Zamjenik župana Joško Cebalo danas je na Korčuli, povodom božićnih i novogodišnjih blagdana, posjetio Dom za starije i teško bolesne odrasle osobe “Majka Marija Petković” Blato, Dom za odrasle osobe Blato, Dom za starije osobe Korčula te Dom za starije osobe Vela Luka.

Tradicionalni obilazak u blagdansko vrijeme i ove je godine upriličen u skladu s trenutačnom epidemiološkom situacijom.

- Izostalo je naše tradicionalno druženje s korisnicima, no ovo su trenuci kada je najbitnije odgovorno ponašanje, ali i prigoda za zahvaliti svim zdravstvenim djelatnicima i zaposlenicima domova za starije osobe na doprinosu u borbi protiv pandemije. – istaknuo je zamjenik Cebalo u kratkom susretu s ravnateljima domova kojima je uručio donacije Županije i prigodne poklone.

dpp

Zamjenik župana Joško Cebalo i pročelnica Upravnog odjela za poslove Župana i Županijske skupštine Žaklina Marević danas su, povodom božićnih i novogodišnjih blagdana, posjetili Dom za starije i nemoćne osobe „Domus Christi“ u Dubrovniku, Dom za starije i nemoćne osobe „Konavle“ na Grudi, Centar za rehabilitaciju “Josipovac” u Mandaljeni, Dječji dom „Maslina“ i Dom za starije osobe „Dubrovnik“.

Današnji obilazak tradicionalan je u blagdansko vrijeme, no zbog trenutačne epidemiološke situacije i ove je godine izostalo druženje s korisnicima. U kratkom susretu s čelnim osobama domova, a u Župi dubrovačkoj i u pratnji načelnika općine Silvija Nardellija, zamjenik župana Joško Cebalo i pročelnica Žaklina Marević uručili su predstavnicima domova donacije Županije i prigodne poklone za sve korisnike.

Dubrovačko - neretvanska županija ove je godine domovima povodom blagdana donirala 120 tisuća kuna.

dpp

Slabo držanje na udici mana je brojnih mamaca, a udičari koji love dalekim bacanjem imaju problema i sa spadanjem mamaca koji se inače dobro drže na udici. Od više načina rješavanja tog problema, najučinkovitiji je vezivanje mamaca. Njime se rješava još jedan problem - zaštita mamaca namijenjenih krupnim od napada sitnih riba. Za vezivanje mamaca se koriste brojna pomagala od kojih je najuniverzalnija nit, u cijelom svijetu poznata pod engleskim imenom „Bait elastic“ i još više pod talijanskim „Filo elastico“.

Ribolovci ovu nit nazivaju i silikonski konac iako se izrađuje od poliuretana (PU ). Tu plastiku krasi velika otpornost na trganje i abraziju, visoka zatezna čvrstoća i sposobnost vraćanja u prvobitni oblik - može se rastegnuti više od 500 posto i nakon toga vratiti na početnu dužinu! Zbog svega toga vrlo tanka strunu od „PU“ plastike je idealna za učvršćivanje mamaca. Nju je dovoljno rastegnuti i obmotati oko mamca, bez ikakvog vezivanja, da bi ga bez jakog stiskanja čvrsto držala.

Elastična nit se proizvodi u promjerima od 0,1 i 0,2 te 0,4 mm, rjeđe 0,15 i 0,25 ili 0,3. Pakiraju su na kaleme od 50, 100, 200 i najrjeđe 250 m. Najbolje je uzimati pakirane u kutijice, koje ne samo što štite filo od nekontroliranog odmotavanja, prljanja i oštećenja, nego se i mogu nositi obješeni oko vrata pa tako uvijek biti pri ruci. Nekad su se proizvodile samo transparentne, neobojene elastične niti. Danas ih ima i u bojama, najčešće crvenoj i bijeloj, da se ne razlikuju od mamca, ali to je zapravo trgovački trik jer se providne ionako slabo vide. Za razliku od njih, za noćni ribolov je dobro koristiti fluoroscentne niti koje se odnedavno proizvode. Nakon što ih se izlaganjem svjetlu „napuni“ one svijetle bioluminiscentnim, zelenim svjetlom koje emitiraju mnogi morski organizmi kojima se hrane ribe.

Elastične niti nude mnoge tvrtke. Testiranja su pokazala da im je kvaliteta ujednačena pa je najbolje kupovati najjeftinije. Izbjegavati treba one na čijem pakiranju nema oznake debljine. Da bi ribolovcima olakšale razlikovanje, neke tvrtke za svaku debljinu imaju kalem druge boje.

Danas je elastična nit obvezni dio opreme ribolovaca natjecatelja, a sve je više koriste i ostali udičari. Najtanju za vezivanje sitnih mamaca poput osjetljivih crva, srednje debelu za nadijevanje srednje mekanih i osjetljivih mamaca poput mesa prstavca, mušule i sličnih školjki, a najdeblje za filete i cijele ribice, poput sarđele, cipola…

S koliko će se navoja osigurati mamac ovisi o debljini strune, vrsti mamca i načinu, odnosno jačini trzaja pri odbačaju mamca. Ako je debljina usklađena sa žilavošću mamca, obično je dovoljno 8 do 10 navoja.

Osim natjecatelja, koji vezuju sve mamce kako bi ih mogli što dalje odbaciti i zaštititi od napada riba kraćih od minimalne lovne dužine, elastičnu nit osobito rado koriste ribolovci koji love živim mamcima. Vezivanje omogućava da se živi mamci postave na udicu bez probadanja, zbog čega mamci daleko duže ostaju živi i živahni pa time i zanimljiviji ribama. Pomoću elastične niti mogu se mamčiti žive ribice, rakovi i crvi. Kad su u pitanju ribice, vezivanje umjesto probadanja je osobito preporučljivo pri lovu iglicom, jer je ta riba veoma nježna. Kod montaže na dvije udice, moguće je i kombinacija vezivanja i probadanja. Prva, nosiva udica se probode kroz vrh usnica, a druga zaveže za tijelo.

Tvrd i izdržljiv, komad živog velikog morskog crva se ne mora mamčiti vezivanjem. No, ako se mamči njegov veliki komad navlačenjem i na strunu poviše udice, više nego dobro je obmotati ga elastičnom niti. Takav postupak je, pak, neophodan kad se mamči muljaš i drugi mekani crvi. Tako je za lov krupnijih riba čekanjem na dnu ili poviše njega plovkom najbolje rabiti snop od nekoliko crva, ali i kišnih glista, prislonjenih uz udicu i omotanih elastičnom niti. Ovakva se montaža pokazala ubitačnom u lovu krupne plemenite ribe poput orade, brancina, zubaca, itd.

Nadijevanje vezivanjem pomoću elastične niti odlično je rješenje i kad su u pitanju žilaviji mamci. Primjerice fileti ili oguljeni krakovi hobotnica i ostalih glavonožaca koji oponašaju crve postavljene ne samo na udicu nego i znatno poviše nje. I cijele sitne muzgavce, sipe te olignje, također vrlo žilave mamce, dobro je na pribor učvrstiti elastičnim koncem.

Našim udičarima na moru plovak je čest i važan dio opreme. U ovo doba godine najčešće ga postavljaju na pribore za lov s obale smuduta i cipola u lukama pa i lignji i sipa. U njihovom lovu, osim da bi mamac držao poviše dna, plovak ima i zadatak signaliziranja napada na mamac. Da bi to čim bolje obavio, osim što osjetljiviji mora biti i što uočljiviji.

U noćnom ribolovu dovoljno uočljiv je samo svjetleći, dok mu pri dnevnoj svjetlosti osim o veličini i obliku uočljivost ovisi i o boji. Naime, sve se boje ne vide podjednako dobro pod istim svjetlosnim uvjetima. Zato je nužno znati kako ovisno o tim uvjetima odabrati boju gornjeg, ribolovcu vidljivog dijela plovka da bi on bio najuočljiviji.

Osnovno pravilo pri odabiru boje plovka jest da ona mora biti kontrastna okolini. To znači da ukoliko je more tamno, odnosno ako pod djelovanjem svjetla površina tako izgleda, ribolovcu vidljivi dio plovka mora biti što svjetliji. Kad je skoro crna najuočljiviji je plovak s fluorescentno žutim vrhom, a dovoljno vidljiv bijeli, svijetlo žuti i svijetlo crveni.

Boja gornjeg dijela plovka ovisi i o položaju sunca ili kojeg drugog izvora svjetlosti u odnosu na ribolovca. Tako, kad se Sunce nalazi iza leđa ribolovca daleko najbolji izbor je plovak fluorescentno narančaste ili crvene boje nadvodnog dijela. Kada je Sunce ispred ribolovca, a posebno ako stvara odbljesak od površine, onda je najbolji plovak s crno obojenim gornjim dijelom.

Temeljem svega navedenog, svaki „plovkaroš“ bi trebao imati po nekoliko plovaka istog oblika, nosivosti i raznih boja, što je dosta skupo. Puno jeftinije je imati plovke s višebojnim gornjim dijelovima, jer će se barem jedna od boja na njima vidjeti u svakom slučaju. Najbolji su oni kod kojih je između svih boja bijeli prsten, što znatno poboljšava uočljivost plovka, bez obzira na njegove boje, osobito u slabijim svjetlosnim uvjetima.

Umjesto upotrebe višebojnih, osobito kod malih plovaka, bolje rješenje je bojenje gornjeg dijela plovka prema trenutačnim potrebama. U bolje snabdjevenim specijaliziranim prodavaonicama nude se posebne boje za tu namjenu. One se brzo suše, a mogu se ukloniti i noktom. U nedostatku tih specijalnih boja mogu poslužiti i vodootporni flomasteri. Njima se plovak može lako obojiti nakon što se prethodno premaže bijelim korektorom.

Sve više proizvođača nudi i plovke s izmjenjivom „antenom“, gornjim dijelom s kojima je problem vidljivosti plovka vrlo lako rješiv.

Na kraju, dobro je znati da je važna i boja dijela plovka koji je pod površinom. On, suprotno nadvodnom mora biti što neprimjetniji kako ne bi ribu upozoravao na opasnost. Kad je nebo tamno takva treba biti i boja podvodnog dijela plovka, i obrnuto.

Otprilike pola stanovništva Republike Hrvatske u životu barem nekoliko puta zaigra igre na sreću, a više od pola milijuna naših sugrađana redovito na njima iskušava svoje znanje i pronicljivost. Zašto su nam toliko privlačne?

Prošlo je više od pet tisuća godina otkad su se prvi put pojavile igre na sreću. Bile su prisutne još u starom Egiptu, Kini i Rimu, a popularnost im je preko Srednjeg vijeka i renesanse samo rasla, da bi u moderno vrijeme došlo do njihove potpune eksplozije.

Bilo da se radi o bacanju kocke, kartaškim igrama ili predviđanju loto brojeva, igre na sreću oduvijek su bile popularne diljem svijeta, a kada su se pojavile casino igre u 19. stoljeću, ušli smo u neko sasvim novo doba. Zavladale su kockarnice, koje su osim prilike za zaradu nudile i blještavilo, nešto potpuno suprotno sumornoj realnosti života većine onih koji su ih posjećivali.

Do danas se još puno toga promijenilo, a trenutno je najnoviji hit online kasino. No, privlačnost igara na sreću ostala je zapravo sasvim ista i možemo reći da ljudski rod jednostavno ne može bez njih. Evo nekoliko razloga zašto ih i bogati i siromašni obožavaju igrati, u prosperitetnim, ali i kriznim godinama...

Zabava i uzbuđenje

Bilo da ste rođeni pod sretnom zvijezdom ili vjerujete da vaše poznavanje matematike i statistike povećava izglede za dobitkom, igre na sreću donose napetost i uzbuđenje, jer nikad ne znate kakav će biti njihov krajnji ishod.

Nema sumnje, zabavno je uključiti se u neku igru, u kojoj sreća i vještina odlučuju tko će biti pobjednik, a tko gubitnik. A ako je ulog pravi novac, svatko će pokušati izvući ono najbolje iz sebe, kako bi takva avantura imala pozitivan ishod.

U igrama na sreću uvijek se radi o predviđanju budućnosti, a onaj tko je u tome uspješan osjeća se posebno, kao da ima nadnaravne moći. To je emocija koju većina nikad ne osjeti za vrijeme svog radnog dana i baš zato želi kroz loto, casino i sportsko klađenje pokazati da ima nešto u sebi što je više od samog prosjeka, dar koji može donijeti dodatnu zaradu, ako se sve savršeno posloži...

Glad za pobjeđivanjem

Igre na sreću također nam mogu dati prijeko potreban pobjednički osjećaj, koji se s godinama negdje izgubi, kroz životnu kolotečinu koja može biti itekako dosadna.

Čak i ako ste izuzetno uspješni u svom poslu, izgubi se čarolija kroz uvijek iste radne zadatke i čovjeku je potrebno neko sasvim drukčije natjecanje, u kojem će se ponovo osjećati živo i potpuno motivirano.

Ta glad za pobjeđivanjem, kao i osjećaj zadovoljstva koji dolazi s pozitivnim ishodom, ono je što privlači svakodnevno stotine tisuća igrača u Hrvatskoj, željnih svoje znanje, vještinu, pronicljivost i sreću pretvoriti u dobitak na koji se mogu ponositi...

Nada u veliki dobitak

Naravno, želja u trenutku promijeniti vlastiti život snažan je motiv zbog kojeg mnogi ispunjavaju listiće lota, ali i igraju danas izuzetno popularne jackpot casino igre, na kojima se također dijele milijunski iznosi.

Probuditi se jednog dana s milijunima na bankovnom računu nešto je o čemu sanja većina stanovništva na ovom planetu, jer takav iznos donosi mir i sigurnost, čak i ako niste osoba koja užitak pronalazi u posjedovanju materijalnih stvari.

Zato će igre na sreću uvijek biti i svojevrsna nada u bolje sutra, vjera da je moguća budućnost u kojoj nema napornog rada za prosječnu plaću, ogromnih rata za kredit i kupovanja svega isključivo na akciji...

Privlačnost darova

Za kraj, tu su i darovi koje vam daju priređivači igara na sreću. Fizičke kockarnice danas su u drugom planu, a dominira online casino, kao i sportske kladionice koje također možete igrati na Internetu.

Da bi vas privukli, nude vam primamljive nagrade za registraciju, ali i za vjernost. Pa vam tako Favbet casino već pri registraciji daje čak 250 besplatnih vrtnji, a različite vrijedne nagrade možete dobiti i kasnije, kroz redovite promocije i program vjernosti. Isto vrijedi i za druga hrvatska online casina, u kojima vas čekaju primamljivi bonusi dobrodošlice, raznolik izbor igara i velike jackpot nagrade.

Takva briga o korisnicima olakšava igračima postizanje pozitivnih rezultata, jer najlakše je doći do dobitka ako ulažete darovana sredstva. A samim time raste i broj zaljubljenika u igre na sreću u Hrvatskoj, koji u ovom tipu natjecanja traže zabavu, uzbuđenje i pobjednički osjećaj, a sve će to i dobiti, pod uvjetom da uvijek imaju potpunu kontrolu nad svojim ulaganjem i znaju stati kad su u dobitnoj situaciji...

Marketing

Kolendari folklornog ansambla Linđo i Gradske glazbe Dubrovnik, zajedno s građanima, danas su pred Gradskom vijećnicom u podne izveli tradicionalnu dubrovačku kolendu.

Uoči božićnih blagdana gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković prigodnim se riječima obratio sugrađanima:

"Poštovane gospođe i gospari, dragi sugrađani, nazdravlje vam došao Badnji dan! Pred osvit drugog Božića kojeg dočekujemo u novim uvjetima sjetimo se da smo zajedno u iščekivanju Kristova rođenja. U tom sretnom činu iščitajmo nadu u bolju sutrašnjicu. I ovog Božića podijelimo toplinu i dobrotu s našim najbližima.

Osvrnimo se i na potrebite. Puno je među nama onih koji su usamljeni, bolesni, preplašeni. Možda to i ne pokazuju, a pate. Poklonimo im pažnju, ponudimo im pomoć. Neka se ne osjete zaboravljenima i napuštenima.

Dopustimo si veselje, ali nagradimo i jedni druge odgovornim ponašanjem. Očuvajmo zdravlje unutar svojih obitelji, a za sve drugo će biti vremena.

I ova pandemija će stati i vratit ćemo se našim dragim običajima i vjernim tradicijama.

Duh ovog blagdana ionako nije u pojavnostima, on se krije u nama. Zato vama i vašim obiteljima od srca želim čestit i blagoslovljen Božić uz želju da ga provedete u zajedništvu i u toplini svojih domova uz, kako kaže kolenda - zdravlje i veselje i duhovno spasenje!

Jer drugačije jest, ali opet je isto. Od davnina, kroz stoljeća. I bit će opet tako sutra. Nigdje kao u gradu kolendara. Nazdravlje vam!"

dpp

U sklopu tradicionalne manifestacije Moto mrazovi ukupno 99 „bikera” danas je došlo na Stradun. Manifestacija je i ove godine bila humanitarnog karaktera te je za pomoć našoj sugrađanki Doris Bender prikupljeno 7560 kuna.

Dio ovogodišnjih Moto mrazova, uz slobodne bikere, bili su Moto klub Libertas riders, Moto klub Dvije rote, Moto klub Unbelievable riders, Moto klub Prikaze, Moto klub Nomadi, Vespa klub Dubrovnik te BMW klub Dalmacija.

MK Libertas riders zahvaljuje svima koji su ponovno bili dio ove manifestacije, onima koji su se u nju uključili te posebno svima koji su odlučili donirati dio sredstava u humanitarne svrhe. I ovogodišnji Moto mrazovi realizirani su u sklopu Dubrovačkog zimskog festivala uz potporu Grada Dubrovnika i Turističke zajednice grada Dubrovnika.

dpp

Marija Turić dobitnica je nagrade trećeg tjedna foto natječaja „20/21 na jugu” portala Južni i Dubrovnikpress. Njena fotografija Orebića „Razlivena tinta” prikupila je najviše reakcija, točnije angažmana na Facebook stranicama Južni i Dubrovnik Press i ostalim profilima i stranicama gdje je podijeljena. Pobjednička fotografija tjedna imala je 2.063 angažmana korisnika Facebooka.

Na drugom mjestu je fotografija Andrijane Kocelj „Kamen mali, Ludo more” s 1.381 reakcijom.

Autorice ostalih fotografija koje su ušle među šest najuspješnijih ovaj tjedan su na trećem mjestu Jadra More, četvrtom Marta Dobroević, petom Danijela Bazdan i na šestom mjestu ponovo Andrijana Kocelj.

Šest najuspješnijih fotografija po reakcijama, tj. broju angažmana korisnika FB -a trećeg tjedna natječaja „20/21 na jugu” možete vidjeti u fotogaleriji Južnog OVDJE.

Južni i Dubrovnikpress

Sretan rođendan Božiću, poželjelo je jednoglasno preko stotinu dubrovačke djece okupljene u četvrtak, 23. prosinca u katedrali Gospe Velike na istoimenom programu kojim su željeli malom Isusu pjesmom čestitati rođendan.

Djeca su stigla u pratnji roditelja ili voditelja glazbenih programa iz cijelog Dubrovnika, ali i iz drugih dijelova biskupije. Kišno vrijeme omelo ih je da svoje tri božićne pjesme otpjevaju na skalinima ispred katedrale okrenuti licem prema jaslicama na trgu, kako je to bilo zamišljeno, pa su kao alternativno mjesto odabrali katedralu.

Zajedno su otpjevali tri pjesme: Radujte se narodi, Djetešce nam se rodilo i Svim na zemlji. A da bi što bolje zvučali potrudila se prof. Marija Brčić koja je ravnala njihovim nastupom, a na klaviru ih je pratila prof. Luce Ćatić.

U ime organizatora svima je na kraju na dolasku zahvalila Željana Lučić te uputila djecu da nakon pjesama pođu do jaslica koje uprizoruju mjesto Isusovog rođenja.

Program „Sretan rođendan, Božiću“ organiziralo je Vijeće za katehizaciju i novu evangelizaciju Dubrovačke biskupije.

Angelina Tadić/Dubrovačka biskupija

Dubrovački simfonijski orkestar će i ovaj put uveličati prvi dan nove godine svečanim koncertom na kojem će nastupati poznati mladi glazbenici i članovi Orkestra, ali ne na Stradunu. Koncert će se održati u 19 sati u hotelu Rixos, a uz Dubrovački simfonijski orkestar koji predvodi maestro Marc Tardue, šef dirigent DSO-a, nastupit će glazbenice Maja Grgić, Lucija Pećar Končić i sopranistica Tanja Ruždjak.

Izvest će zanimljiv i raznolik glazbeni program u kojima će uživati sve generacije i koji će sigurno začiniti ulazak u 2022.

Broj ulaznica je ograničen, stoga je svoj dolazak potrebno najaviti na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili na broj 091 613 7314. Ulaznice će se preuzimati na ulasku u hotel. Za sudjelovanje na koncertu potrebna je COVID potvrda.

dpp

U ovo blagadansko vrijeme članovi Udruge specijalne jedinice policije Grof nisu zaboravili one koji su branili hrvatsku domovinu, a danas se nalaze u teškoj materijalnoj situaciji. Osim što su im osobno dostavili pakete s namirnicama, kroz razgovor i druženje dali su im do znanja da nisu sami i zaboravljeni

Naime, Udruga specijalne jedinice policije Grof  aplicirala je na javni poziv Ministarstva hrvatskih branitelja za financiranje aktivnosti psihološkog i socijalnog osnaživanja te podizanja kvalitete življenja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te stradalnika iz Domovinskog rata u cilju ublažavanja posljedica rata te povećanja socijalne uključenosti.

Od dobivenih sredstava, Udruga je financirala 30 paketa koji su se sastojali od nekvarljivih prehrambenih proizvoda i higijenskih potrepština, koje su potom policijski službenici Interventne jedinice policije Policijske uprave dubrovačko - neretvanske, ujedno i članovi same Udruge,  pojedinačno, tijekom ovog tjedna, prevezli i darovali hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima.

Ovim malim činom Udruga specijalne jedinice policije Grof i Policijska uprava dubrovačko-neretvanska pokazali su kako misle na potrebite hrvatske branitelje i njihove obitelji i rade za njihovo dobro i bolje sutra.

dpp

Osim što su pohodili Županiju dubrovačko – neretvansku mali kolendari u pratnji mentorica Sanje Dražić i Paole Dražić Zekić danas su otpjevali kolendu u gradskoj vijećnici. Dočekali su ih gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, zamjenica Jelka Tepšić, predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica i njihovi suradnici koji su imali priliku poslušati glazbene izvedbe i primiti čestitke za Božić od najmlađih sugrađana.
 
Malim kolendarima i njihovim mentoricama gradonačelnik Franković zahvalio je što su izdvojili svoje vrijeme kako bi posjetili gradsku upravu i unijeli pritom dašak vesele atmosfere uoči sutrašnjeg Badnjeg dana. Poželio je gradonačelnik mališanima i njihovim obiteljima obilje zdravlja i sreće u nadolazećoj godini.
 
Na samom kraju prijema predstavnici Grada Dubrovnika pohvalili su mentorice i kolendare na izvrsnim izvedbama poželjevši im sretne i ugodne blagdane, dok im je gradonačelnik Franković uručio poklone i slatkiše.

dpp