Dubrovački simfonijski orkestar najavljuje završni koncert manifestacije Jesenji glazbeni moskar u petak, u atriju Kneževa dvora, s početkom u 21 sat. Nastupit će Gudački kvartet Dubrovačkog simfonijskog orkestra u sljedećem sastavu: Đana Kahriman, violina; Iva Vukić, violina; Šimun Končić, viola i Mihaela Čuljak, violončelo.

Izvest će djela dubrovačkih skladatelja Luke Sorkočevića i Ivana Jarnovića, zatim Wolfganga Amadeusa Mozarta te AntonÍna Dvořáka.

Gudački kvartet DSO-a čine mladi dubrovački glazbenici, ponajbolji studenti u svojim generacijama, koji su se nakon obrazovanja i usavršavanja kako u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu, vratili u Grad te su danas zaposleni kao članovi Dubrovačkog simfonijskog orkestra. Ovaj sastav bio je nositelj glazbenog programa središnje svečanosti predstavljanja Dubrovnika u Milanu povodom Dana državnosti i 25. obljetnice diplomatskih odnosa između Italije i Hrvatske, a nedavno su dubrovačku publiku oduševili nastupom s vrsnom pijanisticom Jasminkom Stančul u Dvoru.

Na koncertu u petak 13. listopada, program je sljedeći:
L. Sorkočević Simfonija br. 7 u G duru
I.M. Jarnović Kvartet br. 3 u A duru
W.A. Mozart Divertimento u F duru
A. Dvořák Kvartet br. 12 u F duru, op. 96 "Američki"

Ulaznice za koncerte dostupne su u uredu Orkestra od 9 do 14 sati, u gift shopu Dubravka na Pilama, u Luži, u agenciji Perla Adriatica na Pločama te jedan sat prije početka koncerta. Broj za informacije i rezervacije je 417 110 ili 091 613 7314. Popusti za građane ostvarivi su isključivo na blaganji Dubrovačkog simfonijskog orkestra.

R.R.

Nekadašnji dubrovački biskup, a sadašnji zadarski nadbiskup Želimir Puljić na 55. redovitom plenarnom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije, 10. listopada, ponovno je izabran za predsjednika HBK, priopćio je Tiskovni ured HBK, a prenosi Informativna katolička agencija Zagreb.

Nadbiskup Puljić rođen je 7. ožujka 1947. u mjestu Kamena pokraj Mostara, župa Blagaj. Završio je Dijecezansku klasičnu gimnaziju u Dubrovniku, a studij teologije pohađao je u Splitu i Rimu. U Rimu je postigao diplomu licencijata iz pastoralne teologije i doktorat iz psihologije.

Za svećenika je zaređen 24. ožujka 1974. u Rimu, a mladu misu proslavio je u požeškoj crkvi Sv. Terezije, 7. srpnja 1974. godine. Po završetku studija u Rimu vršio je razne službe u Bogosloviji u Sarajevu (prefekt, dekan i od 1985. do 1988. rektor bogoslovije).

Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je dubrovačkim biskupom 7. prosinca 1989., a za biskupa je zaređen u Dubrovniku 14. siječnja 1990. kada je i preuzeo službu. Papa Benedikt XVI. imenovao ga je 15. ožujka 2010. zadarskim nadbiskupom. U službu je uveden u zadarskoj prvostolnici 24. travnja 2010. godine.

Pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji bio je Predsjednik vijeća za kulturu i crkvena kulturna dobra, te Predsjednik Vijeća HBK i BK BiH za inozemnu pastvu. Na 45 zasjedanju HBK, 14. studenoga 2012. bio je izabran za predsjednika HBK.

DPP

Uz raznorazne žalopojke, koje se uglavnom plasiraju uz tobožnji gubitak dubrovačke tradicije, ispada kako je kamen, ma koliko on bio jedan od simbola dubrovačkog kraja, ujedno i temelj koji se treba čuvati, brat bratu, kao što Indijac čuva svoju zlatnu kravu. Priča je to oko dubrovačkog talasanja oko ničega, ali interesantno je što se uvijek podgrijava na krilima jedne te iste mašte koja to najčešće i ostaje.

Kreatorima priče to očito tako najviše odgovara, jer oni su kao najbolje htjeli, ali nerazumna masa ih tobože ne razumije. Primjera je bezbroj, a u biti okidač je obično odvaljivanje nekog komadića kamena. Bilo kod stupova preko puta Kneževog dvora, Male Onofrijeve fontane čiji se dio odvalio lani, ili današnjeg oštećenja pločnika kod Velike Onofrijeve, a što prosječan meštar vrlo brzo može popraviti i sanirati, neka drama nastaje uvijek istom logikom.

Sama briga o Gradu je u redu, dapače i nužno potrebna. Kad iste ne bi bilo, ništa ne bi niti imalo smisla jer briga o baštini treba biti dijelom svačije osobe, ne samo zato što je to neki dio Grada beskonačno star, nego i zato jer brigom o javnome, ustvari sami sebi činimo život boljim i barem malo snošljivijim budućim generacijama. To je barem najjednostavnija računica na svijetu.

No, problem je kad se pretjerana briga ustvari pretvara u nebrigu, a što obično ide onda kad u tu priču ubaci iritantan i krajnje ignorantski narativ - zarade, što bi trebalo okrenuti želudac naopako svim mislećim bićima na kugli zemaljskoj.

Kao, zarada je kriva što puca kamen kod Onofrijeve fontane. Kao, zbog zarade isti se ne popravlja! Kao, oni kojima je do zarade, a koji u toj priči nemaju svoje mjesto na nekakvoj ljestvici ljudskosti, krivi su što dolazi do pucanja kamena!

Ne znači da treba zanemarivati spomeničku baštinu, upravo naprotiv, jer jedno niti najmanje ne isključuje drugo, dapače jedno upotpunjuje drugo, a za što je upravo Grad Dubrovnik idealni primjer. Uostalom, zahvaljujući toj zaradi obnavlja se i ono što se inače ne bi imalo prilike obnavljati. Ajde, ima tu slučajeva s malo više šlamperaja poput parka u Pilama, ali u principu, u Gradu spomenici, odnosno sve ono bitno u povijesnoj jezgri što bude oštećeno, itekako brzo se sanira.

Jednostavno, Grad jest ono što jest, upravo zbog toliko turista, njihovih posjeta pa i ponekom oštećenju kamena. Ta zarada je potreban kisik Gradu u 21. stoljeću, ono što ga čini živim, ujedno i razlogom zašto kamen ne može biti važniji od ljudi.

Naprosto jer je najveća sreća pun trbuh, bez njega nema ni druge sreće i sve drugo bilo bi goli drek. Pa bi se tom logikom, na koncu, ideologija koja bi na svojim jaslama zabluda konzervirala život da bi kamen ostao čitav na diku samome sebi, na ponešto mekšem papiru mogla prodavati i kao zahodski papir.

DURA u suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak organizira za poduzetnike početnike i one koji to tek namjeravaju postati, radionicu „Sedam koraka do kredita - Kako koristiti kredit za financiranje poslovanja?". Radionica će se održati u utorak, 17. listopada 2017. godine u prostorijama DURA-e (Branitelja Dubrovnika 15) s početkom u 10:00 sati.

Cilj radionice je prenijeti znanja i vještine potrebne za pregovaranje i korištenje kredita, kao i lakše razumijevanje procesa traženja i odobrenja kredita. Polaznici radionice upoznati će se s procedurom podnošenja kreditnog zahtjeva kroz praktični primjer pripreme i obrade potrebne dokumentacije. Također će steći znanja i vještina potrebne za natjecanje, pregovaranje i korištenje kredita, te kontrolu otplate obveze.
Raspored radionice:

10:00 – 10:30 Predstavljanje sudionika I način rada
10:30 – 11:30  Prezentacija: Kako koristiti kredit za financiranje poslovanja?
11:30 – 13:00  Vježba:
· Priprema i prezentacija kreditnog zahtjeva;
· Procjena kreditnog zahtjeva;
· Procjena uspješnosti vježbe;
· Pitanje i prijedlozi;
Radionicu vodi voditeljica područnog ureda Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) za Dalmaciju, gđa. Mira Krneta. 

Prijavite se na:
Online: PRIJAVNICA
E- mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Telefon: 020/640-271

Požurite, broj polaznika je ograničen!

DURA

Diljem Hrvatske u četvrtak bit će provedena 45. sabirna akcija „Solidarnost na djelu“, ove godine pod sloganom „Ne dvoji! Za drugog izdvoji!“. Riječ je o zajedničkoj akciji svih društava Hrvatskog Crvenog križa, a namijenjena je ljudima u potrebi diljem Hrvatske.

U akciji će se prikupljati odjeća, obuća, hrana, novac i druga materijalna dobra.  Za donirani novac građanima će biti uručen novčani bon. Bon će imati oznaku vrijednosti od pet kuna, pripadajući broj te žig Crvenog križa.

Odjeća, obuća i hrana prikupljat će se na adresi Dubrovačkog Crvenog križa (na Kantafigu) Obala Ivana Pavla II 61 u četvrtak, od 9 do 18 sati.

Volonteri Dubrovačkog Crvenog križ bit će ispred trgovina Konzuma, Pema i Tommy-ja, od 12. do 14. listopada i prikupljat će novčana sredstva. Ispred trgovina će se nalaziti i košare gdje će naši sugrađani moći donirati hranu i higijenske potrepštine.

Kako bi mlade ljude potakli na razvijanje osjećaja solidarnosti u akciju su se uključile osnovne i srednje škole s područja djelovanja Dubrovačkog Crvenog križa, gdje učenici prikupljaju novčana sredstva.

S ciljem podizanja svijesti o važnosti doniranja Hrvatski Crveni križ snimio je televizijski i radijski spot za potrebe 45. akcije Solidarnost na djelu. U spotu se pojavljuje Ivica Tucak, izbornik hrvatske vaterpolo reprezentacije, koji je zaštitno lice ovogodišnje kampanje za Solidarnost na djelu.

Hvala svima na sudjelovanju i doprinosu akciji „Solidarnost na djelu“

GDCK

Ekonomski savjetnik Veleposlanstva Republike Francuske u Hrvatskoj, Bertrand Le Tallec boravio je u Dubrovniku. Sudjelovao je na stručnoj konferenciji u organizaciji francuske banke Crédit Agricole te je u sklopu ovog boravka 10. listopada posjetio Županijsku komoru Dubrovnik. Bila je to prilika za bolje upoznavanje s gospodarskom situacijom i potencijalima Dubrovačko-neretvanske županije.

Bertrand Le Tallec je istaknuo želju za unaprjeđenjem suradnje i većim angažmanom francuskih investitora i to ne samo u području turizma nego i infrastrukture, za koju francuske tvrtke imaju veliko iskustvo.

Predstavnici komore istaknuli su da francuski turisti zauzimaju visoke pozicije po broju dolazaka i noćenja u Županiji, a naročito u gradu Dubrovniku. Sve su više zastupljeni u selektivnim oblicima turizma, zahvaljujući boljoj prometnoj povezanosti te podizanju kvalitete i raznovrsnosti sadržaja.

DPP

Pod utjecajem alkohola (2,20 g/kg) noćas je u Kuparima 31-godišnji hrvatski državljanin upravljajući osobnim vozilom stranih registarskih oznaka, prouzročio je prometnu nesreću udarivši u kuću vlasništvo 64-godišnjaka.

Vozač je uhićen i smješten u posebnu prostoriju do otrježnjenja, a protiv istog je podnesen optužni prijedlog za izazivanja prometne nesreće.

A.B.

Komunalna lučica Batala šlag je na torti rada aktualnog ravnatelja Županijske lučke uprave Dubrovnik Željka Dadića. U zadnjih desetak godina Županijska lučka uprava uložila je više od 25 milijuna kuna u lučku infrastrukturu od Luke šipanske, preko Gornjeg Čela do Tenturije i na koncu same Batale, komunalne lučice koju su Dubrovčani čekali godinama.

Unatoč problemima s konzervatorima koji su nesuvislo i van svake pameti i potreba Dubrovčana tražili da vezovi komunalne lučice ostanu na bovama, odnosno tvrdili su kako će pontoni narušiti nekakvu zamišljenu povijesnu cjelinu koje zapravo razvojem grada već odavno nema, a što je odužilo projekt, komunalna lučica Batala je pri završetku. Svi pontoni su tu, preostaje još postavljanje pristupnih mostića i svi korisnici, njih 500 vrlo brzo zaboravit će kako su veslali na barke da bi pošli na kupanje ili ribanje.

- Prezadovoljan sam, kako je bilo prije sad je odlično, uveo se neki red. Prije sam bio na bovi, ne moram sad više veslat, sad mogu doć' iz auta na mul. Bilo je nekad teško i zaveslat do svoje barke, a nadam se da bi sad mogao i malo više na more. Složeno je fino, imamo neku zavjetrinu, neku garanciju, ne moramo više dolazit iz doma u tri ure poponoća provjeravat barku. – kazao je za Dubrovnikpress.hr jedan od korisnika, Ivo Srebrović, kojeg smo u obilasku lučice u društvu ravnatelja Županijske lučke uprave Dubrovnik Željka Dadića susreli na pontonu.

Ivo Srebrović

- Projekt je krenuo 2012. godine donošenjem UPU gruškog akvatorija kada smo započeli i s idejnim rješenjem, a lokacijsku dozvolu smo dobili u rujnu 2015. godine. Nakon toga slijedila je izrada glavnog projekta koji je završen u siječnju 2016. i u lipnju prošle godine ishodovana je građevinska dozvola. U međuvremenu smo mi slijedom svih onih događaja na Lapadskoj obali kad je onaj dio Lapadske obale dat u koncesiju za komercijalnu marinu, nabavili jedan ponton vrijednosti milijun i pol kuna bez PDV-a i smjestili ga na poziciju koja je predviđena projektom komunalne lučice te smo tu smjestili barke koje su se morale izmjestiti s dijela Lapadske obale pod koncesijom. – priča pak ravnatelj ŽLUD-a Željko dadić.

- Nakon toga krenuli smo u kompletnu realizaciju cijelog projekta na način da smo osigurali kredit kod HBOR-a u iznosu od deset milijuna kuna za što nam je Županijska skupština dala suglasnost i kredit je odobren u listopadu 2016. godine te smo mogli krenuti u postupak javne nabave i u svibnju ove godine potpisan je ugovor s izvođačem radova Marinetekom iz Šibenika. Vrijednost radova bila je 8 milijuna i 400 tisuća kuna za postavljanje preostalih pet pontona uključujući valobran s čije su unutarnje strane i vezovi. – priča Dadić.

Korisnici vezova Josip Bačić, Ivo Srebrović i ravnatelj ŽLUD Željko Dadić

Projektom je predviđeno 500 vezova za lokalno stanovništvo, koliko ŽLUD ima i ugovora na ovom području, Dadić kaže, „stisnuti smo u taj dio i zadovoljit ćemo potrebe tog dijela“, ali i napominje:
- Naravno da u cijelom gradu postoji potreba za više vezova, što nažalost nije u nadležnosti Županijske lučke uprave Dubrovnik, ali mislim da bi se u budućnosti trebalo vidjeti koja se područja unutar grada mogu prenamijeniti u nekakve komunalne lučice. Jednim dijelom možda u Rijeci dubrovačkoj, jednim dijelom u Solitudu, od veslačkog kluba dalje da se uredi komunalna lučica. – kaže Dadić.

I dok Dadić govori o potrebama lokalnog stanovništva svega stotinjak metara dalje gledamo u komercijalnu marinu u koncesiji tvrtke Franja Pašalića koji je strehama u potpunosti nagrdio cjelokupan izgled gruškog zaljeva, no to konzeravtore očito nije puno zabrinjavalo, kako to često bude kod privatnih projekata, ali su ih eto zabrinjavali pontoni iznad mora visoki svega 85 centimetara javnog projekta za potrebe samih Dubrovčana.

- Moje mišljenje je da na tom dijelu nije trebalo ići u izgradnju komercijalne marine i davanje koncesije već ići na proširenje komunalne lučice čime bi se dobilo ukupno oko 700 vezova za stanovništvo. Otprilike je trenutno potrebno oko tisuću vezova za potrebe lokalnog stanovništva. – govori ravnatelj ŽLUD Željko Dadić, a oko konzervatorskih smjernica kaže:
- Mi smo se pridržavali smjernica UPU-a i konzervatora, mislim da pontoni ničim ne narušavaju izgled, dapače, kad pogledamo iz ptičje perspektive sve je to lijepo posloženo, lijepo i pristojno izgleda. - kaže Dadić.
- Pontoni su samo 0,85 metra iznad mora. Oni su zahtijevali u početku da to bude na bovama, ali u 21. stoljeću uz mogućnost ovakvih pontona o tome je bespredmetno razgovarati. – kazao je Dadić.

Na te riječi se odlično nadovezao još jedan od korisnika veza na pontonu, Josip Bačić, kojem je prva pomisao na pitanje je li zadovoljan vezom bila kako više ne mora veslati do barke:
- Prije je barka bila na bovi i jedva sam čekao da ovo sve dođe. Sve čestitke Županijskoj lučkoj upravi jer Grad Dubrovnik je končano dobio komunalnu lučicu kako treba, za nas stanovnike. Naravno da sad mogu više na more, jer mi je jednostavnije doći do barke, djecu ukrcat, roditelje, i lijepo to izgleda i uveden je red za pomorski promet. – rekao je Josip Bačić.

- Korisnici su zadovoljni, povratne reakcije su jako dobre, do jučer su neki bili na bovama, a ubrzo će svi, kad se postave prilazni mostići lako će dolaziti do svojih barki. Uvijek ima onih koji traže nešto više, ali mislim da je 95 posto ljudi jako zadovoljno. – zaključio je ravnatelj ŽLUD Željko Dadić.

Predsjedništvo Dubrovačko-neretvanske županijske organizacije HNS-a još je krajem rujna donijelo odluku o pokretanju procedure unutarstranačkih izbora. Predsjednik županijskog HNS-a Valentin Dujmović za portal Dubrovnikpress.hr kazao je više o samim izborima.

- Do 25. listopada će biti završene sve izborne skupštine po našim podružnica,m a 4. studenoga je Izborna skupština Županijske organizacije. Vrijedi dodati kako će a podružnica Dubrovnik imati Izbornu skupštinu 21. listopada. - objasnio je Dujmović.

Objasnio je kako se u samom HNS-u pripremaju za izbore.

- Komuniciramo s članovima, osluškujemo ono što oni misle, a samo u Dubrovniku imamo tristotinjak članova. Na isti način radimo i u cijeloj županiji, dakle s naglaskom na ono članovima bitno. S druge strane, pripremaju se materijali, pravilnici, sve ono potrebno za skupštinu, to će ići ovih dana poštom članstvu. Što se tiče naših unutarstranačkih izbora, treba naglasiti kako svi članovi imaju pravo glasa, ne bira se po glasovima povjerenika ogranaka, nego svaki član može doći birati i biti biran. Osim onih koje predloži Predsjedništvo za kandidate, svaki član može samostalno predložiti nekoga drugoga, procedura je u HNS-u otvorena i demokratska. - zaključio je predsjednik županijskog HNS-a Valentin Dujmović.

Ako se kršenje po pitanju buke na javnim površinama bude ponavljalo, oduzet ćemo im javnu površinu pa da vidite onda kako će se odredba poštivati, govorio je krajem kolovoza gradonačelnik Mato Franković o kafiću Trubadur. Ne samo da je javna površina oduzeta samo Trubaduru, nego još tri ugostiteljska objekta u Gradu koji su kršili pravilnik o zakupu javnih površina, odnosno postavljali više stolova nego što smiju.

Bi li veća kazna bila da je usred sezone odlučio sankcionirati ove kafiće? Sigurno bi, ali bilo bi to možda i stvaranje grada slučaja od Dubrovnika pa niti slika praznih placeta možda ne bi bila baš najbolja dubrovačka reklama usred sezone. Ovako, odabrano je donekle solomonsko rješenje, a poruka je ipak odaslana.

Tako su ugostitelji, dakle, kažnjeni sa sedam dana bez stolova, vrijeme koje je dovoljno da vide kako i što dalje... Ipak, koliko će u listopadu, kad je promet ionako smanjen, odnosno kad se vanka u noćnim satima baš i ne sjedi, poruku shvatiti, priča je za sebe. Posebno Franković može doći na sklizak led, ukoliko ovakva "mini" kažnjavanja budu učestala, dakle ukoliko izostane prava kazna.

Tu kazna može biti samo potpuna represija, odnosno trajno ukidanje javne površine, a koja u samoj svojoj naravi ne može biti dobra jer ništa što je u srži represivno nije zasnovano na dijalogu. Stoga, jedino pravo rješenje je ustvari u udaranju po špagu.

Franković je svoje obećanje s kraja kolovoza ispunio, pokazao zube ugostiteljima, a sad je potrebno stvari istinski i regulirati. Tu su novčane sankcije, kao što je uvijek tome tako u tim slučajevima, najbolje rješenje. Dakle, ne na proizvoljan i stihijski način, nego s jasno određenim pravilima igre. Na koncu, jezik je to kojega svi razumiju.

Župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić sudjelovao je u utorak u Bruxellesu na konferenciji “Zajedno do EU fondova – za bolju prometnu povezanost”. Glavni fokus konferencije bile su transeuropske prometne mreže i prekogranične prometne veze, a župan Dobroslavić istaknuo je kako je prometna povezanost ključni preduvjet gospodarskog i ukupnog razvoja svih područja EU.

- Posebno je ta povezanost važna za ona područja koja imaju lošu prometnu situaciju kao što je ukupna Jugoistočna Europa i sama Republika Hrvatska. Upravo stoga svi, a posebno Europska komisija, trebaju u razvoju prometne povezanosti posebnu pozornost obratiti na Jugoistočnu Europu, odnosno Jadransko-jonsku regiju. - rekao je župan Dobroslavić.

Ustvrdio je i kako su u tom smislu od posebnog značaja projekti kao što su Jadransko-jonska autocesta, brza željeznica Ravenna – Brindisi, Koridor VC, modernizacija željezničke mreže u Hrvatskoj, brodske i avioveze preko Jadranskog i Jonskog mora te povezivanje otoka.

Mišljenja i smjernice o aktualnim i ključnim pitanjima povezivanja europskih transportnih koridora su od izuzetne važnosti te je stoga organiziran panel na temu “Važnost prometnih veza u potpori regionalnom gospodarskom razvoju”. Panelisti su bili zamjenica generalnog direktora Opće uprave za mobilnost i promet – DG MOVE Maja Bakran, veleposlanik i zamjenik Stalnog predstavnika RH pri EU Goran Štefanić, državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture RH Tomislav Mihotić te potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj.

Govornici posljednjeg panela „Projekti regionale povezanosti kroz mrežu TEN-T“ bili su predsjednik talijanske regije Molise Paolo di Laura Frattura, župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić, predsjednik albanske regije Tirana Aldrin Dalipi i član Europskog odbora regija Mauro D’Attis.

Organizatori konferencije bili su Dubrovačko-neretvanska, Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska i Karlovačka županija preko svog predstavničkog ureda u Bruxellesu te zastupnica u EU parlamentu Dubravka Šuica.
Konferenciju su otvorili voditeljica hrvatske EPP Delegacije Dubravka Šuica, župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, župan Brodsko-posavske županije Danijel Marušić te zamjenik župana Vukovarsko-srijemske županije Damir Barna.

U konferenciji je sudjelovalo stotinjak sudionika iz institucija EU, regionalnih razvojnih agencija i europskih regija.

DPP

Prema novom Zakonu o lokalnoj samoupravi, kolokvijalnom nazvanom "lex šerif", gradonačelnici, načelnici i župani i dalje će obnašati svoju dužnost ostati na poziciji i ako im predstavničko tijelo sruši proračun. Donedavni dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić, koji je sa svoje gradonačelničke funkcije zbog neusvajanja proračuna odstupio dva puta, za portal Dubrovnikpress.hr pozdravio je donošenje ovoga zakona.

- Predsjednik Vlade Repulike Hrvatske i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković jučer je obrazlagao zakon i rekao da se proračun u nekim sredinama rušio dva do tri puta i uzrokovao veliku štetu tim sredinama. Naveo je kako će se to ovim zakonom spriječiti. Dakle, premijer Plenković pokazuje potpuno suprotan stav od onoga što su govorili Mato Franković i Marko Potrebica kako nema nikakve štete po Dubrovnik ako se proračun ne usvoji. - kazao je Vlahušić.

- Direktno im je poručio da su dva puta napravili štetu Gradu Dubrovniku. Jedini im je cilj bio personalna promjena, nisu imali nikakve ideje, niti je danas imaju, niti znaju što treba raditi. Dakle, je oba puta je uzrokovao štetu. Posebno ovaj drugi put kad su to napravili jer je cijela godina izgubljena. No, HDZ je sam po sebi destruktivna stranka. - rekao je Vlahušić.

Dodao je kako je sam zakon dobar.

- Dakle, gradonačelnik koji je dobio puno povjerenje građana treba ostati na svojoj dužnosti. Onda oko usvajanja proračuna treba naći neki razumni model. Odnosno, da onda recimo Gradsko vijeće proračun donosi, ali da on može biti modificiran samo deset do 15 posto od inicijalnog prijedloga gradonačelnika, budući da je on zajedno s pročelnicima zadužen za tu priču. - objasnio je Vlahušić.