Cijenili su je radi krzna i divili se njenoj odvažnosti zbog čega je vjekovima opstala na grbovima i kovanicama. Stručnjaci smatraju da kuna ondje treba i ostati. Nakon što je nedavno otkriveno da je kovanica hrvatskog eura s kunom na poleđini plagijat, u javnosti se povela rasprava zašto bi uopće kuna, koje ima posvuda u Europi i Hrvatska po njoj nije prepoznatljiva, bila hrvatski monetarni simbol.

Dvije su vrste kuna - zlatica i bjelica, kažu stručnjaci. Većina ljudi ih ne razlikuje niti znaju koja od njih je predstavljena na hrvatskim kovanicama.

Vedran Slijepčević, viši predavač na Odjelu lovstva i zaštite prirode Veleučilišta u Karlovcu, otkriva da ljudi u rukama "važu" kunu zlaticu. U odnosu na bjelicu, oduvijek je bila cjenjenija radi gušćeg krzna koje je svojevremeno bilo valuta. Naziv je dobila po zlatnoj malji, dijelu tijela koji započinje na vratu i spušta se na prsa. Živi u šumi, uglavnom boravi na drveću, izuzetno je okretna i neustrašivi je lovac.

Kuna bjelica malo je manja i načinom života vezana uz čovjeka. Često se naseli na tavanu, a najaktivnija je u sumrak i noću i zna biti štetočina. Ponekad napravi kaos u kokošinjcu. Kao što joj ime govori, njezina je malja bijela.

- Kad bi stale jedna pored druge, razlike bi bile uočljive. Fascinantno je kako ih ipak često uspiju zamijeniti. - kaže Slijepčević koji se bavi i lovstvom.

Zlatica se hrani svime što može uloviti: miševima, voluharicama, puhovima, pticama. To se često interpretira kao krvoločnost, ali je zapravo samo način preživljavanja. Kuna čak ponekad lovi lanad u njihovim prvim danima života i ne preza od sukoba.

- Nekoliko sam puta svjedočio da se kuna od kilu, kilu i pol, u borbi za lane suprotstavlja srni težoj od 20 kilograma. - opisuje Slijepčević. To im omogućava, kaže, dobra tehnika i jaka sila zagriza.

Da je vjekovima cijenjena potvrdio je Hini povjesničar Damir Karbić, upravitelj Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU-a.

- Nalazimo je u grbovima, štoviše usred grbova. To pokazuje koliki im je bio značaj. - obrazlaže.

Ratničke države, što je kroz povijest bila svaka, na grbove stavljaju moćne životinje: orla, vuka, medvjeda, ali se i mala, okretna i neustrašiva kuna našla u tom društvu.

Nekad su Europom dominirala šumska prostranstva i divlje vrste bile su daleko brojnije. Kroz povijest se lov na kune nije smatrao primitivnim. Njezino krzno je bilo nužno za utopljavanje, a imalo je i veliku ekonomsku važnost.

- Vjerojatno su ciljano održavali broj koji je bio dobar i za kune i za ljude. - ne isključuje ideju kontrole Karbić. Tamaniti grabežljivce i dobiti vrijedno krzno, razumljiv je način života sukladan ondašnjim uvjetima, dodaje.

Teško je shvatiti, ali one su zapravo vrlo korisne, tvrdi Slijepčević.

- Kuna zlatica uklonit će određeni postotak drugih vrsta i tako održavati ravnotežu. - pojašnjava. U ekosustavu svaka vrsta na nekoj razini ima interakciju s drugom.

Kada bi ih bilo manje ili da ih nema uopće, imali bi više glodavaca. Oni bi potom pojeli opale žireve i šuma se ne bi mogla pomlađivati.

Danas europske zemlje s degradiranom prirodom ulažu golem novac i trud za njenu obnovu.

- U Nizozemskoj, primjerice, postoji samo iluzija ekosustava jer više nema prirodnih šuma, već jedino ljudskom rukom pošumljenih područja. - kazuje.

Očuvana priroda preduvjet je opstanku vrsta pa je Europska unija 1992. usvojila Direktivu o staništima. Međutim, broj vrsta nastavio se smanjivati zabrinjavajućom brzinom. Stoga je Europski parlament prošle godine usvojio rezoluciju Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.

- Kuna ne treba prostranstva kao velike zvijeri, no prilično je vrijedan bioindikator kvalitete staništa. - naglašava Slijepčević.

- Da bi opstala, mora postojati cijeli niz vrsta. Prvenstveno mnoštvo biljnih zajednica koje će proizvoditi dovoljno plodova jer se ljeti hrani i šumskim voćem. - pojašnjava.

Kuna je heraldički simbol srednjovjekovne Slavonije, ali i čitavog sjevernog dijela današnje Hrvatske. Postoji na svim poznatim slavonskim grbovima, navodi Karbić. Na banovcima, srebrnom novcu koji su slavonski banovi izdavali već početkom 13. stoljeća, nalazimo prvi njezin grafički prikaz. Radilo se o najljepšoj i najcjenjenijoj od svih hrvatskih kovanica koja je prihvaćena kao platežno sredstvo i izvan prvotno namijenjenog područja.

Postoje naznake da je simbolika kune postojala još u doba Kolomana, oko 1102. Spominje se i u srednjovjekovnim hrvatskim dokumentima. Kunom se u ispravama nazivao i osnovni porez u hrvatskim zemljama koji je sada u historiografiji uobičajeno zvati kunovina. Vrijednost kuninog krzna koristila se kao ekvivalent za definiranje vrijednosti drugih stvari. Tijekom povijesti bila je više ili manje isticana, ali cijelo je vrijeme prisutna u hrvatskoj ikonografiji. Opteretilo ju je postojanje kao valute u vrijeme NDH što je uzrokovalo negativnu konotaciju.

- Jedno vrijeme su postojali prijepori, ali više nitko razuman ni u Hrvatskoj ni u inozemstvu ta dva pojma ne povezuje. - govori Karbić.

On ne vidi ideološku konotaciju. Smatra da je naknadno ideološki obojana samo zato što se, igrom slučaja, tada koristila. Bio bi gubitak da ne ostane na kovanici eura, smatra.

Slijepčević kaže da bi bilo šteta da se izgubi svaki spomen na novac koji se prije koristio. Imamo prepoznatljivijih aduta od kune zlatice, priznaje, no ovdje priča valute ima smisla i može se lijepo uklopiti u kovanicu.

Prvi dizajn, naknadno poništen zbog plagijata, isprva mu se svidio.

- Ljudi su se smijali zašto moramo imati sliku kune iz Velike Britanije. No, ona je noćno aktivna životinja i doista je nije jednostavno fotografirati danju. - ističe Slijepčević.

Nada se da će kuna ostati na hrvatskom euru, ali bez novih konfliktnih situacija vezanih uz dizajn.

(Hina)

Mia Dimšić pobjednica je Dore 2022. s pjesmom "Guilty Pleasure"  te će predstavljati Hrvatsku na pjesmi Eurovizije u Torinu. Autori glazbe i teksta su Mia Dimšić, Vjekoslav Dimter i Damir Bačić dok je autor obrade skladbe Ante Gelo.

Hrvatski izbor za pjesmu Eurovizije je i ove godine održan u Opatiji, gdje je nastupilo 14 izvođača.

Pobjedničku pjesmu posušajte u prilogu.

dpp

Vizualni identitet projekta „Dubrovački ljetnikovci“, koji za cilj ima revitalizaciju dubrovačkih ljetnikovaca, predstavljen je danas u Gradskoj upravi. Idejno rješenje vizualnog identiteta, kao dio idejnog projekta postava u ljetnikovcu Gučetić - Lazarević, gradonačelniku Matu Frankoviću, pročelnici Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinki Raguž, pročelnici Upravnog odjela za kulturu i baštinu Julijani Antić Brautović, direktoru društva Dubrovačka baština d.o.o. Tončiju Daničiću i ravnateljici Zavoda za obnovu Dubrovnika Mihaeli Skurić predstavili su izrađivači dizajnerskog studija Rašić+Vrabec.

Budući interpretacijski centar posvećen znamenitom Dubrovčaninu, velikom hrvatskom matematičaru i znanstveniku, bit će smješten u ljetnikovcu Gučetić, podignutom u Rijeci dubrovačkoj u 16. stoljeću. Cilj smještanja Interpretacijskog centra Ruđera Boškovića u ovo zdanje jest revitalizacija ljetnikovca kao društveno-kulturnog centra Rijeke Dubrovačke koji će prvenstveno biti namijenjen građanima i lokalnoj zajednici. Ljetnikovac i interpretacijski centar istovremeno će biti dostupni i turistima te će doprinijeti diverzifikaciji i disperziji ponude.

Ovaj ljetnikovac, kao i drugi objekti ladanjske arhitekture u vlasništvu Grada Dubrovnika - Restić i Bozdari zahtijevaju potpunu rekonstrukciju i adaptaciju, za što će se tražiti sredstva iz dostupnih fondova Europske unije.

Tijekom 2022. godine za ljetnikovac Gučetić - Lazarević planirano je dovršenje glavnog i izvedbenog projekta kako bi se mogao prijaviti na financiranje putem EU fondova. Također, tijekom ove godine planirana je i izrada idejnog projekta za rekonstrukciju ljetnikovca Bozdari - Škaprlenda.

dpp

Ekipa serije „Jack Ryan” s poznatim američkim glumcem Johnom Krasinskim neumorno radi, a dio snimanja odradili su u Brijesti na poluotoku Pelješcu.

Brijesta je odabrana zbog atraktivne lokacije i morskog tunela kao specifično  mjesto snimanja četvrte sezone serije „Jack Ryan” koja prati Jacka (John Krasinski), koji kao analitičar radi za CIA-u i otkriva obrazac komunikacije među teroristima.

Morski tunel u Brijesti koji je služio kao skladište za manje ratne brodove, danas je utočište od vremenskih neprilika lokalnim školjkarima.

dpp

Dubrovčanima bi mogao biti jako zanimljiv dokumentarac o Olimpijskim igrama u Sarajevu 1984. godine. Naime u tom dokumentarnom filmu koji govori o sarajevskoj Olimpijadi na samom početku nalaze se snimke prolaska olimpijske baklje kroz Dubrovnik, vjerujemo da će se dio vas uspjeti pronaći i na videu u prilogu.

Župan Nikola Dobroslavić uputio je čestitku Petrunjeli Pavić koja je osvojila brončanu medalju na Svjetskom seniorskom kupu u Sarajevu.

"Draga Petrunjela, tvoj novi izvanredni uspjeh na Svjetskom seniorskom kupu u Sarajevu iznimno nas je obradovao.

Ovom ti prilikom, u svoje ime i u ime Dubrovačko-neretvanske županije, čestitam na pobjedama koje su te dovele na pobjedničko postoje, do bronce i tvog najvećeg uspjeha na Svjetskom seniorskom kupu.

Ujedno zahvaljujem tvojim roditeljima, trenerima i kolegama u klubu na njihovoj požrtvovnosti, stručnosti i potpori.

S veseljem iščekujemo tvoje rezultate u natjecanjima koja dolaze."

Sadržaj Dubrovačko - neretvanske župnije

U centralnom događaju manifestacije „Gusti od kobasica” jučer je na Grudi u Konavlima napravljena kobasica duga 143,17 metra, među najdužim u Hrvatskoj u zadnje vrijeme. Kobasice su radili članovi Agroturizma Konavle i posjetitelji uz stručno vodstvo dr. sc. Marija Bratulića.

Ova rekordna kobasica izrađena je po originalnoj recepturi, uz dodatak dubrovačke malvasije i začinskog mediteranskog bilja ubranog u Konavlima. Događaj je privukao brojne proizvođače, ali i ljubitelje ove mesne delicije. Nakon izrade kobasica je izmjerena, a potom pečena i degustirana.

Uz pripremu kobasice odvijala se i dodjela nagrada i diploma svim natjecateljima koji su donijeli svoje uzorke domaćih kobasica na ocjenjivanje. U konkurenciji 42 uzorka šampion „Gusti od kobasica 2022.” je Niko Đivanović.

Manifestaciju „Gusti od kobasica” organizirao je Agroturizam Konavle.

dpp

Album dubrovačke klape Kaše „Misa svetoga Vlaha“ nominiran je za diskografsku nagradu Porin u kategoriji Najbolji album klapske glazbe! Skladateljsko je djelo Vicka Dragojevića, voditelja i člana klape, koji je na njemu, stavak po stavak, radio nekoliko godina, koristeći liturgijske tekstove u šest od devet skladbi dok su “Ti si duša grada”, “Kruše sveti” i “Dah tvoj grije bijeli kamen” rađeni po stihovima Boža Vodopije.

Novo diskografsko ostvarenje objavljeno je u izdanju Geenger recordsa. Snimanje i editing odradio je Šime Lukšić, a mastering Žarko Dragojević. Za prekrasno grafičko oblikovanje bile su zadužene Nora Mojaš i Made Milićević. Izdavanje je poduprlo Hrvatsko društvo skladatelja.

„Misa svetoga Vlaha“ četvrti je album klape Kaše. Nasljednik je albuma „Tezoro“ koji je također bio nominiran za Porina i to 2020. u kategoriji Najbolji album pop-folklorne glazbe.

U 15 godina postojanja klapa Kaše je osvojila preko 50 nagrada na raznim festivalima, među kojima su i apsolutna pobjeda na Festivalu dalmatinskih klapa Omiš 2012. te na Večerima dalmatinske šansone Šibenik 2015. s „Petrunjelom“.

dpp

Znanstvenici Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku opisali su novu vrstu meduze za znanost iz roda Aurelia. Vrsta je opisana na osnovu jedne jedinke pronađene u Rovinju u ljeto 2020. tijekom njihovog boravka u Laboratoriju za evolucijsku ekologiju Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković te je pronalazak nove vrste potvrđen genetičkim metodama.

Vrsta je nazvana Aurelia pseudosolida (Garić i Batistić, 2022.), a pronađena je za vrijeme masovne pojave rebraša Mnemiopsis leidy i meduza vrste Aurelia solida. Istraživanje je objavljeno u časopisu Water, a provedeno je u sklopu projekata SpaTeGen i DiVMAd koje financira Hrvatska zaklada za znanost, čiji je nositelj Institut za more i priobalje.

Živa meduza vrste Aurelia pseudosolida u čaši, neposredno nakon pronalaska.

Prema pravilima struke, sav materijal na osnovu kojega je opisana nova vrsta se mora pohraniti u prirodoslovnim muzejima kako bi bio dostupan ostalim znanstvenicima za buduća istraživanja, tako da je meduza vrste Aurelia pseudosolida pohranjena u Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik.

Aurelia pseudosolida, a) aboralna strana, b) oralna strana

Ovo je već druga nova vrsta meduze opisana u posljednjih deset godina u Jadranu, nakon opisa vrste Mawia benovici iz 2014., koja je nazvana po dr. sc. Adamu Benoviću. Ekologija novoopisane vrste, kao i njezino porijeklo su još nepoznati. Budući da se u Jadranu sve češće bilježe nove vrste organizama kao posljedica klimatskih promjena, postoji mogućnost i da je ova novootkrivena vrsta meduze pridošlica u Jadranu.

M.Ćimić

Bez komentara :)

Gavuna i oligu, o kojima smo pisali prije tjedan dana, jedu skoro sve jadranske ribe, a mnogima su i poslastica. Osim toga, tijekom cijele godine mogu se kupiti, a u toplijem dijelu i vlastoručno relativno lako uloviti u plićaku. Zato te ribice pripadaju skupini najboljih mamca za ribolov udicom, osobito za udičarenje uz obalu i s obale, u svako doba godine i dana.

S tako svestranim mamcima teško je loviti samo određene vrste pa je njima najbolje obavljati neselektivni, svaštarski ribolov. Iz plovila se može loviti bulentinom, a s obale laganim ometcem čekanjem na dnu, „a'volo“ i pomoću plovka na pola dna.

Ma kojom tehnikom se lovilo, najbolje je to obavljati osjetljivim štapovima. Za lov s obale savitljivim, tankim i dugačkim, najbolje tzv. bolonjezom štapom. Gavuni i olige su dosta mekani mamci kojeg riba lako skida s udice pa zato štapovi moraju imati vrlo osjetljive, ali brze vrhove. Role na njima, pak, moraju imati vrlo preciznu i pouzdanu kočnicu, jer se mora loviti sa što tanjim najlonom. Kako se lovi na malim daljinama i pretežito sitnije ribe, dovoljno je koristiti male, role veličine do 3000.

I ostatak pribora mora biti lagan. Struna što tanja to bolje, ne deblja od 0,30 mm, ali ni tanja od 0,18 ili 0,14 mm gdje postoji mogućnost ulova smuduta ili ovrate. Udice, pak trebaju biti veličine do broja 12, ali i male do broja 20.

Što se tiče završnjaka, sistema, kad se lovi s obale polaganjem mamaca na dno, najbolji je najjednostavniji, onaj s udicom na privezu ispod što lakše olovnice, nikako teže od 30 grama. To znači da štap treba imati težinu bacanja do 30, najviše 50 grama. Predvez, osnovu završnjaka, najbolje je uraditi od „FC“, fluorougljične strune debljine do 0,30 mm, a priveze od 0,05 mm tanje strune. Dužina priveza treba biti oko 20 centimetra, ali ne manje od 20. Donji treba postaviti malo poviše olovnice tako da mamac drži na dnu, a drugi i, eventualno, treći tako da se udice koje nose ne dodiruju.

S obzirom da se u svaštarskom ribolovu s obale plijen uglavnom sitnije ribe, najbolje je koristiti udice širine luka 6 do 11 mm, tanke i visoke čvrstoće te elastičnosti. Iako mogu biti raznih oblika, „kristalke“ te „parangalke“ se smatraju najprikladnijim. Treba birati onu od što tanje žice i s kratkim tijelom.

Gavuni i olige se mogu mamčiti živi ili uginuli, cijeli ili u komadima. Cijeli se obično nadjevaju mali, a oni veći, za smudute i ovrate i ostale krupnije ribe, na udice širine 10 do 15 mm.

Osim kod nas najčešće rabljenim načinom, klasičnim ometcem, ovim ribicama se s obale vrlo uspješno može loviti i priborom na kome je i plovak. Taj način je učinkovitiji jer se mamac može ponuditi i poviše dna, zbog čega je vidljiviji, a pribor s plovkom je osjetljiviji pa ribe rjeđe neprimjetno skinu mamac.

Pribor s plovkom se može postaviti na već spomenuti bolonjeze, ali je dobro da on ima manju težinu bacanja (do 10 ili 15 grama) od onog kojim se lovi klasičnim ometcem. Umjesto bolonjeza, koristiti se mogu i štapovi poznatim kao „match“ i kalamoća - „direktaši“.

Kako u lovu plovkom ne dodiruje dno pa je manje izložena mogućnosti oštećenja i kidanja, može se koristiti tanja struna, tim više jer je izložena pogledu riba. Zbog tog razloga je dobro barem završnjak ili samo privez izraditi od nevidljive „FC“ strune.

Završnjak za svaštarski lov plovkom i ovim ribicama uz obalu može se izraditi na brojne načine. Najjednostavnije završnjak čini samo privez dužine pola do jedan metar s udicom na kraju. Za lov na mjestima izloženim morskoj struji, umjesto neposredno poviše spoja osnovne strune i završnjaka, uteg, olovnicu je bolje postaviti na završnjak. Najbolje oblika suze i što bliže udice, ali ne na manje od desetak centimetara od nje. Dovoljna je olovnica od 2,75 grama kako bi zajedno s udicom i mamcem težila do 3 grama, kolika je nosivost iznimno osjetljivog plovka, najprikladnijeg za ovakav ribolov. A da bi bio što osjetljiviji, plovak mora oblikom biti prilagođen struji mora - izduženo vretenast.

Želite li da vaša večera bude potpuni uspjeh koji se pamti? Tada nisu tražene samo vaše kuharske vještine, već i udobne stolice za blagovaonicu. Svi znamo koliko naporno može biti uporno klizanje po sjedalu i neugodni naslon - dovoljno neprijatno za raniji odlazak od stola i prekid prijatne atmosfere. Ostanite sa nama, i pročitajte kako izbjeći taj neželjeni scenarij.

Koje vrste blagovaonskih stolica postoje?

Ukoliko pogledate odjel sa stolicama u bilo kojoj trgovini, postaje jasno da ne postoje dvije iste blagovaonske stolice. Dizajneri i proizvođači su stvorili ugođaj sjedenja za svaki ambijent, dob i svaki ukus.

Favorit broj jedan - tapecirana stolica
Ne postoji ugodnije rješenje za blagovaonicu od tapecirane stolice. Omogućuje vam da sjedite uspravno za ručkom, tako da ništa ne može poći po zlu. Ali, nakon posljednjeg zalogaja vrijeme je da se naslonite i uživate. Ove su stolice simbioza stolice i fotelje, te im je potrebno nešto više prostora ispod stola.

Kuhinjske i barske stolice
Ako je vaša blagovaonica mala ili se nalazi u dijelu kuhinje, ove lagane stolice su idealno rješenje. Pravi savjet za to su okrugli stolovi s odgovarajućim uskim stolicama, koje se lako mogu posle upotrebe gurnuti ispod. Razmislite i o barskim stolicama (kao o lijepim stolicama za blagovaonicu koje su narasle u visinu umjesto u širinu). Odlično pristaju uz kuhinjske pultove.

Konzolne stolice
Sigurno ljuljanje u ovoj stolici je brzo postalo omiljeno kod korisnika. Konzolna stolica je veoma udobna i nikada ne djeluje glomazno. Sjedalo i noge stolice se lagano njišu pod vašom težinom, ali bez opasnosti od pada.

Pitanje ukusa: sjedala u kompletu ili kao mix?

Važno je da vaša blagovaonica savršeno odražava vaš ukus i bude mjesto gdje će se i vaši gosti osjećati kao kod kuće. Srećom, ne morate birati između stila i udobnosti. Trenutno je u trendu šareni, i vrlo ugodan za oko, miks različitih stolica oko stola. Stolice mogu biti potpuno različite, ili samo u različitim bojama. Ova fleksibilna kombinacija može biti i cjenovno povoljnija u odnosu na komplet sjedala, koja s druge strane, tvore sliku koja odiše mirnoćom i sigurnošću.

Plastika, presvlake, koža ili klasična drvena stolica?
Stolice su dostupne u svim uobičajenim materijalima za izradu namještaja. Izbor je, gotovo uvijek, stvar proračuna. Stolice od punog drveta skuplje su od jednostavnih, plastičnih. No, također, kvalitetne stolice od punog drveta su izdržljivije i dugotrajnije, te su stoga dugoročno isplativije.

Ključne riječi za udobnost stolice su: tapecirung, naslon, nasloni za ruke i anatomski oblici.

Stil po mjeri
Stolice u blagovaonici bi trebale odgovarati stilu vašeg doma i vašem ukusu. Od antiknog izgleda do modernih stolica od nehrđajućeg čelika i romantičnih shabby-chic - dostupne su u svakom dizajnu. Posebno su popularne skandinavske, sa bijelim sjedalima i naslonom, i nogama od prirodnog drveta. Seoski-retro stil je, također, impresivan.

Stolice su uvijek u fokusu dizajna, te je ponuda na tržištu zaista velika. Nadamo se da ćete pri posjeti idealno.rs pronaći odgovarajuće, najudobnije stolice za vaš dom i vaše goste.

Marketing