Na prijedlog intendantice Dore Ruždjak Podolski, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek imenovala je pomoćnike intendantice Dubrovačkih ljetnih igara. Pomoćnikom za dramski program imenovan je kazališni redatelj Saša Božić, za glazbeni program dirigent Tomislav Fačini dok je pomoćnicom za inovativne kulturne prakse imenovana muzikologinja Karolina Rugle.

- Odabrala sam tri pomoćnika jer vjerujem u timski rad i smatram da su Dubrovačke ljetne igre poligon za dijeljenje i multipliciranje kreativnosti. Uvođenjem dodatnog člana tima, pomoćnice za inovativne kulturne prakse, najavljujem promjene u programskim smjernicama nadovezujući se na tendencije koje su Igre razvijale i u prošlosti, a danas ukazuju na mobilnost i komunikativnost ideja, privlačenje novih publika, umrežavanje hrvatskih i europskih umjetnika, propitivanje nove ambijentalnosti s naglaskom na afirmaciji interdisciplinarnih i edukacijskih programa. S punim povjerenjem i uz istovjetnost vizije i misije festivala krećemo zajednički prema cilju ostvarivanja što boljih rezultata na planu promicanja hrvatskih ponajboljih umjetničkih vrijednosti kao i međunarodne prepoznatljivosti. – kazala je tim povodom intendantica Dora Ruždjak Podolski.

Saša Božić ostvario je niz samostalnih kazališnih projekata i režija iz čega se izdvajaju skup: igre na Dubrovačkim ljetnim igrama u koprodukciji s Art radionicom Lazareti, Glorija Ranka Marinkovića u Teatru ITD, Nora Henrika Ibsena u HNK u Zagrebu, Gospođa Bovary u GDK Gavella te (Pret)posljednja panda ili statika u ZKM-u. Osnivač je i umjetnički voditelj kazališne grupe de facto čiji se projekti bave istraživanjem granica između kazališta, plesa i performansa. Svoje kolaboracijske projekte uspješno i redovito predstavlja u brojnim europskim kazališnim institucijama te na domaćim i inozemnim festivalima. Njegovo polje djelovanja je raznorodno i obuhvaća kazališnu režiju, dramaturgiju, koreografiju i kreiranje dramskih tekstova te organizaciju promotorskih kulturnih akcija i strateško planiranje kulturnih projekata. Docent je na Katedri scenskog pokreta pri Odsjeku glume Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu.

Tomislav Fačini nastupao je s gotovo svim hrvatskim ansamblima, a sa simfonijskim orkestrima HRT-a i RTV-a Slovenije je, osim koncerata, ostvario brojne snimke za nosače zvuka, film i fonoarhive. Od 2014. glavni je dirigent Dubrovačkog simfonijskog orkestra, dok je ove godine preuzeo umjetničko vodstvo Zbora HRT-a. Ujedno je i umjetnički voditelj uglednog ansambla Antiphonus s kojim je nastupao na Dubrovačkim ljetnim igrama. Ostvario je više prvih suvremenih izvedbi hrvatskih starih majstora i praizveo brojna nova djela, promovirajući u svakoj prigodi hrvatsku glazbu. Redovni je profesor na Odsjeku za dirigiranje, harfu i udaraljke Muzičke akademije u Zagrebu.

Diplomirana muzikologinja Karolina Rugle autorica je kritika, članaka i prijevoda tekstova s područja glazbe i muzikologije te programskih publikacija i festivalskih kataloga. Radila je u produkciji i organizaciji hrvatskih ansambala i orkestara te nekoliko međunarodnih festivala, uključujući Muzički biennale Zagreb posljednjih deset godina. Radila je u Hrvatskom društvu skladatelja te je proteklih nekoliko godina bila producentica Cantus Ansambla, sudjelujući u programskom oblikovanju koncertnih sezona, glazbenih i glazbeno-scenskih projekata, međunarodnih suradnji Društva i gostovanja ansambla, uključujući i europske projekte. Autorica je televizijskih priloga i emisija, intervjua te brojnih tematskih tribina i okruglih stolova. Vanjska je suradnica Hrvatske radiotelevizije kao autorica i voditeljica na 3. programu Hrvatskog radija.

Pomoćnici su imenovani 10. listopada 2017. na mandat koji je vezan uz trajanje mandata intendantice, odnosno do 30. kolovoza 2019. godine.

K.L.

Izložba Baron Gautsch – prva žrtva Prvog svjetskog rata u Istri (1914. – 2014.) bit će otvorena u žitnici „Rupe“ u srijedu, u 19 sati. Riječ je o petoj izložbi koju su Dubrovački muzeji ugostili ove godine u sklopu međumuzejske razmjene, čija je autorica Katarina Pocedić, viša kustosica iz Povijesnog i pomorskog muzeja Istre.

Izložba je najprije bila postavljena postavljena u izložbenim prostorima matičnog muzeja na Kaštelu u kolovozu 2014., u sklopu obilježavanja 100. godišnjice početka Prvoga svjetskog rata, ujedno i 100. godišnjice potonuća austrougarskoga putničkog parobroda Baron Gautsch.

Predstavljen je izbor od 111 predmeta, većinom izronjenih sa zaštićenog podmorskog lokaliteta Baron Gautsch. Osim nekoliko cjelina koje obuhvaćaju dio o povijesti parobrodarskog društva Austrijski Lloyd, osnovne i tehničke informacije o parobrodu, posadi i putničkoj liniji, na izložbi se predstavljaju i podaci o tragediji parobroda i žrtvama brodoloma, događajima nakon tragedije i naposljetku dio o pronalasku olupine i zaštiti podmorskoga lokaliteta Baron Gautsch.

Kustos dubrovačke izložbe je Đivo Bašić, muzejski savjetnik dubrovačkoga Pomorskoga muzeja, a izložba će ostati otvorena do 20. studenoga.

O putničkom parobrodu Baron Gautsch

Piše: kustosica Zbirke pomorstva i brodogradnje Katarina Pocedić

Putnički parobrod Baron Gautsch izgrađen je 1908. godine kao najljepši i najmoderniji brod parobrodarskog društva Austrijski Lloyd. Plovio je na Lloydovoj brzoj liniji Dalmacija koja je vodila iz Trsta, s pristajanjima u lukama Pula, Mali Lošinj, Zadar, Split, Dubrovnik i Herceg Novi, te tako povezivala istočnu obalu Jadrana sve do Kotora. Ta je linija bila poticaj gospodarstvu i vezama s Trstom, tada značajnom svjetskom lukom i ulaznim vratima u srednju Europu.

Dana 28. srpnja 1914. godine počeo je Prvi svjetski rat. Parobrod Baron Gautsch ulazi u ratnu službu sa zadaćom prijevoza ratnog pojačanja u Crnu Goru i evakuacije civila prema sigurnim krajevima na sjeveru. U četiri putovanja koja je izvršio u toj funkciji brod je prevezao 2.855 vojnika i civila te prešao 1.810 nautičkih milja.

Prekrcan putnicima koji su bježali s ratom zahvaćenih prostora, Baron Gautsch je 12. kolovoza 1914. godine isplovio iz Kotora prema sjeveru. Idućeg dana, u četvrtak, 13. kolovoza, pristaje na Lošinju, gdje ukrcava veliki broj majki s djecom koja su se vraćala s ljetovanja. Na posljednje putovanje prema Trstu isplovio je u 12 sati. Zbog prevelikog broja putnika ne uplovljava u Pulu, nego nastavlja putovanje. Ubrzo je ušao u minsko polje koje je austrougarska ratna mornarica postavila kako bi zaštitila glavnu ratnu luku. U 14.45 sati udario je u podvodnu minu i za sedam minuta nestao s morske površine. Šest nautičkih milja jugozapadno od svjetionika Sv. Ivan na Pučini, između Brijunskog otočja i Rovinja, potonuo je kao prva žrtva ratnih zbivanja u Prvome svjetskom ratu u Istri.

Uz potonuće Barona Gautscha još se uvijek veže mnogo nepoznanica i proturječnosti. Jedna od najvećih nepoznanica je i broj poginulih. Poznato je jedino da se na brodu nalazilo daleko više od propisanih 300 osoba, a da je 190 putnika preživjelo tragediju.

Zaštićeni podmorski lokalitet Baron Gautsch

Olupinu parobroda Baron Gautsch otkrio je 1951. godine, na dubini od oko 40 metara, tršćanski ronilac Giacomo Stocca, a njezina točna pozicija određena je 15. kolovoza 1958. godine u ekspediciji tršćanskih ronilaca Ferruccia Torcella, Libera Giurissinija, Bartola Prioglija i hrvatske tvrtke za istraživanje i radove na moru Brodospas iz Splita. Sustavno istraživanje i zaštita podmorskog lokaliteta počelo je tek 1995. godine na inicijativu Povijesnog i pomorskog muzeja Istre – Museo storico e navale dell' Istria. U provedenim istraživanjima iz olupine je izronjeno 98 predmeta koji su pohranjeni u fundusu Zbirke pomorstva i brodogradnje.

Olupina parobroda Baron Gautsch zaštićeni je podmorski lokalitet na kojemu je ronjenje dopušteno isključivo uz dozvolu Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Predstavlja dio kulturno-povijesne baštine Istre te je kao takva važna destinacija ronilačkog turizma, jedna od atraktivnijih u Europi, a svakako najatraktivnija ronilačka pozicija u istarskom akvatoriju.

Općina Župa dubrovačka raspisala je natječaj za stipendije učenicima i studentima za 2017./2018. školsku, odnosno akademsku godinu. Riječ je o tri kategorije stipendija, a dodijelit će se uspješnim i nadarenim učenicima i studentima, onima koji dolaze iz obitelji slabijeg imovnog stanja čija mjesečna primanja ne prelaze 1700,00 kn po članu obitelji, djeci koja su ostala bez oba roditelja, te djeci stradalnika Domovinskog rata. Ove godine, kao i predhodnih, posebno su istaknuta i deficitarna zanimanja u Općini Župa dubrovačka koja su se se na temelju podataka Zavoda za zapošljavanje kao takva uvrstitila u natječaj za stipendije.

Općina Župa dubrovačka u ovoj školskoj odnosno akademskoj godini dodijelit će oko osamdeset stipendija za što će iz vlastitog proračuna izdvojiti više od pola milijuna kuna. Natječaj je objavljen u ovom broju Dubrovačkog vjesnika kao i na službenim stranicama Općine gdje se može preuzeti i Zahtjev.

Prijave za dodjelu stipendija dostavljaju se u zatvorenim omotnicama osobno ili putem pošte na adresu: Općina Župa dubrovačka, Vukovarska 48, 20207 Mlini s naznakom „Natječaj za stipendije- ne otvarati!“ do 30. listopada svakim radnim danom od 09 do 12 sati.

Odsjek za društvene djelatnosti na raspolaganju je za konzultacije i pojašnjenja eventualnih nejasnoća vezanih uz natječaj na broj telefona: 020/487-481 i 020/487-485 .

Nepotpune prijave i prijave izvan roka neće se razmatrati.

Općina Župa dubrovačka

Dubrovačko-neretvanska županija i Regionalna razvojna agencija DUNEA već šest godina provode program prakse za mlade iz županije te je kroz Predstavnički ured DNŽ u Bruxellesu do sada prošlo ukupno 60 mladih.

Upravo je završen i posljednji ovogodišnji krug prakse, koju je posljednja dva tjedna pohađalo četvero dubrovačkih studenta. Naime, sve tri visokoobrazovne institucije koje djeluju u Dubrovniku – Sveučilište u Dubrovniku (UNIDU), Rochester Institute of Technology Croatia (RIT Croatia) te Međunarodno Sveučilište LIBERTAS, na temelju potpisanog Sporazuma o suradnji s DUNEA-om, svoje studente šalju na praksu u ured DNŽ u Bruxelles.

Praksa u Bruxellesu je vrlo korisno iskustvo i izvanredna mogućnost učenja o načinu rada i funkcioniranja same EU kao i njezinih institucija te daje bolji uvid u mogućnosti koje se Hrvatskoj, njezinim županijama, gradovima, ali i građanima nude kao članici EU-a.
U 2017. godini ukupno je odrađeno 11 praksi, a novi poziv za praksu u Bruxellesu se očekuje početkom 2018. godine.

DPP

Župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavi i gradonačelnik Mato Franković primili su u ponedjeljak veleposlanicu Irske u Republici Hrvatskoj Olive Hempenstall.

Na sastanku sa županom, između ostalog, razgovaralo se o pozitivnom utjecaju izgradnje Pelješkog mosta na jug Hrvatske, ali i drugim aspektima razvoja županije.

Župan Dobroslavić veleposlanicu je upoznao s gospodarskim značajkama Dubrovačko-neretvanske županije s naglaskom na potrebi prometne povezanosti kao pretpostavke budućeg razvoja, a kao najvažniju gospodarsku granu istaknuo je turizam, ali i poljoprivredu posebice u dolini Neretve.

Naglasio je i kako bi Pelješki most, za koji je veleposlanica bila posebno zainteresirana, trebao biti izgrađen u sljedećih nekoliko godina.

”Pokušavamo prošiti turističku sezonu izvan ljetnih mjeseci s naglaskom na kongresni turizam. U Dubrovniku je potrebno regulirati prekomjerni broj dnevnih posjetitelja s brodova na kružnim putovanjima jer zbog velikih gužvi nitko ne može u potpunosti doživjeti našu kulturu i tradiciju”, rekao je Župan te istaknuo kako su osim Dubrovnika popularna turističko-kulturna odredišta primjerice i Ston te Korčula.

Veleposlanica je istaknula kako je svake godine sve više turista iz Irske u Dubrovniku te kako su joj prilikom imenovanja skrenuli pozornost na ljepote juga Hrvatske. Napomenula je kako se irska ekonomija dobro oporavlja nakon svjetske krize, a zanimalo je kakva je situacija u našoj županiji vezano za demografiju.
Župan Dobroslavić joj je odgovorio kako smo u boljem položaju po tom pitanju od ostatka Hrvatske, ali naglasio kako je to osjetljiva problematika kojoj treba promišljeno pristupati.

Veleposlanica je ustvrdila kako je trend pada nataliteta prisutan u cijeloj Europi pa tako i Irskoj, a dodala je kako i Irska, poput Hrvatske bilježi porast broja turista zbog snimanja popularnih filmova i TV serija.

”Nekad se to čini površno sagledavajući povijest i kulturu, no svi oni koji dođu ovdje zbog takvih razloga ponesu i barem malo kulture i povijesti natrag sa svog odmora”, zaključila je Olive Hempenstall.

Pak, Hempenstall i Franković razgovarali su o povijesnim turističkim rezultatima koje je ostvario Dubrovnik u ovoj godini posebno se osvrnuvši na sigurnost destinacije.

Gradonačelnik Franković kazao je kako je u današnje vrijeme u kojemu prevladava strah od terorizma iznimno važno ulagati u sigurnost te provoditi aktivnosti koje će to osigurati i u budućnosti.

Veleposlanica Hempenstall je istaknula kako Dubrovnik kao biser Jadrana u turističkom i u ekonomskom smislu privlači sve više gostiju iz Irske, ali i potencijalnih ulagača te da se nada da će Hrvatska i Irska nastaviti razvijati još jače partnerske odnose.

DPP

Izabrani su načelnici policijskih postaja koje su u teritorijalnoj nadležnosti Policijske uprave dubrovačko-neretvanske. Njih će u srijedu, na konferenciji za novinare, predstaviti novoizabrani načelnik Policijske uprave dubrovačko-neretvanske Ivan Pavličević.

Kako je već ranije objavljeno na stranicama stranicama Ministarstva unutarnjih poslova, policijski inspektor Mato Udženija imenovan je načelnikom Policijske postaje Dubrovnik, viši policijski inspektor Đani Barčot imenovan novim načelnikom Policijske postaje Korčula, policijski inspektor Braco Roso načelnikom Policijske postaje Ston, policijski inspektor Pavo Prkoča novi je načelnik Policijske postaje Gruda, policijski inspektor Ante Jurica novi je načelnik Policijske postaje Lastovo, samostalni policijski inspektor Sretan Marević novi je načelnik Policijske postaje Ploče, Jurica Volarević novi je načelnik Postaje granične policije Metković.

Glavni policijski inspektor Ante Vuletić novi je načelnik Postaje Prometne policije Dubrovnik, policijski inspektor Antonio Kocelj imenovan je novim načelnikom Postaje aerodromske policije Čilipi.

DPP

Ponedjeljak pun događanja u gradskoj upravi. Naime, dubrovački gradonačelnik Mato Franković i njegovi suradnici danas su čak imali četiri prijema, odnosno četiri protokolarna sastanka, na kojima je, osim predstavljanja samih budućih projekata, potrebno biti i pošto-poto nasmijan i pristupačan, na neki način na usluzi svojim gostima.

Primio je tako gradonačelnik Franković veleposlanicu Sjedinjenih država Juliet Valls Noyes, s kojom je govorio o održivom turizmu i odnosu Dubrovnika i filmske industrije, kao i o boljem povezivanju Dubrovnika i SAD-a, Franković je primio i veleposlanicu Irske Olive Hempenstall s kojom je pričao o ulaganju u sigurnost. Osim dvije veleposlanice, Franković je primio i akademika Luka Paljetka, kojemu je čestitao na njegovom prijemu u redovito članstvo u Europsku akademiju znanosti, umjetnosti i književnosti, a održao je i sastanak s međunarodnim izaslanstvom Interuniverzitetskog centra Dubrovnik kojima je obećao značajnu potporu Grada Dubrovnika, upoznavši ih detaljnije s projektom izgradnje studentskog doma.

U svakom slučaju, daljnji kontakti s IUC-om, američkim i irskim veleposlanstvom, kao i Lukom Paljetkom, su uspostavljeni, no ipak vjerojatno se radi o onome što je Frankoviću u njegovom poslu najmrže. Jer, jasno, ti sastanci ne rješavaju dnevne gradonačelničke poslove.

V.Salvia

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković primio je danas dubrovačkog književnika i akademika Luka Paljetka povodom njegovog prijema u redovito članstvo u Europsku akademiju znanosti, umjetnosti i književnosti (AESAL) "Leonardo da Vinci".

Gradonačelnik Franković čestitao je akademiku Paljetku na uspjehu ističući kako je svojim bogatim opusom zauvijek zadužio dubrovačku i hrvatsku književnost te da ga veseli što su njegov rad i trud prepoznali i u Europskoj akademiji znanosti, umjetnosti i književnosti.

Akademik Paljetak zahvalio se gradonačelniku Frankoviću na prijemu i potpori ističući kako je posebna čast biti u društvu časnih imena među kojima je više od 60 nobelovaca i nekoliko stotina najuglednijih svjetskih znanstvenika, umjetnika i istraživača.

Podsjetimo, povelja o članstvu akademiku Paljetku uručena je 11. listopada u Društvu hrvatskih književnika u Zagrebu.

DPP

Gradski vijećnik Mosta Maro Kristić sutra ide na novo radno mjesto. Naime, Maro Kristić će raditi u Odjelu za razvoj kao stručni suradnik Čistoće, iako se dugo špekuliralo da će ići za zamjenika direktora ovog poduzeća Grada Dubrovnika.

Od održavanja lokalnih izbora u svibnju, traju nagađanja oko njegovog budućeg zaposlenja. On je htio posao direktora Luke Dubrovnik, no Povjerenstvo za sukob interesa po tom pitanju odgovorilo mu je negativno, budući da Kristiću, kao bivšem saborskom zastupniku tek u svibnju ističe godina dana otkad je prestao obavljati dužnost saborskog zastupnika zbog čega ne može obavljati funkciju direktora trgovačkih poduzeća.

Tako se i vratio na "zamrznuto" radno mjesto u Županiji dubrovačko-neretvanskoj, na mjesto pomoćnika pročelnika za turizam, pomorstvo, poduzetništvo i energetiku, a zbog čega je morao izaći iz Županijske skupštine.

Pak, krajem rujna, na pitanje portala Dubrovnikpress.hr ide li u Čistoću, Kristić je odgovorio "da nema ništa još o bilo kakvom mom prelasku negdje drugdje, nema ništa konkretno".

Stojim pri svom stajalištu da kao gradski vijećnik imam pravo postavljati pitanja od interesa građana i to ću raditi i dalje, riječi su kojima je gradski vijećnik DUSTRA-e Rikard Rossetti prokomentirao prašinu koja se podigla nakon što je prozvao Društvo prijatelja dubrovačke razine zbog ulaganja novca utvrđenih na gradskoj imovini u obnovu tvrđave na Prevlaci. Danas, "post festum" cijele priče, Rossetti je u kratkom razgovoru za portal Dubrovnikpress.hr, objasnio i kako ga brojni građani na putu zaustavljaju i čestitaju na njegovom upitu. Ispada tako, dakle, kako je Rossetti kazao ono što i mnogi građani misle.

Podsjetimo, sve je počelo vijećničkim pitanjem Rossettija na temu obnove tvrđave na Prevlaci, a nastavilo se s njegovom Facebook objavom "gdje je naveo i kako su mu rekli da se pripazi jer dira u osinje gnijezdo".

- Znači, kod građana moje riječi su naišle na jako dobar prijem, ali drugi "feedback" je onaj od Društva, koje me napalo da sam protiv Konavala. I ubuduće, na sjednicama Vijeća ja ću pitati sve ono što je u interesu građana. Uostalom, zato sam u Vijeću, a i u nekim sam godinama kad mi nije stalo hoće li se netko na mene ofenđati ili neće. Ako mislim da nešto trebam reći, reći ću. E sad, ja jesam očekivao reakciju DPDS-a, ali kroz argumentiranu raspravu, a oni su išli džonom, uključivši i političku priču kako se zastava treba vijoriti ponosno na tvrđavi. Što bi to trebalo značiti? U Gradu je toliko prioriteta, ne samo Kaše ili kanalizacija, tu je toliko toga drugoga. A ova tvrđava je jedna vojna, zapravo neprijateljska utvrda koju su izgradili Austrijanci. - rekao je Rossetti, dodajući kako se raspitivao koliko bi obnova mogla koštati.

- Pitao sam je li to pet ili deset milijuna kuna. A dobio odgovor da se radi o desecima milijuna kuna? U svrhu Muzeja Austrijske mornarice, dobro, s hrvatskom komponentom, ali svejedno. Pa kakve Austrijske mornarice?! Neka ga onda Austrija uspostavlja! Radi li se tu u Društvu prijatelja dubrovačke starine ili Društvu prijatelja austrijske starine?! - zapitao se Rossetti.

U svojoj objavi na Facebooku dotaknuo se i Andra Vlahušića, objasnivši kako bi "Vlahušić možda i sad bio gradonačelnik da se nije dodirnuo u novac koji je vodstvo DPDS-a zarađivalo na zidinama".

- Zamjeraju mi da sam spomenuo Vlahušića, nisam ga ja spomenuo, nego oni u svom pamfletu gdje su rekli da ja slijedim politiku Andra Vlahušića! A ja Andra Vlahušića nisam tri mjeseca ni vidio ni čuo. Oni su ga stavili u žižu pa sam im odgovorio zašto im on smeta. Govore da rušim koaliciju s HDZ-om. Mi smo u toj koaliciji, jesmo, to i ja govorim. Ali, nisam znao da ako smo u koaliciji s HDZ-om, moramo biti i u koaliciji Društvom prijatelja dubrovačke starine. - rezolutan je Rossetti.

Dotaknuo se i ugovora kojega je nekadašnji gradonačelnik Vido Bogdanović potpisao s DPDS-om.

- Bogdanović je te 1999. potpisao protupravan i protuzakonit ugovor, htio je najbolje, no ne znajući napravio je s Društvom doživotni ugovor, u kojemu nema datuma do kad DPDS upravlja zidinama, nego je sve to na neograničeno vrijeme, što je protuzakonito. Svaki gradonačelnik bi trebao podnijeti tužbu da se raskine ugovor, jer on po EU zakonima nije održiv. Međutim, to se ne radi, ne znam zašto. No, onda je ulaznica na zidine bila 12 kuna, nisu bili toliko veliki soldi, nije se nitko otimao za njih. Danas, drugi soldi, druga muzika. No, sad je situacija takva da je DPDS država u državi, u koju se nitko ne smije taknuti. Oni su nedodirljivi. - rekao je Rossetti.

- Da se razumijemo, ne pretendiram da imam pravo. Jesam za to da DPDS obnavlja baštinu, oni to rade jako dobro. Za to sam da im se da novca koliko požele na temelju troškovnika, ali za obnovu, a ne da oni raspolažu kako oni žele s novcem. U onoj državi, DPDS je u sastavu imao nekoga iz tadašnje Općine Dubrovnik, zašto sad nema nekoga iz gradske uprave ili Gradskog vijeća, nekoga tko bi bio prisutan? Puno toga bi se trebalo mijenjati, ne može to vječno biti tako zacementirano. No, pritom, ja neću dopustiti da me se napada samo zašto jer kao gradski vijećnik razmišljam svojom glavom. - zaključio je za portal Dubrovnikpress.hr gradski vijećnik DUSTRA-e Rikard Rossetti.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa suradnicima primio je danas veleposlanicu Sjedinjenih Američkih Država Julietu Valls Noyes koja uskoro privodi kraju svoju diplomatsku misiju u Hrvatskoj.

Na samom početku sastanka veleposlanica Valls Noyes izrazila je zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom s Gradom Dubrovnikom i Republikom Hrvatskom ističući i kako je odnos Grada Dubrovnika prema obilježavanju i održavanju uspomene na pogibiju državnog tajnika za trgovinu SAD-a Ronalda Browna i još 34 putnika hvale vrijedan te istinski primjer prijateljskih odnosa.

Tijekom prijema, gradonačelnik Franković i veleposlanica Valls Noyes razgovarali su o budućim projektima Grada Dubrovnika osvrnuvši se posebno na projekte i aktivnosti vezane uz filmsku industriju i održivi turizam.

Gradonačelnik Franković kazao je kako Grad Dubrovnik želi razvijati projekte i programe kojima će se ići u smjeru dugoročnog, održivog turizma kojim će se zadovoljiti potrebe i unaprijediti kvaliteta života lokalnog stanovništva, očuvati identitet Grada, ali i s druge strane unaprijediti kvaliteta doživljaja gostiju.

Na održanom prijemu, gradonačelnik Franković i veleposlanica Valls Noyes dotaknuli su se i teme zračne povezanosti Hrvatske sa SAD-om. Veleposlanica Valls Noyes kazala je kako je upoznata s porastom broja dolazaka američkih gostiju u Dubrovnik i Hrvatsku te da se nada da će američke kompanije, koje se bave zračnim prijevozom, što prije uvidjeti potrebu za povezivanjem s Dubrovnikom i Hrvatskom.

Gradonačelnik Franković zahvalio se veleposlanica Valls Noyes na dosadašnjoj pomoći i suradnji ističući kako će Grad Dubrovnik nastaviti razvijati i graditi prijateljske i partnerske odnose s SAD-om.

DPP

Uz prodaju "second hand" odjeće, koja se održala u Lazaretima 1. i 2. listopada, prikupljeno je 62.800 kuna, koji će biti donirani u humanitarne svrhe, izvijestili su iz Dubrovačkog kluba stranaca, organizator ove prodaje.

Novac će biti doniran Udruzi slijepih Dubrovačko-neretvanske županije, Udruzi Slatki život te udruzi Zajedno do zdravlja.

“Zahvaljujemo svim građanima Dubrovnika kao i gostima koji su sudjelovali u toj akciji, bilo kao donatori, kupci ili volonteri." - napisala je predsjednica Kluba Christiane Mandukich.

“Svake godine vidimo sve veći interes u ovoj akciji, i drago nam je da je naša ideja dobro prihvaćena i da već poprima tradicionalni karakter. Ne samo da uspijevamo prikupiti novčana sredstva za one kojima su stvarno potrebna, nego isto tako ovom humanitarnom akcijom dajemo prigodu mnogim sugrađanima da kupe bilo odjeću ili razne kućanske predmete svih vrsta po vrlo povoljnim cijenama. Donatori rabljene robe i predmeta su također zadovoljni kad znaju da su njihove stvari ponovo nekome korisne.” - piše ona.

Sveukupno, kroz osam ovakvih humanitarnih prodaja od 2010. godine, Klub je prikupio više od 335 tisuća kuna, sve donirane u razne humanitarne svrhe u Dubrovniku i okolici.

"Za one koji još uvijek ne znaju, Dubrovački klub stranaca, udruga je sastavljena većinom od stranih građana koji žive stalno u Dubrovniku, i već su niz godina dio života grada Dubrovnika. Više informacije o aktivnostima kluba možete naći na njihovoj web stranici www.dubrovnikforeigncircle.com." - piše u priopćenju Dubrovačkog kluba stranaca.

DPP