U sklopu Europskog tjedna regija i gradova u Bruxellesu, u kojem je sudjelovao župan Dobroslavić sa suradnicima, službeno je predstavljen Savez za koheziju, koalicija onih koji smatraju da kohezijska politika EU mora ostati jedan od stupova budućnosti Unije.

Savez, koji su osnovala vodeća europska udruženja gradova i regija i Europski odbor regija, poziva na to da se u okviru proračuna EU-a nakon 2020. godine kohezijska politika učini snažnijom, učinkovitijom, prepoznatljivom i dostupnom svim regijama EU-a.

Župan Dobroslavić ovom je prilikom istaknuo kako je kohezijska politika temeljna politika EU.
- Bez nje Europska unija ne bi ostvarila svoj puni smisao. Unatoč poteškoćama u provođenju, kohezijska politika mora opstati, treba ju dalje razvijati, ali ona nema alternativu. Stoga je Savez za koheziju dobrodošla inicijativa, još jedan snažan glas za kohezijsku politiku. - rekao je Župan.

Također, u okviru Europskog tjedna regija i gradova predsjednik Europskog odbora regija Karl-Heinz Lambertz održao je na plenarnom zasjedanju prvi govor o stanju Europske unije sa stajališta regija i gradova, a među temama su bili i izazovi s kojima će se u predstojećim godinama suočavati lokalne i regionalne vlasti u područjima kao što su migracije, zapošljavanje i rast, klimatske promjene, socijalna i teritorijalna kohezija i pokretanje Europske platforme za širokopojasnu mrežu.

Inače, na 15. Europskom tjednu regija i gradova okupilo se više od pet tisuća predstavnika lokalnih vlasti, stručnjaka i aktera u području regionalne politike Europske unije.

DPP

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković primio je danas dominikanca i akademika Stjepana Krasića povodom obilježavanja 80. rođendana koji će se obilježiti prigodnim znanstvenim zbornikom. Budući da akademik i dominikanac Krasić nije htio da se uz njegov 70. rođendan, kada se obično objavljuju takvi znanstveni zbornici, obilježi nekim znanstvenim skupom ili zbornikom, skupina njegovih prijatelja i poznanika smatrali da bi bila šteta propustiti tu priliku u povodu 80. obljetnice njegova rođenja da se i šira javnost upozna s njegovim bogatim životnim i znanstvenim opusom što će se tako dogoditi sljedeće godine.

Dominikanac i akademik Stjepan Krasić poznati je hrvatski povjesničar i dugogodišnji profesor povijesti na papinskom sveučilištu svetog Tome Akvinskog u Rimu i dvostruki rimski doktor koji je primio brojne nagrade za svoj rad u zemlji i inozemstvu.

Prilikom prijema, gradonačelnik Franković je kazao kako je iznimno važno odati priznanje akademiku Krasiću kako bi se i na taj način iskazala počast i zahvala za sve što je učinio za Dubrovnik i Hrvatsku.

- Dubrovnik je uistinu ponosan što ima znanstvenika i sugrađanina kao što je akademik Krasić. Ne smijemo zaboraviti sve što ste učinili u našim najtežim trenucima za Dubrovnik i Republiku Hrvatsku jer je vaš utjecaj u Vatikanu bio od iznimne važnosti. Nadam se da će vaš život i djelo biti inspiracija i budućim generacijama koje će na isti način voljeti i živjeti ovaj Grad. - poručio je gradonačelnik Franković akademiku Krasiću naglasivši i podršku Grada Dubrovnika u organizaciji ovog velikog jubileja.

Dominikanac i akademik Stjepan Krasić zahvalio se gradonačelniku Frankoviću na podršci ističući kako je do sada napisao brojne radove kako bi što trajnije sačuvao bogatu povijest Dubrovnika i Hrvatske, ali i kako ima još puno projekata koji ga čekaju da ih privede kraju.

DPP

Knjiga „Ljekarna Male braće, 700 godina zdravlja Dubrovčana" autora fra Stipe Nosića, inače provincijalnog vikara samostana Male braće, predstavljena je večeras u klaustru samostana. Radi se o knjizi izašloj iz tiska prije mjesec dana, koja dakle kazuje o ljekarni Male braće, jednoj od najstarijih ljekarni u svijetu, koja u okviru Franjevačkog samostana djeluje od 1317. godine.

Nosić je zahvalio svima zaslužnima za realizaciju ove knjige, kazašvi kako o ljekarni ne bi pisao da nije bilo Nijemca Andreasa Zieglera koji je tražio pomoć za pisanje članka za časopis jednog njemačkog društva koji se bavi poviješću ljekarništva.

- Pomažući Ziegleru u literaturi, shvatio sam da vrlo malo znam o ljekarni. zato sam počeo istraživati priče o pojedinim eksponatima. Nažalost, o pokušaju nacionalizacije iz 1960. godine ne piše u knjizi jer sam o tome materiju pronašao kad je ona već bila u tisku. - rekao je Nosić.

Predsjednik hrvatskog farmaceutskog društva mr.sc. Darko Takač također je rekao više o ovoj knjizi, i sam prepričavši puno o povijesti ljekarne. Napomenuo je kako knjiga ima 120 stranica, uz pet poglavlja, kroz šalu napominjući "kako da je deblja bi imala puno manje šanse da bude pročitana". Dodao je kako knjiga sadrži mnoštvo zanimljivosti iz povijesti ljekarne. Istaknuo je kako je "fra Stipina knjiga izraz poštovanja prema svima koji su stvarali povijest ljekarne".

Uz predstavljanje knjige nastupio je i gitarist Pero Škobelj.

V.S.

Prva ukopna mjesta kojima će građani raspolagati na groblju Dubac bit će 2021. godine, rekao je načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli na gradilištu groblja Dubac. On je gradilište obišao zajedno s dubrovačkim gradonačelnikom Matom Frankovićem, njegovom zamjenicom Orlandom Tokić te direktorom Groblja Dubac Đurom Lonzom. Trenutno su na groblju u tijeku radovi na južnom potpornom zidu, kao i na unutarnjim potpornim zidovima te na pristupnoj cesti.

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković rekao je "kako se nakon nekih početnih komunikacijskih problema može reći da sad radovi idu intenzitetom koji se očekivao".

- Radi se o velikom projektu, ne očekujemo da će biti gotov za par mjeseci. Imali smo dodatne izdatke za izgradnju, sve od toga je opravdano. Jučer smo platili dodatnih 2,7 milijuna kuna, no vidite na kojem se području nalazimo, izvrstan je pogled, ali teren je zahtjevan, sve izmjene su apsolutno opravdane. Cijena grobnice u Dubrovniku je veća od 20 tisuća eura, a u sklopu groblja Dubac naši sugrađani moći kupiti grobnice po prihvatljivim cijenama. - naveo je Franković.

Načelnik Nardelli je kazao kako očekuje od Hrvatskih cesta da financiraju semaforizaciju na ovom području.

- U tijeku je realizacija pristupne ceste, očekujemo semaforizaciju jer se radi o spoju s magistralom. Nadam se da će Hrvatske ceste prihvatiti financirati projekt u iznosu od 400 tisuća kuna. Ovo raskrižje je zaslužilo semaforizaciju, ti semafori nam trebaju. - kazao je Nardelli.

Rekao je kako su stanovnici Grada Dubrovnika i Općine Župa dubrovačka iskazali interes u anketi koja je provedena prije početka izgradnje, dodajući da će ako se taj omjer promijeni Općina i Grad jedni drugima refundirati eventualne pomake u omjeru koji je prvotno zamišljen.

Direktor Lonza objasnio je više o radovima, dodajući kako se do kraja godine očekuju i izmjene DPU-a gdje će se uvrstiti sve korekcije koje su se morale napraviti, a kako bi se stvorili preduvjeti za ishođenje lokacijske dozvole za cijeli obuhvat groblja. Zaključio je

- Zatim idemo na ishodovanje građevinske dozvole za prvu etapu, dakle nastavak ceste koja je realizirana do obuhvata groblja. Nakon toga će 2019. uslijediti izgradnja objekata i grobnica. - objasnio je Lonza.

Izbori u dubrovačkom HNS-u održat će se 21. listopada, kad će, dakle, ova stranka dobiti novog predsjednika, odnosno nasljednika Andra Vlahušića koji je iz HNS-a izašao nakon što je HNSa na nacionalnoj razini koalirala s HDZ-om u cilju spašavanja Plenkovićeve Vlade. Svakako, jedan od trenutno istaknutijih HNS-ovaca je gradski vijećnik Miho Obradović, koji je za portal Dubrovnikpress.hr odgovorio na pitanje misli li se on kandidirati.

- U posljednje vrijeme sam bio zauzet s osobnim poslovima, ali u idućih nekoliko dana sjest ću razgovarati sa članovima obitelji, ali i ostalim članovima stranke te vidjeti kakvu potporu od njih imam... Dakle, postoji mogućnost da se kandidiram. Nije to još definirano, ali mogućnost postoji. - objasnio je Miho Obradović.

Što se tiče unutarstranačkih izbora, svi članovi imaju pravo glasa. Također, svi članovi mogu se i kandidirati za predsjednika, s tim da prijavu podnesu 48 sati prije samih izbora.

Inače, 4. studenoga je Izborna skupština Županijske organizacije HNS-a.

V.Salvia

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković u pratnji zamjenica Jelke Tepšić i Orlande Tokić, privremenog pročelnika Upravnog odjela za obrazovanje sport, socijalnu skrb i civilno društvo Miha Katičić i suradnika obišao je danas novouređeno igralište za male sportove u Novoj Mokošici.

Projekt uređenja igrališta za male sportove u sklopu sportsko-rekreacijskog parka obuhvatio je uređenje podloge, ali i postavljanje tribina i podesta kako bi se stanovnicima Mokošice na tom mjestu omogućilo održavanje sportskih i kulturnih manifestacija.

Vrijednost cjelokupnog projekta je 520 tisuća kuna od čega je 420 tisuća kuna utrošeno na obnavljanje i sanaciju igrališta i popratnih dodataka, a preostalih 100 tisuća kuna uloženo je u potporni zid.

- Napravio se potporni zid, stabilizirao teren jer je bilo klizište i velike pukotine. Također, napravljen je malo plato za suce, iscrtan teren, postavljene tribine uz rasvjetu koja se pali na timer i tako omogućava večernja događanja. Također, s ovim igralištem zaokružena je cjelina koja uključuje u blizini dječje igralište i vježbalište na otvorenom kao sportsku zonu koja je Mokošici nedostajala. - kazala je prilikom obilaska zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić.

"Podsjetimo, novo uređeno igralište bilo je prvo koje je nova gradska vlast obišla na početku mandata, a izgrađeno je na inicijativu gradskog kotara Mokošica." - napisali su iz Grada Dubrovnika.

DPP

Iz tiska je izašao novi broj Literata. Taj osmi broj zbornika, godišnjaka koji izdaje Društvo dubrovačkih pisaca, bit će predstavljen u ponedjeljak, u 19 sati u Saloči od zrcala Dubrovačkih knjižnica, odnosno u suradnji s Narodnom knjižnicom Grad i u sklopu Mjeseca knjige.

Na promociji će sudjelovati sami članovi Društva dubrovačkih pisaca i autori priloga u Literatu.

D.M.

Nakon što se na prošloj sjednici Gradskog vijeća Rikard Rossetti (DUSTRA) zapitao ima li Društvo prijatelja dubrovačke starine u Dubrovniku prioritetnijih projekata u Gradu od obnove tvrđave na Prevlaci, budući da se radi o novcima utvrđenih na gradskoj imovini, na svojem Facebook profilu ponovo se dotaknuo DPDS-a.

"Nemam ništa protiv obnove spomenika iz doba Republike na cijelom povijesnom prostoru bivše Republike, pa tako nemam primjedbu na obnovu Soko grada u Konavlima kao ni na obnovu Kneževog dvora u Slanome, a pogotovo ne na obnovu stonskih zidina. Sve to su simboli slavne dubrovačke povijesti čiji smo ponosni baštinici, ali tvrđava na Prevlaci to ipak nije". - naveo je Rossetti.

"Upoznat sam s običajima zakletve za šutnjom čije se kršenje kažnjava pretjeranom kaznom, što je običaj koji se nekoliko stotina kilometara južnije od nas zove „omerta“, ali on se ipak odnosi samo na članove izvjesnih organizacija. S obzirom na to da nisam član nijedne takve organizacije, mislio sam i mislim da nisam dužan šutati, da mi se ustavno pravo da slobodno govorim i propitkujem ne može oduzeti i da me nitko zbog toga nema pravo prekomjerno kažnjavati. Pogotovo kao demokratski izabranom predstavniku građana." - dodao je Rossetti.

Napisao je kako su mu brojni sugrađani iskazali potporu.

"Kritičkom umu bilo bi zanimljivo primijetiti da Društvo ne želi obnavljati Kaše ili povijesnu kanalizaciju jer bi tamo, po zakonu, mogli biti samo donatori, a ne i investitori, što sugerira da plaćaju prema situacijama koje potpiše investitor, a ne prema onima koji potpisuje vodstvo Društva. Ali kada se ulaganja odvijaju daleko od očiju javnosti i još dalje od transparentnog postupka nabave čiji su Vodovod i ŽLU obveznici, onda su spremni potrošiti desetke milijuna kuna na austrijskoj tvrđavi, koja ponavljam, nema nikakve veze s Republikom i s „dubrovačkom starinom“. I to se ne smije kritizirati ni propitivati?" - piše Rossetti.

"Ukazati na to što bi se na obnovljenoj tvrđavi ponosno vijorio hrvatski barjak po meni znači da se sad dok tvrđava nije obnovljena ne vijori ponosno. Barjak se vijori na svom jarbolu, te mu za vijorenje nije potrebna „podloga“ od nekoliko desetaka milijuna kuna. " - između ostalog piše Rossetti, dodajući kako su prioriteti stara gradska kanalizacija i Kaše te kak bi Društvo trebalo dalje ulagati tek ako im ostane novca uz suglasnost Gradskog vijeća.

"Najjadnije od svega je dovoditi mene u kombinaciju nastavka politike Andra Vlahušića, kao da samo on ima pravo kritički promišljati o radu udruge građana Društvo prijatelja dubrovačke starine. On je to doista radio, ali nije time valjda uskratio svim ostalim građanima i političarima da se bave temom trošenja novca uprihodovanog na dubrovačkim zidinama. Andro Vlahušić je bio gradonačelnik, a ja sam gradski vijećnik. Andro bi možda i sad bio gradonačelnik da se nije dodirnuo u novac koji je vodstvo DPDS-a zarađivalo na zidinama. Andra je trebalo maknuti i to se napravilo s namještenom kaznenom prijavom i smiješnom osudom za novac koji je društvo posudilo firmi koja je uredno vratila novac uz zakonitu kamatu. Ali ni to nije bilo dovoljno pa je za svaku sigurnost trebalo maknuti Vlahušića i posebnim zakonom, što im je na kraju i uspjelo. A nitko ne kaže da do dolaska Vlahušića Društvo nije ništa uplaćivalo u gradsku kasu. Zahvaljujući Vlahušiću, grad će ove godine od zidina dobiti šezdesetak milijuna kuna uprihodovanih na svojoj vlastitoj imovini. Međutim u Društvu su već unaprijed znali da bi Vlahušić po isteku ugovora 2019. godine tražio za grad i više jer je uvijek smatrao da je grad i građani Dubrovnika vlasnik zidina. Zato mu je zabranjeno političko djelovanje, kao što se sada, ovim tekstom, ali i porukama od članova Društva, pokušava ograničiti i moje političko djelovanje jer sam se dotakao teme koja je očito zabranjena." - piše Rossetti.

Dodao je kako su mu neki rekli da se usudio taknuti u osinje gnijezdo.

"Dobio sam savjete da se pripazim, ali ne znam zašto. Možda sam im ja sad opasniji od gradonačelnika Vlahušića kojeg su se efikasno riješili, jer meni ne mogu ništa. Ne mogu me smijeniti iz Vijeća, ne mogu me ušutkati, a ja ću i dalje postavljati pitanja od interesa građana i to ne samo DPDS-u. Međutim, obzirom na „pretjeranu kaznu“ s početka ovog teksta, morat ću samo dodatno pripaziti kad idem preko pješačkog prijelaza" - objasnio je gradski vijećnik DUSTRA-e Rikard Rossetti.

DPP

Izložba Dubrovačke udruge likovnih umjetnika pod nazivom ''Plavo obojeno plavim" otvorena je večeras u Sponzi. Naime, svake godine Udruga predstavlja radove njezinih članova na drugu temu, a ove godine predstavljeni su radovi na temu plavih tonova.

Izložbu je otvorio dubrovački književnik Mato Jerinić. Rekao je kako se radi o Udruzi koja postoji više od 30 godina i broji 25 aktivnih članova. Naveo je kako članovi Udruge sudjeluju na brojnim likovnim kolonijama te kako ona sama organizira likovne kolonije, dodajući kako se Udruga bavi i humanitarnim radom.

- Kroz Udrugu, u kojoj se poštuje posebnost likovnog izražaja, i umjesto zavisti vlada razumijevanje i međusobno hrabrenje, kako bi se slikalo sve bolje i bolje, mnoge su njezine članice i članovi sigurnog koraka odmakli na nimalo lakom putu koji vodi ka likovnom Olimpu. O tome najbolje govori i ova najnovija izložba. - rekao je Jerinić.

- Plava boja, najprisutnija u slikarstvu, u nama priziva odmah more i nebo, iako je hladna u odnosu na crvenu i žutu. No, toliko je bogata nijansama, kažu da ih je desetak, a najbolje ih može uočiti slikarevo oko i na platno prenijeti njegova ruka. A u što se možete uvjeriti i na ovoj izložbi. Možda je najbitnija posebnost ove izložbe u tome što su autori zahvaljujući umjetničkoj imaginaciji, a ne izlazeći iz zadane teme, prezentirali široku lepezu motiva, od usnula i budna mora, gradskih veduta, starih kuća... Likovni kritičar, a ja to nisam, udubio bi se i analizirao kompoziciju, pozabavio se zamahom kista. A ja sam pjesnik koji piše srcem pa ću reći da je slikarstvo nijemo pjesništvo, a pjesništvo slikarstvo koje govori. - dodao je Jerinić.

U Sponzi su svoje radove izložili Jagoda Lasić. Nikola Nino Dubčić, Luce Đuraš, Mirica Dubčić, Lile Knez, Valter Kožul, Dragica Maca Lučić, Dubravka Rathman, Zlata Lučev Perović, Nedeljka Gligor, Ivan Oberan, Ana Sala Barčot, Marijan Fragić, Lidija Tomašković, Andreja Vukoja, Anto Violić, Franica Čebirlić, Baldo Božović i Miroslav Stamatović.

V.Salvia

Predsjednik DUSTRA-e Željko Raguž reagirao je na javni istup svog člana i gradskog vijećnika Rikarda Rossetttia koji je govorio o DPDS-u i obnovi tvrđave na Prevlaci, odnosno rtu Oštro, o čemu možete čitati OVDJE, te je pri tome pisao i o bivšem gradonačelniku Andru Vlahušiću.

I dok Raguž ne želi komentirati stav Rikarda Rosssettija o mogućoj DPDS-ovoj obnovi same tvrđave na Prevlaci, kazao je kako pak mora reagirati na političke stavove koje je iznio Rossetti. Rossetti je između ostalog kazao kako bi Vlahušić „možda i sad bio gradonačelnik da se nije dodirnuo u novac koji je vodstvo DPDS-a zarađivalo na zidinama“.

„Andra je trebalo maknuti i to se napravilo s namještenom kaznenom prijavom i smiješnom osudom za novac koji je društvo posudilo firmi koja je uredno vratila novac uz zakonitu kamatu. Ali ni to nije bilo dovoljno pa je za svaku sigurnost trebalo maknuti Vlahušića i posebnim zakonom, što im je na kraju i uspjelo.“ – mišljenje je Rikarda Rossettija.

Raguž pak govori:
- Mi smo otvorena stranka gdje svatko ima pravo na svoje mišljenje, to je oduvijek pozntao, ali sama zadiranja u politička pitanja bez znanja središnjice sigurno nisu praksa i ova gatanja što bi bilo kad bi bilo da se netko mogao kandidirati ne smatram ozbiljnim. Mi smo podržali Frankovića i podržavamo ga i danas i naše ruke u Vijeću su jedinstvene bez obzira što ponekad nemamo isti stav o pojedinim temama. – kazao je predsjednik DUSTRA-e Željko Raguž.

Hrvatskim književnicima, akademiku Luki Paljetku i Mili Pešordi svečano su predane povelje o članstvu u Europskoj akademiji znanosti, umjetnosti i književnosti (AESAL) u srijedu navečer u Društvu hrvatskih književnika (DHK) u Zagrebu, priopćeno je iz DHK-a, a donosi Hina.

Paljetku je predana povelja u svojstvu redovitog člana Europske akademije znanosti, umjetnosti i književnosti u Parizu, a Mili Pešordi u svojstvu dopisnoga člana. Time su se ova dvojica hrvatskih književnika pridružili uglednim članovima te akademije, među kojima je više od 60 nobelovaca i nekoliko stotina najuglednijih svjetskih znanstvenika, umjetnika i istraživača.

Luko Paljetak rođen je u Dubrovnik 1943. Autor je brojnih zbirki pjesama, knjiga za djecu, znanstvenih studija, članaka, eseja i antologija. Mile Pešorda rođen je u Grudama 1950. Književnik je prevoditelj i nakladnik.

DPP

U Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj danas je održano misno slavlje koje je vodio policijski kapelan don Ivo Borić povodom odlaska na novu dužnost policijskog kapelana u Policijsku upravu sisačko-moslovačku.

Na misnom slavlju don Ivo Borić zahvalio je svim djelatnicima Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, te ukratko ukazao na aktivnosti tijekom četverogodišnje službe u ovoj policijskoj upravi.

U ime policijske uprave načelnik Ivan Pavličević zahvalio se don Ivu Boriću na primjerenoj službi koju je obavljao na zadovoljstvo svih policijskih službenika i djelatnika policijske uprave, zaželivši mu sve najbolje i uspješnu službu u novoj kapelaniji.

Omiljenom kapelanu, djelatnici policijske uprave u znak sjećanja poklonili su sliku Crkve sv. Vlaha zaštitnika kapelanije koju je vodio četiri godine, dok je kapelan načelniku policijske uprave zaželio uspješan rad, pri čemu mu je poklonio i prigodan dar.

DPP