Iz Udruge ugostitelja Dubrovnik u priopćenju za medije očitovali su se o masnoćama u kanalizaciji povijesne jezgre, o kojima je bilo riječi nakon što je fotografije iz kanalizacije medijima odaslao Grad Dubrovnik.

Priopćenje Udruge ugostitelja Dubrovnik prenosimo u cijelosti i bez izmjena:

"Problemi se u Gradu, bas kao i nečistoće u kanalizaciji, talože godinama. Kad se ne detektiraju na vrijeme, kad ih odgovorni godinama ignoriraju, kad se za iste ne poduzmu odredjene mjere prevencije ili sanacije, dolazimo do alarmantnog stanja. 

To ne moze biti odgovornost samo i iskljucivo jedne djelatnosti. Ne mozemo zanemariti potencijal ostalih zagađivača, kućanstava, apartmana. Znamo da se u istima upotrebljavaju ulja za kuhanje, raznorazna sredstva, sapuni i deterdženti rade se na bazi lužina i ulja, uporaba kemijskih sredstava za čišćenje, ostaci dlaka, opušci cigareta, zaboravljamo silne godine obnove Grada poslije potresa i rata i, ne bas zanemarive, količine svega sto nakon gradjevinskih radova otječe u taj isti kanalizacijski sustav. Tako generiran problem ne moze za krivca imati jednog dionika u cijeloj priči.

Raditi neutemeljene i paušalne zaključke o pojedinačnoj krivici nije konstruktivno, treba imati na umu sa smo svi, neki činjenjem, neki nečinjenjem i neodrzavanjem sustava doprinosili sadašnjoj situaciji. To je nas zajednički nemar.

Problem nije samo Grada nego i svih drugih kvartova koji se manifestira kroz izlijevanje u Pilama.

Današnja moderna tehnologija pripreme i obrade namirnica svela je u ovoj djelatnosti uporabu ulja na minimum. Za one koji generiraju otpadna ulja postoje zakonske obveze i rjesenja.

Ugostitelji imaju ugovore s licenciranim tvrtkama za odvoz otpadnog ulja, na sto ih obvezuju i zakonske odredbe. Bilo bi posve nesuvislo bacati nesto sto se tretira kao sekundarna sirovina i čije se zbrinjavanje ugostiteljima placa.

Činjenica da je Vodovod iz kanalizacijskog sustava čišćenjem izvadio nagomilane slojeve necistoca govori u prilog nemaru i neodržavanju tog sustava desetljećima. Održavanje sustava uredno placamo kao fizicke i pravne osobe. Svako odstupanje od kvalitetnog i kontinuiranog održavanja generira vece troškove , povecanje cijena komunalnih usluga koje opet plaćaju porezni obveznici. Svjedoci smo netransparentnog trošenja novaca u komunalnim produzecima na sporedne i nevažne objekte umjesto da se sredstva koriste na održavanje i poboljšanje sustava kojeg svi koristimo. Naslijedjene probleme sada treba agresivnije rješavati.

Spreman projekt sanacije kanalizacijskog sustava Grada, koji je izradio Zavod za obnovu, ceka samo političku volju da ga se odradi. Ali politicka volja ima drugacije prioritete. Ovakvi kapitalni infrastrukturni projekti ne bi trebali bit poligon za skupljanje političkih bodova niti za politicko prepucavanje, takav je projekt poligon za rad i odgovornost, za promptno rješavanje kompleksnog problema stručno, od strane svih gradskih službi, Zavoda za obnovu, Vodvovda, Dpds a. Dužni su staviti na raspolaganje svoja znanja, vještine i iskustvo u službu rješavanja ovog problema. Ugostiteljska je djelatnost na raspolaganju za svaki razgovor i dogovor u smjeru sto manjeg zagađivanja ovog krhkog sustava i uvijek ce se držati zakonskih odredbi i sugestija struke.

Svi zaista zagađuju, samo je nekima u interesu upirati prstom samo i iskljucivo u jednu djelatnost. Nije vrijeme za prozivanje i pojedinačne optužbe već za sustavnu brigu o povijesnoj kanalizaciji i budućnosti ovog Grada u kojoj imamo imperativ sudjelovati svi zajedno.

Povucimo paralelu s cestama. Kada se cestama voze kamioni i auti koji plaćaju cestarine, ali oštećuju i kolnik. Kada netko ošteti ovjes preko rupe na cesti, tko je za to odgovoran ako sva vozila plaćaju cestarinu ?
Automobili, kamioni ili oni koji održavaju ceste?

Sve i da jedna djelatnost preuzme odgovornost za neodgovorno postupanje, činjenje, tko ce preuzeti odgovornost za nečinjenje, odnosno tko ce odgovoriti na pitanje kada ce povijesna kanalizacija dobiti, isto tako provijesni, datum početka radova na sanaciji iste.

Veselimo se, zajedno sa sugradjanima, tom datumu, svakoj budućoj suradnji za dobrobit ovog Grada, te na razumijevanju." - stoji u priopćenju potpisanome od strane Udruge ugostitelja Dubrovnik.

DPP

U sklopu Dubrovačkih ljetnih igara, izložba Antuna Masle "Riječi boje i boja riječi - ljuske vida i privida u istoj oniričkoj bajci", otvorena je u Sponzi, povodom 50. obljetnice smrti umjetnika. Izloženo je 31 djelo ovog dubrovačkog slikara. Autor teksta kataloga je povjesničar umjetnosti Antun Karaman, koji je uz asistenciju Nikoline Putice ujedno i autor postava ove izložbe.

Izložbu je uz Karamana otvorio intendant Dubrovačkih ljetnih igara Mladen Tarbuk, koji je rekao "kako u današnjem vremenu više tako kreativne osobne i kreativni vrhunci ne predstavljaju nešto posebno".

- Tim prije ovako veliki slikari znače daleko više nego što su značili u njihovo vlastito vrijeme. Slikarstvo nije moja struka, ali ono što je divno je da se ne radi o umjetniku koji je svoju nutrinu iskazao samo slikama; boja i oblik su sasvim sigurno bili njemu najbliža forma, ali tu je dakako i pjesma, poezija, glazba koja mu je bila trajna inspiracija. To me vraća na jednog drugog slikara koji je svojim slikama obilježio početak 20. stoljeća, Vasilija Kandinskog koji je sabrao jedan niz radova svojih kolega, od glazbenika do slikara i književnika, nazvao ga "Žuti zvuk" i time otvorio novu epohu u kojoj sve teže možemo razvrstati vrstu umjetnosti i način na koji je doživljavamo. - objasnio je Tarbuk, preciziravši "kako i na ovoj izložbi gledajući neke slike čujete tonove, a čitajući na panou izložene riječi njegovih pjesama vidite slike", zaključivši kako "vjeruje da period prave recepcije Antuna Masle tek dolazi".

Povjesničar umjetnosti Antun Karaman rekao je "kako je Masle bio samozatajan, živio sam u svom svijetu, puno više razmišljao nego komunicirao", ali i naglasio kako je "Masle bio vrstan pjesnik i pisac".

- Masle se imao hrabrosti držati svog vlastitog leksika, slikajući male stvari. Sve što je na stolu, na zidu... Svaka njegova interpretacija je višesmislena uvijek je duboka, uvijek odraz onoga što je osjećao i o čemu je razmišljao. - kazao je Karaman.

Objasnio je "čemu kompliciran naziv izložbe "Riječi boje i boja riječi - ljuske vida i privida u istoj oniričkoj bajci".

- Njegove slike izazivaju riječi, a riječi izazivaju boje. On je puno čitao, ali i svirao, te to prenosio na svoje slike. Taj jedan dio slikara i pjesnika, pjesnika i slikara, u istome biću stvorilo je jednu cjelinu koja nije samo u Dubrovniku ili Hrvatskoj, nego i u europskom slikarstvu onoga vremena, došla do jake visoke razine. - rekao je Karaman.

Ovu večer uveličali su violončelistica Vanda Đanić, pijanist Albert Frka te glumac Frano Mišković, koji je čitao pisanu riječ Antuna Masle.

O umjetniku

Antun Masle rođen je u Orašcu, a u Dubrovniku dobiva prve poduke od Koste Strajnića i dolazi u dodir s likovnom umjetnošću. Prvi je put izlagao kao osamnaestogodišnjak, u Splitu u Salonu Galić 1937. godine. Sljedeće godine upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Marina Tartaglie. Tartaglia je bio sklon stišanom koloritu, a Masle je težio boji pa je prešao u klasu prof. Vladimira Becića. Prvu samostalnu izložbu priredio je 1952. u Dubrovniku, a 1963. prvi je put samostalno izlagao u inozemstvu, u New Yorku. Od 1955. do 1964. priredio je niz izložbi sa slikarom i prijateljem Đurom Pulitikom.

Godine 1965. obolio je od neizlječive bolesti, a umro je 20. kolovoza 1967. ne napunivši 48 godina života. Iako skroman i samozatajan Masle je u mnogo čemu bio predvodnik, poglavito sredinom 50-ih godina prošloga stoljeća, kada je na supstratu fovizma, ekspresionizma, art bruta i likovnog izričaja djece ostvario posebnu varijantu ekspresionističkim, artbrutovskim i poetskim nabojem uzdignutog kolorizma. Bio je to, u tom trenutku, oblik likovnog govora posve drukčiji od govora njegovih suvremenika, što ga je činilo izdvojenom i iznimno vrijednom pojavom i u dubrovačkom i u hrvatskom slikarstvu njegova vremena.

Danas, na pedesetogodišnjicu slikarove smrti, prisjećajući se njegovih slikarskih domašaja i neiscrpne širine i bogatstva njegove neukrotive mašte kao, uostalom i iznimne slojevitosti koju je u svom pedagoškom i umjetničkom radu iskazao, bez sustezanja se može ponoviti i vrlo jasno reći: Antun Masle je veliko slikarsko ime, jedno od najvećih što ih je hrvatska likovna umjetnost (druge polovice 20. st.) dala.

Na dubrovačkoj plaži Šulić i na kupalištu VK Cavtat u Cavtatu došlo je do kratkotrajnog onečišćenja mora fekalnim vodama, stoji u priopćenju Upravnog odjela za zaštitu okoliša i prirode Dubrovačko-neretvanska županij, u kojemu se navodi da se na ovim plažama ne preporučuje kupanje do daljnjih obavijesti.

"Prema obavijesti Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije koji je prema dojavi o iznenadnom onečišćenju mora fekalnim vodama u Pilama, 30. srpnja 2017., odmah uzorkovao more za kupanje na plaži Šulić i utvrdio da rezultati analize mora za kupanje prelaze granične vrijednosti za mikrobiološki parametar crijevni enterokok. Također tijekom šestog redovnog ispitivanja mora prema Programu utvrđivanja kakvoće mora na morskim plažama Dubrovačko-neretvanske županije u 2017. godini, utvrđeno je da rezultati analize mora na Kupalištu VK Cavtat u Cavtatu, uzorkovani 31. srpnja 2017. godine, prelaze granične vrijednosti za mikrobiološki parametar Escherichia coli." - piše u priopćenju.

Sukladno Uredbi o kakvoći mora za kupanje, uzorkovanje mora na navedenim kupalištima će se ponavljati do prestanka onečišćenja.

"O onečišćenju je obavještena Inspekcija zaštite okoliša i ostale nadležne inspekcije." - piše u priopćenju.

DPP

Liječnica na Odjelu infektologije Opće bolnice Dubrovnik Ljiljana Betica Radić za portal Dubrovnikpress.hr rekla je više o mogućim posljedicama kupanja u fekalijama zagađenim vodama. Naime, fekalnim vodama onečišćene su plaže Šulić, ali i kupalište VK Cavtat u Cavtatu. Jasno, kupanje na ovim plažama se ne preporučuje, a same posljedice, od strane laika, u javnosti često se prenapuhuju, odnosno potpuno umanjuju. Pak, dr. Betica Radić objasnila je više o mogućim bolestima koje se mogu dobiti kupanjem u moru.

- Prvo, rekla bih kako u moru uvijek postoje neke bakterije. Druga stvar je što more ima veliku moć apsorpcije i degradiranja tih bakterija. Dakle, kada piše kako je rezultati uzorkovanja mora prelaze granične vrijednosti za mikrobiološki parametar Escherichia coli, to ne znači kako je problem samo u toj bakteriji. Ona je samo jedan od signala kako imamo fekalno zagađenje. - rekla je dr. Betica Radić.

Moguće bolesti od kupanja u takvom moru su, govori dr. Betica Radić, "crijevne infekcije, odnosno akutni gastroenteritis, infekcije kože, dakle gnojenje kože i ljetne virusne bolesti, odnosno enteroviroze".
- Enterovirusi mogu uzrokovati infekcije dišnih puteva, probavnog trakta, a jedan naprema tisuću oboljelih može dobiti i meningitis, to su najčešće djeca. Dakle, bez obzira na zagađenje mora, enterovirusi česti su ljeti, većinom se radi o blagim infekcijama, a jedna osoba od tisuću može dobiti i meningitis. Prenose se fekalno-oralnim putem pa je jasno da će kod fekalnih oboljenja i mogućnost infekcije biti češća. - objasnila je dr. Ljiljana Betica Radić.

- Kožna oboljenja nastaju od bakterija streptokok i stafilokok. Radi se tu o gnojenju kože, no te bakterije se mogu zadržati dugo izvan čovjeka u vanjskom okolišu. Tu je i onda problem šugamana koji se ostavljaju na plaži, kad su plaže prenapučene. - kazala je.

Sve u svemu, zaključila je, "kako je jasno da se ne kupa na plažama gdje se to ne preporučuje".
- Čim postoji upozorenje, kupanje ne bi trebalo biti opcija. Posebno to vrijedi za djecu, koja su tu najosjetljivija. No, i kad nema samog zagađenja u obimu kao što je to sad u Šuliću, treba uvijek pripaziti na plićak. Tu je velika koncentracija kupača, posebno djece koja se ne kontroliraju i pomokre se u moru pa je u plićaku uvijek moguće oboljenje i opasnost za djecu. - zaključila je dr. Ljiljana Betica Radić.

Predstavljanje knjige „Župnikovi zapisi i sjećanja“ autora dr. don Stanka Lasića, katedralnog župnika, koja je objavljena povodom pedeset godina njegova svećeništva, održat će se u sklopu popratnog programa 68. Igara u petak, 4. kolovoza u atriju palače Sponza s početkom u 21 sat.
 
Knjigu će uz autora predstaviti i dr. don Ante Pavlović, profesor religijske pedagogije i katehetike na KBF-u u Sarajevu, dr.sc. Ivica Prlender, docent na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu i bivši intendant Dubrovačkih ljetnih igara te dr.sc. Katarina Horvat-Levaj, znanstvena savjetnica na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu i glavna urednica monografije o dubrovačkoj katedrali.

Ova knjiga memoarsko-dnevničke proze podijeljena je u tri velike cjeline koje odgovaraju i životnome putu don Stanka Lasića. Prva govori o rodnom kraju u Hercegovini, obiteljskom porijeklu, dječaštvu i odrastanju te dolasku na školovanje u dubrovačko sjemenište, a drugi dio posvećen je otoku Korčuli na kojemu je don Stanko bio župnikom u mjestima Čara i Smokvica skoro dvadeset godina. Treći, najveći dio knjige, posvećen je Dubrovniku, gradu koji je po njemu „susretište svjetova i grad neiscrpne tradicije“ i u kojemu bez prekida djeluje već gotovo trideset godina.

Kroz sve tri cjeline isprepliću se osobna sjećanja s opisima njegova svećeničkoga rada u mjestima u kojima je djelovao. Tako se u knjizi mogu naći brojni nekrolozi i govori na vjenčanjima, krštenjima, obljetnicama i drugim prigodama, kao i biografije dijela ljudi s kojima je don Stanko surađivao. Tako su tu, primjerice, tekstovi o smokvičkoj „Kumpaniji“, zapisi iz ratnoga Dubrovnika i stručna rasprava o restauraciji glavnoga oltara dubrovačke katedrale. Knjiga kroz biografske zapise don Stanka Lasića daje i svojevrsnu kroniku dijela događanja u Dubrovačkoj biskupiji u proteklom polustoljetnom razdoblju.

K.L.

Zbog radova na sustavu vodoopskrbe Gabela-Neum obustavljena je isporuka vode u sustavu Mošići - Visočani pa su od sredine jučerašnjeg dana (31. srpnja) bez vode naselja Imotica, Štedrica, Topolo, Stupa, Ošlje, Smokovljani i Visočani.

Završetak predmetnih radova očekuje se do kraja sutrašnjeg dana (2. kolovoza) pa se normalizacija u vodoopskrbi narednih naselja može očekivati tijekom noći s 2. na 3. kolovoza.

Vodovod Dubrovnik

U srpnju 2017. godine na području Dubrovačko-neretvanske županije ostvareno je 404.531 dolazaka, što je 11.7% više od srpnja 2016. godine i 2.047.164 noćenja, što je 9,5% više nego u srpnju 2016. godine.

U prvih sedam mjeseci 2017. godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji registrirano je 1.045.540 dolazaka s ostvarenih 4.389.042 noćenja.  U usporedbi s 2016. godinom noćenja su u porastu za 15,7%.

Najveći broj noćenja ostvarili su turisti iz Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Hrvatske, Poljske, Bosne i Hercegovine, Francuske te Sjedinjenih Američkih Država.

DPP

Izložba „Zoran Filipović 1991.“, autora Zorana Filipovića, istaknutog hrvatskog fotografa, pisca i dizajnera bit će otvorena u tvrđavi Imperijal na Srđu u petak, 4. kolovoza u 20 sati, povodom obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja.

Realizirana je kao četvrta tematska izložba u sklopu muzejskog projekta "Hrvatska ratna fotografija", koji je Muzej Domovinskog rata pokrenuo 2013. godine.

Sadržaj ove izložbe čine od autora odabrane fotografije koje su nastale tijekom 1991. godine, kad neumorno obilazi sve najteže hrvatske bojišnice. Zahvaljujući iskazanom fotografskom umijeću, hrabrosti i etičnosti ubrzo stječe povjerenje najšire svjetske javnosti, kao vjerodostojan svjedok istine o prljavom osvajačkom ratu koji se vodi protiv hrvatskog naroda.  

Izložene fotografije Zoran Filipović slaže kronološki i tematski prema vremenu i mjestu nastanka, što gledatelju omogućuje cjelovitiji uvid i razumijevanje hrvatske ratne stvarnosti 1991. godine.

Jedan je od rijetkih fotografa koji je kroz brojne objavljene knjige, a posebno dnevničkim zapisima, pisanom riječju obogatio svoje vizualno stvaralaštvo. Stoga će njegovo jedinstveno svjedočanstvo, za sve one koji se žele znanstveno i stručno baviti proučavanjem Domovinskog rata, ostati neiscrpno i nezaobilazno vrelo podataka i spoznaja.  

Prkoseći agresoru, Zoran Filipović se 1991. godine u dva navrata uspio probiti u potpuno okruženi Dubrovnik. U vremenu njegovog prvog boravka, od 22. listopada do 1. studenoga 1991.,Grad i njegovi branitelji trpe dotad najžešće napade agresora. Branitelji su primorani napustiti Župu dubrovačku i Brgat, a neprijatelj izbija na same prilaze Gradu. Svojom kamerom svjedočio je o razaranju zaštićene povijesne jezgre, stradanju stanovnika, pogibiji Miljenka Bratoša, tvorca obrane Dubrovnika, ultimatumu tzv. JNA u kome traži predaju Grada, te dolasku Konvoja „Libertas“.

Prigodom njegovog drugog dolaska u Dubrovnik, 20. studenoga 1991., mogao je samo zabilježiti strašne posljedice najdužeg i najrazornijeg napada na uže gradsko područje: uništene kulturne spomenike, hotele, izgorjele i potopljene brodove ili djelovanje predstavnika UNICEF-a Staffana de Misture i francuskog ministra Bernarda Kouchnera u Gradu.

Samo manji broj odabranih potresnih fotografija Zorana Filipovića o stradanju Dubrovnika, koje su putem medija stigle do najšire svjetske javnosti, mogao je biti uvršten u izložbu „1991.“.  Stoga posebnu zahvalnost dugujemo autoru što je postav izložen u muzejskim prostorima tvrđave Imperijal- simbola herojske obrane Grada, obogatio multimedijalnom prezentacijom dijela do sada neizlagane građe snimljene 1991. na dubrovačkom ratištu.    

Izložba će biti otvorena od 4. kolovoza do 15. rujna 2017.

DPP

Dubrovačka tenisačica 20. je na novoj WTA listi, što je ujedno njezin plasman karijere. Naime, na novoj listi bolja je za jedno mjesto u odnosu na prošli tjedan kad je bila 21. tenisačica svijeta.

Ujedno, Konjuh je najbolje plasirana hrvatska tenisačica, Mirjana Lučić Baroni je 30., Donna Vekić 51, Petra Martić 89, a Jana Fett 139. igračica svijeta. Inače, na vrhu ljestvice nema promjena. Ljestvicu predvodi Čehinja Karolina Pliškova, druga je Rumunjka Simona Halep, a treća je Njemica Angelique Kerber.

Konjuh trenutno igra na turniru u američkom Stanfordu, u prvom nastupu svladala je Marinu Eraković, a sutra je očekuje dvoboj protiv Natalije Vikhlyantseve.

DPP

Društvo arhitekata Dubrovnik uz podršku Predsjedništva Udruženja hrvatskih arhitekata na čelu s predsjednikom Emilom Jurcanom, Hrvatske komore arhitekata na čelu s predsjednicom Željkom Jurković i Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske na čelu s predsjednikom prof. dr. sc. Zvonkom Makovićem uputilo je pismo ministrici kulture RH dr. sc. Nini Obuljen Koržinek s prijedlogom za hitno donošenje akta o zaštiti hotela Pelegrin u Kuparima (Općina Župa dubrovačka), a kojemu donošenjem novog UPU-a prijeti rušenje.

Pismo prenosimo u cijelosti:

Udruženje obrtnika autotaksi prijevoznika Dubrovnik s potpisom predsjednika tog udruženja Boža Miletića kao "kontakta za medije", uputilo je priopćenje za javnost, odnosno medije, u kojem se  ispričavaju građanima zbog, kako piše, "prouzročenih neugodnosti tijekom prošlotjednog okupljanja u Dubrovniku", a na početku priopćenja piše kako je ono odaslano jer je Udruženje ponukano, vjerovali ili ne, "medijskom hajkom usmjerenom protiv taksista".

Eto, Božu Miletiću i njegovim kolegama su mediji krivi jer su prošli petak prcali u zdrav mozak građane Dubrovnika, Župe dubrovačke i Konavala i sve one koji su tog dana pokušavali proći magistralom. Božo Miletić se eto kao spontano okupio s kolegama, njih još 166 i, kaže, nije bio organizator prosvjeda.

Gadljivije priopćenje odavno nije odaslano medijima, a gadljivo je ne samo zbog toga što Miletić ponovo pokušava cijelu javnost načinit budalama, već i zbog toga što su eto jadni taksisti ispali žrtve medija, pa ispada da se prethodnih dana nije pisalo o taksistima da on ne bi ni osjetio potrebu ispričati se građanima i turistima zbog "spontanog okupljanja".

Mediji su valjda trebali pohvaliti njihovo "sponatno okupljanje" i ugrožavanje ljudskih života, a nažalost taksisti su dobili samo prekršajne prijave dok bi u svakoj drugoj civiliziranoj zemlji vjerojatno zaradili optužnice za puno teža kaznena djela, jer svojim su "spontanim okupljanjem" ugrozili ljudske živote, a u normalnoj državi čekao bi ih i niz privatnih tužbi. No, eto, oni su se "spontano okupili" i još spontanije blokirali magistralu, slučajno valjda.

Danas - sutra Dubrovčani možda spontano blokiraju njihova taksi stajališta, kojih je ionako previše, ali to se neće dogoditi, jer Dubrovčani već odavno ne znaju prosvjedovati, no to ne znači i da ih se može praviti baš ovakvim budalama. Ili ipak može?!

Davor Mladošić

Priopćenje za medije Udruženje obrtnika autotaksi prijevoznika Dubrovnik u cijelosti pročitajte u nastavku, kome se da:

"Ponukani medijskom hajkom usmjerenom protiv taksista, Udruženje obrtnika autotaksi prijevoznika Dubrovnik ovim putem upućuje ispriku svim građanima i turistima kojima je zbog nedavnog spontanog okupljanja članova Udruženja i ostalih taksista onemogućen slobodan promet gradom.

Građani doista nisu ništa krivi, ali zbog potpunog ignoriranja ove problematike od strane državnih tijela i regulatornih agencija, Udruženje je primorano na različite načine skrenuti pozornost na tešku situaciju u kojoj se nalaze njegovi članovi.

„Kao što sam već i naglasio, nisam bio organizator prosvjeda, došao sam osobno i zaustavio vozilo. Razočaran sam činjenicom da Vlada nije stala u zaštitu zakona koje je sama donijela. Mi ne tražimo povlašten položaj i nikakve beneficije, želimo samo da za sve vrijede jednaka pravila i da se na sve primjenjuje zakonska regulativa. Gdje bismo došli kada se recimo ne bi poštivao kazneni zakon? Hoćemo li uskoro dozvoliti i nasilje ili pljačke banaka? Pitam se tko štiti Uber i ima li tu korupcije, ako se nekome dozvoljava da bjelodano krši zakon?“, poručio je Božo Miletić, predsjednik Udruženja obrtnika autotaksi prijevoznika Dubrovnik i predsjednik Udruženja taksi prijevoznika pri Hrvatskoj obrtničkoj komori.

Miletić dodaje kako razumije nezadovoljstvo građana i turista zbog prometnog kaosa koji je nastao u Dubrovniku i kako je jedan od njihovih najvažnijih ciljeva upravo osiguravanje kvalitetne usluge putnicima.

„Ono na što mi želimo upozoriti jest sljedeće: pojedinci koji voze za Uber nisu stručno osposobljeni za prijevoz putnika. Ne moraju imati osigurana vozila s minimalnim tehničkim uvjetima, nemaju niti licenciju niti dozvolu za obavljanje autotaksi prijevoza, nije utvrđeno da nisu kažnjavani za kaznena djela protiv sigurnosti u prometu i opće sigurnosti, nije utvrđeno jesu li kažnjavani za druga kaznena djela na kaznu u trajanju dužem od godinu dana, nije utvrđeno je li im izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja djelatnosti cestovnog prijevoza i ne zadovoljavaju brojnu drugu regulativu. Sve su ovo stavke koje moraju zadovoljiti svi drugi taksisti. Time nas se stavlja u nepovoljan položaj što je protuustavno.“, rekao je Miletić.

„Autotaksi prijevoz nije bez razloga reguliran zakonom, jer se prevoženjem putnika kao djelatnošću mogu baviti samo osobe koje su za takvo što posebno educirane, provjerene i posjeduju vozila koja zadovoljavaju minimalne tehničke uvjete. Zakon se može mijenjati i možemo pokrenuti javnu raspravu o tome, sasvim sigurno ima prostora za poboljšanja, ali do tada za sve trebaju vrijediti jednaki uvjeti. Sigurnost putnika mora uvijek biti na prvome mjestu, a Uber tu sigurnost krši.“, dodaje Miletić.
 

„Upravo zbog toga se još jednom ispričavam svima zbog prouzročenih neugodnosti tijekom prošlotjednog okupljanja u Dubrovniku. Međutim, naši resursi su iscrpljeni, nemamo se više kome obratiti i ovim putem još jednom apeliram na vladajuće da hitno riješe ovu situaciju koja traje predugo i da rade posao za koji su plaćeni, između ostalog i od nas.“, zaključuje Miletić."

Predsjednik Uprave Vodovoda Lukša Matušić, govoreći jučer o nakupljenim masnoćama u kanalizaciji ispod povijesne jezgre, rekao je kako prijeti i katastrofa, potkrijepivši cijelu priču fotografijama koje prikazuju ono što su djelatnici Vodovoda i prikupili.

Matušić je ispravno predložio kako bi ugostiteljski objekti trebali imati separator, a ukoliko ga ne budu imali, govori on, "trebalo bi istima zabraniti djelovanje". No, kako je i spomenuo, osnovni problem je što se ne koriste usluge tvrtke zadužene za prikupljanje otpadnih ulja.

Podaci o tvrtci, broj telefona, sve ono nužno stoji i na stranicama Čistoće, ali znaju to itekako vlasnici restorana, druga stvar je što je očito lakše biti komodan, nego se držati propisa. No, valjda kad sve skupa ne štima, a i kad se zna koliko je kanalizaciji koja datira još iz 14. stoljeća potrebna rekonstrukcija, očito se malo kome da zaista i pridržavati nekakvih pravila.

Kad se zna koliko je restorana u Gradu, kad je praktički svaka druga šupa pretvorana u "fast food", čudi nažalost kako masnoće nema i više. Jasno, ne znači to da se svi ugostitelji ne drže propisa, ali očito kroz dugi niz godina ne drži ih se dovoljno kad je već u kanalizaciji ispod zatečeno stanje kakvo je već zatečeno.

Preostaje jedino za zaključiti kako je očito kanalizacijska mreža prije 600 godina toliko dobro napravljena kad trpi i sve gluposti 21. stoljeća. U suprotnom, dogodila bi se katastrofa koju Matušić i spominje, a koju neki koji eto žive od danas do sutra neodgovornim ponašanjem prema Gradu naposljetku zasigurno i zaslužuju, samo što s ostalim građanima...