daljine zovu" Ante Bautovića predstavljena je večeras u prostorijama Udruge antifašista Dubrovnik. Knjigu su predstavili novinar i književnik Mato Jerinić, novinar Joško Jelavić i profesor književnosti Stojan Jančić. Sam autor, inače 93-godišnjak nije mogao doći. Naime, kako je objasnio Jerinić, "izdaju ga noge".

Bautović je rođen na Pelješcu 1925. godine. Sa 17 godina pridružio se partizanima. Završio je pravni fakultet, a dugi niz godina se bavio novinarstvom. Iza Bautovića je 12 zbirki poezije s ukupno oko 400 pjesama.

Jerinić, koji se s Bautovićem često druži, rekao je da mu je autor rekao kako mu je ovo zadnja zbirka poezije. Inače, Jerinić je ovom prilikom čitao Bautovićeve stihove.

Stojan Jančić je dodao "kako je Bautović vješt stihotvorac koji rimuje stihove kao da je prošao sve profesionalne škole".

- Literatura Ante Bautovića je od trajne vrijednosti, iako je cijeli život radio neprimjetno. Danas se javljaju koje kakve zbirke i zbirčice početnika, kojima se tako malo "eros" podigne i uzbudi, Ante ostaje vjeran onome što je suština njegovog stvaralaštva. To je pomalo sumorno raspoloženje, koje ne ide u dubinu mraka, već nalazi iskricu ljepote i zanosa. Kao i iskru žudnje za životom koliko god traje. Tematika mu je zavičaj, Pelješac, ljubav, Grad... Interesantno je da, iako već duže vrijeme ne boravi u svom kraju, uvijek se u sjećanjima i pjesama tom rodnom kraju vraća. - riječi su Stojana Jančića, koji je dodao "da se u poeziji Bautovića mogu pronaći i tragovi Ujevića".

Novinar Jelavić poručio je "kako su mu se mnoge od pjesama Bautovića svidjele".

- Njegov opus je vrlo bogat. Ali, nažalost počeo je pisati u poznim godinama. Šteta što se posla nije uhvatio kad je bio mlađi... Možemo zahvaliti činjenici da je ipak na vrijeme počeo pisati pjesme, svojim pjesništvom nas je obogatio, a obogatio je i Dubrovnik. - objasnio je Jelavić.

Ova poetska večer održana je uz redovito druženje dubrovačkih antifašista svakog prvog utorka u mjesecu.

[youtube url="https://youtu.be/ueumMQ9FkVg"]

V.Salvia

Jučer, oko 18,30 sati u mjestu Prijevor u blizini Dubrovnika došlo je do sukoba između dvije muške osobe u dobi od 25 i 55 godina u kom sukobu je stariji muškarac zadobio teže tjelesne ozlijede.

Zbog zadobivenih ozljeda 55-godišnjak je zbrinut u dubrovačkoj bolnici dok je 25-godišnjak uhićen i nad njim je u tijeku kriminalističko istraživanje.

PU DNŽ

Državna uprava za zaštitu i spašavanje započela je proces modernizacije sustava za uzbunjivanje, završena je prva faza radova na uspostavi novog sustava za uzbunjivanje stanovništva te će se dana 8. veljače vremenu od 11 do 12 sati na području Grada Dubrovnika vršiti ispitivanje pojedinih sirena u više navrata, a zatim i cijelog sustav za uzbunjivanje, piše pročelnica Područnog ureda za zaštitu i spašavanje Dubrovnik Ana Miličić Kordić-

Inače, da sustav za uzbunjivanje u Gradu Dubrovniku ne radi građanima je postalo jasno u studenome 2015. godine, kad se isti trebao oglasiti u počast žrtvama terorističkog napada u Parizu. Kako je portal Dubrovnikpress.hr tada prvi pisao, to se dogodilo jer je sustav spržio grom.

Od onda, prošlo je, dakle, više od dvije godine, kako bi se sustav evo i modernizirao. Jasno, sustav za uzbunjivanje je minimum standarda koji se treba osigurati, a kako bi se u slučaju neke veće katastrofe ili opasnosti upravo sirenama upozorili građani.

Stoga, za nadati se kako isti u četvrtak neće zakazati, odnosno kako će ovo ispitivanje sirena biti uspješno odrađeno, a kako bi se u bližoj budućnosti u potpunosti ispunila i ova civilizacijska norma, koja zadnjih godina Dubrovniku nije bila omogućena. Inače, Dubrovčani ne pamte kada se zadnji put na širem gradskom području provjeravao sustav za uzbunjivanje pa su stoga i iz PUZS-a Dubrovnik zamolili građane da ostanu mirni.

"Ovim putem Državna uprava za zaštitu i spašavanje obavještava stanovnike da ostanu mirni kada u četvrtak 08. veljače 2018. godine čuju zvukove sirena jer će se raditi o ispitivanju elemenata sustava za uzbunjivanje koji je nužan zbog funkcionalne provjere ispravnosti novog sustava za uzbunjivanje. Svim stanovnicima zahvaljujemo na strpljenju i razumijevanju". - piše u njihovom priopćenju.

V.Salvia

Plakati, vizualni identiteti počesto su izvan konteksta materije, odrađeni reda radi, pa nije rijetkost da zapravo promaše poantu, često stavljajući naglasak na formu umjesto funkcije. Što nije slučaj s novim vizualnim identitetom Dubrovačkih ljetnih igara, koji, dojam je, filigranski efektno pleše između jednoga i drugoga.

Intendantica Dubrovačkih ljetnih igara Dora Ruždjak Podolski za portal Dubrovnikpress.hr objasnila je sami vizualni identitet Dubrovačkih ljetnih igara.
- Plakat, odnosno vizualno rješenje 69. Dubrovačkih ljetnih igara osmišljeno je u pop art stilu, pop art poetici. Igra se poetikom 80.-ih, poetikom neonskih natpisa, itd. I, ako ćemo, biti iskreni, ono je ovdje takvo zato što Dubrovačke ljetne igre u ovom trenutku potiču raznovrsnost i raznolikost. Sam taj plakat isto tako komunicira raznovrsnost i mobilnost ideja i miješanje tradicije inovativnog, kao i starog i novog. - riječi su Ruždjak Podolski.

No, nakon ovoga odgovora, onako više tehnički usmjerenog, odgovorila je na pitanje provocira li on u nekom smislu dubrovačku stvarnost, odnosno propitkuje put kojim Dubrovnik ide?
- U principu, rekla bih da nema do kraja tu poantu, barem je ja nisam tako shvatila. Ali, to je poanta svakog vizualnog identiteta, da potiče asocijacije. U tom smislu, vaša svakako nije netočna... - rekla je Ruždjak Podolski.

Pa, ukoliko stav o vizualnom rješenju koje je tu da nas sve skupa zapita o dubrovačkim smjerovima eto "odobren" i od same intendantice, onda treba poručiti i kako je on pun pogodak.

Valjda baš zato što se može s njim što se želi, baš kao sa snovima ili s mjesečinom, kojima mašta uvijek daje drugačiji oblik i značenje, pa je dovoljan mali povod da se poruka rasplamsa i razigra do stvarnosti. Plakat Dubrovačkih ljetnih igara upravo do razine groteske rasplamsava ono što Dubrovnik trenutno jest.

Stoga, vizualni identitet, inače rad Mara Pitarevića, nastao u suradnji sa studijem Šesnić&Turković (s autorima su Igre surađivale i ranije, i to prvi put 2013. godine kad je njihov dizajn s Gradom u srcu pratio slogan „Walls of stone, heart of art"), dubrovačku stvarnost propitkuje iz interesantnog kuta realnosti.

Recimo, taman nešto prije nego je ovaj vizualni identitet predstavljen javnosti, Marina Gruž dobila je "touch" u obliku neonskih svjetala, pa je baš kao na plakatu Dubrovačkih ljetnih igara to skupa sličilo na disco klub, shodan kičastom blještavilu kojega ističe i ovaj vizualni identitet.

Osvjetljenje Marine Gruž predstavlja momenat koji ilustrira ono gdje je Dubrovnik zapeo. No, nije problem samo u ovoj nespretno izvedenoj konstrukciji na Lapadskoj obali, ona je samo vrh sante leda, potpuno pogrešnog mentalnog sklopa koji trenutno stanuje u Gradu, koji uglavnom zapeo između želja i mogućnosti, poglavito zbog hirovitosti raznih vrsta.

Nije to ono što bi protivnici svega i svačega lijeno sveli pod simboliku razvitka turizma, koji tobože uvjetuje razdiobu stvarnosti, odnosno bogaćenje uz niži standard kvalitete života. Radi se tu o drugačijem vidu hirovitosti, ne samo u metafori, već u konkretnom loncu svih stolova, stolica, nedostatka želje za boljim sve dok para uredno kapa, ali i s druge strane (pre)velikih boraca za mjere, skladove i ine nepostojeće fore i fazone, iza kojih obično stoji priča bez priče, jedno veliko ništa.

Sve to ovaj plakat sveo je na veliki disco klub, sa svim svojim fatamorganama trenutnih zadovoljstava, kojima Dubrovnik, baš kao u Vojnovićevoj „Trilogiji” plovi. Zato ovaj plakat i treba sagledavati kroz prizmu šamara ukusu takvog Dubrovnika.

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić i zamjenik Ivo Radonić obišli su radove obnove na Hotelu Croatia u Cavtatu. Hotel je izgrađen uz more 1973. godine, potpuno je obnovljen 1997. godine, novouređen 2007. godine, a sada mu predstoji još jedna opsežna obnova.

”Zadovoljan sam s ovom investicijom jer će ponuditi Konavlima novi sadržaj i novu razinu kvalitete”, rekao je prilikom obilaska načelnik Lasić.

DPP

U cilju zaštite Orlandovog stupa, na današnjem sastanku kojega je su održali gradonačelnik Mato Franković sa suradnicima i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, dogovoreno je da će se započeti sa svim aktivnostima potrebnim za realizaciju postupka sanacije, a što prvenstveno podrazumijeva izradu projekte dokumentacije prema kojoj će se izvesti sama sanacija.

Orlandov stup će se sukladno mišljenu struke demontirati i sanirati u radioničkim uvjetima te u konačnici pohraniti na usuglašenoj lokaciji, dok će se na mjesto originala postaviti replika, rečeno je na sastanku.

Govorilo se i o proširenju buffer zone. Ministrica kulture Obuljen Koržinek kazala je kako je novodefinirana buffer zona dostavljena UNESCO-u te se na dostavljeni prijedlog čeka suglasnost. Također je istaknuto da se do definiranja konkretne buffer zone, odnosno izrade Studije utjecaja na baštinu (Heritage Impact Assessment) za obuhvat proširene zaštitne zone, neće izdavati nove građevinske dozvole.

"Zajednički stav Grada Dubrovnika i Ministarstva jest da se želi otkloniti i najmanja mogućnost ugroze jedinstvenih vizura Dubrovnika te bogate povijesne i kulturne baštine kao našeg najvećeg resursa na kojem temeljimo budući održivi razvoj." - piše u priopćenju Grada Dubrovnika.

V.S.

Dubrovačka premijera dokumentarca “Život od milijun dolara” održat će se u dvorani Visia, u petak, u 19 sati. Samoj premijeri nazočit će autor filma Robert Tomić Zuber i predsjednica Zaklade Solidarna Sandra Benčić.

Riječ je o filmu koji prati roditelje petogodišnje djevojčice Nore Šitum, nakon što su iscrpili sve medicinske mogućnosti u Hrvatskoj, kreću u finalnu bitku za život svoje kćerke. Đana i Ivica pokreću humanitarnu akciju za spas svoga djeteta, koja na noge podiže cijelu Hrvatsku. Njeni građani u samo tjedan dana prikupili su gotovo milijun dolara za Norino liječenje u SAD-u. Nažalost, Nora nije izdržala te dva mjeseca kasnije umire.

Njeni ožalošćeni roditelji vraćaju se u Hrvatsku, pronalazeći utjehu u činjenici da će s preostalim novcem pomoći nekoj drugoj bolesnoj djeci. No, udruga preko čijeg se računa prikupljao novac za Norino liječenje, na opetovane upite roditelja koliko je novaca preostalo, nepreciznim odgovorima skrivaju tu brojku. Iduće četiri godine, Norini roditelji prolaze kroz medijski i pravni pakao, pokušavajući otkriti što se dogodilo s novcima prikupljeno za liječenje njihova djeteta, boreći se da oni budu korišteni za što su bili i namijenjeni - pomaganju bolesnoj djeci oboljeloj od malignih bolesti i njihovim obiteljima u njihovu liječenju.

Film je na Human right festivalu u Zagrebu prikazan u sklopu inicijative Zaklade Solidarna i Koordinacije udruga u zdravstvu za osnivanje Fonda za inovativno liječenje, čije je nepostajanje do sada i jedan od razloga zašto se i dogodio slučaj Nore Šutim. Kako je film rezultirao pozitivnim reakcijama i predstavnika ministarstva zdravstva i udruga, film je postao dio kampanje građanske inicijative da se takav Fond osnuje.

Ulaz na dubrovačku premijeru je slobodan.

DPP

Zbog uklanjanja stabala koji prijete sigurnosti prometa i ljudi, preko puta kampusa dubrovačkog Sveučilišta, u ovaj utorak, u Ulici branitelja Dubrovnika, dolazit će do naizmjeničnog propuštanja prometa jednom prometnom trakom

"Promet će se usmjeravati naizmjenično putem semafora u vremenu od 08.30. do 17.00. sati ( ili do završetka predviđenih radova). Molim građane za strpljenje i veliki oprez prilikom prolaska tom dionicom puta." - pišu dubrovački Vatrogasci.

DPP

U okviru plana investicijskog održavanja sustava javne rasvjete za 2018. godinu Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu Grada Dubrovnika u mjesecu siječnju izvršeno je postavljanje potpuno novih tijela javne rasvjete na istočnom ulazu u naselje Štikovica s državne ceste D8 te na području Gornjeg Konala.

Nova suvremena rasvjeta sa pet rasvjetnih stupova i svjetiljkama s LED tehnologijom postavljena je na dionici dužine 120 metara. Uz primjenu mjera energetske učinkovitosti i smanjenja svjetlosnog onečišćenja te sukladno svim drugim tehničkim normama koje se primjenjuju za cestovnu rasvjetu, novom rasvjetom umnogome će se povećati sigurnost sudionika u prometu na ovoj dionici ceste.

Navedeno ulaganje dio je planirane rekonstrukcije javne rasvjete cijelog naselja Štikovica za koju je u prošloj godini izrađen glavni projekt.

Također, nova rasvjeta postavljena je na području Gornjeg Konala, i to na do sada neosvijetljenim dijelovima ulica koje izlaze na državnu cestu D8, kao i na prostoru uz dječje igralište na Gornjem Konalu. Novom rasvjetom sa osam rasvjetnih tijela umnogome je povećan sigurnost stanovnika Tivatske, Sinjske i Ulice Marka Gjaje koji se koriste ovim izlazima na državnu cestu.

DPP