Gradska vijećnica DDS-a Terezina Orlić, koja je bila i nestranačka kandidatkinja za gradonačelnicu ove stranke na minulim lokalnim izborima, za portal Dubrovnikpress.hr kazala je kako će DDS pri donošenju rebalansa proračuna, ustrajati na projektima koje je zastupao u kampanju.

- Mi smo na nedavnom sastanku Odbora za proračun i financije dogovorili da će se 15. kolovoza, dakle sljedećeg tjedna dostaviti svi prijedlozi na rebalans prorčuna. U našem slučaju radi se o projektima koje je stranka nosila u kampanji, a svakako da ćemo se za njih založiti. - rekla je Orlić.

- Radi se o novom domu umirovljenika na Medarevu, novom dječjem vrtiću, prometnom rješenja trećeg ulaza u Grad, onda i o novim parking mjestima, odnosno cjelokupnom prometnom rješenju. Tu je i pitanje uvođenja jednosmjenske nastave, kao i izgradnje sportske infrastrukture. Za manji dio toga nastojat ćemo osigurati sredstva u 2017. godini, a dio toga u 2018. i 2019. godini. - objasnila je Orlić.

Rekla je kako zajednički jezik s koalicijskim partnerom HDZ-om nije teško pronaći "jer svi smo mi imali slične programe".
- Svi zajedno znali smo probleme koji nedostaju građanima. Oni su evidentni, i na tome se naslanjala kampanja DDS-a i HDZ-a, ali i drugih stranaka. U tom kontekstu neće biti problema za uvrštavanje u proračun onoga što nam nedostaje. Ali, druga priča je realizacija toga. No, tu smo da zajedno promišljamo i pokušamo ideje realizirati. Od svega, uvijek, najvažnija je realizacija. - zaključila je gradska vijećnica DDS-a Terezina Orlić.

Dubrovačko-neretvanska županija, Upravni odjel za zaštitu okoliša i prirode, sukladno Uredbi o kakvoći mora za kupanje, obavještava javnost o prestanku kratkotrajnog onečišćenja mora fekalnim vodama na Kupalištu VK Cavtat u Cavtatu, koje je objavljeno 1. kolovoza.

Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije uzorkovao je dodatne uzorke mora od 2. do 4. kolovoza, a rezultati ispitivanja udovoljavaju uvjetima Uredbe, što upućuje na prestanak kratkotrajnog onečišćenja te je more na Kupalištu VK Cavtat u Cavtatu pogodno za kupanje.

Obzirom na zahtjeve Uredbe, more na Kupalištu VK Cavtat u Cavtatu ponovo će se uzorkovati u roku od sedam dana, radi provjere prestanka kratkotrajnog onečišćenja.

Z.R.

Uz Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja na Stradunu je održan koncert na kojem je nastupio Dubrovački simfonijski orkestar i klapa Subrenum, recitirala se i domoljubna poezija, a nešto prije na Srđu otvorena je izložba fotografija.

Istina, nije koncert privukao previše domaćih ljudi, kao niti braniteljske populacije, bili su tu većinom stranci, okupljeni oko improvizirane ograde pokraj Orlanda, kojima je ionako svejedno gostuje li tu nekakav KUD iz nekakve Štajerske ili se radi o domoljubnom koncertu, no to je ionako dio priče Dubrovnika ljeti. I to je u redu, odnosno jednostavno je takvo kakvo jest.

No, ono što ne mora biti takvo kako jest to što se koncert umjesto na Dan pobjede održao dan ranije. Na sami Dan pobjede na Stradunu se pak održala zabava koju su zajednički organizirali kafići Cele, Congo i La Bodega, reklamirana ne samo kao "party sezone", već i doslovno kao zabava koja se održava uz ovaj državni praznik, a zbog koje svoje mjesto na Stradunu očito nije mogao pronaći niti koncert predvođen DSO-om.

Jedna je to od onih zabava, što se ljeti održe svako nekoliko, a uz koju Dubrovnik misli kako valjda ima dobar noćni život. Pretvara se tu Stradun u nekakav šareni plesni podij što drma o moždanima građanima povijesne jezgre. Nekima je to strašno, nekima dobro, svakako dostojno promptne rasprave u kontekstu onih koji u Gradu žive, za sve ostale tek ovisno o ukusu.

Kako god, nastupili su tu stanoviti DJ Ines i DJ Zokky, Stradun je dakako bio pun, a iz Cele su dakle stvar promovirali kako se sve to događa uz Dan pobjede i domovinske zahvalnosti. Od takve najave, u međuvremenu, elegantno su eskivirali obrisavši je s Facebooka, kao što je obrisan i sami događaj na kalendaru ove društvene mreže. Naposljetku najava nije obrisana s Instagrama, a u nijednom trenutku niti samo održavanje nije bilo upitno već su se stolovi normalno mogli rezervirati.

Sad, je li se najave po Facebooku brišu po onoj „koga svrbi taj se češe“ ili se tu radi ustvari o nekakvim tehničkim problemima, manje je važno. Bitna je tek činjenica da se događaj u organizaciji Grada Dubrovnika održava valjda kao nekakva uvertira u „središnji događaj“, eto baš, "party sezone uz DJ Ines i DJ Zokkya".

Nije to možda ništa niti neobično kad se i vijenci, uz državne blagdane koji padaju u subotu i nedjelju, polažu u petak, ali je gledajući širi kontekst simptomatično čemu je točno Dubrovnik ipak okrenut, posebno ljeti.

Ono što oskrvnjuje logiku zapravo je kolonijalni odnos unutar zidina Grada prema svemu onome što nije povezano sa zaradom, odnosno što više i ne postoji pouzdana vrijednost pred kojim bi mogla uzmaći histerija koja se može svesti pod zajednički nazivnik stolova i stolica. Pa sve do te mjere da se sve to skupa prezentira kao nešto što se održava uz obljetnicu Oluje, iako se radi o događaju koji se može održati svakog dana u godini, kojemu uostalom ne treba niti suština niti sadržaj.

I, ne radi se tu o osporavanju turističkog zanosa, radi se tek o zanimljivom rasporedu vrijednosti uz koji je tako i na Dan pobjede, zapravo oksimoronski, pobjeđuje zabava polugolih ljudi gdje po pravilu, taman prikladno, veliki mozak zabušava, a mali komandira.

Povodom osvajanja zlatne medalje u četvercu bez kormilara, koje su sestre Ivana i Josipa Jurković osvojile na Svjetskom juniorskom prvenstvu u veslanju u litavskom gradu Trakaiju, župan Nikola Dobroslavić im je uputio čestitku:

„Drage Ivana i Josipa,

U ime Dubrovačko-neretvanske županije i u svoje osobno ime iskreno vam čestitam na vašem velikom uspjehu, uspjehu koji je kruna, ali i dokaz vašeg marljivog truda i rada.

Uspjesi kojima nas svaki puta nanovo razveselite na ponos su vašoj obitelji, vašem klubu „Ošjak“, vašoj Vela Luci, ali i cijeloj Županiji i Lijepoj našoj, i za to smo vam zahvalni!

Sportski duh koji vas neumorno pokreće i ljubav prema veslanju neka svim mladima budu uzor, a vama donesu brojne nove uspjehe, koje s nestrpljenjem iščekujemo!"

Župan
Nikola Dobroslavić

Uhićena su još trojica napadača na taksiste tijekom prosvjeda protiv UBER-a u blizini Zvekovice. Kako se navodi u izvješću PU dubrovačko – neretvanske, „u popodnevnim satima u petak, 4. kolovoza, uhićene su tri muške osobe osumnjičene za kazneno djelo sudjelovanje u tučnjavi, radi se o trojici muškaraca za kojima je bila raspisana potraga zbog sudjelovanja u sukobu koji se na Jadranskoj magistrali dogodio u jutarnjim satima 28. srpnja kada je jedna osoba teže, a dvije lakše ozlijeđene“.

„Trojica muškaraca su, uz kaznenu prijavu, predani pritvorskom nadzorniku Policije uprave dubrovačko-neretvanske“, stoji u priopćenju. 

Policija je prethodno uhitila jednog od napadača na taksiste dok je za ostalim napadačima raspisana potjernica. Svi uhićeni su Splićani.

Podsjetimo, taksisti su prosvjedovali protiv UBER-a te su blokirali magistralu zbog čega je prometovanje bilo otežano. Zbog prosvjeda koji nije bio prijavljen policiji protiv 167 taksista podnesene su prekršajne prijave, a tijekom prosvjeda dogodio se napad na trojicu taksista od revoltiranih vozača, odnosno ostalih sudionika u prometu.

D.M.

Na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, ujedno i Dan Branitelja, u dubrovačkoj Katedral služena je misa za domovinu. Misno slavlje predvodio je katedralni župnik don Stanko Lasić, a koncelebrirao je župni vikar don Marin Lučić. Na samom početku misnog slavlja župnik Lasić čestitao je svim okupljenim vjernicima Dan domovinske zahvalnosti, te ujedno pozdravio i predstavnike Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije.

U propovijedi je župnik Lasić kazao kako na ovaj dan moramo zahvaliti najprije Bogu, a onda i svima onima koji su učinili sve kako bi naša zemlja bila slobodna i priznata, te obranjena u Domovinskom ratu. Dodao je kako su naši branitelji bili uvjereni da im je Bog bio najveća pomoć i da upravo Njemu treba zahvaliti za sve ono što su postigli. Istaknuo je i kako slaveći ovaj dan pokazujemo zajedništvo. Rekao je i da je misa najuzvišenija i najzahvalnija molitva kojom Bogu možemo zahvaliti za nešto, te da moramo biti svjesni kako u misi imamo kruh života, manu kojom se hranimo kako bi svoju vjeru mogli jačati i kako bi mogli graditi zajedništvo, mir i ljubav među ljudima. Kako na taj način možemo svjedočiti ono što je nastajalo kroz posljednjih dvadesetak godina, slobodu koja nam uvijek mora biti podsjetnik da ono što je krvlju stečeno moramo cijeniti i držati na prvom mjestu.

Upozorio je i kako se možda u Dubrovniku ovaj dan ne slavi na najbolji mogući način, te da kod mladih i drugih struktura našega društva treba izgrađivati svijest o tome da je ovdje riječ o budućnosti a ne o povijesti.

- Ono što je jedanput bilo u nama ostavlja duboke tragove i potiče nas da ljubav prema domovini i zajedništvo dijelimo i razvijamo. Neka ovaj blagdan bude u tom znaku da vjerujemo i da Bogu zahvaljujemo, ali da nikad ne zaboravimo da su za ovu slobodu i ovu domovinu mnogi dali svoje živote, ugradili u temelje ono što su najvrjednije imali i pokazali kako se žrtvom, ljubavlju, domoljubljem mogu prevladati sve podijeljenosti. - poručio je propovjednik.

Pred sam kraj misnog slavlja zajednički se zapjevala himna „Lijepa naša“. Dostojanstvenoj proslavi Dana pobjede i domovinske zahvalnosti pjesmom su pridonijeli katedralni madrigalisti predvođeni Margit Cetinić.

N.S./DPP

Predsjednik DUSTRA-e Željko Raguž za portal Dubrovnikpress.hr kazao je kako će se u rebalansu proračuna, koji se donosi krajem ovog mjeseca, u dogovoru s koalicijskim partnerom HDZ-om naći i neki prijedlozi njegove stranke. Naime, nakon izbora, na kojima je DUSTRA osvojila tri mandata, upravo je Raguž govorio kako će jedan od uvjeta za koaliranje biti taj da se kroz proračun ispuni dio ono što je u predizbornoj kampanji DUSTRA i propagirala.

-  Već smo u razgovorima s HDZ-om. Nećemo stavljati same amandmane već će naši prijedlozi biti odmah stavljeni u rebalans proračuna. Tako bi to trebalo i biti, u dogovoru s koalicijskim partnerima.  - kazao je Raguž.

- Do 15. kolovoza sve ostale stranke i klubovi vijećnika trebaju dostaviti prijedloge. Vidjet ćemo što će se tu moći i konkretno uvrstiti u proračun. Naravno da će proračun biti razvojni i da će se nešto od onoga što smo govorili u kampanji uvrstiti. O detaljima bi bilo najbolje kroz desetak dana kad vidimo prijedloge svih ostalih. Naravno, nitko nije dobio sam 13 ruku i vjerojatno će se svatko od nas izuzeti od nekih stvari, svi ćemo se stisnuti kako bi to zadovoljilo sve strane i kako bi što većim konsenzusom donijeli sami rebalans proračuna. - objasnio je Raguž.

Odgovorio je na pitanje koliko je zadovoljan odnosom s HDZ-om.
- Mogu reći da sam vrlo zadovoljan, na dnevnoj bazi sam u kontaktu s čelnim ljudima HDZ-a, koji zaista DUSTRA-u doživljavaju kao prvog koalicijskog partnera. Zajedno donosimo prijedloge odluka, ovo je nešto što smo i željeli, da budemo na neki način paženi kao takav partner i ta uloga nam odgovara. Samo zajedničkim snagama možemo donijeti puno dobroga Gradu Dubrovniku. - zaključio je gradski vijećnik i predsjednik DUSTRA-e Željko Raguž.

U sklopu 68- Dubrovačkih ljetnih igara, večeras je premijerno uprizorena predstava "Gospoda Glembajevi" Miroslava Krleže u režiji Zlatka Svibena. Ovo Krležino kapitalno djelo prvi je put u povijesti na repertoaru Dubrovačkih ljetnih igara, a prvi se puta njime bavi i redatelj Zlatko Sviben.

Priča o Glembajevima je priča o ljudima koji su u šizofrenoj zbilji postali pomaknutima od stvarnosti, luđacima, zatočenicima vlastite svijesti i savjesti, ubojicama i varalicama. Radnja se odvija u 1913. godini uoči raspada Austro-Ugarske Monarhije, no i danas, stoljeće kasnije, osjeća se kriza egzistencije, neodredivost vlastitih identiteta i socijalnih previranja.

Glumački ansambl predvode Predrag Ejdus u ulozi Ignjata Glembaja, Anja Šovagović Despot kao barunica Castelli te Mijo Jurišić u ulozi Leonea. Bojana Gregorić Vejzović Angelika je, Fabriczy je Damir Lončar, Puba Mladen Vujčić, Vladimir Posavec Tušek igra dr.Altmanna, a Amar Bukvić Silberbrandta. Robert Bošković u ulozi je Ballocsanszkog, a Lujo Kunčević Olivera. Perica Martinović igra više mrtvih lica koja se pojavljuju kao Leonove vizije, a uz nju je i kor mrtvih duša sastavljen od mladih glumaca koji koreo-pjevno uprizoruju Leonove misli: Stjepan Lach, Džon Gečević, Luka Bjelica, Šiško Horvat Majcan, Marina Bažulić, Marija Kolb, Karmen Sunčana Lovrić, Maro Drobnić te Vedran Komerički. Scenograf je Leo Vukelić, kostimografkinja je Bjanka Adžić Ursulov, glazbu je skladao Zlatko Tanodi, a koreografiju napravio Staša Zurovac.

Predstava će se reprizno izvesti u ponedjeljak, utorak, srijedu i četvrtak, svaki put u 21. 30 sati u UGD.

V.S.

U sklopu popratnog festivalskog programa Pisci i pjesnici na Igrama prema konceptu Mani Gotovac, publici se sinoć, predstavio književnik Drago Glamuzina svojom zbirkom pjesama Everest. U scenskom čitanju uz samog autora koji je ujedno i interpretirao vlastite stihove, sudjelovali su glumci Anja Đurinović i Ranko Zidarić, oživjevši Glamuzinine pjesme u atriju palače Sponza.

Drago Glamuzina rođen je u Vrgorcu 1967. godine, a komparativnu književnost i filozofiju diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavio je knjigu pjesama Mesari (Naklada MD, 2001.), roman Tri (Profil, Zagreb, 2008.), knjigu pjesama Je li to sve (VBZ, Zagreb, 2009.) te knjigu pjesama s fotografijama Stanka Abadžića Sami u toj šumi (Bibliofil, Zagreb, 2011.). Dobitnik je nagrada: Vladimir Nazor, Kvirinove nagrade, nagrade tportala te nagrade na Sajmu knjiga u Frankfurtu. Njegova djela prevedena su na njemački, slovenski i makedonski.

Pisci i pjesnici na Igrama projekt je nastao prema konceptu Mani Gotovac te je već pet godina sastavni dio programa Igara. Svih tih pet festivalskih ljeta velika inozemna književna imena poput Alessandra Baricca i Pascala Brucknera te veliki domaći pisci poput Iva Brešana, Zorana Ferića, Mate Matišića i brojnih drugih pohode grad. U nastavku ovog programa do kraja ljeta, festivalsku publiku još očekuje večer posvećena Eleni Ferrante i njenom svjetskom hitu Genijalna prijateljica 16. kolovoza u Sponzi na kojoj će sudjelovati Zdravko Zima, urednica hrvatskog izdanja ovog bestsellera Adriana Piteša te gosti iznenađenja, a na koju je, također, slobodan ulaz.

DPP

U nastavku glazbenog programa 68. Dubrovačkih ljetnih igara, festivalsku publiku očekuje recital Soirée Franz Liszt pijanista Gorana Filipeca u utorak, 8. kolovoza u atriju Kneževa dvora s početkom u 21:30 sati.

Goran Filipec laureat je Društva Ferenz Liszt iz Budimpešte koje mu je dodijelilo Grand Prix du Disque za album snimljen za Naxos Records 2016., Paganini Studies, a pripada glazbenicima koji u svakoj prilici osvajaju srca publike i međunarodne kritike. U obrazloženju nagrade navedeno je „da bi i sam Liszt visoko cijenio ovakvu interpretaciju“. Time se Goran Filipec pridružio uglednom nizu laureata kao što su Vladimir Horowitz, György Cziffra, Alfred Brendel, Claudio Arrau, Zoltan Kocsis ili Maurizio Pollini. Stoga je ovaj festivalski recital osobita prilika jer vrsni umjetnik izvodi Lisztova Četiri zaboravljena valcera te Dante sonatu  koja je jedna od tehnički najzahtjevnijih Lisztovih djela. Na programu drugog dijela koncerta su Lisztova klavirska parafraza Miserere iz Verdijeve opere Trubadur te ciklus od šest Grandes études de Paganini koje je Liszt napisao nadahnutih Paganinijevim umijećem, a spadaju u najzahtjevnije skladbe cjelokupne pijanističke literature.

Goran Filipec, kao suvereni glazbenik žestoke energije i profilirane umjetničke osobnosti, njeguje osobitu sklonost prema klasičnom i romantičnom repertoaru te djelima izraženog virtuoziteta. Rođen u Rijeci, studirao je na Konzervatoriju u Moskvi, na Kraljevskom konzervatoriju u Den Haagu, na Visokoj glazbenoj školi u Kölnu te na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji stekavši tako značajno međunarodno iskustvo osnaženo najvišim nagradama na brojnim međunarodnim natjecanjima (Franz Liszt – Premio Mario Zanfi, Concurso de Parnassos, José Iturbi International Music Competition et Gabala International Piano Competition). Studirao je s pedagozima kao sto su Naum Grubert, Oxana Yablonskaya, Natalia Trull i Evgeny Zarafiants, ali voli reći da njegovi učitelji bili i glazbenici s kojima se nikad nije uspio sresti, poput Franza Liszta, Ferruccia Busonija, Ignaza Friedmana ili pak tenora Beniamina Giglia. Trenutačno priprema doktorat na Pariškom nacionalnom konzervatoriju i Sveučilištu Paris-Sorbonne, s temom Paganinijevog naslijeđa u repertoaru za glasovir.

Ulaznice za recital dostupne su online na internetskim stranicama Igara te na blagajnama u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1) i u Luži kao i na ulazu, jedan sat prije početka koncerta. Svi stanovnici Dubrovačko-neretvanske županije ostvaruju popust od 30% za kupnju ulaznica na prodajnim mjestima.

K.L.

Onako usputno, u dobrom raspoloženju, došlo je do zanimljivih tvrdnji o Dubrovniku, njegovom opredijeljenju, na konferenciji za novinare Dubrovačkih ljetnih igara održanoj ususret "Glembajevih". Govorilo se tu o starom biblijskom pitanju služenja Bogu ili bogatstvu, odnosno nemogućnosti ispunjenja jednoga i drugoga, što dakako isključujući propovijeda Sveta knjiga.

Započeo je priču zapravo redatelj "Gospode Glembajevih" Zlatko Sviben, podsjetivši kako je nemoguće služiti i jednome i drugome, dodajući kako bi Dubrovnik, ali i Dubrovačke ljetne igre trebale služiti Bogu. Odnosno, biti sebi dovoljan, božanstveni komadić slobode, neovisan o bogatstvima koja žive opijaju. No, zanimljiv je bio i odgovor intendanta Dubrovačkih ljetnih igara Mladena Tarbuka, dakle osobe koja cijelu tu priču umjetničkoga, kao najvećeg Božjeg dara, mora pomiriti s bogatstvom.

Tarbuk mu je tako kroz šalu odgovorio kako Igre po financijama jesu bliže Bogu, napominjući i kako će "Bog platiti na drugom svijetu". Ova zanimljiva, takoreć, usputna anegdotalna priča, donekle definira i samo postojanje Dubrovačkih ljetnih igara, u njihovom balansnom smislu, s poantom na dubrovačkoj razmeđi između dvaju svjetova, onog dovoljnog sebi i Bogu, i onome kojemu je profit u apsolutnom prvom smislu jednine.

Pa, što je odabrao Dubrovnik u ovome smislu? Plaćanje na drugom svijetu ili ono sad i odmah? Naizgled, odgovor je jasan, a leži u tolikom broju apartmana, famoznih stolova i stolica, eto tih zabava po Stradunu uz koje se turisti pentraju po crkvi svetoga Vlaha. Ukratko, jednog sveopćeg zanosa prema parama, od strane onih koji znaju koje li sreće iz te navade. Ali, koliko je to pogrešno? Odnosno, je li baš podrazumijeva gubljenje sličnosti sa svojim lijepim licem i otpisivanje Boga iz cijele priče?

Naime, kad se govori o kolektivu, uistinu, obično se govori samo jednom smjeru kojega je moguće odabrati. I, tu su riječi Zlatka Svibena interesantne, jer njega kao umjetnika, koji će Grad posjetiti svako nekoliko, zanima gotov proizvod, ono što jest i ono što mu se čini, što uostalom popločava i njegov umjentički teren. Zato, makar i kroz parabolu s biblijskim, on i upozorava.

No, praksa je ipak sasvim drugačija, a podrazumijeva svakodnevan život pojedinca, koji ima svoje ideale, za koje jasno treba živjeti, ali koji ima i obavezu privređivanja, jer najveća je sreća pun trbuh, o čemu samo drugim riječima govori Tarbuk.

I zato, ova dva pojma u Dubrovniku, ne isključuju jedan drugoga, već ih je nužnost pomiriti. I to je ono što je umjetnost, kao što je uvijek uostalom, u nalaženju sredine između krajnosti, najveća umjetnost na svijetu.

Izložba skulptura Jagode Buić Scherzo s otpada otvorena je sinoć, u crkvici sv. Stjepana u Pustijerni, otvorivši taj prostor dijelu festivalske publike po prvi put. Na otvaranju izložbe, uz autoricu, govorili su v.d. intendanta Dubrovačkih ljetnih igara Mladen Tarbuk i autorica kataloga Vesna Delić Gozze. Jagoda Buić ovu je izložbu posvetila čuvarici dubrovačke baštine, dugogodišnjoj dubrovačkoj konzervatorici, povjesničarki umjetnosti Dubravki "Bebi" Beritić (1917.-2003.).

Prilikom otvaranja izložbe, Mladen Tarbuk primijetio je „škerac“, kreativnost i igru s kojima je umjetnica pristupila odabiru predmeta i izradi skulptura, duhovito i dosjetljivo stvarajući od otpada prava umjetnička djela koja su oduševila dubrovačku publiku.

Vesna Delić Gozze o umjetnici je ovom prigodom naglasila kako „Ona zna što je poezija, ona zna vrijednost riječi. Ona je proslava poetičnosti, a ova izložba je posvećena drugoj velikoj ženi Bebi Beritić koja je bila izuzetna čuvarica Grada i izložena je ovdje u prostoru koji treba čuvati i kojem je udahnut novi život. Veličina Jagode vidi se i u tome kako je ovim predmetima isto tako dala novi život.“

Jagoda Buić rođena je u Splitu. Studirala je na Akademiji primijenjenih umjetnosti i dizajna te povijest umjetnosti na Sveučilištu u Zagrebu, a diplomirala na Akademie für angewandte Kunst u Beču. Studirala je filmsku scenografiju u Cinecittŕ u Rimu i povijest kostimografije u Centro delle Arti e del Costume u Palazzo Grassi u Veneciji. Realizirala je više od 120 projekata kao kostimografkinja i scenografkinja za opere, balete, drame i filmove u različitim zemljama. Njezin umjetnički pristup kazalištu sastoji se od inzistiranja na velikim prostornim ostvarenjima avangardnog duha te interesu za mit i klasični svijet. Godine 1965. stvara svoju prvu tekstilnu formu u prostoru, koju je otkupio Muzej Stedelijk iz Amsterdama. Otada izlaže svoje monumentalne tekstilne instalacije na svjetskim bijenalima i u najvažnijim svjetskim muzejima. Njezina su djela u mnogim javnim i privatnim umjetničkim zbirkama (u Metropolitan Museumu u New Yorku, Muzeju moderne umjetnosti i Parizu itd.). Dobitnica je brojnih svjetskih i domaćih nagrada. Živi i radi u Dubrovniku, Veneciji i Parizu.

Festivalska publika spoj tradicije i suvremenosti u izložbi Scherzo s otpada može razgledati do 25. kolovoza, svakim danom od 18 do 22 sata u osobitom ambijentu lokaliteta Sveti Stjepan u Pustijerni.

DPP