Brojnoj festivalskoj publici na novoj lokaciji, u srednjovjekovnoj ljevaonici metala ispod Minčete, a zatim i na igralištu ispod Minčete, predstavili su se sinoć, Filip Merčep i Nicolas Sinković. Program naziva Dijalog spojio je udaraljke i elektroniku te video projekcije koje potpisuje Davorin Erceg, a ovaj multimedijalni autorski projekt savršeno se uklopio u prostor pod Minčetom, koji je umjetnike i inspirirao te dijelom odredio program zanimljive glazbene večeri u audiovizualnom ruhu.

Za festivalsku publiku umjetnici su izveli Anvil Chorus Davida Langa za 3 rezonantna metala, 8 nerezonantih i dva drva u prostoru ljevaonice, a zatim je Filip Merčep na igralištu oduševio vrhunskom izvedbom Partite za instrument s tipkama BWV 826 u c-molu Johanna Sebastiana Bacha. Uslijedila je kompozicija Ambient Variations Arkadiusza Kątnyja u aranžmanu za marimbu, vibrafon i elektroniku, napravljenom ekskluzivno za projekt Filipa Merčepa i Nicolasa Sinkovića na 68. Igrama. Umjetnici su praizveli kompoziciju Nicolasa Sinkovića pod nazivom Kontakt napisanu posebno za ovu prigodu nakon odabira programa i lokacije, koja je skladana s namjerom da spoji sve odabrane skladbe u jedinstveni koncept koji uključuje i 3D mapping.

Mladi i svestrani umjetnici naglasili su kako je program za ovaj recital nastao u želji da se sinestetičkim pristupom stavi naglasak na raskošnu osobitost Grada uz potpunu slobodu davanja umjetničkih (audiovizualnih) identiteta prostorima: „Parametri koje koristimo su pomno odabrane kompozicije koje najviše naglašavaju karakter lokacije, 3D mapping tehnologija te umijeće oblikovanja ambijentalnog scenskog svjetla, dok sa širinom udaraljkaškog spektra boja, nebrojenim mogućnostima elektroničkih zvukova te tehnologijom dobivamo materijal s kojim te parametre pretvaramo u priču.“

DPP

Sukladno zaključku sa zadnje sjednice Gradskog vijeća vijećnici će na idućoj sjednici raspraviti stanje oko pročistača, odnosno stanje europskih projekata Vodovoda. Naći će se točka i o groblju Dubac, a planiran je i razgovor gradskih vijećnika o Grabovici. Također, bit će i točke koje gradonačelnik uputi, a najavio je da će natječaj za javno-privatno partnerstvo za izgradnju nogometnog stadiona u Lapadu doći pred gradske vijećnike, kako bi dali svoj stav o natječaju i samome budućem konceptu ovoga stadiona. - rekao je za Dubrovnikpress.hr predsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Marko Potrebica o nadolazećoj sjednici Grdaskog vijeća.

Dodao je kako će se više znati krajem tjedna, kad gradonačelnik uputi točke Službi Gradskog vijeća. Na pitanje o rebalansu proračuna, Potrebica je odgovorio:

- Rebalans neće ići. On ide na sljedećoj sjednici. Naime, potrebno je provesti reorganizaciju kako bi upravni odjeli dobili financijska sredstva. No, već od Velike Gospe, sukladno Zaključku Odbora za proračun i financije, vijećnici i klubovi vijećnika mogu dostaviti svoje prijedloge u integralni tekst proračuna, a kako bi se olakšala sama procedura. - objasnio je Potrebica.

U sklopu popratnog festivalskog programa Pisci i pjesnici na Igrama prema konceptu Mani Gotovac, večer posvećena talijanskoj spisateljici Eleni Ferrante i njenom romanu Genijalna prijateljica bit će održana u srijedu, u atriju palače Sponza s početkom u 21:30 sati.

Genijalna prijateljica prvo je poglavlje priče o Eleni i Lili i bespoštedna, no maestralna literarna analiza boli, povrijeđenosti i ljutnje koja malo koga ostavlja ravnodušnim. Roman je jedan od najuzbudljivijih i najvažnijih glasova suvremene svjetske književnosti koji je skandalizirao, ali i opčinio Italiju nakon objave. Konsenzusom kritike proglašen je remek-djelom ženske proze, a Eleni Ferrante donio je svjetsku slavu i unisono oduševljenje čitatelja i kritičara diljem svijeta. Nakon objave Genijalne prijateljice Ferrante je dospjela na top-liste najčitanijih autora diljem svijeta, a  kritičari su je proglasili jednom od najvažnijih svjetskih autora našeg doba.

Časopis Foreign Policy 2014. uvrstio ju je među 100 najutjecajnijih svjetskih intelektualaca, a časopis Time 2015. među 100 najutjecajnijih ljudi svijeta. Unatoč tome, Elena Ferrante i dalje objavljuje pod pseudonimom i uspješno taji svoj identitet još od objave prvog romana L'amore molesto 1992. Objašnjavajući takvu odluku, svom je uredniku u pismu napisala: „Vjerujem da knjige, jednom kad su napisane, nemaju potrebe za svojim autorima. Ako imaju što poručiti, prije ili kasnije, naći će svoje čitatelje; ako nemaju – neće...“

U Sponzi Genijalnu prijateljicu predstavljaju književni kritičar i publicist Zdravko Zima, urednica hrvatskog izdanja romana u Profilovoj nakladi Adriana Piteša te gosti iznenađenja. Ulaz je slobodan, a publika će roman moći kupiti po promotivnoj cijeni.

Pisci i pjesnici na Igrama projekt je nastao prema konceptu Mani Gotovac te je već pet godina dio programa Dubrovačkih ljetnih igara. Pet festivalskih ljeta velika inozemna književna imena poput Alessandra Baricca i Pascala Brucknera te veliki domaći pisci poput Iva Brešana, Zorana Ferića, Mate Matišića i brojnih drugih pohode grad. Na 68. Igrama, uz Elenu Ferrante, publici su predstavljeni pjesnik Drago Glamuzina i njegova zbirka Everest te hrvatski pjesnici u interpretaciji Tereze Kesovije u atriju Kneževa dvora uz praizvedbu Jutarnje pjesme Ivice Prtenjače.

K.L.

U sklopu glazbenog programa 68. Dubrovačkih ljetnih igara nastupit će ansambl Synergia 6 u četvrtak, s početkom u 21:30 sati u Kneževu dvoru. Ansambl čine vrsne violinistice Tijana i Ksenija Milošević, svjetski proslavljeni violinist i violist Nemanja Radulović, klarinetist Milan Milošević, fagotist Žarko Perišić te pijanist Dejan Sinadinović. Na programu su Patetični trio M. Glinke, Klezmer in Granada S. Robinovitcha, Trio za violinu, klarinet i klavir A. I. Hačaturijana te Klarinetski kvintet u A-duru W. A. Mozarta.

Tijana Milošević svira od svoje četvrte godine i iz glazbene je obitelji. Završila je specijalizaciju na Juilliard School of Music. Najmlađi koncertmajstor Beogradske Filharmonije postaje u svojoj 18. godini. Već je dugi niz godina koncertmajstor ansambla Double Sens koji snima za Deutche Gramophon i koncertmajstor komornog orchestra IMOGEN-International Mahler Chamber Orchestra (Germany). Tijana koncertira diljem Europe s međunarodnim violinistom Nemanjom Radulovićem. Bila je zamjenica koncertmajstora Athens Camerata Chamber Orchestra i pohađala je Master Classes s Itzhakom Perlmanom.

Ksenija Milošević također je počela svirati violinu u ranom djetinjstvu. Završila je preddiplomski i diplomski studij na FMU u Beogradu, u klasi prof. Dejana Mihailovića. Radi kao zamjenica koncertmajstora u Beogradskoj filharmoniji i nastupa kao vođa II violina u ansamblu Double Sens uz violinista Nemanju Radulovića.

Nemanja Radulović je svijet klasične glazbe osvojio svojim virtuoznim muziciranjem i avanturističkim programima. Nedavno je potpisao ekskluzivni ugovor s diskografskom kućom Deutsche Grammophon s kojom niže uspjehe jedan za drugim, njegujući svoj talent u suradnji s najprestižnijim glazbenim institucijama današnjice. Nemanja Radulović, također preuzima ulogu umjetničkog vodstva u svom ansamblu The Devils’ Trills (Đavolјi trileri), čiji su članovi poznati glazbenici u koncertnim dvoranama širom Europe i Azije. Na dodjeli nagrada Victoires de la Musique 2005. je dobio priznanje Međunarodno otkriće godine, a na istom mjestu je 2014. godine proglašen za najbolјeg umjetnika.

Milan Milošević, klarinetist, je doktor glazbene umjetnosti sa Sveučilišta Britanske Kolumbije u Vancouveru. Dobitnik je nagrade Savjeta za umjetnost Britanske Kolumbije, zapadne Kanadske provincije, te doktorske istraživačke stipendije i nagrade za akademsku izuzetnost na Sveučilištu Britanske Kolumbije. Prethodno je bio stalni član Beogradske filharmonije i umjetnički osnivač Puhačkog kvinteta Beogradske filharmonije.

Žarko Perišić je tijekom studija osvojio brojne nagrade na solističkim i komornim natjecanjima. Od 1993. stalni je član i povremeni dirigent ansambla za novu glazbu OENM iz Salzburga. Od 1997. godine predaje fagot na Akademiji umjetnosti u Novom Sadu, nastupa s Vojvođanskim simfoničarima kao solo-fagotist, osniva puhački kvintet te održava brojne solističke i komorne koncerte. Žarko predaje fagot na Glazbenoj akademiji u Zagrebu i djeluje kao solo-fagotist Simfonijskog orkestra HRT-a s kojim održava i solističke koncerte. Predavač je i na Muzičkoj akademiji u Sarajevu, a aktivno sudjeluje s Cantus ansamblom, Zagrebačkim puhačkim Triom i Duom Pfagottiano.

Dejan Sinadinović je pijanist te redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Univerziteta umetnosti u Beogradu. Nastupa u prestižnim europskim koncertnim dvoranama, a predsjednik je Evropske asocijacije klavirskih pedagoga u Srbiji.

Ulaznice su dostupne online na internetskim stranicama Igara te na blagajnama u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1) i u Luži kao i na ulazu, jedan sat prije početka koncerta. Svi stanovnici Dubrovačko-neretvanske županije ostvaruju popust od 30% za kupnju ulaznica na prodajnim mjestima.

K.L.

Na blagdan Velike Gospe održana je procesija sa slikom Gospe od Porta, a u Portu biskup Uzinić izmolio je molitvu Gospi te je blagoslovio barke, brodove i pomorce. Inače, prije procesije održana je i misa ispred Katedrale. Misno slavlje predvodio je biskup Uzinić.

- Neka blagoslov Božji po blagoslovu Blažene Djevice Marije siđe na sve naše brodove, mornare i putnike, sva druga sredstva prometovanja. Neka siđe na naš Grad, sve njegove stanovnike, ali i naše goste. Neka siđe po zagovoru Blažene Djevice Marije i ostane nad svima nama. - rekao je u molitvi biskup Uzinić.

Slika Gospe od Porta svake se godine nosi u procesiji na dan Velike Gospe, a u vrijeme raznih nevolja izlaže se pred oltar na čašćenje vjernika. Inače, Gospina slika pripadala je nekoć Crkvi od Sigurate na Prijekom, a prenesena je u Katedralu odlukom Senata da nadomjesti staru sliku Gospe od Porta koja je nakon potresa 1667. godine bila smještena u Crkvi svetoga Vlaha koja je početkom 18. stoljeća izgorjela u požaru.

V.S.

Izložba ''Četiri godišnja doba'' splitske umjetnice Tisje Kljaković Braić otvorena je sinoć u crkvi Anuncijata u Orebiću. Radi se o petoj izložbi otvorenoj unutar programa Dani kulture Orebić 2017.

Kustosica Tina Bikić je o izložbi zapisala:

"Slike umjetnice Tisje Kljaković- Braić zaigrano se nastavljaju na kompleksnu tradiciju hrvatskog intimističkog slikarstva. Umjetnica izlaže slike različitih formata, kombinirane tehnike, strukture akrila na drvenoj dasci gdje često podlozi dodaje male fragmente koji tada slike pretvaraju i u slikoreljefe. Apstraktna podloga njezinih slika kombinirana je sa elementima dječijeg crteža koji u sebi sadrži pravu mjeru proporcija i kompozicije. U paleti savršeno odabrane bijeline zavedeni smo tek naizgled jednostavnim prizorima iz epizode života dvoje zaljubljenih protagonista ili usamljenih šetača, biciklista, letača. Dok jedni hvataju svoje snove, drugi se spašavaju u zagrljaju, od prolaznosti, u ljubavi, protiv smrti, za dišpet. Tihi su to poetični šapati ukazivanja na velike ljudske teme. Iako su njene slike tonski vrlo redundantne, s uplivom smeđe, bijele, plave i ponekad malo crvene boje, te likovno-kompozicijski strogo pročišćene, one su tehnički vrlo umješne. Tisjine slike usklađene su sa tonskom ljestvicom njenog unutarnjeg prostora, stoga je neminovno da u kontaktu s promatračem doživljavaju bliskost i prepoznavanje. One nas upućuju na neiscrpan prostor u koji su njeni likovi utkali vlastitu emociju, s kojom se direktno poistovjećujemo. Odlučno, želimo te male formate velikih memorija ponijeti sa sobom. Što li je sve stalo u ova četiri godišnja doba?" - zapisala je Bikić.

Tisja Kljaković-Braić rođena je 30. lipnja 1979. godine u Splitu. Završila je Školu likovnih umjetnosti, smjer slikarski dizajn. U travnju 2003. godine diplomirala je slikarstvo na Umjetničkoj akademiji u Splitu u klasi profesora Gorkog Žuvele. Djela joj se nalaze u fundusu Moderne galerije u Zagrebu, Gleriji Sv. Krševana u Šibeniku, te u privatnim zbirkama diljem svijeta. Trenutačno radi kombiniranom tehnikom, visokog reljefa, koristeći drvo i akril. Čest su joj motiv dva lika, kao akteri priče.Do sada je održala 30-tak samostalnih izložbi, sudjelovala u 20-tak skupnih izložbi, a autorica je i knjige 'U malu je uša đava'. Članica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika i Hrvatskog društva likovnih umjetnica. Živi i radi u Splitu.

Posjetitelji će moći razgledati izložbu do subote, u periodu od 20 do 23 sata. Program Dani kulture Orebić u organizaciji Matice hrvatske Orebić ostvaruje se uz financijsku potporu Turističke zajednice Općine Orebić i Općine Orebić.

V.S.

Jedna od prvih intencija nedavno izabranog gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića je da se u dogledno vrijeme ne dopusti više od četiri tisuće gostiju s kruzera u povijesnoj jezgri kako bi se smanjile gužve, naznačivši kako da smo do sada godinama uspješnost u turizmu sagledavali brojkama, a ne kvalitetom pružanja usluge.

Dubrovački gradski vijećnici Željko Raguž (DUSTRA), Vido Bogdanović (HSS) i Maro Kristić (Most), koji su već ranije istupali o ovoj temi, odgovorili su na pitanje portala Dubrovnikpress.hr što misle o ovoj najavi gradonačelnika Frankovića.

RAGUŽ: TREBA REGULIRATI GUŽVE NA PROMETNICAMA

Raguž je kazao "kako misli da su prije svega najveće gužve na prometnicama".
- Mislim da su gužve na prometnicama prije svega ono što treba regulirati. Pazite, postoje dani kad budu gradski događaji, poput otvaranja Dubrovačkih ljetnih igara pa bude tu onda puno više od sedam, osam tisuća Dubrovčana na samom Stradunu. Nadam se da će gradonačelnik Franković uspjeti sa svojim planom. Iako, meni bi bilo draže, ako već idemo biti elitna destinacija, da se to radi s politikom cijena. Uostalom, do sada je svako povećanje cijena gradskih atrakcija samo dovodilo do povećanja gostiju pri čemu bi oni nekvalitetniji onda prirodnom selekcijom otpadali.- rekao je Raguž.

- Trebamo cijeniti svoju destinaciju jer na taj način samo možemo uspjeti. Ovdje se govori o četiri tisuće gostiju s kruzera, a nitko nije rekao koja je kvaliteta te četiri tisuće. Politikom cijena se to bolje može napraviti. Jasno, podržavam svaku odluku da se riješe gužve, bilo u prometu, bilo na samom Stradunu. Dakle, podržavam gradonačelnika, uz ove korekcije koje sam predložio. - objasnio je Raguž.

BOGDANOVIĆ: DO SADA SMO BILI LOŠE POSLOVNO POSTAVLJENI PREMA GOSTIMA S KRUZERA

Svoje mišljenje o temi iznio je i Vido Bogdanović.
- Mislim da rečeno smanjenje gostiju s kruzera je dobro ako to bude dio jedne prirodne strategije, a ne samo interventna mjera. Naime, mislim da smo mi do sada bili vrlo loše poslovno postavljeni prema potencijalu kruzera i gostiju s kruzera. - istaknuo je.

- Imali smo preveliko opterećenje za premalo novaca i vjerujem da se to može drugačije organizirati. Odnosno, vjerujem kako se može s manjim brojem kruzer gostiju ostvariti značajne prihode. - zaključio je Bogdanović.

MARO KRISTIĆ: JESAM ZA SMANJENJE BROJA PUTNIKA, ALI NIJE TO SLAMKA SPASA

Maro Kristić je podsjetio kako ovo smanjenje u kontekstu gostiju kruzera zagovara i UNESCO.
- Toliki broj gostiju predstavlja i prijetnju za Grad Dubrovnik, na način i da se izgubi status zaštićene javne baštine UNESCO-a. Dakle, svakako smo za smanjenje broja putnika s kružnih putovanja. Ali, nije to slamka spasa. Nije to konačno rješenje, Dubrovniku nedostaje strategija upravljanja posjetiteljima koja će sagledati sve sigurnosne i druge aspekte turizma koje treba uzeti u obzir. - pojasnio je Maro Kristić.

- Nisu jedini problem gosti s kruzera, nego apsolutna stihija. Nama nedostaje puno tih strateških dokumenata i nedostaje nam upravljanje destinacijom. Jedna od mjera koja je potrebna je i smanjenje broja gostiju s kružnih putovanja. O optimalnom broju bi trebala odlučiti struka, ne bi trebalo preko koljena ništa u tom kontekstu odlučivati.- zaključio je Maro Kristić.

I dok se može raspravljati o tome kakva je generalno pizza u Dubrovniku, a dojam je kako se zaista dobra pizza teško može pronaći, neobičan je modus u dubrovačkim pizzerijama u kojima, zanemarujući domaće, gotovo pa da ne žele primati narudžbe za dostavu u ljetnim mjesecima. Naime, pokušaj narudžbe često ispada pucanj u prazno uz nepotrebna nerviranja.

Recimo, ukoliko u ljetnim mjesecima želite naručiti pizzu oko 22 sata uvečer, u ugostiteljskom objektu u kojemu uostalom naručujete i tijekom zime, dakle, stalna ste mušterija, možete očekivati dvije opcije. Jedna je da vam se nitko ne javi na telefon za narudžbe, a druga je da, kad vam se udostoje javiti, kažu samo kako trenutno ne dostavljaju pizze i poklope slušalicu. I, tako već tri-četiri puta ovoga ljeta. Pak, kad pokušate naručiti pizzu u nekom drugom  ugostiteljskom objektu, možete imati i sreće, ali i pizzu čekati oko sat vremena, iako narudžba, od trenutka kad ste nazvali pa do same dostave nikad ne bi trebala trajati više od pola sata.

Ako nekog drugog dana eto pokušate u trećoj pizzeriji, ali eto naručite recimo nešto iza 23 sata, pitat će vas je li to baš nužno jer oni eto zatvaraju u ponoća. A u jednoj četvrtoj pizzeriji, uz primanje narudžbe može se čuti i dodatak da se nadaju „kako ćete stići na red“. Dakle, čista lutrija. Ukoliko stignete na red, stigli ste, a ako ne stignete, ostajete bez ičega jer već će proći vrijeme narudžbi u drugim pizzerijama.

Tako, naručivanje pizze u Dubrovniku tijekom ljeta ispada jedno pravo malo mučenje, u kojemu se ugostitelji ponašaju kao da ste vi tu zbog njih, a ne oni zbog vas, što bi trebala biti osnova poslovanja bilo koga tko drugom prodaje neku uslugu ili proizvod. Sad, imena pizzerija nisu niti važna, čisto iz tog razloga što se očito radi o uopćenosti koja postaje pravilo pa možda i nije fer isticati ih, jer vjerojtano ni u ostalim ne bi bilo drukčije.

Sama kvaliteta pizze posebna je tema, s predominantnom zamjenom za sir, preslanim tijestom i najjeftinijom šunkom. Dobro, takvo se nešto može se i očekivati, ali kad isto postaje pravilo svugdje, dakle i kod pizza koje se mogu naručiti u najskupljim restoranima, onda je to problem. No, čak i kvaliteta na stranu, ali odbijanje dostave u pizzerijama koje navode da imaju dostavu, jer im u tom trenutku nije potrebno dostavljati ili im je gužva, već je problem o kojemu treba kazivati. Njihovo je pravo i da ne dostave, kao što je pravo konzumenta da ih više nikad ne zazove, ali osnovna bi pristojnost trebala biti javiti se na telefon i pristojno objasniti zašto ne dostavljaju, a ne poklapati slušalicu nakon tri riječi. Postoje doduše i zimski „biseri“ pa i jedna pizzerija koja ne dostavlja hranu kad – pada kiša, jer gazda valjda nema koji solad za kupit automobil pa dostavljaju samo motociklima.

Jasno je kako dubrovačke pizzerije itekako zarade ljeti od stranaca, kao uostalom zapravo i svi restorani i kafići. Jasno je kako se zbog tih turista friziraju i recenzije po Trip Advisoru, a sama kvaliteta proizvoda u konačnici opada. Sve je to donekle logično. No, zanemarivanje domaćih ljudi, bez kojih bi sve te pizzerije mogle staviti ključ u bravu tijekom zime, ustvari je ozbiljno podcjenjivanje stalnih mušterija.

No, nažalost u Dubrovniku tako je kako jest. Ljeti će se sve skupa upregnuti kako bi se uzela svaka moguća kuna od turista, a zimi što bude neka bude. Jasno, ugostitelji imaju pravo na svoje odluke, ne može im ih nitko zabraniti, ali takvim modusom funkcioniranja jednostavno ostavlja se jako ružan dojam.

Od ukupno 116 plaža, more na 113 plaža ocijenjeno je kao more izvrsne kakvoće, dok je na plažama Mlini u Općini Župa dubrovačka, Kobaš u Općini Ston i Portina u Gradu Pločama, more bilo dobre kakvoće, stoji u priopćenju Dubrovačko-neretvanske županije.

Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije obavio je šesto redovno ispitivanje mora na 116 plaža, u periodu od 31. srpnja do 13. kolovoza.

DPP

Ovih dana brojni dubrovački poduzetnici ponovo su u svoje poštanske sandučiće dobili    pismo u kojem se pozivaju da dostave VAT broj koji služi za odbijanje pretporeza u poslovanju s inozemstvom. Kao pošiljatelj pisma navodi se "EBN European Businnes Number Value added tax identification number VAT-ID department of Croatia" iz Hamburga.

U pismu se naime navodi kako je to finalni poziv za dostavu VAT broja i da europski zakoni predviđaju uporabu VAT broja te se poziva poduzetnike da ga dostave, a pismo je formulirano tako da izgleda kao da je poslano iz neke institucije te da im nedostaje vaš VAT ili kako su ga oni nazvali European Business Number.

Naravno, riječ je o prevari. No, unatoč tome što je samo malo pažljivijim pregledom pisma s formularom kojeg bi kao trebalo ispuniti sasvim jasno da je riječ o "navlakuši", još uvijek ima poduzetnika kojima nije sumnjivo da je pismo samo na engleskom jeziku i koji očito misle da postoji nekakav institucionalni hrvatski odjel za imaginirani European Business Number te pošalju svoje podatke, a nakon toga iznenadi ih račun od gotovo sedam stotina eura.  

No, to nije sve, ispune li formular obvezali su se na redovne uplate, jer su zapravo sklopili ugovor koji ih može koštati i preko dvije tisuće eura. A taj ugovor podrazumijeva uslugu objavljivanja podataka nečije tvrtke u nekakvom adresaru.

Zapravo, tko na ovo nasjedne nije ni zaslužio ništa drugo nego da ga prevare, ali eto možda stvarno nekom treba da ga EBN objavi u svom adresaru.

Držićev Skup u produkciji Kazališta Marina Držića izveden je sinoć, 14. kolovoza na 68. Dubrovačkim ljetnim igrama pred prepunim gledalištem na tvrđavi Lovrijenac. Uvijek drag dubrovačkoj publici, ovogodišnji premijerni naslov gradskog teatra, u režiji Ivice Kunčevića, sinoć je pod vedrim nebom i u novom ambijentu nasmijao festivalsku publiku.
    
Držićev Skup izveden je nebrojeno puta u Gradu i drugdje, napisani su i brojni tekstovi, a u tekstu programske knjižice, ravnatelj Kazališta Marina Držića Ante Vlahinić, zapisao je; ''Novac je Skupu jedino mjerilo vrijednosti i razlog za život. Ali nikako ne smijemo smetnuti s uma jednu Skupovu rečenicu koju, doslovno pravdajući se, izgovara – “Što ćeš, zlatu se svijet klanja”. Koliki ponor se u toj rečenici otvara. Skup pere ruke, pušta duhu vremena, svjetini, da odluči. I u toj intimnoj predaji legitimiteta zlatnom teletu, srž je Skupa. Novac? Pa novac je jedno od najveličanstvenijih i najmoćnijih oruđa slobode što ih je čovjek stvorio. Samo, novac je kao vatra - dobar sluga, ali loš gospodar. Međutim, kao i pištolj – ne ubija on, ubija čovjek. Ne uzima novac mjeru, nego mu je čovjek daje. Nemaj ili relativiziraj vrijednosti i iskočit će zlatno tele, novac. Prebacivanje krivnje na novac samo je nemušti pokušaj amnestiranja sebe. Skup od novca ne vidi ni Grad ni svoje. Ne vidi ni prošlost ni budućnost, nikakav apsolut - živi u vječnoj samoći i strahu trenutka, na vjetrometini relativnosti. Što smo mi danas Skupu i što je Skup nama? Ono što čuvamo u ognjištu. Otključajmo ognjište!''

U ovom čitanju Skupa redatelja Ivice Kunčevića, čast igrati Skupa pripala je Branimiru Vidiću – Fliki. Zlatikuma igra Zijad Gračić, Munua Edi Jertec, Varivu Izmira Brautović, Grubu Nika Lasić, Kamila Hrvoje Sebastijan, Pasimaha Boris Matić te Dobru Mirej Stanić. Bojan Beribaka je Drijemalo i Satir, a placari su Franjo Gadžić, Toni Kukuljica, Ivan Perić i Petar Puljić. Scenograf predstave je Ivica Prlender, kostimografkinja Danica Dedijer, a skladateljica je Paola Dražić Zekić. Za dizajn svjetla zadužen je Zoran Mihanović, a za koreografiju Zrinka Japunčić.

K.L.

Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković izjavio je danas u Jelsi na Hvaru kako se projekt izgradnje Pelješkog mosta nastavlja, istaknuvši da je to strateški projekt za Republiku Hrvatsku i najveći pojedinačni projekt koji se financira sredstvima EU, a trebao bi biti realiziran do 2020. ili 2021. godine, piše Hina.

- Što se tiče Pelješkog mosta mislim da je tu Vlada Republike Hrvatske bila sasvim jasna i to sam rekao prije nekoliko dana. Ne samo da se nastavlja projekt izgradnje Pelješkog mosta nego smo dobili osiguranih 357 milijuna eura. - rekao je novinarima premijer Plenković u Jelsi, vezano za izjavu bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića koji je u nedjeljnom intervjuu sarajevskom portalu Faktor.ba rekao kako drži da Hrvatska ne smije graditi Pelješki most prije nego što se definira pomorska granica između dvije države i BiH osigura pravo nesmetanog pristupa otvorenome moru.

Predsjednik hrvatske Vlade ponovio je kako se zauzima za dijalog sa svim susjedima, dakle i s BiH, te da se u tom smislu vezano za izgradnju Pelješkog mosta razgovaralo na zajedničkoj sjednici Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara BiH u Sarajevu početkom srpnja.

- Ako bilo što treba pojasniti, sve ćemo pojasniti našim susjedima, međutim tehničke karakteristike mosta su takve da one omogućavaju neškodljiv prolaz svim vrstama plovila koja bi mogla ići prema moru. - naglasio je premijer Plenković.

Na novinarski upit očekuje li međunarodni spor u vezi s Pelješkim mostom, predsjednik Vlade RH odgovorio je niječno.
- Očekujem da se izgradi Pelješki most u okviru projekta povezivanja juga Dalmacije s ostatkom Hrvatske. To je strateški projekt za Republiku Hrvatsku i najveći pojedinačni projekt koji se financira sredstvima Europske unije i nadam se kako ćemo to realizirati negdje do 2020. ili 2021. godine. - poručio je Plenković za Hinu.

DPP