Dubrovnik Press Dubrovnik Press
  • Naslovna
  • Aktualno
  • esPRESSo
  • Marketing
  • Kontakt
  • Pretraživanje

Objavljena je pobjednička fotografija natječaja „20/21 na jugu”

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 12 Siječanj 2022
  • foto natječaj
  • fotografije
  • južni
  • 2021 na jugu

Fotografski natječaj „20/21 na jugu” portala Južni i Dubrovnikpress startao je 6. prosinca, a do 2. siječnja objavljeno je 367 fotografija 154 autora čime je ovaj natječaj postao i najveći takvog tipa na jugu. Kao što smo već prošli tjedan napisali morali smo nažalost ranije nego je bilo predviđeno zatvoriti prijave, jer u suprotnom u predviđenom vremenu ne bismo stigli objaviti sve fotografije. Zato se i dogodilo da su neki autori dobili mogućnost da objave koju fotografiju više, no kad smo ih već prihvatili bilo bi nekorektno da smo ih kasnije odbili. Za sljedeći natjelaj stoga ćemo mijenjati neka pravila, učiniti natjecanje još boljim, ali o tome kad dođe vrijeme. Tko zna, možda i u međuvremenu pokrenemo još koji natječaj, zato fotoaparate i mobitele u ruke...

Pređimo na rezultate, što vas vjerojatno najviše zanima. Kako o tjednim pobjednicima, a to su bili Ema Pecotić, Maja Šain, Marija Turić i Nikša Krešić, tako je i u konačnici odlučivao sveukupni broj reakcija na pojedinu sliku, odnosno svih angažmana koje je fotografija postigla, a brojalo se sve, ne samo „likeovi”, odnosno podaci koje je Facebook pribrojio u „insightse” naših stranica Južni i Dubrovnik Press.

Ema Pecotić i Maja Šain izmjenjivale su se u vodstvu, a pobjednica prvog foto natječaja „20/21 na jugu” je Maja Šain s fotografijom mora i otočića Glavat snimljenog s Korčule. Maja Šain od samog starta vodila je utrku s Emom Pecotić koja je za fotografiju uvale Istruga na samim našim stranicama imala više „likeova” i dijeljenja, ali je Maja Šain u konačnici na ostalim profilima i stranicama gdje je njena fotografija podijeljena imala više angažmana unatoč nešto manjem broju ukupnih podjela.

Čestitamo objema na uistinu velikom angažmanu i osobnom trudu koji su uložile kako bi prikupile što više reakcija. Maja Šain inače je prikupila 9.433 angažmana, čime je osvojila i nagradu od 1.000,00 kuna, a Ema Pecotić imala je 8.843 angažmana.

Na trećem mjestu sa 7.147 angažmana bila je Marija Turić s fotografijom Orebića „Razlivena tinta”.

Najuspješnijih 12 fotografija natječaja „20/21 na jugu” s brojem angažmana koje su prikupile možete vidjeti u fotogaleriji na Južnom OVDJE.

Sljedeći tjedan u rubrici „Najbolji fotografi Južnog” bit će objavljene i najbolje fotografije po uredničkom izboru.

Južni i Dubrovnikpress

Završnica glasanja natječaja "20/21 na jugu", a zna se i tjedni pobjednik

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 04 Siječanj 2022
  • foto natječaj
  • 2021 na jugu

Nikša Krešić iz Dubrovnika za fotografiju „Leteća mačka” osvojio je tjednu nagradu Južnog i Dubrovnikpressa u foto natječaju „20/21 na jugu”. Ipak to nije bila fotografija koja je imala najviše angažmana u prošlih sedam dana, a koji odlučuju o dobitniku nagrade. Naime, najviše reakcija, tj. angažmana izazvala je fotografija „Meje” Maje Šain, ali kako je Maja Šain već prije osvojila tjednu nagradu ona ovaj put pripada drugoplasiranom Krešiću.

S obzirom da je u tijeku glasanje, odnosno prikupljanje reakcija na fotografije koje će odlučiti o pobjedniku natječaja, tj. dobitniku ili dobitnici 1.000,00 kuna, a ušli smo u zadnji tjedan natječaja, ovaj put nećemo objaviti koliko su najbolje tjedne fotografije prikupile kako ne bismo utjecali na daljnji tijek natjecanja.

Na trećem mjestu je fotografija Andrijane Kocelj „Starac i more”, a na četvrtom „Blaca” Eme Pecotić.

Peto mjesto ovaj tjedan zauzela je fotografija Trpnja Jadre More, a na šestom mjestu bila je fotografija „Pogled kroz čašu” Boža Tadića.

Najuspješnije fotografije u natjecanju u zadnjih sedam dana možete vidjeti u fotogaleriji na Južnom, a glasanje za ukupni poredak u kojem nekoliko autor(ic)a vodi ravnopravnu bitku za pobjedu traje do 9. siječnja u ponoć. Ako želite pomoći nekom od autora „udrite like”, podijelite fotografiju, reagirajte bilo kako na fotografiju, sve se bilježi u insightsima naših Facebook stranica Južni i Dubrovnik Press.

Južni i Dubrovnikpress

Sretna vam Nova! U normalnim okolnostima stavili bi sliku sa Straduna, ali okolnosti nisu normalne

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 01 Siječanj 2022
  • nova godina
  • doček nove dubrovnik

U normalnim okolnostima naslovna fotografija bila bi s dočeka na Stradunu. No, okolnosti nisu normalne. Dok u Županiji i Gradu brojimo svakodnevno po nekoliko stotina novooboljelih promoviranje i sudjelovanje na dočeku Nove godine s nekoliko tisuća ljudi koliko ih se okupilo u Gradu (prema brojaču posjetitelja uključujući onih nekoliko stotina stanovnika sinoć je u Gradu bilo oko 6400 ljudi) jednostavno se kosi sa zdravim razumom, a klik više za fotogaleriju sa Straduna nam nije potreban. Nadamo se da neće biti potrebni ni dodatni respiratori u OB Dubrovnik nakon večerašnjeg dočeka.

Uglavnom, svim našim čitateljima i onima koji to nisu, i onima koji nas podržavaju i onima koji bi voljeli da nas nema, i onima koji su pametno ostali doma i onima koji su odlučili otići na Stradun, i stožerašima koji su se zadnjih dana skrili u mišju rupu umjesto da su donosili odluke u interesu zdravlja svih nas, i gradonačelniku Matu Frankoviću koji sinoć na pozornici nije izgledao najsretniji, želimo sretnu i uspješnu novu 2022. godinu, iskreno i od srca, također i nešto malo više pameti, svima nama.

A naslovna slika... Pa neka upravo Pelješki most čije se otvaranje očekuje, sada već možemo napisati – ove godine - bude nagovještaj boljega života, ne samo boljeg prometnog povezivanja i prosperiteta već i boljeg povezivanja među ljudima samim. Jedino je to dobro što se u javnom životu dogodilo na jugu u 2021. godini pa neka on bude simbol boljih godina koje nas, nadamo se, čekaju.

Redakcija Dubrovnikpress

Koliki je vijek trajanja ribolovnih struna i kako ga produžiti...

Šime Duvančić esPRESSo 07 Siječanj 2022
  • ribolov
  • struna
  • vijek trajanja strune

Struna je najosjetljiviji dio udičarskog pribora, zbog čega slabi brže od ostalog pribora pa je i češće treba mijenjati novom. Koliko često?

Kratak i precizan odgovor na to pitanje nemoguće je dati jer kao i karakteristike, trajnost strune, ovisi o njenoj vrsti, dužini i uvjetima upotrebe, održavanju, ali i skladištenju. Od najviše rabljenih, plastičnih struna najduži vijek trajanja ima „PE“ višenitka, kojoj 8 do 10 godina nakon izrade značajnije ne slabe karakteristike. Kod „FC“, fluorougljičnih taj period je oko 7, a kod najlonskih tek 3 do 5 godina.

Razlog zašto i nikad upotrebljena struna traje samo toliko je to što kemijski procesi u struni ne prestaju njenom izradom nego se nastavljaju i slabe karakteristike struna. Na brzinu slabljenja najveći utjecaj imaju temperatura, vlaga i ultravioletni (UV) dio spektra sunčeve svjetlosti. Zato strune ne treba izlagati visokim i niskim temperaturama, maloj vlažnosti i jakom svjetlu. Najčešće rabljene i najosjetljivije, najlonske strune će najduže trajati ako se čuvaju u mraku na temperaturi između 35 i 40 stupnjeva Celzijevih pri vlazi od 5 do 15 posto. Slično je i s „FC“ te „PE“ strunama.

Da bi je što duže koristili, treba kupovati što mlađu strunu. Na žalost, na pakiranjima struna nema datuma proizvodnje, a pri kupovini je teško znati koliko dugo i u kakvim je uvjetima ona skladištena. No, na to može ukazati stanje pakiranja. Ne treba kupovati strunu u izlizanom, mehanički oštećenom ili izblijedljelom pakiranju, a prednost treba dati struni spakiranoj u kartonsku kutiju, jer je ona bolje štiti od štetnog djelovanja „UV“ zraka i ekstremnih temperatura nego plastična providna. Najbolju zaštitu struna ima ako je u hermetički zatvorenoj kesici od aluminijske folije.

Vijek trajanja struna koje se koriste znatno je kraći od navedenih. Ponajprije zbog oštećenja nastalih habanjem u dodiru strune sa dnom, raslinjem i ostalim podvodnim preprekama. Najviše se ošteti prvih nekoliko desetaka centimetara strune, najbliže mamcu. To zahtjeva povremeno podrezivanje i uklanjanje oštećenih dijelova.

Habanje se može ograničiti i usporiti redovitim održavanjem strune. Nakon ribolova strunu je dobro oprati u običnoj ili vodi s malim postotkom deterdženta za suđe. Tako će se ona očistiti od prljavštine i masnoće, ali i osvježiti i navlažiti. Nakon toga će tonuti puno brže te dalje odbacivati.

Osim zbog habanja, povremeno dio strune uz mamac treba ukloniti i zbog intenzivnog korištenja ili učestalog velikog naprezanja do granice pucanja strune. Poslije svake takve situacije dobro je ukloniti dva do čak pet metara strune ispred mamca kako ona ne bi pukla u narednoj takvoj situaciji.

Iskusni ribolovci tvrde da optimalni vijek trajanja višenitne „PE“ strune iznosi 1 do 2 godine ako se ona učestalo koristi. Kada se umjereno koristi vijek joj je 2, a 3 godine kad se njom povremeno lovi. Najlonsku strunu treba mijenjati nakon 4 do 6 mjeseci ako se koristila intenzivno. Nakon godinu dana treba je mijenjati ako se umjereno ili povremeno koristila. No, to se može produžiti na dvije godine ako se struna kvalitetno održava i čuva.

Optimalni vijek trajanja fluorougljične strune je pola godine ako se ona koristi intenzivno. Tri puta duže traje kad se umjereno, a do 2 godine kada se povremeno korisit. Pravilnim održavanjem i skladištenjem to se može produžiti na tri godine.

Mnogi udičari umjesto namotavanja nove zbog uštede preokreću staru strunu što se ne preporučuje osim kad je u pitanju skupa „PE“ višenitka. Istina, kraj strune koji je bio na dnu kalema sigurno je u boljem stanju od onog uz mamac, ali je bez dvojbe i slabiji nego dok je bio nov. Osim toga, ne uštedi se puno, a preokretanje za posljedicu ima povećanje uvrtanja strune.

Fotonatječaj „20/21 na jugu”: Šest se fotografija ističe, završili smo s objavama, glasanje traje do 9. siječnja

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 03 Siječanj 2022
  • foto natječaj

S jučerašnjim danom završili smo s objavom fotografija koje su prošle selekciju za natječaj portala Južni i Dubrovnikpress „20/21 na jugu”. Glasanje, odnosno prikupljanje likova i drugih angažmana koji će odlučiti o pobjedniku/pobjednici natječaja trajat će kako je i predviđeno do 9. siječnja u ponoć. Najbolja fotografija, koja prikupi najviše reakcija, odnosno ostvari najviše angažmana na našim FB stranicama i drugim profilima i stranicama gdje je podijeljena, a prema Facebook insights podacima, bit će proglašena 11. siječnja. Pobjednik ili pobjednica četvrtog tjedna bit će poznat sutra u redovnoj rubrici „Najbolji fotografi Južnog”.

Natječaj je započeo 6. prosinca navečer, a zbog velikog broja prijava, iako je bilo predviđeno da one traju sve do jučer, fotografije smo, kako smo prethodno već obavijestili, primali do 17. prosinca. U tih desetak dana na natječaj se prijavilo oko dvije stotine autor(ic)a, a objavljene su fotografije njih 156 uz napomenu da su dvije autorice diskvalificirane zbog kupovine „likeova” te je tako u utrci za nagradu od 1.000,00 kuna ostalo 154 autora i autorica.

Nakon zatvaranja prijava javljalo se još zainteresiranih, no nažalost te prijave smo morali odbiti. Neki su se ljutili, neki nisu, uostalom jednako kao i kod selekcije, ali sve je to dio natječaja.

Objavljeno je ukupno 367 fotografija što je daleko više od onog što smo planirali, ali nastojali smo da svaka fotografija bude što više vidljiva, a da nitko od autora nije ostao zakinut za vidljivost pokazuje to da su u ravnopravnoj utrci trenutno i fotografije koje su objavljene među prvima, ali i one koje su objavljene puno kasnije. Po broju reakcija ističe se inače šest fotografija. Ipak, za dogodine, jer natječaj se nadamo organizirati i dogodine, razmišljamo o poboljšanjima u pravilima, ovo nam je ipak bilo prvi put, a vama preostaje da još do 9. siječnja svojim klikovima, odnosno „likeovima”, dijeljenjima, dakle bilo kakvom reakcijom podržite nekog od autora kojem želite pomoći u osvajanju nagrade.

Sve fotografije dostupne su na FB stranicama Južni i Dubrovnik Press. Na našim FB stranicama na desktop verziji uz sekciju Fotografije kliknite na „Pogledajte sve” te će se posložiti za uredan i brz pregled. Na mobilnim verzijama kliknite na Fotografije, a zatim na „Timeline fotografije” kako biste ih mogli pregledati sve.

Popis autora:
Blanka Đivanović
Ankica Dražeta
Katarina Prlenda
Marta Lujo
Jadra More
Irena Šimičić
Iva Prlić
Božo Tadić
Andrijana Kocelj
Nikša Krešić
Maja Krstović
Kristina Matijašević
Stanka Seper
Renata Darrer
Dario Skurić
Blaženko Radić
Marina Matković
Maja Šain
Marija Matić
Krešimir Butigan
Zoran Zoki
Đani Bulić
Oleg Tošović
Karla Sentić
Ines Karin – Kosović
Edo Isović
Gordana Dragojević
Lamia Lazarević
Zlata Tuček Bokić
Jelena Župančić
Ivan Čanić
Vinko Pančevski
Pero Grošeta
Nikolina Šanovsky
Maša Medić
Tonči Bernetić
Nebojša Simić
Katarina Mihović
Tea Tica
Andrej Lisičić
Nikša Margeta
Mila Pajić
Karla Polić
Izabela Baničević
Marijana Obrvan
Ljubica Valjalo
Martina Saulović
Asja Bernetić
Suzana Majčica
Ante Orebičić Haldek
Ozana Domijan
Marijana Carević
Sandra Pajić
Marta Dobroević
Antonia Padovan
Dražen Žuvela
Bruno Market
Marijo Begić
Paula Barbarus
Zvonimirka Žakula
Marjana Vlašić
Sindi Bebić
Davor Barbarić
Robert Medvedec
Dubravka Pegan
Helena Lešić
Marija Remić
Daniel Jelčić
Tamara Frlan
Stella Radošević
Ljiljana Ban
Đivo Matković
Nikša Šapro
Matea Bebić
Ivana Krajina – Štih
Srđan Ljumović
Made Žeravica
Danijela Bazdan
Antonio Đivoje
Marija Turić
Kristina Marlais Ujević
Sunčica Tavrić
Marija Račić
Mara Jankuleska
Suzana Medak
Mirjana Pavlaković
Miro Jovica
Tea Šimić
Mia Golias
Tihana Balarin
Ivana Grkeš
Marina Kristović
Jelena Ljubišić
Mateja Drčec
Dubravka Mikulić
Lucija Cebalo
Marijana Carević
Rafaella Vukić
Stane Pecotić
Melisa Zekić
Lucija
Ema Pecotić
Ivanka Bogoje
Denis Klepo
Vicko Daničić
Ljubica Lobrović
Tea Borovina
Tamara Babić
Ivana Padovan
Mateja Vilić
Dragica Marija Ocvirek
Gordana Cvitković
Mario Lujo
Nikolina Šikac
Davor Babić
Anita Milić
Julia Gonev
Mario Novak
Katarina Bete
Dani Matijašić
Nikolina Miloglav
Ante Petković
Vita Oreb
Daria Šimić
Karmen Žuvela
Damir Katanić
Ana Živkušić
Snježana Miljević
Smiljana Čučuković
Maroje Sardelić
Helena Ljutić
Marina CR
Jana Tadić
Ivio Bilić
Martina Perić
Ilijana Korda Jurković
Dragan Čavar
Senka Previšić
Katija Čupić
Biljana Cvjetanović
Tomislav Župančić
Denis Buljan
Dario Šimunić
Antea
Antonia Katić
Ljuva2014
Mario Didović
Barbara Krilanović
Barbara Gate
Marija Šegedin Jende
Ma Mi
Darija Prkačin
Tonči Borovina
Ilir Osmani

Južni i Dubrovnikpress

Novogodišnja čestitka župana Dobroslavića

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 31 Prosinac 2021

Župan Nikola Dobroslavić osvrnuo se na godinu za nama i uputio sugrađanima novogodišnju čestitku.
 
Poštovani sugrađani, 2021. godina bila je izazovna, ali za ovu županiju uspješna godina. Odlično smo se nosili s pandemijom, osim u procijepljenosti u čemu možemo i moramo bolje. Uspjeli smo u velikoj mjeri vratiti turizam u destinaciju. Spojena je konstrukcija Pelješkog mosta i time smo povezali Hrvatsku. Dovršili smo projekt navodnjavanja GLOG u Neretvi i završili luke: Donje čelo, Puntin i Porto Uš. Uspostavili smo cjelogodišnju hitnu helikoptersku medicinsku službu, te napokon povezali Lastovo s Dubrovnikom dnevnom brzobrodskom linijom.

U novu 2022. godinu ulazimo s optimizmom. Očekujemo dobru turističku godinu, vozit ćemo se i mi i naši turisti preko Pelješkog mosta i obilaznicom Stona. Otvorit ćemo Dnevnu bolnicu u Metkoviću, počet će gradnja Centra za gospodarenje otpadom. Dovršit ćemo četiri luke: Vela Luka, Trpanj, Drače i Račišće i započeti nove tri: Polačište, Uble i Pernu s obilaznicom Orebića. Krenut će izgradnja škole u Cavtatu.

Želim sugrađanima u 2022. godini dobro zdravlje, sklad u obitelji i uspjeh u poslovnim aktivnostima.
 
Župan Nikola Dobroslavić

Svijet sporta u 2021. godini: Po čemu ćemo pamtiti prošlu godinu?

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 05 Siječanj 2022

Godina 2021. obilježena je nekim ključnim međunarodnim sportskim događajima, uključujući mnoge odgođene događaje koji su prebačeni iz 2020. zbog pandemije. Među najzanimljivijim događajima bile su Olimpijske i Paraolimpijske igre u Tokiju, Europsko nogometno prvenstvo i dolazak Lionela Messija u Paris Saint-Germain. U nastavku ćemo se osvrnuti na neke od zapaženijih sportskih događaja godine.

„Najtužnije” Olimpijske igre dosad, ali Hrvatska na lijepih 8 medalja

Hrvatska delegacija od 59 sportašica i sportaša vratila se iz japanske prijestolnice s osam osvojenih odličja (tri zlata, tri srebra i dvije bronce), što je označilo naše druge najuspješnije Igre ikad, iako prognoze nekih kladionica, kao što je kladionica Super Sport, nisu bile optimistične zbog malog broja sportaša. I dalje se najveća „berba“ dogodila u Riju 2016. godine (deset medalja, pet zlatnih), a isti broj zlata kao u Tokiju, naši su sportaši osvojili još u Londonu 2012. i na zimskim OI u Salt Lake Cityju 2002. godine.

Prošloga su nas ljeta zlatima obradovali Matea Jelić (taekwondo), Martin i Valent Sinković (veslanje), Nikola Mektić i Mate Pavić (tenis), srebrima Marin Čilić i Ivan Dodig (tenis), Tonči Stipanović (jedrenje), Tin Srbić (gimnastika), a broncama Toni Kanaet (taekwondo) i Damir Martin (veslanje). Učinak Hrvatica i Hrvata bio je jako lijep, no nadamo se da do takvih otužnih Igara, bez publike, više nikada neće doći.

Pinturault ostvario dječački san, Zubčić u Top 5

Baš kada je 20. ožujka napunio okruglih 30 godina, Alexis Pinturault je Francuskoj donio prvu titulu u Svjetskom kupu u alpskom skijanju u više od 20 godina. Skijaš iz Savoiea osvojio je veliki Kristalni globus, koji se dodjeljuje najboljem skijašu sezone, nakon što je ostvario pobjedu na veleslalomu u Lenzerheideu u Švicarskoj. Pinturault je postao četvrti francuski skijaš koji je osvojio naslov nakon Jeana-Claudea Killyja (1967. i 1968.), Michelea Jacota (1970.) i Luca Alphanda, koji je osvojio 1997. godine. Naš Filip Zubčić u sezoni je ostvario čak šest postolja, od čega dvije veleslalomske pobjede, u Santa Caterini i Banskom, te tako stigao do petog mjesta u ukupnom poretku.

Italija osvojila europski naslov, Vatrenima častan oproštaj

Italija je uskratila Engleskoj veliki trofej koji im je izmicao otkako su osvojili Svjetsko prvenstvo 1966. godine. Igrajući pred engleskom publikom 11. srpnja, Talijani su se vratili nakon ranog primljenog pogotka i izborili naslov na jedanaesterce (3:2). Bio je to sjajan povratak Azzurra u vrh europskog nogometa, samo tri godine ranije nisu se uspjeli kvalificirati za Svjetsko prvenstvo, prvi put u 60 godina. Talijanski izbornik, Roberto Mancini, izgradio je pobjedničku i uspješnu momčad: „Bio je to sjajan način da se vratim u igru", rekao je. Hrvatska reprezentacija u skupini je igrala vrlo promjenjivo, no pobjedom nad Škotima od 3:1 na njihovom terenu, uspjeli su izboriti nokaut fazu. Tamo su u golijadi nakon 120 minuta (3:5) Modrić i društvo izgubili od Španjolaca koji će kasnije stići do polufinala.

Prijetnje bjeloruskoj atletičarki, Krystsini Tsimanouskayji

Bjeloruskoj atletičarki, Krystsina Tsimanouskaya, prijetio je prisilan povratak u Bjelorusiju 1. kolovoza nakon što je kritizirala sportske vlasti svoje zemlje tijekom Igara. U strahu da će ju poslati u zatvor ako se vrati u svoju zemlju, dobila je pomoć od Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO) i policijsku zaštitu dok je bila u zračnoj luci Haneda u Tokiju. Sprinterica je u međuvremenu pobjegla u Poljsku koja joj je odobrila humanitarnu vizu i gdje se nada da će nastaviti svoju sportsku karijeru. MOO je također objavio da je povukao akreditacije dvojici trenera bjeloruske delegacije.

Problemi s mentalnim zdravljem Simone Biles

Velika superzvijezda gimnastike na Olimpijskim igrama u Tokiju, Simone Biles, odustala je 28. srpnja iz pojedinačnog višeboja, a kasnije i iz finala preskoka, dvovisinskog razboja i partera. Ova 24-godišnja Amerikanka koja je stigla na svoje druge OI, rekla je da je oslabljena „gubitkom samopouzdanja i prostorne svijesti“. Smještena u udomiteljstvo od malih nogu, bila je pod ogromnim pritiskom kao prvakinja u gimnastici. Godine 2018., nakon godina šutnje, otkrila je i da je jedna od žrtava bivšeg liječnika američke reprezentacije, Larryja Nassara, koji je osuđen za seksualno zlostavljanje više od sto žena. Unatoč tim poteškoćama, Biles se konačno natjecala na gredi i osvojila je brončanu medalju. Na istim OI, japanska teniska prvakinja Naomi Osaka, koja je također prijavila probleme s mentalnim zdravljem tijekom Roland Garrosa, prerano je napustila turnir nakon što je eliminirana u trećem kolu.

"Kralj" stigao u Pariz

Dva dana nakon što je najavio odlazak iz Barcelone, u kojoj je proveo cijelu karijeru, Lionel Messi je 10. kolovoza potpisao dvogodišnji ugovor s Paris Saint-Germainom s opcijom za dodatnu sezonu. Ova 34-godišnja argentinska zvijezda sada se pridružila svom bivšem suigraču Neymaru u glavnom gradu Francuske. Smatran jednim od najboljih nogometaša svih vremena, „čarobnjak“ se još uvijek bori da nađe formu u svom novom klubu. Do sada je u 11 domaćih prvenstvenih utakmica postigao samo jedan gol i upisao četiri asistencije. No, djelomično zahvaljujući svom prvom uspjehu na Copa Americi ovog ljeta, osvojio je svoju sedmu Zlatnu loptu 29. studenog, pobijedivši Roberta Lewandowskog iz minhenskog Bayerna i talijansko-brazilskog Jorginha iz Chelseaja.

Noletu ipak nije pripao kalendarski Grand Slam

Novak Đoković približio se najvećem podvigu Open ere. Srbin, koji je 12. rujna poražen u finalu US Opena od Rusa Danila Medvjedeva, nije se uspio pridružiti elitnom klubu prvaka koji su u kalendarskoj godini osvojili Australian Open, Roland Garros, Wimbledon i US Open. Rod Laver bio je posljednji koji je to učinio, 1969. godine. Laver je prvi put postigao kalendarski Grand Slam 1962., nakon Amerikanca Dona Budgea 1938. godine. Sa ženske strane, igračice koje su ostvarile ovaj rijedak podvig su Steffi Graf (1988.), Margaret Court (1970.) i Maureen Connolly (1953.). Srpskom prvaku također je izmakla medalja na Igrama u Tokiju - završio je četvrti u pojedinačnoj konkurenciji i izgubio polufinale u mješovitim parovima. No, može se utješiti brojnim rekordima koje je postavio ove godine: osvojio je svoj 20. Grand Slam naslov (Wimbledon) izjednačivši se s Rafaelom Nadalom i Rogerom Federerom. Postao je i rekorder s najviše tjedana provedenih na vrhu ATP ljestvice, nadmašivši svog švicarskog suparnika i proglašen je igračem godine po sedmi put od strane Međunarodne teniske federacije.

Max šokirao Lewisa

Nakon godina neprikosnovene dominacije Lewisa Hamiltona, Nizozemac Max Verstappen (24) 12. prosinca prvi put je postao svjetski prvak Formule 1 nakon pobjede na Velikoj nagradi Abu Dhabija ispred svog britanskog suparnika zahvaljujući pretjecanju u posljednjem krugu. Bilo je to tek drugi put u povijesti sporta, nakon 1974. godine, da su dva vozača ušla u posljednju utrku sezone s jednakim brojem bodova: 369,5. Verstappen je krenuo s prednošću pole positiona. Ipak, Hamilton je bio taj koji je najbolje startao i poveo u prvom zavoju. No, šest krugova do kraja, nesreća Nicholasa Latifija u Williamsu promijenila je situaciju - sve dok bolid kanadskog vozača nije bio maknut sa staze i dok ostaci nisu počišćeni, utrka je morala biti prekinuta. To je omogućilo Verstappenu da stavi nove gume i sustigne Hamiltonov Mercedes prije nego što je konačno pobijedio u posljednjem krugu. Tako je Nizozemac stigao do prvog naslova u karijeri, što je malo tko mogao predvidjeti prije početka sezone, a najmanje kladionice u Hrvatskoj. Bit će zanimljivo ako Hamilton odluči ostati u F1. Svašta nas očekuje i u 2022. godini…

Marketing

FOTO / Umjesto na Stradunu novogodišnji koncert DSO -a održan u Rixosu

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 02 Siječanj 2022
  • dso
  • novogodišnji koncert
  • rixos

Novogodišnji koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra održan je sinoć u hotelu Rixos Premium. Uz DSO pod ravnanjem maestra Tarduea, šefa dirigenta, nastupile su solistice Tanja Ruždjak, Lucija Pećar Končić i Maja Grgić.

Ovaj koncert inače se tradicionalno održava na Novu godinu ispred crkve svetoga Vlaha, ali ovaj put premješten je u Rixos. Iz orkestra nisu naveli razloge, jesu li to epidemiološki, što ne bi baš imalo logiku, ili neki drugi, a kako se neslužbeno može čuti iz orkestra su zaključili kako im je postavljena pozornica na Stradunu bila – mala.

dm

Opširnije: FOTO / Umjesto na Stradunu novogodišnji koncert DSO -a održan u Rixosu

VIDEO / Novogodišnja čestitka gradonačelnika Mata Frankovića

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 31 Prosinac 2021

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uputio je sugrađanima video čestitku za Novu godinu 2022.

U akciji „Dodaj u košaricu” prikupljeno 4864 namirnica za korisnike Caritasa Dubrovačke biskupije

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 05 Siječanj 2022
  • caritas
  • dodaj u košaricu

U tradicionalnoj akciji Caritasa Dubrovačke biskupije „Dodaj u košaricu”, koju u adventsko i korizmeno vrijeme organizira u suradnji s trgovačkim lancima i trgovinama na području grada Dubrovnika, Župe dubrovačke, Konavala i otoka Mljeta, a ove godine ponovno i otoka Korčule, u adventskom razdoblju 2021. prikupljeno je 4864 različite prehrambene namirnice i higijenske potrepštine.

Akcijom „Dodaj u košaricu” pomaže se pojedincima i obiteljima sa šireg dubrovačkog područja koji su korisnici Caritasa Dubrovačke biskupije. Sve prikupljene namirnice i potrepštine dodaju se paketima pomoći koje korisnici biskupijskog Caritasa preuzimaju svaki mjesec, a kojih je oko 1000.

Akcija se provodi na način da djelatnici i volonteri Caritasa na početku adventskog i korizmenog vremena, u dogovoru s trgovačkim lancima, postave plakate s objašnjenjem navedene akcije na posebne košarice pri izlasku iz trgovina. Sugrađani prilikom kupovine u vlastite košarice dodaju nešto od predloženih potrepština i nakon što sve plate na blagajni, odlažu na istaknuto mjesto. Za vrijeme akcije ovog adventa, putem svakodnevnih objava na društvenim mrežama Caritasa, građanima su se davali prijedlozi i poticaji što baš taj dan mogu „dodati u košarice”.

„Sugrađani uvijek pokažu veliko srce i u košaricu uz osnovne namirnice dodaju i slatke paketiće za djecu, kavu za one malo starije, a nađe se i ponešto potrebno za izradu kolača u blagdansko razdoblje”, ističu iz Caritasa i zahvaljuju svim sugrađanima, ali i trgovinama, što su još jednom, uz niz drugih akcija u mjesecu darivanja mislili na potrebite iz Caritasove evidencije.

U adventskoj akciji ove godine sudjelovali su: Konzum, Pemo, Pevex, Studenac, Tommy, Velpro te trgovine „DB Kantun” i „Mokošica”. Novost je da se akciji ove godine priključio trgovački lanac u Veloj Luci, gdje je sve prikupljeno išlo za potrebe župnog Caritasa.

dpp

Prvi je svijet u rodilištu OB Dubrovnik ove godine ugledao mali Konavljanin

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 01 Siječanj 2022
  • prva beba

Prva beba ove godine u rodilištu Opće bolnice Dubrovnik rođena je jutros u 6:10 sati. Novorođenom dječaku i njegovoj majci Ivani Kapetanić iz Konavala prigodni poklon kojeg je pripremio Grad Dubrovnik uručio je ravnatelj dubrovačke bolnice Marijo Bekić i medicinsko osoblje.
 
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uputio je čestitke i lijepe želje obitelji Kapetanić uz želje za sretnu, zdravu i mirnu novu 2022. godinu.

prvabeba2022

dpp

FOTO / Župan Dobroslavić i gradonačelnik Franković obišli dežurne službe

Dubrovnikpress.hr esPRESSo 31 Prosinac 2021
  • nova godina
  • dežurne službe

Župan Nikola Dobroslavić sa suradnicima i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković sa suradnicima obišli su žurne službe u Dubrovniku. U znak zahvale za sve napore u borbi protiv pandemije, ali i sve druge interventne situacije kroz proteklu godinu, župan Dobroslavić i gradonačelnik Franković obišli su HRT centar Dubrovnik, Zavod za hitnu medicinu, Opću bolnicu Dubrovnik, prostore HGSS-a, Centra 112, Plovputa, Crvenog križa, Lučke kapetanije, Policijsku upravu Dubrovačko-neretvansku, Postaju prometne policije Dubrovnik kao i Javnu vatrogasnu postrojbu “Dubrovački vatrogasci”, gdje su zatekli i mlade kolendare.

Poštivajući epidemiološke mjere župan i gradonačelnik pozdravili su čelnike i dežurne osobe ispred prostorija žurnih službi.

- Svake godine obilazimo službe koji rade svoj posao i na usluzi su građanima kako bi proslava novogodišnje večeri protekla u najboljem redu. To je čin zahvale i priznanja, ali i podsjećanje da postoje oni koji rade dok se drugi opuštaju. Činjenica je da ni ove godine neće biti velikog opuštanja, pa i ovom prigodom apeliramo na sve da se pridržavaju mjera Stožera. Svi se nadamo da će i u nastavku ove večeri sve proteći bez poteškoća. - rekao je župan Dobroslavić.

dpp

Opširnije: FOTO / Župan Dobroslavić i gradonačelnik Franković obišli dežurne službe

Stranica 279 od 539

  • 274
  • 275
  • 276
  • 277
  • 278
  • 279
  • 280
  • 281
  • 282
  • 283
© 2026 Verbum publicum d.o.o. DubrovnikPress.hr Sva prava zadržana

Powered by DromedarIT.NeT

  • Impressum
  • Uvjeti korištenja
  • Naslovna
  • Aktualno
  • esPRESSo
  • Marketing
  • Kontakt
  • Pretraživanje

Kolačići (cookies)
Ova web stranica koristi kolačiće. Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcije i uvijek su aktivni. Analitički kolačići pomažu nam razumjeti kako koristite stranicu, a marketinški omogućuju prikazivanje relevantnog sadržaja.