Dubrovnik Press Dubrovnik Press
  • Naslovna
  • Aktualno
  • esPRESSo
  • Marketing
  • Kontakt
  • Pretraživanje

„Runway Run”: Luka Čupić i Karmen Fabris bili su najbrži na pisti dubrovačkog aerodroma

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 05 Ožujak 2022
  • du motion
  • runway run
  • utrka zračna luka dubrovnik

Luka Čupić iz Herceg Novog s rezutatom 18:30 pobjednik je u muškoj, a Karmen Fabris iz Dubrovnika s rezultatom 21:11 pobjednica je u ženskoj konkurenciji pet kilometara duge atletske utrke na pisti dubrovačke zračne luke u Čilipima, koja je održana jučer.

- Treću godinu zaredom organiziramo ovu utrku u suradnji sa Zračnom lukom Dubrovnik i reakcije trkača su izvanredne. Ovo je mnogima od njih bila i priprema za šesti po redu Du Motion, koji će ove godine pratiti i velika međunarodna volonterska konferencija. - izjavio je Alen Bošković, direktor Du Motiona koji je organizirao utrku.

Inače, „Du Motion - Runners' Days Dubrovnik” održat će se 30. travnja i 1. svibnja.

dm

Opširnije: „Runway Run”: Luka Čupić i Karmen Fabris bili su najbrži na pisti dubrovačkog aerodroma

Koncert DSO-a s mladim glazbenicima UŠ Luke Sorkočevića (četvrtak, 3. ožujka)

Davor Mladošić esPRESSo 28 Veljača 2022
  • dubrovački simfonijski orkestar
  • umjetnička škola luke sorkočevića

Dubrovački simfonijski orkestar kao nositelj glazbenog programa u Dubrovniku potiče suradnje s odgojno-obrazovnim ustanovama s ciljem razvoja publike. Tako je dugogodišnja suradnja s Umjetničkom školom Luke Sorkočevića odličan primjer rada s mladima i poticanja njihovog usavršavanja i nastupa. Prvi takav koncert ove godine održat će se u četvrtak, 3. ožujka u 20 sati u Revelinu.

Uz Dubrovački simfonijski orkestar nastupaju mladi glazbenici UŠ Luke Sorkočevića: Luka Šerić, tenor; Paula Ćatić, violina; Marta Ćatić, violina; Karmen Begić, violina; Ivana Đanić, violina; Elza Filipović, violončelo; Iva Nodilo-violončelo; Lovro Marković, violončelo; Marta Kekez, violončelo; Nevia Miloslavić, flauta i Ana Burić, flauta. Orkestrom, a tako i mladim solistima dirigirat će Slobodan Begić, ravnatelj škole.

Na programu će se naći birana djela klasične glazbe – W. A. Mozarta, C. de Bériota, J. Hatzea, J. Haydna i mnogi drugi.

Ulaz na koncert je besplatan, no ulaznice je potrebno rezervirati na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili na broj 091 613 7314. Za sudjelovanje na koncertu potrebna je COVID potvrda.

DSO

Počeo je Dubrovački karnevo

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 25 Veljača 2022
  • karnevo
  • karneval
  • dubrovački karnevo

Tradicionalna manifestacija „Dubrovački karnevo 2022: Četiri dana dubrovačkog karnevala“ otvorena je danas u podne pred Lužom. Male maškare predale su ključe od Grada ceremonijerima, a oni su ih odmah proslijedili dalje našim najmlađima, koji ove godine, iako i dalje s ograničenima zbog epidemioloških mjera, mogu ponovno u većoj mjeri sudjelovati u karnevalskim aktivnostima.

Otvorenju je prethodio mimohod malih maškara dječjih vrtića Pile i Izviđač, a pred prigodno ukrašenim ulazom u Lužu nastupio je Plesni studio Lazareti dok je na ekranu prikazan film „Dvadeset godišta Dubrovačkog karnevala“ autora Zvonimira Bašice (VSP Video) kao i film o prošlogodišnjem nastupu Dubrovačkog simfonijskog orkestra na Dubrovačkom karnevalu.

„Dubrovački karnevo 2022“ u svom 22. izdanju održat će se u periodu od 25. veljače do 1. ožujka, a Dubrovčane svih generacija očekuje zanimljiv i raznolik program koji i ove godine u uvjetima prilagođenim epidemiološkoj situaciji i propisanim mjerama organiziraju Grad Dubrovnik i Turistička zajednica Grada Dubrovnika dok se realizaciji pridružuju ustanove u kulturi i drugi vrijedni partneri.

dpp

Opširnije: Počeo je Dubrovački karnevo

O mekanim varalicama treba skrbiti

Šime Duvančić esPRESSo 04 Ožujak 2022
  • ribolov
  • varalice
  • mekane varalice
  • mrdavci
  • silikonci

Mrdavci su zbog niza dobrih, samo njima svojstvenih osobina postali najčešće rabljena skupina varalica. Uz to, dobrom skrbi mogu se ukloniti ili barem ublažiti neke njihove loše osobine. Evo kako.

Uzrok većini loših osobina mrdavaca je to što se neki od njih proizvode od raznih vrsta mekane plastike čiji kemijski proces nije dovršen izradom varalice. Takve plastike u dodiru s nekim drugim od njih preuzimaju komponente koje im nedostaju za završetak kemijskog procesa što za posljedicu ima razgradnju tih drugih plastika. U praksi to znači da će neke mekane varalice ukoliko su pohranjene u običnim plastičnim kutijama te kutije istopiti i razgraditi. Pritom će varalice veoma često preuzeti boju kutija i promijeniti tvrdoću. Stoga se mekane varalice van upotrebe trebaju držati u kutijama specijalno namijenjenim njihovom skladištenju. Te se kutije mogu kupiti u svakoj normalno opremljenoj prodavaonici ribomaterijala.

mrdavci040322 2

No, i u takvim kutijama postoji mogućnost oštećenja varalica. Ukoliko se međusobno dodiruju neke mogu poprimiti boju drugih varalica ili međusobno pomiješati u neku neodređenu boju. To je najlakše spriječiti tako da se varalice različitih proizvođača, odnosno tvoriva te boja ne drže skupa. Štoviše, ima varalica, poput serije „Ma-worm“ tvrtke „Yamashita“ te varalice tvrtke „Z-man“ koje ako se i međusobno dodiruju, izuzetno brzo neraskidivo spoje i deformiraju u neupotrebljivu masu.

mrdavci040322 3

Zbog svega navedenog, jasno je da je najbolje sve varalice od mekane plastike držati pohranjene u originalnim pakiranjima i to dobro zatvorenim da ne bi iz njih isparavanjem izlazila otapala koja štete drugim vrstama plastike.

Veoma lako i pojedinačno pohranjene mekane varalice mogu promijeniti oblik ako su duže savijene ili u kojem drugom neprirodnom položaju, osobito brzo ako su pritom izložene toplini. Takve varalice će plivati neprirodno i neće mamiti nego moguće čak i plašiti ribe. Zato varalice treba pohraniti na ravnu plohu u prirodnom položaju.

U slučaju da se varalica ipak deformira dosta je lako vratiti je u pravi oblik. Postoji nekoliko načina kako to uraditi. Najjednostavniji, ali i najsporiji je postaviti varalicu u ispravni položaj na kakvu ravnu plohu i izložiti je suncu sve dok ne poprimi prvobitni oblik. Druga metoda je u posudu s kipućom vodom ubaciti deformiranu varalicu kako bi se zagrijala. Nakon kratkog vremena varalicu treba izvaditi i u ispravnom položaju na ravnoj plohi ostaviti da se ohladi. Pri tome ne treba koristiti posudu u kojoj se kuha hrana jer su otapala plastike koji se oslobađaju iz plastike i čvrsto lijepe na posudu, osobito intenzivno na visokim temperaturama, vrlo kancerogeni.

mrdavci040322 1

Varalice se najbrže popravljaju pomoću sušilice za kosu, fenom. Osim fena neophodna je kakva ravna ploha za odlaganje varalica. Nakon što se uoči, na mjesto deformacije treba usmjeriti toplinu iz sušilice. Za otprilike dva minuta ili manje, a ako se deformirao u debljem dijelu možda malo duže, varalica će se dovoljno zagrijati i početi ponovno zauzimati originalni oblik. Nakon toga varalicu treba pustiti da se ohladi kako bi poprimio pravi oblik. Tijekom hlađenja je dobro pribadačama ili nečim drugim u pravom položaju pričvrstiti varalicu na podlogu.

Pri popravku, osobito kuhanjem, varalice gube otapala pa time i dio elastičnosti. To se može nadoknaditi premazivanjem varalica za to specijalno namijenjenim uljima. No, kod nekih mekanih plastika ta ulja uzrokuju otvrdnjavanje umjesto omekšavanje.

mrdavci040322 4

Prije pohranjivanja korištene varalice dobro je skinuti s udica, osim s onih s otežanjem na sredini, s koje se varalice ne mogu skinuti bez kidanja. Naime, ma kako izvana udice i varalice bile suhe i čiste, između njih ostat će malo soli i vlage, što će ubrzati hrđanje udice, a one nisu jeftine. Pri skidanju će se najvjerojatnije varalica oštetiti, ali se oštećenje može lako popraviti.

Pri radu s mekanim varalicama, osobito nepoznatih prozvođača, dobro je korititi rukavice ili poslije rada dobro oprati ruke. Naime, pri izradi mekanih varalica se koriste mutageni i kancerogeni materijali, iako sve manje i manje.

Tematski razgled grada “Miris žene” povodom Međunarodnog dana žena

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 28 Veljača 2022

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena, Turistička zajednica grada Dubrovnika organizira tematski razgled Grada “Miris žene“, koji će voditi autorica i vodičica Vesna Barišić. Tematski razgled organizirat će se besplatno za posjetitelje i građane, u subotu 5. ožujka, nedjelju 6. ožujka te u utorak 8. ožujka u 9:30 sati na hrvatskom jeziku i u 12 sati na engleskom jeziku, uz obveznu prethodnu najavu.

U stoljetnom postojanju Dubrovačke Republike žene su smatrane obiteljskom imovinom i teško je danas pronaći tragove njihovog postojanja. Pjesnici su ih veličali u svojim djelima, učenici im posvećivali svoja otkrića, a istovremeno ih loše tretirali Iako su u Dubrovačkom arhivu rijetki dokumenti koji svjedoče o postojanju žena u gradu, tragovi njihovih života sačuvani su u svakom kamenu, kući i crkvi. Pridružite nam se na šetnji kojom ćemo pokušati približiti položaj žena u Dubrovniku, kako plemkinja, tako i pučanki.

Zbog epidemioloških mjera broj sudionika je ograničen pa ljubazno molimo potvrdu dolaska do petka, 4. ožujka, do 17:00 sati, na e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili br.tel: +38520312011.

TZ grada Dubrovnika

Kako izraditi dobar čvor „FC“ strunom...

Šime Duvančić esPRESSo 25 Veljača 2022
  • čvor
  • fc
  • fluorougljik

Kad se pojavila, udičari su pomislili da će u moru „nevidljiva” FC, fluorougljična struna u potpunosti zamijeniti najlonsku. Međutim, pokazalo se da i ona ima mana, od kojih su najveći visoka cijena, manja nosivost u odnosu na najlon, osobito na čvoru, te otežano vezivanje.

Zato se zbog cijene od nje uglavnom izrađuje završnjak, sistem, a manjak linearne nosivosti nadoknađuje se upotrebom deblje strune.

No, i dalje ostaje problem čvorova. Naime, flurougljik je u odnosu na najlon vrlo sklizak i krut materijal pa je s njim teško pravilno izraditi i zategnuti čvor, a kad se to i postigne, on ima manju nosivost od onog izrađenog najlonskom strunom iste debljine. Što više, čak i dobro odabran i dobro zavezan čvor tijekom upotrebe popustiti ili se raspetlja, što je naročito često kod struna većih promjera.

Rješenje problema slabog čvora intenzivno se traži, kako poboljšavanjem strune, tako i pronalaženje novih koji bolje drže od dosad poznatih čvorova. Na žalost, još nije izmišljen ni jedan novi čvor za dovoljno dobro vezanje udica s vezištem u obliku pločice. No, postojeći prikladni čvorovi se mogu učiniti maksimalno dobri uz pomoć nekoliko zahvata. Prvi je, ovisno o vrsti, izraditi čvor s jednim do tri navoja više nego kad se vezuje najlon struna.

Također, prije vezivanja čvora strunu treba ovlažiti kako bi se smanjilo trenje pri zatezanju i tako olakšala pravilna izrada čvora. Ovlažiti se mogu specijalnom tekućinom. Tu posebnu vrstu ulja kod nas je još uvijek vrlo teško nabaviti, što i nije osobito važno jer se većina stručnjaka za čvorove slaže da je za njih najbolje mazivo - pljuvačka.

Kod debelih, struna promjera preko 0,40 do 0,50 mm, ovisno o krutosti, samo vlaženje neće puno pomoći da se s njima veže čvor optimalne nosivosti. Takvu će nosivost imati samo čvor vezan zagrijanom strunom. Prije zagrijavanja treba nakvasiti strunu i vezati čvor koga zatim treba potopiti u vrelu vodu da omekša. Pritom treba nastojati da se, osim čvora, zagrije što manje strune. Pri vezivanju treba voditi računa da navoji ne prelaze jedan preko drugog, ako to ne zahtjeva konstrukcija čvora, nego da budu složeni jedan pored drugog. Zatezanje čvora treba izvesti polagano, ravnomjernim potezanjem, bez trzanja. Da bi bio što jači, ali i manji, čvor treba zategnuti što više, skoro do granice trajne deformacije strune od koje je načinjen. Ako to konstrukcija čvora dozvoljava, zatezati treba samo aktivni kraj strune, jer i ako se on trajno deformira, što ga čini slabijim, to neće utjecati na jačinu čvora. Nakon zatezanja višak aktivnog kraja treba odrezati na 3 do 4 mm od čvora.

Problem nedovoljno jakog čvora može se riješiti tako da se čvor nakvasi brzovezujućim ljepilom.

Za razliku od udice s pločicom, za vezivanje udice i ostalih dijelova s prstenom pronađeni su dovoljno dobri čvorovi. Najjačim se pokazao „triple loop“, trostruki omča čvor, čija je nosivost čak 32 posto veća od linearne nosivosti fluorougljične strune!

trostrukicvor250222

Ovaj čvor, čija je izrada prikazana crtežom, zapravo je poboljšani dobro poznati „clinch“ omča čvor. Poboljšanje je to što se umjesto voja, strunom oko alkice koja se vezuje načine tri navoja (1). Zatim se živim krajem strune prave navoji oko mrtvog kraja (2). Ako se vezuje struna promjera do 0,20 mm treba izraditi šest navoja. Izrađuje li se od strune debljine 0,20 do 0,30 mm potrebno je pet, dok se četiri navoja prave ako se čvor izrađuje od najlona debljeg od 0,30 mm. Ako se vezuje struna debljine preko 0,60 mm, broj navoja treba smanjiti na tri, jer se s više njih čvor ne može pravilno zategnuti.

Zatim se živi kraj provuče kroz prvonapravljene navoje pa kroz tako napravljenu petlju (3). Na kraju, čvor treba zategnuti energično, ali i s osjećajem, tako da čvor ne bude „zgužvan“ nego lijepo posložen, sa živim krajem odrezanim na barem 4, ali i do 10 mm od čvora.

Jegulja „ambasadorica” Svjetskog dana divljih vrsta

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 03 Ožujak 2022
  • jegulja
  • svjetski dan divljih vrsta

Oporavak ključnih vrsta za obnovu ekosustava tema je ovogodišnjeg Svjetskog dana divljih vrsta koji se obilježava danas, 3. ožujka. Ujedinjeni narodi u prosincu 2013. godine proglasili su 3. ožujka Svjetskim danom divljih vrsta. Od tada, ovaj dan obilježava se svake godine u cijelom svijetu s ciljem edukacije javnosti o sveukupnoj raznolikosti biljnih i životinjskih vrsta na Zemlji, te podizanja svijesti o potrebi i važnosti njihova očuvanja, kao i sve raširenijem problemu ilegalne trgovine divljim vrstama. Ove godine Svjetski dan divljih vrsta prenosi snažnu poruku o važnosti zdravih ekosustava i naglašava važnost najugroženijih vrsta, obnove njihovih staništa i cijelih ekosustava te promociju njihovog održivog korištenja od strane čovjeka.

U Republici Hrvatskoj, povodom obilježavanja Svjetskog dana divljih vrsta, naglasak je na slatkovodnim i morskim ekosustavima, kao jednim od naših najosjetljivijih, najugroženijih, ali i najznačajnijih nacionalnih resursa.

Jednu od najvećih prijetnji opstanku biljnih i životinjskih vrsta danas predstavlja njihovo nekontrolirano i prekomjerno iskorištavanje i uzimanje iz prirode za potrebe međunarodne trgovine, bilo da se radi o živim primjercima koji završavaju kao kućni ljubimci ili ukrasno bilje, ili o proizvodima izrađenim od dijelova i derivata tih vrsta, npr. različiti proizvodi ili namještaj izrađeni od tropskog drva, prehrambeni, kozmetički i farmaceutski proizvodi, nakit, modni dodaci, odjeća i obuća itd. Gubitak biološke raznolikosti, vrsta, staništa i ekosustava predstavlja egzistencijalnu prijetnju životu na Zemlji.

Ovogodišnji ambasadori Svjetskog dana divljih vrsta su vrste koje obitavaju u slatkovodnim i morskim ekosustavima, a jedna od njih, specifična za područje Dubrovačko-neretvanske županije svakako je jegulja (Anguilla anguilla).

Prema podatcima, vjeruje se da su jegulje živjele i prije 60 do 70 milijuna godina te, iako su nekoć bile izrazito brojne, danas im prijeti rizik od izumiranja. Naime, broj mladih jegulja, koje kreću na migracijski put na području Europe kako bi dosegnule odraslu dob, u posljednjih se 40 godina smanjio za 90 posto. Kompleksni životni ciklus ove vrste čini ju ranjivom na širok raspon ljudskih aktivnosti. Pri tome se misli na prekomjerni izlov, zagađenje vodotoka raznim onečišćivačima koji imaju negativan utjecaj na njihovu sposobnost razmnožavanja, uništavanje staništa u vidu isušivanja močvarnih područja te izgradnja prepreka koje onemogućuju migraciju riba u rijekama.

Iako se jegulje smatraju super-prilagodljivim bićima koje je priroda oblikovala desecima milijuna godina, čovjek ih je u samo 40 godina doveo na rub opstanka. Danas pojedini projekti zaštite europske jegulje u divljini daju pozitivne rezultate. Nestajanje pojedine vrste u prostoru, odnosno prirodnom staništu, ukazuje na stanje ekosustava koji nastanjuje i moguće potrebe njegove obnove.

Ponovna uspostava dobrog stanja morskih ekosustava je kompleksnija te zahtijeva uspostavu održivog korištenja morskih resursa i strogo zaštićenih područja, obnovu ekosustava bogatih ugljikom te važnih mrjestilišta i rastilišta, provedbu mjera za ograničavanje upotrebe ribolovnog alata koji najviše šteti bioraznolikosti te smanjivanje ili izbjegavanje usputnog ulova vrsta kojima prijeti izumiranje.

Ljudi se, tijekom svog životnog ali i poslovnog djelovanja oslanjaju na zdrave i funkcionalne ekosustave i usluge koje oni besplatno pružaju. Navedene usluge omogućavaju naše postajanje i o njima ovisi zadovoljavanje naših potreba, kvaliteta naših života kao i ekonomske mogućnosti.

Europska Unija, kroz Strategiju za bioraznolikost do 2030. godine, pripremila je dugoročni plan za zaštitu prirode i zaustavljanje degradacije slatkovodnih i morskih ekosustava. Naime, do 2030. godine cilj je uklanjanjem, prije svega suvišnih prepreka te obnovom poplavnih područja i močvara, ponovno pretvoriti najmanje 25 000 km rijeka u rijeke slobodnog toka.

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, čija je osnovna djelatnost zaštita, održavanje i promicanje zaštićenih dijelova prirode u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara te nadzor nad provođenjem uvjeta i mjera zaštite prirode za područje kojim upravlja, svakodnevno kroz svoje redovne ali i edukativne aktivnosti, s ciljem podizanja svijesti javnosti, nastoji vrednovati i očuvati zaštićene prirodne vrijednosti koje nas okružuju.

dpp

Izložba „Maškare” otvorit će se u KMD -u

Davor Mladošić esPRESSo 28 Veljača 2022
  • maškare
  • izložba maškare

U organizaciji Dubrovačke udruge likovnih umjetnika večeras će se u Kazalištu Marina Držića otvoriti izložba „Maškare". Otvorenje izložbe je u 19 sati.

Izložba će biti otvorena do 17. ožujka. Riječ je o radovima nastalim tijekom ove godine uglavnom u tehnici akrila ili kombiniranoj tehnici. Na drugoj ovogodišnjoj izložbi Dubrovačke udruge likovnih umjetnika predstavlja se 13 autora, Anto Violić, Diana Rajić, Josip Škerlj, Marijan Fragić, Marijana Hure, Marta Baće, Mirica Dubčić, Mišo Baričević, Nikola Dubčić, Pero Skvrce, Robert Kralj, Silvija Sikavica i Valter Kožul.

dpp

FOTO / Konavoka Stanka Seper u serijalu „Najbolji fotografi Južnog”

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 23 Veljača 2022
  • stanka seper
  • najbolji fotografi južnog

Portal Južni ovaj tjedan u serijalu „Najbolji fotografi Južnog” objavio je 12 fotografija autorice Stanke Seper iz Konavala, fotografije koje su uistinu isplati „prelistati” u fotogaleriji u prilogu.

Stanka Seper inače je bila pobjednica natječaja „20/21 na jugu” portala Južni i Dubrovnikpress po uredničkom izboru.

Opširnije: FOTO / Konavoka Stanka Seper u serijalu „Najbolji fotografi Južnog”

Akcija "Dodaj u košaricu" i ove godine

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 01 Ožujak 2022
  • dodaj u košaricu

Caritas Dubrovačke biskupije i ove godine pokreće tradicionalnu korizmenu akciju “Dodaj u košaricu” u suradnji s trgovačkim lancima i trgovinama na području biskupije: području grada Dubrovnika, Župe dubrovačke, Konavala te otoka Korčule.

Pozivaju se svi koji su u mogućnosti da se uključe u Caritasovu akciju te na taj način pokažu djelotvornu ljubav prema bližnjima u potrebi.

‘’Sudjelovati je jednostavno, prilikom kupovine odaberite prehrambenu ili higijensku namirnicu, platite je i pri izlasku iz trgovine odložite u za to predviđenu košaru obilježenu Caritasovim plakatom.’’ – poručuju iz Caritasa.

Svim namirnicama koje darujete u ovoj akciji pomoći ćete korisnicima Caritasa – pojedincima i obiteljima u potrebi na području Dubrovačke biskupije – koje svaki mjesec svoj paket hrane preuzimaju u biskupijskom Caritasu ili do kojih se on distribuira na udaljenija područja.

‘‘Nećete pogriješiti ako odaberete nešto od nekvarljivih i trajnih namirnica: konzervi, mlijeka, pašteta, salse ili riže i šećera te higijenskih potrepština poput vlažnih maramica, gela za tuširanje, šampona za kosu ili praška za rublje. Djecu ćete razveseliti čokoladnim namazom i instant hranom poput Čokolina, a sve nečim blagdanskim: paketićem kave i kutijicom keksa.’’ – dodaju iz biskupijskog Caritasa.

Ove korizme u akciju su uključeni: DB Kantun, Konzum, Pemo, Studenac, Tommy, Velpro i Trgovina Mokošica. Akcija traje do Uskrsa.

Caritas Dubrovačke biskupije

Veljun u Dvoru

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 25 Veljača 2022
  • ivica kipre
  • veljun u dvoru

U sklopu Dubrovačkog karnevala, Dubrovački muzeji i Dubrovačke ljetne igre do 1. ožujka, u vremenu od 16 do 22 sata, organiziraju u atriju Kneževa dvora prigodni program pod nazivom „Veljun u Dvoru”.

Tijekom programa posjetitelji će imati priliku razgledati kostime i maske iz fundusa Ljetnih igara te pogledati dokumentarne filmove o pokladnoj tradiciji dubrovačkog kraja autora višeg kustosa Ivice Kipre.

U subotu je zakazana i projekcija filma „Župski karnevo – festa od škeraca“, a u nedjelju filma „Cavtajske maškarate i Dominali“. Zadnja dva dana Dubrovačkog karnevala, 28. veljače i 1. ožujka, posjetitelji će moći pogledati sva tri dokumentarna filma, a početak projekcija koje su besplatne za sve posjetitelje je u 18 sati.

dpp

Ovaj tjedan počinje Dubrovački karnevo, dođite svakako i svakakvi

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 23 Veljača 2022
  • dubrovački karnevo

U petak počinje Dubrovački karnevo 2022, 22. po redu. Očekuje vas puno događanja, uživo ili virtualno, bit će za svakoga ponešto! Maškarajte se i pridružite nam se na Stradunu ili u Dvoru kroz sva četiri dana dubrovačkog karnevala. Svakako ne propustite otvaranje karnevala, ali i sve ostale dane sudjelujete u stvaranju ozračja zabave i optimizma koje nam je u ovom vremenu svima potrebno. Za maškarane su osigurani besplatni krafeni!

Tradicionalna manifestacija „Dubrovački karnevo 2022: Četiri dana dubrovačkog karnevala“ u svom 22. izdanju održat će se u periodu od 25. veljače do 1. ožujka, a Dubrovčane svih generacija očekuje zanimljiv i raznolik program koji i ove godine u uvjetima prilagođenim epidemiološkoj situaciji i propisanim mjerama organiziraju Grad Dubrovnik i Turistička zajednica Grada Dubrovnika dok se realizaciji pridružuju ustanove u kulturi i drugi vrijedni partneri.

Dubrovački karnevo 2022. otvorit će se pred prigodno uređenim ulazom u Lužu u petak, 25. veljače u 12 sati predajom ključa od Grada i mimohodom malih maškara dječjih vrtića Pile i Izviđač. Nastupit će i Plesni studio Lazareti dok će se na ekranu postavljenom iznad ulaza u Lužu prikazati film „Dvadeset godišta Dubrovačkog karnevala“ autora Zvonimira Bašice (VSP Video) kao i film o prošlogodišnjem nastupu Dubrovačkog simfonijskog orkestra na Dubrovačkom karnevalu.

Pozivaju se Dubrovčani, mladi, ali i oni nešto stariji, da uz poznati moto Dubrovačkog karnevala „svakako i svakakvi“ dođu na otvaranje karnevalskih programa i tako sudjeluju u stvaranju ozračja zabave i optimizma koje nam je u ovom vremenu svima potrebno. Za svakog sudionika i posjetitelja osigurani su besplatni krafeni.

„Prinčipesin đir kroz godišta od veljuna“ doprinos je krojačkog obrta Prinčipesa Marine Glavinić, a desetak djevojaka kroz sva četiri dana Karnevala, na Stradunu će predstavljati kostime nastale kroz dvadesetak godina maškaravanja.

“Veljun u Dvoru” naziv je programa koji zajednički organiziraju Dubrovački muzeji i Dubrovačke ljetne igre, a u atriju Kneževa dvora prigodno urešenom maskama i kostimima, prikazivat će se filmovi autora višeg kustosa Ivice Kipre „Župski karnevo - fešta od škeraca“, „Cavtajske maškarate i Dominali“ i „Dubrovački veljun - đir kroz godišta“. Program „Veljun u dvoru“ na rasporedu je sva četiri dana manifestacije - od 16 do 22 sata.

Drugog karnevalskog dana, u subotu, 26. veljače od 11 sati Dubrovčani, ali i njihovi gosti, pozivaju se na Stradun na „Kafu s maškarama“. Maškarajte se i uživajte u dobrom društvu i omiljenim napicima po promotivnim cijenama. Cafe barovi „Cele“ i „Congo“ u periodu od 11 do 13 sati priređuju happy hour, a za pravo karnevalsko raspoloženje pobrinut će se Gradska glazba i Dubrovačke mažoretkinje. Poslijepodne istog dana od 17 sati na rasporedu je „Zoom Zoom faćenda od malih maškara“ Plesnog studija Lazareti. Ovaj veseli plesni program, ukoliko vremenske prilike dozvole, održat će se na platou Lazareta, a prenosit će se i on-line putem preko platforme Zoom.

Treći dan Dubrovačkog karnevala 2022, ponedjeljak 28. veljače u 12 sati, donosi maškarani koncert Brass&Percussion septeta Dubrovačkog simfonijskog orkestra koji će nastupiti u atriju Kneževa dvora.

Na Ultime, u utorak, 1. ožujka od 10 do 22 sata u Luži će biti moguće razgledati izložbu fotografija „Deset godina maškaravanja u vrtićima“. Od 11 sati mimohodom maškaranih grupa Stradunom predstavit će se Osnovna škola Marina Getaldića. Uslijedit će proglašenje najuspješnijih maškaranih vrtića i škola ispred Crkve svetoga Vlaha uz mimohod nagrađenih grupa školskih i vrtićkih grupa. Naime, iz epidemioloških razloga djeca i učenici maškarat će se u svojim objektima, a na temelju njihovih kratkih video uradaka karnevalski žiri odabrat će najuspješnije. Za sve nagrađene osigurani su krafeni. Na ekranu nad ulazom u Lužu prikazat će se film o maškaranim kompeticijunima u spravljanju šporkijeh makarula proteklih godina. „Dubrovački karnevo 2022: Četiri dana dubrovačkog karnevala“ podnevnim nastupom ispred Luže zatvorit će dubrovačka grupa Art.

Tijekom trajanja Dubrovačkog karnevala, od 25. veljače do 1. ožujka prigodnu ponudu šporkih makarula sugrađanima i gostima nude restorani „Orsan“, „Lero“, „Dalmatino“, „Lucin Kantun“, Taverna „Loggia“, Lobby Bar „Orsula“ hotela Valamar Lacroma i „Trattoria“ u Sunset Beachu.

Dodatno, u prizemlju Narodne knjižnice do 4. ožujka otvorena je izložba iz grafičko- pjesničke mape Lukše Peka i Josipa Škerlja „Bol s osmijehom“ na temu karnevala.

Podržite dugu tradiciju maškaravanja u Dubrovniku, dođite nam svakako i svakakvi i budite uz Dubrovački karnevo 2022.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Stranica 274 od 539

  • 269
  • 270
  • 271
  • 272
  • 273
  • 274
  • 275
  • 276
  • 277
  • 278
© 2026 Verbum publicum d.o.o. DubrovnikPress.hr Sva prava zadržana

Powered by DromedarIT.NeT

  • Impressum
  • Uvjeti korištenja
  • Naslovna
  • Aktualno
  • esPRESSo
  • Marketing
  • Kontakt
  • Pretraživanje

Kolačići (cookies)
Ova web stranica koristi kolačiće. Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcije i uvijek su aktivni. Analitički kolačići pomažu nam razumjeti kako koristite stranicu, a marketinški omogućuju prikazivanje relevantnog sadržaja.