Povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja, položeni su vijenci i zapaljene svijeće na groblju Boninovo i kod Spomenika pobjedi na lokalitetu Vjetreni mlinu Stupi u Dubrovačkom primorju.
Vijence su položili i svijeće zapalili župan Nikola Dobroslavić sa suradnicima, gradonačelnik Mato Franković sa suradnicima, predstavnici PU Dubrovačko-neretvanske, predstavnici Hrvatske ratne mornarice, predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata i predstavnici Državne uprave za zaštitu i spašavanje.

Župan Nikola Dobroslavić uputio je čestitku povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja u kojoj je naglasio važnost ovog blagdana koji je simbol pobjede, ostvarene slobode i simbol ljubavi prema svojoj domovini. Kazao je kako dugujemo vječnu zahvalnost našim braniteljima, poginulim junacima, invalidima i logorašima bez čijih žrtava nikada ne bi postojala današnja slobodna, demokratska i europska Hrvatska.

Prigodnim obraćanjem na Vjetrenom Mlinu župan Nikola Dobroslavić rekao je:

- Klanjamo se žrtvi poginulih branitelja i zahvaljujemo obiteljima koji su te junake odgojili. Domovinski rat temelj je državnosti Republike Hrvatske, a akcija Oluja njegov najblistaviji dio. - riječi su Nikole Dobroslavića.

DPP

Vjernici župe sv. Stjepana u Zatonu svečano su proslavili blagdan svoga zaštitnika u četvrtak. Svečano misno slavlje u župnoj crkvi predvodio je don Josip Mazarekić, župnik župe Presvetog Trojstva Gruda, a koncelebrirali su župnik župe sv. Stjepana u odlasku fra Ilija Stipić i don Miho Litić, župnik župe sv. Mihovila Kliševo.

U propovijedi je župnik Mazarekić podsjetio vjernike kako je sv. Stjepan bio jedan od onih koji je s radošću propovijedao o Isusu Kristu, te govorio istinu onima koji nisu vjerovali u Njega. Dodao je kako je zbog svoje vjere i riječi koju je širio kamenovan, ali i da je pred samu smrt zamolio Gospodina da oprosti onima koji su ga kamenovali. Poručio je svima kako samo u zajedništvu mogu pronaći onu pravu slogu i ljubav koju je sv. Stjepan tako gorljivo zagovarao.

Prije misnog slavlja pred župom crkvom nastupila je Zatonska limena glazba i KUD Primorskih sela Linđo, nakon čega su predstavnici gradskih vlasti na čelu s gradonačelnikom Grada Dubrovnika Matom Frankovićem položili vijence kod spomen križa palim braniteljima. Molitvu za pokojne branitelje pored križa izmolio je župnik u odlasku fra Stipić.

DPP

Zbog radova na sustavu vodoopskrbe Gabela-Neum obustavljena je isporuka vode u sustav Moševići-Visočani pa su od sredine jučerašnjeg dana (3. kolovoza) bez vode naselja Imotica, Topolo, Stupa, Ošlje, Smokovljani i Visočani.

Prema najnovijim informacijama iz Vodovoda Neum, završetak radova na vodoopskrbnom sustavu Gabela - Neum kao i normalizacija u vodoopskrbi naselja Imotice, Štedrice, Topolog, Stupe, Ošlja, Smokovljanih i Visočana očekuje se tokom današnjeg dana (4. kolovoza).

Vodovod Dubrovnik

Općinski načelnik Silvio Nardelli i predsjednik općinskog vijeća Lovorko Klešković i njihovi zamjenici danas su na Spomen obilježju u Mandaljeni položili cvijeće i zapalili svijeće uoči Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja te odali počast i zahvalnost poginulim hrvatskim domoljubima.

Župnik crkve u Mandaljeni Don Vilim Petrović izrekao je molitve za sve one koji su svoje živote nesebično položili za slobodu Domovine.
Općina Župa Dubrovačka

Iz UO za zaštitu okoliša i prirode Dubrovačko-neretvanske županije, obavijestili su o prestanku kratkotrajnog onečišćenja mora fekalnim vodama na plaži Šulić u Dubrovniku.

"Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije uzorkovao je dodatne uzorke mora 31. srpnja, 01. i 02. kolovoza 2017. godine, a rezultati ispitivanja udovoljavaju uvjetima Uredbe, što upućuje na prestanak kratkotrajnog onečišćenja, te je more na plaži Šulić u Dubrovniku podobno za kupanje." - piše u obavijesti.

Obzirom na zahtjeve Uredbe, more na plaži Šulić u Dubrovniku ponovo će se uzorkovati u roku od sedam dana, radi provjere prestanka kratkotrajnog onečišćenja.

DPP

Imamo velike planove, a već u rujnu ćemo znati prve jesmo li ostvarili prve ciljeve koje smo si zadali, rekla je zamjenica gradonačelnika za infrastrukturu i komunalne djelatnosti Grada Dubrovnika Orlanda Tokić, inače po struci arhitektica. U razgovoru za portal Dubrovnikpress.hr ona se dotaknula upravo tih planova, odnosno projekata; od onih opsežnih i velikih pa do manjih, koji opet olakšavaju živote građanima.

Tokić je navela tri žarišne točke u Gradu Dubrovniku, gdje je potrebno intervenirati, odnosno olakšati građanima život.

AKO NE KRENEMO U REKONSTRUKCIJU SOLITUDA DOŽIVJET ĆEMO KOLAPS

- Solitudo ide u dosta veliku rekonstrukciju. Uz postojeće igralište za manju djecu, napravit ćemo i jedno za malo stariju djecu. Često tuda znam proći, vidim da djeca stoje na ulici, da se na ulici igraju. Mislim da to nema smisla. Tu imamo i parcelu, gdje planiramo dječji vrtić. Radi se o manjem prostoru od tisuću metara kvadratnih, ali prispojit ćemo tom prostoru još jednu parcelu Vrtlara te izgraditi vrtić za šest do osam vrtićkih jedinica. Jasno, uredit ćemo tamošnje prometnice. Zašto to činimo? Solitudo je jedna od neizgrađenijih zona Grada Dubrovnika, koja se tek treba izgraditi. Trenutno su tu dva gradilišta, planira se još desetak zgrada u sljedećih tri do četiri godine, niknut će stotinjak stanova. Ako ne krenemo u izgradnju infrastrukture za četiri godine ćemo imati kolaps! Sad tamo imamo mali parkić i jednu Pemovu butigu. Stoga, tom dijelu grada dat ćemo sadržaje koje ćemo popratiti s infrastrukturom koja će moći podnijeti toliko stanovnika i stanova. - najavila je Tokić.
Druga žarišna zona je oko crkve sv. Mihajla, a treća, govori Tokić, Nuncijata.

- Oko svetoga Mihajla izgradit će se također stambene zone, možda ne tako brzo, ali treba tu razmišljati da se od Ulice Iva Vojnovića do Opće bolnice Dubrovnik dio ceste rekonstruira, tamo sad preko puta crkve nema niti pješačkog trotoara. Treća zona je područje magistrale, odnosno Nuncijata. Znamo da je magistrala pod ingerencijom Hrvatskih cesta, ali odradili smo s njima sastanke gdje smo se aktivno uključili u priču da ćemo im pomoći u ishođenju dozvola. Cilj je da do kraja godine pokrenemo cijelu tu priču. Naš dio odgovornosti je novi ulaz na Nuncijatu, a najznačajniji dio projekta za građane je pet pothodnika koji bi od mosta do Ilijine glavice na pet punktova ljudima omogućili sigurno prelaženje preko magistrale. Mislim da je to jedini način za spriječiti prometne nesreće koje se nažalost svako nekoliko dogode. - kazala je.

O MOKOŠICI

Također, osim ovih područja, puno će se raditi u smislu prometa, dječjih parkova i igrališta, govori Tokić, "i u Zatonu, Brsečinama i Orašcu". Posebna priča je i Mokošica.
- Planovi su u Mokošici veliki. Osim rekonstrukcije igrališta na čemu radimo, pokrenuli smo i nabavu za uređenje igrališta kod POS stanova, projekt je napravio Kruno Ivanišin, i mislimo ga završiti do listopada. Od građana je došla inicijativa za još jedno manje igralište koje će se napraviti. Krećemo s asfaltiranjem ceste u Gornjem Obuljenom. Svakako, planiramo nove parkirališne zone. Dakle, postoje dijelovi zemljišta u našem vlasništvu gdje je moguće napraviti parkirne zone od po pedesetak parkirnih mjesta, ali i planiramo napraviti veliko parkiralište u blizini zgrada hrvatskih ratnih vojnih invalida. Mislim da će dva-tri takva punkta pokriti veliki broj vozila. Naš cilj je da u ovaj dio Grada u što kraćem razdoblju napravimo što pristojnijim i prihvatljivijim za život. - objasnila je.

Već prije najavljeni su projekti izgradnje Doma umirovljenika u Gružu, nadogradnje vrtića Palčica i Područne škole Montovjerna, ali i semaforizacije Čajkovića. Recimo, oko Doma u Gružu i Palčice, na konferenciji za novinare na kojoj su projekti najavljeni, Tokić je rekla kako se ne može "sjetiti kad smo dvije velike investicije paralelno započinjali u Gradu Dubrovniku".
- Sami po sebi to jesu veliki projekti. Mislim da smo hrabro krenuli u to. Istina, projekti idu relativno paralelno, za jedan će se natječaj raspisati u kolovozu, a za drugi u rujnu. Rekla bih da su više projekti zahtjevni financijski jer paralelno moramo planirati dvije investicije. -dodala je Tokić.

PROJEKT MONTOVJERNE IZGURAT ĆU DO KRAJA!

Recimo, nadogradnja Montovjerne spominje se zaista dugi niz godina. Tokić je odgovorila na pitanja zašto smatra da će baš ova gradska uprava projekt uspješno privesti kraju.
- Eh, da, ta Montovjerna. Rodila sam se u Lapadu, od mog prvog razreda osnovne škole se govori da će se Montovjerna nadograditi. S tom pričom sam odrasla, sad čujem neki govore neće se nikad izgraditi. Kad sam se uhvatila ovoga, rekla sam da ću projekt izgurati do kraja! Nije to stvar samo moje volje, projekt je zaista zreo da se izgura do kraja. Natalitet u Lapadu nam je jako velik, posebno jer se područje Solituda i Babinog kuka stalno razvija i tamo dolaze mlađe obitelji s djecom. Nadogradnja ove škole je naša nužnost. Nemamo niti jednosmjenku nastavu, ako sami ne izguramo stvar do kraja, netko će nas s kaznama prisiliti da je uspostavimo. Ne moramo čekati da se to dogodi. - rekla je Tokić.
- S mog inženjerskog aspekta to je jednostavan zadatak. Dobijete građevinsku dozvolu, osigurate sredstva, nađete izvođača i gradite. To je objekt, to nije groblje Dubac, koji je složeni sustav koji ima stotinu zahvata. No, u to treba biti uključeno jako puno aktera. Od Grada Dubrovnika, njegovih upravnih odjela, treba naći ozbiljnog izvođača radova. Kako nam gradilište ne bi zapelo na pola puta mi moramo napraviti natječajnu dokumentaciju koja će nam osigurati da izvođač bude ozbiljan, a ne da otiđe u stečaj i probije nam rokove. Sve je u našim rukama, prije svega osiguravanje preduvjeta koji će garantirati da će projekt doći do samog kraja. - riječi su Orlande Tokić.

GRAĐEVINSKA KLIMA DOBRA U DUBROVNIKU

Kad smo već kod raznih izvođača radova, Tokić je odgovorila i na pitanje kakva je zapravo građevinska klima u Gradu Dubrovniku. Nisu rijetke tvrdnje kako ustvari nije lako pronaći izvođača radova.
- To je pozitivno! Znači da u Dubrovniku ima puno posla. Mi imamo dobre i kvalitetne građevinske firme, samo što imaju puno posla kojega nije sve moguće odraditi. Drugačije je u Zagrebu gdje se one moraju boriti da pronađu posao, u nas nije tako. Je li to znači da smo potkapacitirani? Vjerujem da jesmo donekle, ali to je nacionalni problem jer ljudi ne žele raditi u građevinarstvu i turizmu. - naglasila je.

Navela je neke sitnije projekte koji opet, kako se to zna reći, život znače.
- Evo, postavlja se rukohvat u Ulici od Škara u Gružu, koji je napravljen na traženje građana. Naime, preko mjesnih odbora naši građani redovno šalju upite za postavljanje rukohvata, ograda, popločavanja i takvih zahvata. Svi ti zahtjevi prosljeđuju se nadležnom Upravnom odjelu i onda se postupa po tim zahtjevima. Što se tiče iznosa, ovaj rukohvat koštat će oko četiri tisuće i 900 kuna, a ljudima će olakšati život. Planiramo postavljanje rukohvata i u Ulici Padre Perice, Radničkoj ulici, kao i u Ulici od izvora u Mokošici. Postavit ćemo i ogradu na Gorici. Na Nuncijati ćemo mijenjati sprave za djecu, ali i postaviti nove umjesto ondašnjeg boćališta koje nikad nije zaživjelo. Mislim da ovaj sustav uz koji nam građani dojavljuju ono što bi željeli jako dobro funkcionira. - ističe Orlanda Tokić.

VIDI POZITIVNU REAKCIJU ZAPOSLENIKA GRADSKE UPRAVE

Za kraj, rekla je više i o samoj promjeni koju je ona doživjela, budući da je iz privatnog sektora došla u gradsku upravu.
- Zahvaljujući sustavu kojega smo uspostavili, svelo se na jako slično. Istina, moj posao su prije bili projekti i upravljanje projektima, a sad sam ja investitor praktički, ali suština posla je ista. Mislim da dobro sve funkcionira, ali i da će biti još bolje. Prvih mjesec dana je bilo malo teško, dok upoznaš ljude, podijeliš nove uloge odjelima. Bilo je kritičnih momenata, prije svega u pokretanju ljudi da razmišljaju na novi način, ali zadnjih mjesec dana vidim pozitivnu reakciju zaposlenika Grada, barem onih s kojima ja radim. - precizirala je.
- Osjetim novi zamah. Ispočetka je ispadalo da radimo pritisak na zaposlenike, ali sad su naučili da je to taj način rada. Zato sam poprilično optimistična vezano za sve investicije hoće li se realizirati. U devetom mjesecu će prvi dio onoga što smo si zadali biti završen i vidjet ćemo hoćemo li uspjeti ispoštovati rokove koje smo sami sebi postavili. Radi se o izgradnji dječjih parkova, igrališta, pokretanja javnih nabava... Crno na bijelo ćemo znati jesmo li uspjeli. Gradonačelnik me baš maloprije pitao jesmo li u svemu u roku. Jesmo. U roku smo i vjerujem da ćemo tako i nastaviti raditi. - zaključila je za portal Dubrovnikpress.hr zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika Orlanda Tokić.

Iz Grada Dubrovnika demantirali su napise pojedinih medija kako će Goran Cvjetinović preuzeti posao Ane Rajčević koja trenutno vodi odnose s medijima u uredu gradonačelnika Mata Frankovića.

"Nastavno na objave pojedinih medija kako djelatnica i aktualna glasnogovornica Grada Dubrovnika Ana Rajčević neće više obnašati navedenu dužnost, ovim putem vas molimo da objavite demant na navedenu informaciju. Ana Rajčević dužnost glasnogovornice Grada Dubrovnika obnaša i obnašat će u budućnosti, odnosno i nakon reorganizacije gradske uprave Grada Dubrovnika." - napisali su kratko iz gradske uprave.

D.M.

Novi rukohvat je postavljen u Ulici od Škara u Gružu. Kako je za portal Dubrovnikpress.hr već rekla zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić, a postavljen je na zahtjev građana.

Inače, ona je najavila i kako će se postaviti rukohvati, između ostaloga, u Ulici Padre Perice,  Radničkoj ulici, kao i u Ulici od izvora u Mokošici.

V.S.

Nastavak popratnog programa 68. Dubrovačkih ljetnih igara donosi izložbu skulptura Jagode Buić Scherzo s otpada koja će biti otvorena u subotu, s početkom u 21 sat u crkvici sv. Stjepana u Pustijerni. Umjetnica je ovu izložbu posvetila velikoj čuvarici dubrovačke baštine Dubravki Bebi Beretić.

Ni u svojim poznim godinama Jagoda Buić ne prestaje iznenađivati publiku kreativnošću i stvaralačkim žarom, donoseći uvijek nešto novo, a pritom dajući i onome starome, upravo našoj baštini, posve novi duh. „Naslovljujući novonastali kiparski ciklus sintagmom Scherzo s otpada autorica namjerno ukazuje na nepretencioznost i relativnu lakoću postupka, pa i na dosjetljivu i duhovitu tendenciju i ležerne mogućnosti recepcije“ piše Tonko Maroević. Izložba donosi eksponate naziva Ruke, Pliskavica, Bonapartist, Lirski objekt, Krug, Vatra, Epitaf, Ptica i druge. Ti nazivi potvrđuju ono što je o izložbi u katalogu zapisala Vesna Delić Gozze: „Odlagalište kao privremeno mjesto do nove upotrebe predmeta, najčešće kao bezlične mase za moguću sporednu ulogu u nekoj sekundarnoj namjeni, čeka doživjeti drugu priliku posjetom sasvim posebnih osobnosti onih, koji su, pokazalo se i ovdje, stalni kreativni proizvođači asocijacija, slobodnih i nesputanih.“

Jagoda Buić rođena je u Splitu. Studirala je na Akademiji primijenjenih umjetnosti i dizajna te povijest umjetnosti na Sveučilištu u Zagrebu, a diplomirala na Akademie für angewandte Kunst u Beču. Studirala je filmsku scenografiju u Cinecittŕ u Rimu i povijest kostimografije u Centro delle Arti e del Costume u Palazzo Grassi u Veneciji. Realizirala je više od 120 projekata kao kostimografkinja i scenografkinja za opere, balete, drame i filmove u različitim zemljama. Njezin umjetnički pristup kazalištu sastoji se od inzistiranja na velikim prostornim ostvarenjima avangardnog duha te interesu za mit i klasični svijet. Godine 1965. stvara svoju prvu tekstilnu formu u prostoru, koju je otkupio Muzej Stedelijk iz Amsterdama. Otada izlaže svoje monumentalne tekstilne instalacije na svjetskim bijenalima i u najvažnijim svjetskim muzejima. Njezina su djela u mnogim javnim i privatnim umjetničkim zbirkama (u Metropolitan Museumu u New Yorku, Muzeju moderne umjetnosti i Parizu itd.). Dobitnica je brojnih svjetskih i domaćih nagrada. Živi i radi u Dubrovniku, Veneciji i Parizu.

Werner Schmalenbach o umjetnici piše: „Ličnost, snaga, senzualnost i nezavisnost – to su riječi što ih Jagoda Buić izmamljuje. Njezina se posebnost sastoji u nadasve plodnoj, napetoj vezi tradicionalnosti i urbanosti i porijekla s jedne, a goleme individualne slobode s druge strane. Tradicija je kod nje u istoj mjeri i sačuvana i prebrođena.“ Festivalska publika spoj tradicije i suvremenosti u izložbi Scherzo s otpada može razgledati od 5. do 25. kolovoza, svakim danom od 18 do 22 sata u osobitom ambijentu lokaliteta Sveti Stjepan u Pustijerni.

K.L.

U 77. godini jučer je nakon teške bolesti preminuo Ivica Valjalo, bivši predsjednik Skupštine Općine Dubrovnik. Udruga antifašista Dubrovnik, čiji je bio dugogodišnji član, oprostila se od Valjala.

"Napustio nas je Ivica Valjalo. Teška bolest s kojom se borio od konca prošle godine ugasila je njegovo umorno tijelo u četvrtak, 3. kolovoza. Na put bez povratka otišao je suprug, otac, djed, naš drug i prijatelj, za dubrovačke antifašiste posebno je tužno i bolno saznanje da je otišao antifašista od najranijih dana svoga života, čovjek koji je dugo aktivno djelovao u samoj srži borbe za čovjeka, za dobre i skladne odnose među svim ljudima, a protiv svakog zla u kojem god se obliku to zlo javljalo.

Potekao iz partizanske obitelji svojih Dunava, od najranijeg doba je među nositeljima naprednih ideja, a po završetku školovanja, kao diplomirani inženjer agronomije, profesionalno i društveno djeluje u razvoju svoga konavoskoga kraja, a potom Dubrovnika i Hrvatske. U svom bogatom privrednom, društvenom i političkom djelovanju obavljao je mnoge značajne poslove i dužnosti, uz ostalo: bio je u najužem poslovodstvu konavoskog „Agruma“ i Hotelsko-turističkog poduzeća Dubrovnik, bio je sekretar Općinskog komiteta SKH Dubrovnik, član Izvršnog komiteta CK SKH i predsjednik Skupštine općine Dubrovnik.

Aktivno se uključio i djelovao kao član Udruge antifašista Dubrovnik, jedno vrijeme kao njezin predsjednik, a do zadnjih dana kao dugogodišnji član Predsjedništva Udruge antifašista Dubrovnik. Bio je i član Društva Tito Dubrovnik
Smrt Ivice Valjala nenadoknadivi je gubitak za njegove najbliže i prijatelje.

Njegovi dubrovački antifašisti ostali su bez vrijednog i uzornog člana.

Slava mu i hvala." - napisali su iz Udruge antifašista Dubrovnik, napomenuvši kako je posljednji ispraćaj Ivice Valjala u subotu u 18 sati, na  mjesnom groblju u Dunavama.

DPP

Goran Cvjetinović od sutra više neće raditi u uredu župana Nikole Dobroslavića na poslovima medija i odnosima s javnošću, a njegova nasljednica je bivša predsjednica dubrovačkog HSS-a Silvija Petrlić Saltarić. Cvjetinović bi navodno trebao preuzeti sličan posao kakav je radio i dosad, ali ubuduće u uredu gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića.

Silvija Petrlić Saltarić bivša je novinarka i bila je dugogodišnja članica HSS-a, nakon toga i predsjednica te stranke u Dubrovniku, a nakon raskola u HSS-u prešla je u HDZ. Do preuzimanja posla u odnosima s javnošću dubrovačko-neretvanskog župana bila je zaposlena u Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije.

D.M.

U sklopu popratnog festivalskog programa Pisci i pjesnici na Igrama prema konceptu Mani Gotovac, publici će se predstaviti Drago Glamuzina svojom zbirkom pjesama Everest, u subotu, u 22 sata u atriju palače Sponza. U scenskom čitanju koje donosi ova pjesnička večer na 68. Igrama, uz samog autora koji će ujedno i interpretirati vlastite stihove, sudjelovat će glumci Anja Đurinović te Ranko Zidarić. Ulaz je slobodan.

Drago Glamuzina rođen je u Vrgorcu 1967. godine, a komparativnu književnost i filozofiju diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavio je knjigu pjesama Mesari (Naklada MD, 2001.), roman Tri (Profil, Zagreb, 2008.), knjigu pjesama Je li to sve (VBZ, Zagreb, 2009.) te knjigu pjesama s fotografijama Stanka Abadžića Sami u toj šumi (Bibliofil, Zagreb, 2011.). Dobitnik je nagrada: Vladimir Nazor, Kvirinove nagrade, nagrade tportala te nagrade na Sajmu knjiga u Frankfurtu. Njegova djela prevedena su na njemački, slovenski i makedonski.

Delimir Rešicki u svom osvrtu na izuzetnu zbirku pjesama Everest u izdanju Frakture ističe: „Glamuzina piše o ljudima koji još uvijek osjećaju, svaki užitak skupo plaćaju, pate, ali i žive i žude za Drugim/Drukčijim. To su oni ljudi kojima svijet ne skončava u trenutku kada se gase računala i svi pametni telefoni, nego u mraku ili na svjetlu, potpuno je nevažno, tragaju za onim što im još uvijek kao — kada se i ako dogodi — nikada izgubljeno iskustvo nudi misterij vlastite neponovljivosti. (...) Ogoljujući sebe, ali i sve drugo uokolo, Glamuzinino pjesničko pismo jedno je od onih koje se doista eksplicitno usuđuje pitati ono od čega netragom bježe svi pjesnički i ini mediokriteti u Hrvatskoj i svakoj drugoj književnosti, ali i životu samom.“

Pisci i pjesnici na Igrama projekt je nastao prema konceptu Mani Gotovac te je već pet godina sastavni dio programa Igara. Svih tih pet festivalskih ljeta velika inozemna književna imena poput Alessandra Baricca i Pascala Brucknera te veliki domaći pisci poput Iva Brešana, Zorana Ferića, Mate Matišića i brojnih drugih pohode grad. U nastavku ovog programa do kraja ljeta, festivalsku publiku još očekuje večer posvećena Eleni Ferrante i njenom svjetskom hitu Genijalna prijateljica 16. kolovoza.

DPP