U sklopu Dubrovačkog zimskog festivala u subotu je na Stradunu održan koncert pod nazivom „Dobra večer, prijatelji” u spomen na glazbenika Mila Hrnića.

Njegove pjesme izvodili su Tedi Spalato, Dražen Zečić, Nevio Končić, Alen Nižetić, Iva Ajduković Marović, Bruna Oberan, klapa Kaše, klapa Ragusavecchia i klapa Subrenum.

JPA

Prvoga dana nove godine, točno u podne, Dubrovački simfonijski orkestar će zasvirati na Stradunu na svom dobro poznatom Novogodišnjem koncertu. Bit će to prvi koncert DSO-a u svojoj jubilarnoj, stotoj godišnjici!

Već tradicionalno Dubrovčani i njegovi gosti 1. siječnja u podne plešu valcer na Stradunu i slušaju poznate arije u izvedbama vrhunskih opernih pjevača, a sve uz čašicu pjenušca i kamenice koje organizira Turistička zajednica grada Dubrovnika.
Ove godine, koncertom će ravnati maestro Veton Marevci, dok će kao solisti nastupiti nacionalna operna prvakinja Kristina Kolar i proslavljeni ukrajinski bariton s njemačkom adresom, Konstantin Rittel-Kobylianski.

Uz sjajne soliste, vrhunske izvedbe i orkestar koji njeguje stogodišnju tradiciju muziciranja započnimo 2025. godinu!

RRD

Ribolovni pribor je veoma važno redovito i na pravi način održavati, osobito suvremeni koji je kompliciran i zbog toga osjetljiv. Zato ga je potrebno barem jednom u godini detaljno očistiti i zaštititi, prekontrolirati i po potrebi popraviti. Pravo vrijeme za to upravo je sada, kada je za mnoge ribolovce sezona završila. Popravke je najbolje, u pravilu i najjeftinije, prepustiti specijaliziranim servisima, dok svaki ribolovac sve ostalo može obaviti sam.

Najvažnije je održavati dva najskuplja dijela opreme - štap i rolu. Prvo i najvažnije, treba ih očistiti, najprije dobro oprati slatkom vodom.

Dok je za pranje nakon svakog ribolova dovoljno štap politi vodom iz boce, godišnje pranje neophodno je obaviti mlazom vode, najbolje mlake. Posebno detaljno treba isprati provodnike strune. S njih i držača role prljavštinu treba odstraniti drvenom čačkalicom. Tvrdokorniju prljavštinu najlakše je uklanjatI četkicom za zube ili sličnom te krpom od mikrovlakana navlaženom vodom, s dodatkom sredstva za pranje suđa, ako je prljavština masna. Krpom od mikrovlakana, najbolje natopljenom alkoholom, treba očistiti i obloge rukohvata. Ako su one od pluta i jako uprljane treba ih pažljivo obraditi vodenim brusnim papirom.

Teleskopski štap treba sklopiti, skinuti mu kapicu s donjeg kraja pa mlazom usmjerenim od vrha isprati pijesak i nečistoću nakupljenu unutar sekcija. Dobro opran štap najbolje je ostaviti jedan dan da se suši, pa ga poslije obrisati suhom frotirskom, a ne krpom od mikrovlakana jer vlakna mogu izgrebati završni sloj laka na blanku, tijelu štapa.

Kad se osuši štap treba pažljivo pregledati, naročito provodnike. Smotuljkom vate ili štapićem za uši treba više puta prebrisati sve prstene provodnika. Ako na koji vata zapne provodnik treba zamijeniti jer je oštećen.

Ako nakon pregleda na njemu ništa ne treba popraviti ili zamijeniti, štap treba zaštititi. Parafinskim uljem ili vazelinskom mašću zatim treba premazati, u što tanjem sloju, provodnike, posebno dobro one s plastičnim ležajevima prstena. Isto se može uraditi i s tijelom štapa, ali ga je bolje premazati nekim sredstvom za njegu autolaka koji smanjuje lijepljenje soli za štap. Plutane rukohvate dobro je zaštititi silikonskim sprejem. Tako tretirani štap, posebice jednodijelni ili dvodijelni, treba pospremiti u okomitom položaju.

Za razliku od štapa, rolu ne treba prati jakim mlazom vode, osobito ne visokotlačnim peračem jer visoki tlak vode može gurnuti sol i nečistoće u rolu, čak i onu koja ima posebnu zaštitu protiv prodora vode. Zbog istog razloga, rolu ne treba prati njenim uranjanjem u vodu.

Prije pranja s role treba skinuti kalem, a s njega strunu. Zatim sve dijelove, posebno pažljivo i detaljno lamele kočnice, treba odmastiti i očistiti upotrebom medicinskog alkohola, vate, čačkalice, pincete i četkice te dobro obrisati flanelskom krpom.

Poslije čišćenja i sušenja kompletnu rolu treba pregledati. Najprije žičani hvatač strune te valjčić na preklopniku, na isti način kao i prstene provodnika strune na štapu. Ako je sve u redu treba pristupiti zaštiti, podmazivanju i sastavljanju role. Mjesta na kojima se pojavila oksidacija, korozija, treba tretirati agresivnijim sredstvima kao što je „WD-40“ i slična. Umjesto sprejanjem, bolje ih je nanijeti četkicom ili čačkalicom kako bi se njihovo djelovanje ograničilo samo na zahvaćeni dio.

Prije sklapanja role na valjak za vođenje strune motalice treba nanijeti tehnički ili kozmetički vazelin pa čačkalicom okretati valjak kako bi mazivo prodrlo dublje između valjka i njegovog držača. Valjak se može podmazati i uljem, ali ono se lakše ispire pa je podmazivanje potrebno obavljati svakih tri do četiri mjeseca, ovisno o intenzitetu upotrebe role. Glavno vratilo role, unutrašnjost kalema i sve ostale dijelove dovoljno je premazati uljem za šivaće strojeve ili bilo kojim laganim uljem, ali i poprskati silikonskom sprejom. Dovoljno ih je nanijeti vrlo malo, a višak treba ukloniti kuhinjskim papirnatim ubrusom. Jedino se ne smiju podmazivati diskovi kočnice.

Umjesto navedenih sredstava, podmazivanje se može obaviti mastima i uljima koje proizvođači deklariraju kao posebno pravljena za održavanje rola, ali koja su zapravo posebna samo po nazivu i višoj cijeni.

Na Stradunu je uz Ante Gelo band, Brunu Oberan i Ivu Ajduković Marović organiziran dječji doček Nove godine. Osim dječjeg dočeka dubrovački barmeni počastili su sugrađane i goste koktelima.

Pored potvrđenog programa Advent u Župi, dodatnim angažmanom Općine Župa dubrovačka održat će se i nastup grupe Viva iz Splita.

Koncert će se održati u subotu, 28. prosinca, u Srebrenom s početkom u 20 sati.

dpp

Dubrovački muzeji u ponedjeljak u Etnografskom muzeju u žitnici „Rupe“ otvorili su izložbu „U čast preslavnom Obranitelju: Sveti Vlaho i UNESCO”, kojom se još jednom pridružuju obilježavanju Godine UNESCO-a u Dubrovniku.

Na izložbi, čiji su autori dr. sc. Ivica Martinović i muzejska savjetnica Dubrovačkih muzeja Ivona Michl, prikazana je diplomatska korespondencija Dubrovačke Republike i Svete Stolice koja dokumentira mukotrpni postupak odobrenja nove mise i novoga časoslova sv. Vlaha od 1687. do 1723. godine. Kad dubrovačkim vlastima nije uspjelo postići odobrenje spomenutih liturgijskih tekstova odjednom, one su se poslužile suprotnom taktikom „dio po dio“ i uspjele ishoditi niz dekreta Sv. zbora za obrede: tri čitanja o životu i mučeništvu sv. Vlaha 1690., molitvu u sastavu mise i časoslova 1715., „Vlastitu misu sv. Vlaha“ 1716., tri himna 1718., antifone 1721. i, napokon, cjelovit tekst „Vlastitoga časoslova sv. Vlaha“ 1723. Potom su za biskupovanja dubrovačkoga nadbiskupa Angela Franchija uslijedile još dvije inicijative za uporabu Parčeva časoslova izvan blagdana sv. Vlaha: 1737. i 1746. godine.

- Na osobit način autori izložbe povezali su dva upisa Dubrovnika na popise UNESCO-a: upis Feste sv. Vlaha na popis nematerijalne baštine čovječanstva 2009. i upis Arhiva Dubrovačke Republike na popis „Sjećanje svijeta“ 2023. godine. Sretni smo što je i ova izložba plod suradnje s ostalim dubrovačkim institucijama koje su nam posudile građu, a to su Arhiv Dubrovačke biskupije, Arhiv i Knjižnica franjevačkog samostana Male braće u Dubrovniku, Državni arhiv u Dubrovniku i Znanstvena knjižnica Dubrovnik. - istaknula je uvodno ravnateljica Dubrovačkih muzeja dr.sc. Marija Šiša-Vivek.

- Višedesetljetno nastojanje Kneza i Vijećnikā Dubrovačke Republike da nakon Velike trešnje (1667.) „poslom oko novoga časoslova i mise sv. Vlaha našega preslavnoga Obranitelja“ prodube i prošire štovanje dubrovačkoga Parca u Dubrovačkoj Republici, kao čin zahvalnosti što je Dubrovnik opstao nakon Velike trešnje, može se pratiti upravo u arhivskim dokumentima od 1687. do 1746. godine. Izložba dokumentira i tri područja u kojima je napor dubrovačkih vlasti oko štovanja sv. Vlaha najviše odjeknuo: u pobožnostima, hrvatskoj književnosti i glazbi - kazao je autor dr.sc. Ivica Martinović, sažimajući svoja dvogodišnja arhivska istraživanja na ovu temu.

- Lik sv. Vlaha prisutan je u svim oblicima dubrovačkoga društvenoga života u 18. stoljeću, a na ovoj je izložbi oprimjeren u likovnim prikazima Grada nakon 1725. godine, kartografiji, numizmatici i na javnim ispravama u području pomorstva, epidemiološke zaštite, državne administracije i konzularne djelatnosti tijekom 18. stoljeća. Gotovo istodobno s odobrenjem „Vlastitoga časoslova sv. Vlaha“, Dubrovnik nudi još jednu svoju vizuru: crkvu Sv. Ignacija sa zvonikom 1725. godine. Tu novu vizuru ističu dva najranija likovna prikaza Dubrovnika nakon 1725. godine: akvarel uložen u Liber viridis i oltarna pala u crkvi Sv. Spasa. Godine 1723., kad je odobren „Vlastiti časoslov sv. Vlaha“, Dubrovačka Republika očituje svoju monetarnu moć i osviještenost kujući dukat, s likom sv. Vlaha, a uskoro i talir bradan, nazvan tako po Parčevoj bradi. - dodala je autorica izložbe muzejska savjetnica Ivona Michl.

Izložbu je otvorio dubrovački biskup mons. Roko Glasnović uvodno podsjetivši na prošlogodišnju „malu” izložbu „Časoslov sv. Vlaha iz 1723.: uz 300. obljetnicu rimskoga dopuštenja i tiskanja” koja je bila glavni poticaj za priređivanje izložbe „U čast preslavnom Obranitelju: Sveti Vlaho i UNESCO”.

- Prošle godine neka mjesta i gradovi izbrisani su sa UNESCO-ove liste svjetske baštine, stoga naša zahvalnost ide autorima i Gradu Dubrovniku koji brinu o dubrovačkoj baštini. Govorimo o Časoslovu, a on je molitva Crkve, po časovima. Časoslov se moli u dijelovima, u pet obroka, a većinom ga mole svećenici, redovnici i redovnice za cijelu Crkvu. - naglasio je biskup Glasnović. Referirajući se na taktiku starih Dubrovčana „malo po malo“ (poco a poco) kojom se postupno došlo do odobrenja Časoslova sv. Vlaha iz 1723. godine, kazao je kako mu se „sviđa taj način djelovanja“ te je poručio:

- Ako doživimo neki neuspjeh, opet i uvijek iznova treba pokušavati. Važno je da u našim životima ne prestane komunikacija, odnos s Bogom, ali i međusobno, u zaštiti svih dobara koja nam je Gospodin dao, da se možemo obogatiti i duhovno i kulturno.“
Na otvaranju izložbe »U čast preslavnom Obranitelju: Sveti Vlaho i UNESCO« koja se može pogledati u Etnografskom muzeju u žitnici „Rupe“ do 31. ožujka 2025., nazočile su i zamjenica dubrovačkog gradonačelnika Jelka Tepšić te pročelnica Upravnog odjela za kulturu, baštinu i turizam Grada Dubrovnika dr.sc. Julijana Antić Brautović.

Izložba je realizirana u sklopu Dubrovačkog zimskog festivala.

JPA

Band Embassy 516 objavio je danas službeno live izdanje „KMD2024”, a riječ je o koncertnom albumu snimljenom na nastupu u dubrovačkom Kazalištu Marina Držića 24. siječnja ove godine! Izdavač je Geenger Records, a  odmah možete poslušati 20 skladbi na bandcampu, dok će kroz nekoliko dana materijal biti dostupan i na svim streaming servisima. U 2025. će se finalizirati i video materijal!

Posljednje vinilno izdanje „Trans” s ukupno 10 pjesama objavljeno je u studenome 2023., a time je sastav zaokružio konceptualnu trilogiju kroz dinamični shoegaze / dreampop / post-metal zvuk na koji su naviknuli slušatelje na prethodnim albumima - „Surveillance of the Environment”' (2012.) i "Correlation" (2018.). 

Na koncertu su svirali Ivica Glunčić, Tomislav Kličan, Maro Zajec i Žarko Dragojević, a također su gostovali Klapa Kaše i gudački kvartet. Autor fotografije za naslovnicu je šibenski fotograf Valerio Baranović. Album je dijelom ostvaren kroz godišnji program udruge Audiovizualni centar Dubrovnik uz potporu Zajednice tehničke kulture Grada Dubrovnika.

dpp