U nastavku glazbenog programa U susret budućnosti - mladi laureati prestižnih međunarodnih natjecanja na 68. Dubrovačkim ljetnim igrama nastupit će Srđan Bulat u nedjelju, u atriju Kneževa dvora s početkom u 21:30. Mladi gitarist na svom festivalskom recitalu izvest će obiman program koji uključuje Etidu br. 8 u G-duru Giulia Regondia, Dos Cantares a la vida Antóna Garcíe Abrila, zatim Cachpricho arabe Francisca Tárrege, En los trigales Joaquína Rodrigoa, Double Marka Ruždjaka, Tri trubadurske Stjepana Šuleka te Mallorcu Isaaca Albéniza i Suitu Mediteranu Željka Brkanovića.

Srđan Bulat studirao je na Umjetničkoj akademiji u Splitu, gdje je dobio Rektorovu nagradu za akademsku godinu 2006./2007., te na Muzičkoj akademiji u Zagrebu gdje je pak dobio Dekanovu i Rektorovu nagradu za akademsku godinu 2009./2010. te priznanja Summa cum laude za najboljeg studenta generacije. U srpnju 2014. godine diplomirao je s pohvalama na Royal Academy of Music u Londonu, kao prvi gitarist s ovih prostora koji je dovršio poslijediplomski studij na ovoj ustanovi, ujedno jednoj od najprestižnijih glazbenih akademija na svijetu. U rujnu 2015. godine završio je poslijediplomski specijalistički studij na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Osvajač je najviših nagrada na gotovo svim najprestižnijim svjetskim natjecanjima za klasičnu gitaru: Francisco Tarrega u Benicassimu, Michele Pittaluga u Alessandriji, Fernando Sor u Rimu, Julian Arcas u Almeriji, Alhambra u Valenciji, Gredos San Diego u Madridu, Maurizio Biasini u Bologni. Na ovim natjecanjima osvojio je i brojne specijalne nagrade, među kojima se posebno ističu nagrade za najbolju interpretaciju španjolske glazbe. Dobitnik je gotovo svih domaćih nagrada za mlade umjetnike; pobjednik natjecanja Ferdo Livadić i Tribine Darko Lukić te godišnje nagrade Ivo Vuljević.

Ulaznice za ovaj recital dostupne su online na internetskim stranicama Igara te na blagajnama u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1) i u Luži kao i na ulazu, jedan sat prije početka koncerta. Svi stanovnici Dubrovačko-neretvanske županije ostvaruju popust od 30% za kupnju ulaznica na prodajnim mjestima.

DPP

„Hrvoje i ja smo danas, udarnički krampali od 6 do 11. Na svim onim mjestima, gdje se na obalnoj stazi Biskupija - Villa Dubrovnik, do danas trebalo preskakat, odstranili smo slojeve zemlje, tako da se tom stazom, od sada može fino koračat, bez nužnog držanja za konope.“ – kratko je napisao Igor Legaz u e-mailu uz fotografije staze u Sv.Jakovu koja je prokrčena između kupališta Biskupija i hotela Villa Dubrovnik.

Inače, iz Ville Dubrovnik svoje goste i posjetitelje upozorili su kako ta staza nije pod njihovom ingerencijom te da ne odgovaraju za eventualne ozlijede korisnika staze.

D.M.

U izboru regionalnog izdanja „Kongres Magazin“ između sedamdeset i jednog grada u različitim kategorijama srednje i jugoistočne Europe, Dubrovnik je na prvom mjestu, kao najbolja destinacija u kategoriji destinacije koja može ugostiti oko tisuću kongresnih sudionika.

Meetings Star regionalna je nagrada za iznimna ostvarenja u kongresnom turizmu srednje i jugoistočne Europe, koju dodjeljuje međunarodni specijalizirani časopis Kongres, i to u području marketinške komunikacije destinacija, kongresa, evenata i dobavljača kongresnih usluga. Nagrada prepoznaje pojedince i poslovne subjekte koji se ističu svojom kreativnošću i znanjem, ali i mjerljivim postignućima u domeni kongresne industrije.

Uredništvo magazina Kongres i ove je godine pripremilo pregled najboljih kongresnih destinacija u regiji, koje su bile procijenjene u kontekstu projekta KONGRES MEETOLOGUE. Destinacije su ocjenjivane po  kriterijima - prirodni i kulturni čimbenici; sigurnost, opća i prometna infrastruktura; turistička infrastruktura i kongresna infrastruktura, ICCA index, kvaliteta života i dr. Prema rezultatima tajnog glasovanja, Dubrovnik je dobio ukupnu ocjenu 4,27 (od 5), te se  nalazi na vrhu tablice ispred Villacha i Klagenfurta u Austriji.

Dubrovnik je još jednom dokazao da je uspješna svjetska turistička destinacija rangiranjem pri samom vrhu najboljih u kongresnoj industriji u Europi, te kao najbolja u regiji.

S.M.

Svoj prvi ovoljetni festivalski nastup u atriju Kneževa dvora, Dubrovački simfonijski orkestar održao je sinoć uz flautisticu Tamaru Coha Mandić i harfisticu Dianu Grubišić Ćiković, a pod ravnanjem dirigenta Richarda Rosenberga.

Zajedničko koncertiranje ovih glazbenika pobudilo je ovacije festivalske publike, za koju su izveli baletnu suitu Vol na krovu Dariusa Milhauda, te Mozartov Koncert za flautu i harfu. Na kraju prvog dijela koncerta solistice Coha Mandić i Grubišić Ćiković su najavile i glazbeni dodatak, poseban za ovu prigodu – skladbu La musica di notte Đela Jusića, koji je i prisustvovao koncertu. U drugom dijelu glazbene festivalske večeri orkestar je izveo Gottschalkovu Ŕ Montevideo simfoniju te melodičnu i lepršavu, suštinski američku kompoziciju The Ballade of the Scandalous Life of Frankie & Johnny Jeromea Morossa, uz sudjelovanje vokalistica Maje Grgić, Lucije Pećar i Andree Marić, što je posebno oduševilo dubrovačku publiku.

Već 18. kolovoza na programu je drugi koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra pod ravnanjem Francesca di Maura na kojem će s Nikolom Fabijanićem praizvesti Bird Concerto za saksofon i orkestar skladatelja Petra Obradovića. Ulaznice za koncert u Dvoru dostupne su online na internetskim stranicama Igara te na blagajnama u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1) i u Luži kao i na ulazu, jedan sat prije početka izvedbe. Svi stanovnici Dubrovačko-neretvanske županije ostvaruju popust od 30% za kupnju ulaznica na prodajnim mjestima.

K.L.

Međunarodna urbanističko-arhitektonska radionica ''Overbooking the City'' održat će se od 20. do 26. kolovoza u Dubrovniku u organizaciji udruge Urban Transcripts (London), te u partnerstvu s udrugom PLACA – kolektiv za istraživanja o prostoru (Dubrovnik) i uz potporu Društva arhitekata Dubrovnik, Grada Dubrovnika, Zavoda za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije i Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije (Sveučilište u Splitu).

Dubrovnik, koji se često naziva i "biserom Mediterana", prestižna je turistička destinacija na popisu svjetske baštine UNESCO-a. Površina od samo 0.18 kilometara kvadratnih ugošćuje 2 milijuna posjetitelja godišnje, što je u odnosu posjetitelja prema površini povijesne jezgre 5 puta više nego u Veneciji.

Iako se takva eksplozija turizma često smatra pozitivnim, čak i poželjnim fenomenom, postavlja se pitanje kako ta disproporcionalnost utječe na grad koji doživljava intenzivne promjene u urbanoj dinamici i odumiranje nekad vitalnih dijelova grada. Istovremeno, Dubrovnik baštini specifične urbane i arhitektonske modele i tipološke obrasce koji se mogu iščitati i kao univerzalni, prisutni kroz povijesni i suvremeni sloj europskog grada. Stoga su takvi, kontekstualno specifični, obrasci uzeti kao predložak za osmišljavanje novih univerzalnijih modela, lako primjenjivih u nekom drugom gradu sličnih obilježja. Time se želi istražiti kako se negativni fenomeni turizma mogu preusmjeriti da postanu novi pozitivni pokretači revitalizacije grada. Nakana radionice je pažljivo balansirati između teorijskog okvira i operativnog nivoa zbog moguće ekstrapolacije dobivenih modela u drugi kontekst, ali i njihove razrade i primjene lokalno.

Intenzivni sedmodnevni program radionice uključuje timski rad sudionika, terensko istraživanje i predavanja otvorena za javnost. Predavanja će se održati prva tri dana u večernjim satima, a rezultati radionice bit će prezentirani javnosti posljednjeg dana radionice.

DPP

Prema Gradskom vijeću Grada Dubrovnika uputiti nacrt natječaja za osnivanje prava građenja na nekretninama u vlasništvu Grada Dubrovnika radi izgradnje gradskog stadiona u Lapadu sa svom pripadajućom sportskom i trgovačkom infrastrukturom. Utvrđeno je to na sastanku Povjerenstva za utvrđivanje prioritetnih projekata i izgradnju sportske infrastrukture na području Grada Dubrovnika, a na kojem je sudjelovao i gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković.

"Nacrt ugovora o osnivanju prva građenja kao i nacrt predugovora o zakupu gradskog stadiona u Lapadu bit će predstavljeni gradskim vijećnicima na idućoj sjednici Gradskog vijeća." - piše u priopćenju Grada Dubrovnika.
Nakon rasprave i donošenja konačne odluke vijećnika Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, sukladno zakonskim oredbama, raspisat će se natječaj za osnivanje prava građenja koji će biti objavljen u svim nacionalnim medijima.

DPP

Izložba "Maskeroni s Onofrijeve fontane" Pietra Bobana otvorena je večeras u galerijskom prostoru Društva prijatelja dubrovačke starine. Autor izložbe je likovnjak i kolekcionar Andrija Seifried. Izloženi radovi nastali su na pleksiglasu, u tehnici akrila i polikromne krede.

- Treći put surađujem s Pietrom. Ova izložba je iznenađenje za sve nas. Radi se o maskeronima, kojih na Onofrijevoj fontani ima 16, a on ih je nacrtao 12. Ti maskeroni, poput vila, žena, djevojaka  pozivaju na poljubac i pijenje vode. Ustvari, ti maskeroni su simbol Dubrovnika, odnosno fontana je simbol Dubrovnika, a voda je simbol života. Pietro je na poseban način izradio svoje viđenje tih maskerona, koji zapravo nisu maskeroni, već lica nama bliska, među kojima će se netko možda i prepoznati. A kad bolje pogledamo, to i jesu ustvari maskeroni. - rekao je Seifried.

O umjetniku

Pietro Boban rođen je 7. travnja 1991. godine u Dubrovniku. Od malih nogu pokazuje interes za umjetnost te upisuje Umjetničku školu Luke Sorkočevića Dubrovnik, smjer slikarski dizajner. Prve poduke dobiva od akademskih slikara Lukše Peka i Josipa Trostmanna. Izlaže na više skupnih izložbi tijekom srednjoškolskog obrazovanja. Sudjeluje na skupnoj izložbi „Orlandovi europski putovi“ u istoimenom projektu Europskog doma Dubrovnik. Zastupa svoju školu na 11. državnom natjecanju – izložbi učenika srednjih škola koji se obrazuju u području likovnih i primijenjenih umjetnosti i dizajna. Prvu samostalnu izložbu „Aktovi“, koju organizira poznati dubrovački kolekcionar i likovnjak Andrija Seifried, ima u Dubrovniku 2010. godine. Od tada, Boban ostaje odan istraživanju ljudskog tijela kroz aktove. 2010. godine upisuje Akademiju likovnih umjetnosti (ALU) Sveučilište u Zagrebu – smjer slikarstvo.

Tijekom studija radi na brojnim projektima i izlaže na skupnim izložbama te je jedan od organizatora studentske umjetničke inicijative „ArtiParti“. Izvođač je ili suizvođač - asistent na brojnim scenografskim rješenjima i projektima. Dobitnik je Posebne Rektorove nagrade 2014. za koordinatora scenografije i scenskog slikanja u zajedničkom projektu umjetničkih akademija za operu Orfej i Euridika C. W. Gluck-a te Posebne Rektorove nagrade 2015. za likovno rješenje projekta “147 sekundi za Keniju”. Kao scenograf dio je tima u projektu FRKA, koji je nagrađen Rektorovom nagradom 2015. godine.

V.Salvia

Za 15 do 20 dana raspisat ćemo ponovljeni natječaj za izvođača radova studentskog doma, rekao je voditelj projektnog tima Sveučilišta u Dubrovniku Marko Potrebica. Naime, na prvotni odabir o izboru izvođača radova studentskog doma došla je jedna žalba zbog čega se natječaj mora ponoviti.

- Odlukom Sveučilišta u Dubrovniku natječaj je poništen, sad je neznatno izmijenjena dokumentacija za novi natječaj jer se u međuvremenu  izmijenio Zakon o javnoj nabavi. Svakako, mi ćemo cijeli postupak voditi transparentno i nećemo dozvoliti nikakve nezakonitosti. - objasnio je Potrebica.

Cijena izgradnje je nešto viša od 201 milijun kuna, od čega je 151 milijun kuna iz fondova EU. Naglasio je kako zbog ponovljenog natječaja neće biti negativnih posljedica po pitanju EU novca.

- Postoji kašnjenje iz razloga koji nisu opravdani, pa je to problem u privlačenju sredstava iz EU fondova. U ovome slučaju, radi se o opravdanoj okolnosti, a kašnjenje neće biti duže od pet mjeseci. Svakako, mi očekujemo  da će projekt studentskog doma biti završen tijekom 2018./2019. akademske godine. - zaključio je voditelj projektnog tima Sveučilišta u Dubrovniku Marko Potrebica.

Prva dramska premijera na 68. Igrama Gospoda Glembajevi Miroslava Krleže u režiji Zlatka Svibena i izvedbi Festivalskog dramskog ansambla našla je put do srca festivalske publike. Ubrajajući pretpremijeru, ova četverosatna predstava se pred prepunim gledalištem u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik igrala šest uzastopnih večeri, tijekom kojih ju je pogledalo preko 2,000 gledatelja.

Ovo uprizorenje velikog Krležinog teksta, kojeg su Dubrovačke ljetne igre postavile prvi put u svojoj povijesti, publiku je uvelo u “čvrsti mitski svijet Glembajevih’’, svijet koji se kontinuirano temelji na relacijama spram Obitelji i spram Žene, ali i spram Smrti, kako je kazao redatelj Sviben.

Publika je unatoč vrućini i dugom trajanju, posvećeno pratila složenu obiteljsku priču o Glembajevima - ljudima koji su u šizofrenoj zbilji postali pomaknuti od stvarnosti, luđaci, zatočenici vlastite svijesti i savjesti, ubojice i varalice. Publika je prepoznala i odličan izbor ambijenta za postavljanje ovog djela, oduševivši se šetnjom kroz Umjetničku galeriju na koju su povedeni. Kritika slično prepoznaje da predstava nije smještena u jedan od klasičnih i prepoznatljivih reprezentativnih dubrovačkih scenskih prostora, nego u Umjetničku galeriju, palaču koja je, svojom poviješću, i sama po sebi glembajevska na svaki način. Nadalje će Igor Ružić za slovenski Dnevnik zapisati da postavljati Krležu nije lako, pogotovo ne komad takve simboličke težine, a hrabro je i Dubrovnik suočiti s njima i to još po prvi put. Nadodat će i da su dubrovački Glembajevi vrhunski dramaturški konstrukt, promišljen do u detalje, dok je Denis Derk u Večernjem listu zapisao da su ovi Glembajevi jedno od najkompleksnijih, i to ne samo kazališnih, čitanja Krleže koje smo imali prilike gledati posljednjih desetljeća.

Sjajan glumački ansambl predvodio je Predrag Ejdus u ulozi Ignjata Glembaja, Anja Šovagović Despot kao barunica Castelli te Mijo Jurišić kao Leone Glembaj, a ovaj trolist je i kritika istaknula kao jedan od aduta predstave. Izvrsni su i Bojana Gregorić Vejzović kao Angelika, Fabriczy Damira Lončara, Puba Mladena Vujčića, Vladimir Posavec Tušek u ulozi dr. Altmanna i Amar Bukvić Silberbrandta. Robert Bošković u ulozi je Ballocsanszkog, a Lujo Kunčević Olivera. Perica Martinović igra više mrtvih lica koja se pojavljuju kao Leonove vizije, a uz nju je i uigrani kor mrtvih duša sastavljen od mladih glumaca koji koreo-pjevno uprizoruju Leonove misli: Stjepan Lach, Džon Gečević, Luka Bjelica, Šiško Horvat Majcan, Marina Bažulić, Marija Kolb, Karmen Sunčana Lovrić, Maro Drobnić te Vedran Komerički. Autor višestruko pohvaljene scenografije je Leo Vukelić, a kostimografije Bjanka Adžić Ursulov, dok je glazbu skladao Zlatko Tanodi, a koreografiju napravio Staša Zurovac. Oblikovanje svjetla potpisao je Ivo Nižić, a tona Christian Kanazir.

"Dubrovačke ljetne igre zahvaljuju Umjetničkoj galeriji Dubrovnik na gostoprimstvu te Zagrebačkom kazalištu lutaka, Gradskom dramskom kazalištu Gavella, Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu te onom u Osijeku i Muzeju Slavonije na pomoći i podršci u produkciji ove predstave, kao i Krašu – Bajadera koji je pružio financijsku podršku za realizaciju ove produkcije." - pišu iz Dubrovačkih ljetnih igara.

DPP

Nešto prije 21 sat u petak navečer u Grad se jedva ulazilo i iz Grada jedva izlazilo, u vratima od Pila, što već odavno nije zapravo nikakva vijest. No, otkako je u funkciji brojač posjetitelja, u ovim prigodama može se otvoriti cijeli niz novih pitanja oko, kako se to popularno kaže, upravljanja povijesnom jezgrom.

Naime, brojač posjetitelja, projekt bivše gradske uprave kojem su se mnogi smijali, a sad se pozivaju na njega, omogućio je uvid u realnom vremenu koliko ljudi je trenutno u Gradu, a u vrijeme kada su snimljene priložene fotografije on je pokazivao brojku manju od pet tisuća ljudi, dakle, daleko ispod one granice od osam tisuća posjetitelja koju su neki kao stručnjaci odredili da može biti vrhunac.
I što onda raditi u trenucima kada se masa nabije u Vrata od Grada, jer očito nije toliki problem u broju posjetitelja koji su u jednom trenutku u Gradu, što pokazuju i ova slika sa Straduna nekoliko minuta kasnije na kojoj je jasno da na Stradunu i nije baš tako neizdrživa gužva.
Očito nije ni samo problem u broju gostiju s kruzera koji gradska uprava želi drastično srezati, jer u petak navečer gostiju s kruzera gotovo da i nije bilo, a sjetit će se mnogi i prošlogodišnjeg „ludila“ u Gradu kada na vezu i sidru nije bilo niti jednog kruzera pa je Grad isto bio začepljen. Ne treba posezati u sjećanje ni u prošlu godinu, jer i proteklu nedjelju u Gradu je navečer bilo slično, a kruzera jednako tako u tim satima nije bilo.
Da se onda prošire Vrata od Grada ili zabrani ulazak u Grad?! Da uz reduciranje broja kruzera gradska uprava krene i u reduciranje broja drugih gostiju, da se zabrani turistima dolazak u Dubrovnik?! Proširenje Vrata od Grada je naravno šala, zabrana ulaska u Grad nakon što broj posjetitelja dosegne određeno brojku ne može funkcionirati u ovakvim situacijama jer nije riječ o organiziranim i planiranim dolascima već o turistima koji su se sami uputili put Grada, a šala je naravno i zabrana dolazaka turistima u Dubrovnik, iako svakome svašta može pasti na pamet pa čak i to, posebno u Institutu za istraživanje ruda i gubljenje vremena.

Jer, nekakav Institut za istraživanje ruda i gubljenje vremena zasigurno će u skorije vrijeme izraditi nekakvu kvazistudiju upravljanja povijesnom jezgrom i, naravno, to masno naplatiti iz gradskog proračuna. Bit će zanimljivo vidjeti tu „studiju“ i rješenja koja će ponuditi u ovakvim situacijama.
A rješenja zapravo nema osim jednog za koji nije potrebno biti previše stručan za predložiti ga, a još manje čekati prijedloge Instituta za istraživanje ruda i gubljenje vremena, a to je, sasvim logično, disperzija posjetitelja na preostale ulaze u Grad, Vrata od Grada na Pločama i prolaz na Buži.

No, da bi se do toga došlo potrebno je daleko više od studije upravljanja povijesnom gradskom jezgrom, odnosno potrebna su nova prometna rješenja uz koja bi se rasteretile Pile i samim tim Vrata od Grada na zapadu. Na ta rješenja, posebno na realizaciju, uz jedno par tisuća javnih rasprava i obavezno njorganje na svaku promjenu, vjerojatno ćemo se načekati. Dotad, čekajući Institut za istraživanje ruda i gubljenje vremena i hoće li kakva nova ideja prometnih rješenja zasmetat nekome u njegovu komodu, neka se kuka kako je vruće i kako nam eto turisti dolaze činit gužvu, jer Dubrovnik živi od proizvodnje parizera, a ne od turizma.

Na programu 68. Dubrovačkih ljetnih igara tradicionalno je i Studentski teatar Lero, ovog ljeta s nagrađenom predstavom Grad sjena u režiji Davora Mojaša, a izvedbe su na programu u subotu 12. kolovoza, te ponovno 19. kolovoza, s početkom u 21:30 na Lerovoj sceni u Lazaretima.

Grad sjena je, kako ističu lerovci, predstava koja želi otvoriti dubrovačke skrivene i javne spomenare i dnevnike, progovoriti o Gradu jučer i Dubrovniku danas te prepoznati mijene koje zatiču njegove stanovnike. Satkana je od fragmenata više djela različitih autora: Milana Milišića, Nikole Gučetića, Vjerana Zuppe, Davora Mojaša, Luka Paljetka, Nikola Nalješković i drugih, a sadrži i fragment monologa gospara Lukše iz Dubrovačke trilogije Iva Vojnovića koji govori Lino Šapro, arhivski tonski zapis s čitaće probe predstave Maškarata ispod kuplja Iva Vojnovića u režiji Ivice Kunčevića i izvedbi glumaca Kazališta Marina Držića i dr. Predstava je svoju premijeru imala u prosincu prošle godine, a na 57. Festivalu hrvatskih kazališnih amatera nagrađena je nagradom za najbolju predstavu.
 
Autor i redatelj predstave je Davor Mojaš koji svoj teatarski i redateljski opus gotovo isključivo vezuje uz Studentski teatar Lero u kojem je od 1975. redateljski ostvario pedesetak predstava, dvadesetak autorskih projekata i desetke scenskih programa i svekolikih raznih događanja. Objavio je zbirku pjesama, nekoliko dramskih tekstova, memoarskih zapisa, knjige proze, grafičko-književnu mapu Buđenja gospođe Roze s Rudolfom Paterom, uredio Lerovnicu - monografiju Studentskog teatra Lero, objavio brojne književne, esejističke i publicističke tekstove te feljtonske prinose u hrvatskim časopisima te prozu i drame na Trećem programu i Dramskom programu Hrvatskog radija.

U Gradu sjena igraju lerovice Ksenija Medović, Jasna Held, Zvončica Šimić, Ana Petrović, Katarina Ruščić i Glorija Ribić. Scenografkinja i kostimografkinja predstave je Dubravka Lošić, a umjetnički tim još čine i Mato Brnjić, Viktor Lenert, Antonio Ljubojević, Maja Glamočanin i Angela Vihar.

Ulaznice za obje izvedbe dostupne su online na internetskim stranicama Igara te na blagajnama u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1) i u Luži kao i na ulazu, jedan sat prije početka koncerta. Svi stanovnici Dubrovačko-neretvanske županije ostvaruju popust od 30% za kupnju ulaznica na prodajnim mjestima.

K.L.

Dok je u završnoj fazi izrada rješenja za 225 podnositelja zahtjeva koji su ostvarili pravo na dozvole, izrađeni su grafički uzorci sa specifikacijama budućeg izgleda dubrovačkih taksija. Konkretno, radi se o naljepnicama kojima će tako taksisti u budućnosti trebati krasiti svoje automobile.

Tako, prema Odluci o autotaksi prijevozu na području i s područja Grada Dubrovnika, svako autotaksi vozilo mora na krovu imati oznaku „TAXI“ s brojem dozvole, dok na bočnim i stražnjim stranama vozila mora imati istaknuta obilježja autotaksi vozila Grada Dubrovnika, s istaknutim telefonskim brojem pozivnog centra kojemu autotaksi prijevoznik pripada, dok vozila moraju biti u bijeloj ili crnoj boji.

Može se sad razglabati o natječaju i otvarati Pandorine kutije o načinima bodovanja, o čemu je već bilo ionako puno riječi, činjenici da ima više taksista nego taksi mjesta ili ne izdavanju računa od strane taksista, iako su obveznici fiskalizacije od 1. siječnja ove godine.

Lijepo je što se tu s taksijima stvari unificiraju, moglo bi se reći da se sve to skupa približilo i onoj ideji Pera Vićana o, kako on kaže, "oranž boji taksija", a pohvalno je da se uvodi reda i na ove načine u funkcioniranje ove djelatnosti u Dubrovniku. Od nekud se, uostalom, mora i krenuti.

No, u praksi, bili taksiji crni, bijeli ili Vićanovi „oranž“, naljepnicama na vozilima ipak se neće dekretom promijeniti očite devijacije na prometnicama Grada Dubrovnika, za koje su pojedinci među taksistima, naravno nipošto ne svi među njima, odgovorni.

Tako će i povremena divljanja, poput onog nesretnog prosvjeda prema Zračnoj luci Dubrovnik, dobiti tek ponešto unificiraniji pečat. No, za nadati se kako je ovo tek početak stabilizacije u samim odnosima na relaciji Grad-građani-taksisti, kako bi svima skupa (su)život ipak bio nešto jednostavniji.