Slovenski inženjer Marjan Pipenbaher koji je projektirao Pelješki most ima iza sebe više od 200 takvih projekata, a u razgovoru za Slovenski radio izjavio je povodom njegova otvaranja kako smatra da taj projekt spada u „svjetski rang” te da mu je predstavljao najveći izazov do sada.

- Pelješki most spada među pet najvećih europskih mostova preko morskih zaljeva koji su izgrađeni na početku 21. stoljeća i spada u svjetski rang. - kazao je Pipenbaher i dodao da je u najveći izazov bilo projektiranje temelja s obzirom da je izložen vjetrovima i da se nalazi na seizmičkom području.

Po njegovim riječima, Pelješki most koji spaja jug Hrvatske s ostatkom države, važan je ne samo za Hrvatsku nego i za širi europski prostor.

- U konačnici, to je i jedan od uvjeta za Schengen. - rekao je Pipenbaher.

Građevinske radove na Pelješkom mostu izvela je kineska tvrtka China Road and Bridge Corporation (CRBC), a Pipenbaher također ističe činjenicu da za vrijeme zahtjevne gradnje nitko nije poginuo.

- Nitko pri gradnji mosta nije umro, bile su samo dvije malo ozbiljnije nezgode, to je također vrlo važno istaknuti. kazao je Pipenbaher za Slovenski radio iako to nije sasvim točno s obzirom da se dogodio smrtni slučaj na izgradnji pristupnih cesta, odnosno vijadukta.

Južni

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je kako je Hrvatska Pelješkim mostom ostvarila suverenistički potez povezivanja svoga teritorija, te je ocijenio netočnom tvrdnju da na njegovo otvaranje nisu pozvani dubrovački branitelji.

- Hrvatska ostvaruje svoj suverenistički potez kojim povezuje teritorij i izrazito smo ponosni na to. - rekao je Plenković ususret ceremoniji otvaranja toga najvećega infrastrukturnog objekta izgrađenog u Hrvatskoj od pristupanja Europskoj uniji (EU).

Dodao je kako će se tim projektom dodatno osnažiti veze Hrvatske i BiH.

- On je smišljen da protok ljudi i roba kroz Neum bude manje opterećen nego što je bio do sada. - pojasnio je.

Upitan o tvrdnjama da dubrovački branitelji nisu pozvani na njegovo otvaranje, premijer je odgovorio kako to nije točno, te da se radi o pronalaženju problema gdje ga nema.

- Svi su pozvani. Branitelji su tu. Prvi koji će prijeći most će biti bajkeri 1. i 4. gardijske brigade. A branitelji Dubrovnika su svi uključeni. - dodao je.

Neizravno je kritizirao predsjednika Zorana Milanovića navodeći da izgradnja Pelješkoga mosta za kojega je Europska komisija izdvojila 357 milijuna eura od ukupno 526 milijuna pokazuje sve prednosti članstva u Uniji.

- Meni se čini za ovog koji ne zna da je dobro biti u Europskoj uniji, jer on ne zna koje su koristi, pa zaboravlja da su most i pristupne ceste koštale 526 milijuna eura. Da je 357 milijuna eura bespovratnih sredstava dala EU. Dijelom ovi Šveđani i Finci su dali novac. Oni su sufinancirali Pelješki most da mi to ne bi zaboravili. - rekao je premijer.

Južni

Ne može se problem riješiti preko noći, nisu djeca patate da ih zbijamo, tako je odgovorio gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković na primjedbe dijela roditelja čija djeca nisu upisana u vrtić u Mokošici, ali i naglasio kako će za svu djecu biti mjesta jer se određeni prostori adaptiraju u vrtićke.

- Djeca čiji roditelji rade prilikom upisa u vrtiće ostvaruju 80 bodova i na području grada takve djece nemamo neupisane. Ostalo je neupisano šesnaestoro djece čiji roditelji nemaju 80 bodova i naša je obveza da ih upišemo bez obzira imaju li roditelji te bodove ili ne, jer trebaju vrtić. - rekao je Franković i pojasnio što se dogodilo u Mokošici, odnosno zašto je veći broj djece ostao neupisan u vrtić.

- U Mokošici je 43 -oje djece s 80 bodova neupisano u vrtić jer se dogodila neočekivana situacija. Naime, 53 -oje djece je dobilo odgodu upisa u školu i to nam se nikad nije dogodilo. Djeca koja su trebala krenuti u osnovnu školu ostala su u vrtiću i dogodio se problem i zato smo upali u ovu situaciju. - kazao je gradonačelnik, naglasivši kako će problem s neupisanom djecom riješiti.

- Djeca nisu patate, postoje standardi i zato smo adaptirali određene prostore u gradu i imamo investiciju u Mokošici gdje će biti još jedna vrtićka grupa. Prije par dana je ravnateljica obišla prostor u Mokošici, ako ga uzmemo u zakup do Božića bismo ga adaptirali i riješili ovo pitanje neupisane djece. To je investicija od tri milijuna kuna.- kazao je Franković, dodavši kako su u planu brojne investicije koje se odnose na uređenje vrtića.

- U prostoru bivšeg biskupijskog dvora u Gospinu polju u idućoj godini planiramo otvorenje vrtića u kojem će biti mjesta za više od 100 djece. Treba urediti prostor, ugraditi liftove, to je projekt vrijedan više od deset milijuna kuna. - rekao je Franković.

I uoči puštanja u promet Pelješkog mosta između HDZ-a i SDP-a i dalje se polemizira tko je prvi došao na ideju njegove izgradnje. Dok predsjednik ŽO SDP-a Mišo Krstičević ističe kako je još 1997. ideju izgradnje „Mosta koji spaja” oblikovao pokojni župan dubrovačko – neretvanski Ivan Šrplje, HDZ-ov Luka Bebić ističe kako je baš on, još 1994. na klubu HDZ-ovi zastupnika, rekao da će se graditi most. Za svoje tvrdnje, naglašava Bebić, ima i dokaze.

- Ne znam zašto se već 20-tak godina uporno, mimo činjenica lansiraju neistine. Mogu reći, premda to nije urbi et orbi nego interno, ja sam 1994. na klubu zastupnika HDZ-a rekao da ćemo graditi most da bi izbjegli sve one probleme koje imamo preko Neuma i zbog razvoja ovoga kraja, Dubrovnika, Pelješca, Korčule, Mljeta. Ja sam 1. listopada 1998. u ime kluba zastupnika HDZ-a pred hrvatskim državnim Saborom predložio i obazložio potrebu gradnje mosta. - rekao je Bebić i nastavio.

- Nakon toga jedno dva mjeseca je Ivan Šplje postao župan i jedno vrijeme kako tako, a onda je bio zdušni podržavatelj izgradnje mosta, mimo svojih vodstava stranke u Zagrebu. Oni su tada rekli, ima i veliki naslov u novinama, kad su otvoreni radovi 2005. onda je predsjednik SDP-a rekao „most za Pelješac je Sanaderov Obrovac”, to znači propalitet i sad odjedanput se počelo pričati kako to da su oni koji su bili protiv izgradnje mosta sad bi oni htjeli da uzmu sve zasluge. - kazao je Bebić.

Nakon što je predsjednik Zoran Milanović izjavio kako je ideju izgradnje Pelješkog mosta prvi potaknuo Ivan Šprlje, Bebić je naglasio kako on ima dokaze tko je bio prvi – HDZ ili SDP.

- Pa eto, nek' on dokaže, ja ću mu pokazati da nije, to znači da prihvaćaju neke namjerno lansirane neistine i stvara se zabuna. Ono što ja tvrdim ja mogu dokazat dokumentima, ne pričama je li netko u kavani govorio ovo ili ono. Ja sam sanjao most i prije nego sam to u Saboru rekao, ali nisam bio neki faktor da sam mogao nešto učiniti. Kad sam to postao i kad sam bio zastupnik i kad me klub zastupnika odredio da ja obrazložim potrebu izgradnje mosta, ja sam to učinio i to se piše. Ništa ne tvrdim što ne mogu dokazati crno na bijelo. - rekao je Luka Bebić.

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježeno je 12 prometnih nesreća s ozljeđenim osobama u kojima su četiri osobe teže, a 11 ih je lakše ozlijeđeno. S materijalnom štetom zabilježeno je sedam prometnih nesreća.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 853 represivne mjere od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te su tako 353 osobe sankcionirane zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 87 mjera je poduzeto prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, a 25 osoba prekršajno je sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju. Zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje također je sankcionirano 56 osoba.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 65 mjera poduzetih zbog nepropisnog pretjecanja i 86 mjera poduzetih zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja.

dpp

Prošli tjedan na cijelom hrvatskom dijelu Jadrana provedena je akcija „Sigurna plovidba 2022.” čiji je cilj bio, kako su istaknuli u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture edukacija sudionika u pomorskom prometu. Sankcioniranje je tako bilo u drugom planu, a kao glavni razlog te akcije naveden je pojačani pomorski promet.

Uglavnom, izvršeno je 438 inspekcijskih nadzora pri čemu je izrečeno kazni u vrijednosti 406 tisuća kuna, a oko šezdeset posto prekršaja odnosi se na nedozvoljenu brzinu plovidbe u područjima gdje je ona ograničena te naravno glisiranje suviše blizu obale.

I... Zašto to ne bi kapetanije i policija radili svaki dan? Jer, kud ćeš bolje edukacije od kažnjavanja. Nažalost, kod nas ništa drugo ne pali kao udarac po špagu. OK, ne treba pretjerivati pa kažnjavati one koji npr. u Rijeci dubrovačkoj gdje je ograničenje šest čvorova plove osam ili deset, ali kad prolete gliserom riječ je o klasičnim idiotima koje svakodnevno susrećemo i na cestama i kojima nikakva edukacija nije niti će pomoći.

Pa zašto onda pomorska policija i kapetanija ne kažnjavaju više i češće... Hrvatskim dijelom Jadrana plovi trenutno, procjena je, oko 160 tisuća raznih plovila, a cijelo to područje nadzorom pokriva tek 40-tak službenih plovila kapetanija i plovila pomorske policije. Žalosno malo u zemlji koja je navodno pomorska. Odgovorit će vam dakle na to pitanje da nedostaje posada i plovila.

No, za sankcioniranje ponekad nije niti potrebno imati plovilo. Pomorskoj policiji ili djelatnicima kapetanije u Dubrovniku npr. dovoljno je „nacrtati” se pješke ispod sv. Ivana pa zabilježiti svako plovilo koje iz Porta izlazi prevelikom brzinom, nije to ni Rijeka dubrovačka ni akvatorij oko Dakse, već i minimalna prekoračenja brzine tu su opasna. U jednom danu zasigurno bi mogli ispisati barem polovicu kazni od one koje su akciji „Sigurna plovidba 2022.” izrekli na cijelom Jadranu. Da ne govorimo o maltretiranju skuterima u akvatoriju između grada i Lokruma, glisiranjima, ulijetanju u Portoč itd. OK, za to im već treba plovilo, ali plovila pomorske policije i dubrovačke kapetanije uglavnom stoje vezana uz kraj. No, eto, neka su se iz Ministarstva mora pohvalili akcijom, nekako se odmah osjećamo sigurnijima u plovidbi od sjećanja na akciju.

Uoči otvaranja Pelješkog mosta predsjednik SDP-a Dubrovačko-neretvanske županije Mišo Krstičević uputio je priopćenje za javnost. Pozvao je građane da svojim prisustvom uveličaju povijesni događaj povezovanja dva dijela hrvatskog kopna, ali i naveo kako je ideju izgradnje “Mosta koji spaja” još 1997. oblikovao pokojni župan dubrovačko – neretvanski Ivan Šprlje.

“Republika Hrvatska će danas službenim otvaranjem prometa preko Pelješkog mosta postati nakon 300 godina cestovno cijelovito povezana. Osim same cestovne povezanosti, Pelješki most otklanja i brojne druge otegotne okolnosti s kojima se zadnja tri desetljeća susreću stanovnici krajnjeg juga Hrvatske. Vizionarstvo pokojnog župana Ivana Šprlje, odnosno sposobnost vidjeti i znati prije drugih, 1997. godine je oblikovalo ideju izgradnje „Mosta koji spaja“ te nažalost iako nije više s nama, njegova vizija živi kroz „Pelješki most“.” - naveo je Krstičević.

“Projekt je do današnje realizacije prošao burnu povijest. Protivljenje susjednih zemalja i nevoljkost Europske komisije za sufinanciranjem mosta zbog iznimno loše pripremljene dokumentacije navodili su na zaključak da ovako zamišljen most nikada nećemo imati. U jednom trenutku se govorilo i o odustajanju od projekta. Do obrata dolazi dolaskom Vlade Zorana Milanovića, kada se pristup projektu Pelješkog mosta strateški mijenja u smislu sveobuhvatnog projekta povezivanja hrvatskog juga i teritorija EU. Nakon ovog ključnog strateškog definiranja dobivamo podršku Europske komisije za projekt. Zadovoljstvo nam je što sljedeća Vlada na čelu s premijerom Plenkovićem nije odustala od projekta, nego ga je nastavila na zadovoljstvo građana te prihvatila i ideju o imenu Pelješkog mosta, baš onako kako je to nekada Dubrovačko-neretvanski župan Šprlje sanjao. Ovaj most je spomenik za sva vremena vizionarstvu tog čovjeka, suradnji više hrvatskih vlada i podršci Europske unije u povezivanju njenih građana.” - naveo je predsjednik ŽO SDP-a Mišo Krstičević te pozvao sve građane da se priključe proslavi i uveličaju svojim prisustvom ovaj povijesni trenutak.

nm

Korišteni modeli simulacije predviđaju da će oko 7800 vozila dnevno prolaziti Pelješkim mostom, a do 2046. više od 14 tisuća vozila dnevno, podaci su Europske komisije iz koje su poručili kako je Pelješki most jako važan za Hrvatsku i za kohezijsku politiku.

Ukupna vrijednost projekta "Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom", u sklopu kojega je realiziran Pelješki most s pristupnim cestama, iznosi 526 milijuna eura. Europska komisija je u lipnju 2017. odobrila Hrvatskoj 357 milijuna eura iz sredstava kohezijske politike za izgradnju mosta kojim se najjužniji dio zemlje i grad Dubrovnik povezuju s ostatkom Hrvatske.

Most ima 13 raspona, a pet glavnih je duljine 285 metara. Postavljen je na šest armiranobetonskih pilona visine 33 metra. Ima dvije vozne i dvije zaustavne trake koje služe za održavanje mosta.

"Projektom će se maksimizirati teritorijalna i gospodarska kohezija cijele regije - jačat će se njezin gospodarski razvoj, omogućit će se razvoj turizma i poboljšat će se pristup zdravstvenoj skrbi, obrazovanju i drugim važnim socijalnim uslugama", ističu iz Europske komisije.

Pelješki most dug 2404 metra i dio pristupnih cesta otvaraju se u utorak. Ostaje još osam kilometara obilaznice Stona i spoja na državnu cestu D8.

Južni

Zacrtani cilj ovogodišnje turističke sezone, bolje reći turističke godine, jer ta brojka ne odnosi se isključivo na sezonu, jest 80 posto turističkog prometa iz rekordne 2019. godine. U Dubrovniku je u prvih šest mjeseci broj turista dosegao 69 posto rezultata iz istog razdoblja 2019. godine. Neki smatraju da je to već sasvim dovoljno i da više turista zapravo – i nije potrebno. Što o tome misli novi direktor Turističke zajednice grada Dubrovnika Miro Drašković.

- Ako govorimo o ljudima koji borave dulje vremena u nekom smještaju različitih vrsta onda mislim da moramo ići na 2019. jer nisu obavezno ljudi koji duže borave, i koji tako imaju i šansu više potrošiti, nužno ti koji stvaraju gužvu u gradu i ja sam za to da se ide na rezultate iz 2019. godine. - kazao je Drašković.

Što očekuje od ove godine, Drašković kaže:
- Dobra će biti godina, a ide se prema tih 80 posto što je bilo zacrtano kao moguće i bit će između 75 i 80 posto iz 2019. Imali smo raznorazne objektivne razloge koji su nam poremetili početak sezone, a to je rat u Ukrajini tre uz to ne smijemo zaboraviti da ni pandemija zapravo još nije gotova. - govori direktor TZ grada Dubrovnika.

O planu razvoja turizma u Dubrovniku kaže kako je najvažnije izvući turiste iz povijesne jezgre.

- Trebamo disperzirati turiste i van same povijesne jezgre, to je najbitnije i to se mora provoditi. Imamo prostora koji se moraju oplemeniti i gdje se mora nešto događati. Osim toga Turistička zajednica treba imati jaču inicijativu, od tima koji imamo očekujem da osmišljavaju nove proizvode koji će biti interesantni turistima kao i izazvati interakciju sa stanovništvom. Ta interakcija mora biti jača. - kazao je Drašković.

Drašković je dugo u turizmu, a direktor TZ-a je odnedavno. Kako je biti direktor turističke zajednice u gradu u kojem svi žive od turizma i u isto vrijeme masa njih njorga protiv turizma, on kaže:
- To je problem. I dok nisam bio u Turističkoj zajednici bilo mi je smiješno kad bi netko rekao u Dubrovniku da ne živi od turizam i da ga je baš briga za nešto vezano uz turizam. Bitno je komunicirati i da ljudi shvate da svi živimo od turizma jer drugo ništa, nažalost nemamo. - kazao je direktor TZ grada Dubrovnika Miro Drašković.

Nakon otvorenja preko Pelješkog mosta neće moći prometovati teretna vozila. Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić ističe kako još uvijek nije definirano do kada će ta zabrana biti na snazi.

- Dobili smo preporuke revizije cestovne sigurnosti da za teški teret i prijevoz opasnih tvari zatvorimo promet do kraja turističke sezone, jer je prolazak kroz Ston najveći problem. Nije još donesena odluka o tome hoće li tako biti najmanje do kraja sezone ili do potpunog završetka pristupnih cesta.- rekao je Škorić, koji se osvrnuo na izgradnju mosta na kojem su radovi trajali tisuću i 277 dana.

- Mislim da s veseljem možemo čekati utorak i dijelim veselje stanovnika juga. Za realizaciju ovog kapitalnog projekta bila je važna analiza rizika, procjena situacija koje se mogu dogoditi. Zakačio nas je i koronavirus, pa i postkovid problemi, skok cijena. Kineska tvrtka uvedena je u projekt 31. srpnja 2018., a Most je 27. siječnja prošao tehnički pregled. Gotov je i dio pristupnih cesta i u promet ćemo u utorak pustiti 25 kilometara ceste. - kazao je i osvrnuo se na količinu materijala utrošenih u izgradnju Pelješkog mosta.

- U rasponsku konstrukciju ugrađeno oko 33 600 tona čelika. Most je poseban i po tome što je prvi put temeljenje izvršeno s pilotima u komadu od 130 metara, ugrađeno je 1 100 tona kosih zatega, 68 000 tona betona je ugrađeno u most, to je beton koji nije ugrađivan u Hrvatskoj i koji je visoke čvrstoće. Niz podataka ukazuje na sve izazove koje smo imali prilikom izgradnje. - rekao je Škorić i dodao:
- Most je prava sinteza strukture, arhitektonskog rješenja i krajolika. Diskretan je, a potpuno fascinantan po svom oblikovanju.

Vlada je nakon telefonske sjednice objavila nove cijene goriva te benzin od sutra pojeftinjuje za 99 lipa, a dizel za 54 lipe po litri.

Osnovni benzin od sutra će se prodavati za 12,03 kune po litri, a dizel za 12,89 kuna.

Plavi dizel koštat će 9,25 kuna po litri.

Da vlada nije reagirala, benzin bi koštao 13,96 kuna, dizel 15,24 kuna, a plavi dizel 10,15 kuna po litri, kažu u vladi.

Trenutno se benzin prodaje po 13,02 kune, a dizel po 13,43 kune za litru. Te cijene vlada je fiksirala prije dva tjedna i vrijede do sutra.

Južni

Pelješki most otvara se u utorak navečer za promet, a autocesta do Dubrovnika će - malo sutra. Naime, tako ispada iz izjave potpredsjednika Vlade i ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića. On je naime, odgovarajući na pitanje što je s nastavkom autoceste do Dubrovnika odgovorio kako je to „skup projekt”, kaže, radi se njemu, ali „EU više nije sklona financiranju cestovnih projekata”.

„Sad se koncentriramo na željeznicu”, rekao je Butković i time zapravo poručio kako autoceste u skoro vrijeme neće biti ma koliko god se trudio uvjeravati nas da nije tako kada kaže da je „to i dalje prioritet”. Kako je to zaboga prioritet kad se „koncentrira na željeznicu”, a kad je o nastavku autoceste riječ tek „mora vidjeti kako će se zaokružiti financijska konstrukcija”, kako je sam kazao.

Davor Mladošić