U Lazaretima je otvorena prva samostalna izložba dubrovačkog fotoreportera Zvonimira Pandže. Na izložbi su predstavljene fotografije s Festa svetoga Vlaha koje je Pandža pratio kao fotoreporter, a pojedine od njih objavljene su i u okviru monografije DuLista „Svi Vlahovi ljudi”, koja uključuje deset posljednjih Festa svetoga Vlaha, ne uključujući ovu 1050. u tijeku.

Izložba naziva 10/1050 može se vidjeti do kraja veljače radnim danom od 9 do 15 sati u Lazaretima, subotom od 9 do 12:30. Za vrijeme boravka u Lazaretima obavezno je nošenje maske, a ulaz je slobodan.

- Rad Zvonimira Pandže pratim već desetljećima. Iznimno mi je zadovoljstvo da su njegove fantastične fotografije dobile priliku pokazati se u velikom formatu dubrovačkoj javnosti. Bilo je teško u moru kvalitetnih fotografija i zanimljivih trenutaka odabrati nešto što će reprezentirati sve momente Feste što je nešto što smo ovim postavom nastojali postići. Žao mi je što izložba nije barem tri puta veća i nadam se da ćemo u godinama koje su pred nama imati još prilike dodatno predstaviti Zvonin rad. - rekla je Zrinka Lucianović ispred realizatora izložbe Dubrovačke baštine.

Zvonimir Pandža rođen je 11. rujna 1971. u Splitu. Fotografijom se počeo baviti 1993. kao fotoreporter Slobodne Dalmacije u dubrovačkom dopisništvu, a kasnije je također radio za Večernji list te Dubrovački list i na koncu za DuList u kojem djeluje i danas. Dosad je izlagao na nekoliko skupnih izložbi predstavljajući se svojim radovima iz Domovinskog rata iz vremena kada je počinjao kao fotoreporter Slobodne Dalmacije.

dpp

Kvaliteta ribolovnih štapova ovisi o mnogočemu, ponajprije o konstrukciji, a konstrukcijski su najkvalitetniji jednodijelni. Međutim, zbog više razloga, ponajprije prikladne transportne dužine, dugački štapovi se izrađuju kao višedijelni. Njihova kvaliteta najviše ovisi o konstrukciji spojeva, posebno „štek“, štapova napravljenih od međusobno neovisnih dijelova koji se prije upotrebe spajaju u cjelinu uvlačenjem ili navlačenjem gornjih u donje dijelove.

Postoje četiri načina takvog spajanja, od kojih svaki ima prednosti i mane, a koje je dobro znati kako bi se odabrao najprikladniji štap za određeni način ribanja.

Najstariji tip spojeva je uvlačenje. Kod njega se gornji nastavak uvlači u donji (crtež br.1). Dijelovi štapa koji se spajaju imaju paralelne rubove. Moraju se precizno izrađivati kako se štap ne bi klimao zbog labavog spoja te zbog toga bio neupotrebljiv. Zbog habanja tijekom upotrebe takav spoj s vremenom ipak postaje klimav, a štap neupotrebljiv jer je spoj teško popraviti. Pokazalo se da je takav spoj dobar samo za štapove veće težine bacanja, preko 100 grama. Zašto? Takav štap ima debele stijenke, ali je ukupna masa gornjeg nastavka znatno manja od mase donjeg, jer je on znatno tanji zato što ulazi u donji. Zbog toga je, unatoč težini, takav štap dobro izbalansiran, što je važno tamo gdje se štap tijekom ribolova stalno drži u ruci, kako je, primjerice, u varaličarenju gdje se takvi štapovi najviše rabe.

Najčešće rabljeni spoj je onaj kada se se gornji nastavak navlači na donji. Njegova je prednost u tome što upotrebom sve više istrošen spoj dovodi do toga da se gornji nastavak sve više navlači na donji i tako poboljšava čvrstoću spoja.

Preporučuje se za štapove manjih i srednjih težina bacanja, do 100 grama, dok je za teže nepodoban jer znatno povećava težinu štapa i slabi izbalansiranost. Kod kvalitetnijih štapova spoj nije valjkast nego u obliku zarubljenog konusa, što dovodi do kvalitetnijeg priljubljivanja dijelova neovisno o tome jesu li novi ili izlizani.

„Spigot“ je najbolji, ali i najskuplji način spajanja. Susreće se u vrhunskih proizvođača i sve se više koristi, čak i kod štapova manje težine bacanja. Kao što mu i ime kaže, spoj se izvodi trnom (crtež br. 2). Vanjski i unutarnji promjeri vršnog dijela donjeg nastavka jednaki su promjerima donjeg dijela gornjeg nastavka, pa sklopljeni štap izgleda kao jednodijelni. Trn koji spaja dijelove zalijepljen je u vršni dio donjeg nastavka i tijesno uvučen u gornji. Kako se s vremenom trn troši, gornji se nastavak po trnu spušta sve bliže donjem, ali nikad do kraja, jer bi to uzrokovalo teškoće u rasklapanju.

Najnoviji način spajanja pojavio se prije nekoliko godine i o njegovoj vrijednosti još nema konačnog suda, ali je sigurno bolji od spojeva uvlačenjem i navlačenjem. Naziva se kombiniranim jer je, kombinacija „spigota“ i „put overa“. Naime, posljednji centimetar, dva trna obrađeni su u konus, slično kao kod kvalitetnijih „put over“ štapova.

Bez obzira na to o kojoj se vrsti radi, spojevi za „štek“ štapove imaju zajedničkih svojstava. Rasklopljeni se mogu kontrolirati, što treba raditi prije svakog sklapanja kako se ne bi dogodilo da se zbog nečistoće ne mogu poslije rastaviti. Da ne dođe do ogrebotine, sklopljene dijelove se ne smije rotirati, osim skoro neprimjetno i oprezno pri rasklapanju. Ako se ogrebotina ipak pojavi, spojeve treba obilježiti crticama kako bi se mogli vrlo precizno sklopiti da bi se izbjeglo daljnje oštećivanje, zaglavljivanje, ali i da bi provodnici strune bili u pravcu. Najbolje je bilježenje obaviti čim se štap kupi. Povremeno spojeve treba podmazati kako bi se lakše rasklapali. Iako mnogi proizvođači štapova preporučuju razna specijalna sredstva, najbolje je podmazivati parafinom, voskom od svijeće. Ali, unatoč pridržavanju svih preporuka, događa se da je štek štapove ponekad nemoguće razdvojiti.

Taj se problem najčešće javlja kod štapova tipa „bolognese“, te kod ostalih koji se dugo izlažu suncu. Upotreba sile dovodi do loma, zato što karbonska vlakna, od kojih se najčešće prave spojevi, nisu dovoljno otporna na uvijanje. Strpljenje je u takvim slučajevima neophodno, a hlađenje štapa obično dovoljno za razdvajanje. Samo rijetko treba uži dio hladiti, a širi zagrijavati.

„Svi Vlahovi ljudi” monografijsko je izdanje DuLista predstavljeno u ponedjeljak navečer u dvorani Visia uz 1050. Festu svetoga Vlaha. Riječ je o izdanju kojim su i kolege u DuListu proslavili desetgodišnjicu rada i zaokružili je knjigom njihovih zabilješki i fotografija o Festi u tom razdoblju.

- Neizmjerno mi je zadovoljstvo što smo DuListovu obljetnicu, naše prvo desetljeće djelovanja u javnom životu Grada zaokružili knjigom koju dajemo i darujemo Gradu! Knjigu o svima nama najdražem Vlahu – rekla je na promociji autorica projekta i glavna urednica DuLista dr. sc. Barbara Đurasović.

Istaknula je kako je deset godina redakcija DuLista, onako kako najbolje zna, tekstovima i fotografijama bilježila najljepše trenutke Feste svetoga Vlaha.

- Sve to pretakali bismo u naš najdraži novinarski projekt, ono malo prigodno izdanje, koje bi besplatno dolazilo s novinom iz godine u godinu ususret Festi. Danas je pred vama naša obljetnička knjiga, u kojoj smo ukoričili deset godina Feste od 1040. do ove 1050. Pred vama je izdanje dokumentarističkog karaktera istkano od čudesne ljubavi i ufanja, poniznosti i tradicije i neraskidive veze Grada i njihovog parca, Vlaha. Uokvireni u jednoj dekadi pred vama su „Svi Vlahovi ljudi“ i njihove priče, sjećanja, emocije, vjera, radosti, nada i štovanje – rekla je Barbara Đurasović.

Knjiga „Svi Vlahovi ljudi” sadržajno je podijeljena na nekoliko cjelina, osim priloga iz prigodnih izdanja DuLista izdavanih uz Festu tijekom proteklih deset godina uvrštene su i pripovijesti o crkvama sve. Vlaha, o Dubrovačkom Moćniku i Parčevim moćima, pripovijesti ljudi koji štuju Parca i sudjeluju u njegovoj Festi.

- Divna je to i dragocjena galerija festanjula, barjaktara, trombunjera, čuvara Vlahove tradicije, sastavnica njegove Feste koju njegujemo kao prvorazredni spomenik nematerijalne kulturne baštine, prepoznate po UNESCO-u i kao baštine čovječanstva – rekla je suradnica DuLista Maja Nodari.

-Teško je u potpunosti opisati osjećaj Feste, prepričati sve one divne trenutke koji joj prethode. Zato smo riječ davali našim festanjulima, barjaktarima, našim trombunjerima i svima koji su utkani u Festu i Festa u njih. Tada, te priče su izlazile iz okvira našeg tjednika i postajale trajni memento zbog čega je Festa - Festa svih ljudi grada. - rekla je na promociji novinarka DuLista Mia Njavro Banić.

Večer je dodatno uveličala klapa Kaše izvedbom „Himne svetog Vlaha”, a na promociji je uz dubrovačkog biskupa mons. Roka Glasnovića bio i gradonačelnik Mato Franković, u ime župana dubrovačko - neretvanskog pročelnica Žaklina Marević, rektor crkve sv. Vlaha don Hrvoje Katušić i ovogodišnji festanjuli kapetan Teo Grbić i obrtnik Toni Cvjetković.

dpp

Kampanji „Dan crvenih haljina” pokrenutoj s ciljem podizanja svijesti o moždanom udaru kod žena, koja se već tradicionalno održava prvi petak u veljači priključile su se zamjenica dubrovačkog gradonačelnika Jelka Tepšić i pročelnica Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinka Raguž.

„Go Red for Women“ međunarodna je akcija posvećena prevenciji, dijagnostici i kontroli kardiovaskularnih bolesti, što uključuje bolesti krvnih žila srca i mozga kod ženske populacije. Tako su uz predstavnice Grada obilježavanju “Dana crvenih haljina” nazočile i medicinske sestre Doma zdravlja koje su odjenuvši se u crveno, željele skrenuti pozornost na iznimno visoke brojke smrtnosti kod žena te ih ovim činom potaknuti da brinu o svom zdravlju. Također, kao znak podrške točno u 12 sati u zrak je pušteno pedeset crvenih balona.

- Danas smo se ovdje ispred crkve sv. Vlaha okupili kako bismo i ove godine podsjetili na važnost zdravog života. Svim djevojkama i ženama neka današnji dan bude motiv da više promišljaju o svakodnevnim navikama, rutinama i potrebi kretanja koje mogu doprinijeti kvaliteti života u svakom smislu, mentalnom i fizičkom. – kazala je u ovoj prigodi zamjenica Tepšić.
 
„Dan crvenih haljina” organizira Hrvatski liječnički zbor - Hrvatsko neurološko društvo, a ove će se godine u akciju diljem zemlje uključiti i hrabre žene koje su preboljele moždani udar. Na taj način zajedno žele upozoriti na specifičnosti moždanog udara u žena, skrenuti pažnju na pogubne posljedice zanemarivanja simptoma i na potrebu promjene načina života.

dpp

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i njegova zamjenica Jelka Tepšić tradicionalno su na Kandeloru, po otvaranju Feste, priredili prijem Dubrovačkih trombunjera.

Gradonačelnik Mato Franković uputio je trombunjerima zahvalu što uvijek vjerno i spremno sudjeluju u svako važnom događanju u Dubrovniku uveličavajući ih, a posebno Festu kojoj daju poseban pečat. Istaknuo je široku prepoznatljivost Dubrovačkih trombunjera i značaj postrojbe u promociji svoga grada, dubrovačke baštine i tradicije.

Prigodno se obratio i predsjednik Društva Dubrovački trombunjeri Tomislav Macan zahvalivši na prijemu. Izrazio je žaljenje što su ove godine, zbog pandemije korona virusa, izostali dragi gosti iz drugih prijateljskih povijesnih postrojbi.

Dubrovački trombunjeri povijesna su vojna postrojba, po predaji utemeljena 1417. godine. Sudjeluju u svim važnijim događajima u Dubrovniku, ali i diljem Hrvatske. Najvažnija im je uloga predvođenje procesije na blagdan svetoga Vlaha.

dpp

U Noći muzeja u petak Dubrovački muzeji predstavili su multimedijalni vodič „Knežev dvor u Dubrovniku“ koji se sastoji od audio vodiča i tzv. proširene stvarnosti. Koristi se putem aplikacije na mobilnim telefonima korisnika i besplatan je za sve posjetitelje Kulturno - povijesnog muzeja.

„Mobilna aplikacija nudi samostalno vodstvo za individualne korisnike, a osim audio vodstva sadrži brojne zanimljive priče koje pričaju kostimirani likovi kroz proširenu stvarnost, čiji se videi pokreću putem posebnih stalaka postavljenih u prostoru. Koncept potpisuju Julijana Antić Brautović i Lucija Vuković, koje su i autorice vodiča, uz Marinu Filipović, Ljiljanu Ivušić, Dina Lokasa, Tonka Marunčića te Viktoriju Žuvelu. Autori scenarija za proširenu stvarnost su Nella Lonza, Lovro Kunčević i Vesna Miović, fotografija Božidar Gjukić i Vedran Levi, a produkciju potpisuje tvrtka Novena d.o.o. Vodič je realiziran u sklopu projekta HERIT - DATA u suradnji s Dubrovačkom razvojnom agencijom DURA -om i financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj.” - navode u priopćenju iz Dubrovačkih muzeja.

Tijekom Noći muzeja predstavljena je i nova redizajnirana Internet stranica Dubrovačkih muzeja.

Uz stalne postave, posjetitelji su mogli razgledati izložbe - „Cvijet u kamenu“ u tvrđavi Revelin, „Biseri južnoga mora – Turistička kultura i arhitektura dubrovačke rivijere 20. stoljeća” u Kneževu dvoru te izložbu „Moje Konavle - Stare fotografije iz privatnih zbirki – Prikupila Katica Radić“ u žitnici Rupe, dok su se najmlađi posjetitelji mogli poigrati i prolistati edukativna izdanja u dječjem kutku u Pomorskom muzeju i Kneževu dvoru.

dpp

Uz Festu sv. Vlaha volonteri i djelatnici Caritasa Dubrovačke biskupije su na terenu, uz donacijsku kutiju ispred Sponze, prikupljali novac za akciju “Serviram as za novi start”. Na ovaj način željeli su doći korak bliže ostvarenju sna jednog Dubrovčanina s invaliditetom i kupiti mu prilagođeni automobil za odlazak na potrebne terapije i vježbe. Prikupljeno je 5.250 kuna.

Caritas Dubrovačke biskupije upućuju veliku zahvalu svim Dubrovčanima i Dubrovkinjama, kao i njihovim gostima i drugim hodočasnicima, koji su uz Festu, sudjelovali i u njezinom karitativnom dijelu te priložili svoju donaciju za Caritasov izazov ‘’Serviram as za novi start’’ i pomoć našem sugrađaninu s invaliditetom i njegovoj obitelji.

Sva prikupljena sredstva namijenjena su za izazov ‘’Serviram as za novi start’’ koji je pokrenut od strane hrvatske tenisačice Ane Konjuh na platformi ‘’Čini pravu stvar’’. Izazovom je cilj prikupiti 170.000 kn za kupovinu prilagođenog automobila za pomoć našem sugrađaninu s invaliditetom, trajnim stanjem tetraplegije usred moždanog udara, a koji će njemu i njegovoj obitelji biti prijeko potrebno sredstvo za odlazak na terapije i vježbe, kao i dosad nedosanjani san. Trenutno je prikupljena polovica potrebnog iznosa.

‘’Ovaj automobil za ovu obitelj nije samo prijevozno sredstvo, nego nova šansa za bolji život uz bolest koja je sve promijenila, samostalni odlazak na terapije i vježbe i manju ovisnost o okolini.Zato vam svima od srca hvala na tome što ste prepoznali važnost ove akcije i uključili se. Svaka kuna je vrijedna kada dolazi iz srca. Svaka ta kuna ljubav je na djelu,’’ poručuju iz Caritasa.

Pokrenuti izazov moguće je još uvijek podržati uplatom donacije online, izravno na platformi Čini pravu stvar OVDJE

dpp

U zgradi Općine Konavle nedavno je postavljen još jedan mural kojim se odaje priznanje Konavljanima koji su postigli svjetske uspjehe.

Uz mural ”Znameniti Konavljani”, zgradu Općine sada krase i ”Konavoski olimpijci”, sportaši koji su osvojila medalja na Olimpijskim igrama. Zidove zgrade Općine odnedavno tako krase osvajači srebrene medalje Luko Vezilić i Maro Balić te osvajači olimpijskog zlata Paulo Obradović, Elvis Fatović, Goran Sukno, Sandro Sukno i Miho Bošković.

dpp

CRO Melges24 Cup, jedriličarski spektakl i jedna od najjačih hrvatskih regata svoju drugu sezonu otvara u Dubrovniku s čak 13 brodova na kojima će jedriti vrhunska imena hrvatskog jedrenja među kojima su sadašnji i bivši olimpijci, svjetski i europski prvaci, pobjednici brojnih prestižnih regata…

Natjecanje koje je već prozvano jedriličarskom Ligom prvaka ove će godine imati ukupno sedam regata koje će se održati u Dubrovniku, Biogradu, Opatiji i Rovinju, Splitu i Zadru koji će biti domaćin prvenstva Hrvatske. Velik broj brodova i vrhunska imena uspješno su pozicionirali Hrvatsku na europskoj i svjetskoj Melges 24 sceni, stoga je međunarodno vodstvo klase odlučilo kako će Rovinj ove godine biti organizator i prve regate European Sailing Series u klasi Melges 24.

- CRO Melges 24 Cup je po imenima hrvatska Liga prvaka. U klasi jedri krema našeg jedrenja: Šime i Mihovil Fantela, Tonči Stipanović, Ivan Kljaković Gašpić, Karlo Kuret, Enia Ninčević, Marija Anđela De Micheli Vitturi, Tomislav Bašić i brojni drugi jedriličari i jedriličarke koji su obilježili brojne hrvatske i svjetske regate. A posebno smo ponosni što smo u ovaj projekt uspjeli provući velik broj jedriličara iz Corinthian skupine, odnosno posade koje u svojim redovima nemaju jedriličarske profesionalce. Nakon dugo vremena u Hrvatskoj imamo natjecanje po jednakim uvjetima, dakle, isti tip jedrilice tzv. one design, u kojem je u prvi plan stavljena vještina jedriličara. Osim, velikih jedriličarskih imena angažirali smo i najbolje hrvatske suce kako bi CRO Melges 24 Cup postao najbolje od najboljeg u hrvatskom jedrenju. - rekao je Filip Jurišić, predsjednik klase HR klase Melges 24, inače uspješan jedriličar u klasi ILCA 7.

Prva regata CRO Melges24 Cup u Dubrovniku jedrit će se 29. i 30. siječnja uz domaćinstvo Jedriličarskog kluba Orsan, a u planu je šest plovova. Jug Hrvatske očekuje praznik hrvatskog jedrenja.

dpp

U suradnji Dubrovačkih muzeja sa Sveučilištem u Dubrovniku, Odjelom za umjetnost i restauraciju, u radionici za konzervaciju - restauraciju tekstila, restaurirane su dvije državne brodske zastave Dubrovačke Republike s likom sv. Vlaha iz kraja 18. stoljeća: brodska zastava s nepoznatoga dubrovačkog jedrenjaka iz fundusa Kulturno -povijesnog muzeja i fragment brodske zastave s dubrovačkog jedrenjaka kapetana Birimiše koja se čuva u Pomorskom muzeju.

Voditeljica projekta bila je doc. dr. sc. Danijela Jemo, viša konzervatorica - restauratorica tekstila i voditeljica radionice za restauraciju tekstila na Sveučilištu u Dubrovniku. Konzervatorsko -restauratorske radove na umjetninama uz prof. Danijelu Jemo, izvodili su Mateo Miguel Kodrič Kesovia, doc. art. rest. i studenti smjera restauracije tekstila.

Projekt konzervacije i restauracije predmeta započeo je krajem 2019. godine i trajao je dvije godine te se provodio u dvije faze. U prvoj fazi odrađeni su pripremni radovi, konzervatorsko - restauratorska istraživanja, laboratorijske analize te se započelo s konzervatorsko - restauratorskim zahvatom, dok se u drugoj fazi nastavilo s daljnjim konzervatorsko - restauratorskim radovima i pripremom umjetnina za izlaganje, koristeći suvremenu metodu „pressure mounting” za izlaganje i pohranu plošnoga tekstila.

Restaurirane brodske zastave Dubrovačke Republike s likom sv. Vlaha, simbolom slobode i neutralnosti Republike mogu se vidjeti u prizemlju Kneževog dvora uz Festu svetoga Vlaha do 6. veljače u radnom vremenu Muzeja od 9 do 16 sati te u večernjim satima od 17:30 do 20:30.

dpp

Uz Festu sv. Vlaha Caritas Dubrovačke biskupije podsjeća sugrađane na humanitarnu akciju “Serviram as za novi start” u kojoj je prikupljeno pola iznosa za kupovinu prilagođenog automobila jednom sugrađaninu u potrebi i najavljuje kako će volonteri Caritasa na Kandeloru i sam blagdan svetog Vlaha biti ispred Sponze i prikupljati novčane priloge.

Svi Dubrovčani i Dubrovkinje, kao i njihovi gosti i drugi hodočasnici, imat će priliku sudjelovati u karitativnom dijelu Feste sv. Vlaha, našeg Parca, te donirati za potrebe postizanja cilja u Caritasovu izazovu kupovine prilagođenog automobila sugrađaninu s invaliditetom, trajnim stanjem tetraplegije, poručuju iz Caritasa.

Volontere i djelatnike biskupijskog Caritasa moći ćete pronaći ispred Sponze:
na Kandeloru, 2. veljače 2022. godine od 14 do 17 sati
na blagdan svetog Vlaha, 3. veljače 2022. godine od 9.30 do 17 sati

Svoj novčani prilog moći ćete ubaciti u Caritasovu kutiju.

Sva prikupljena sredstva bit će namijenjena za izazov ‘’Serviram as za novi start’’ koji je pokrenut od strane hrvatske tenisačice Ane Konjuh na platformi ‘’Čini pravu stvar’’. Izazovom je cilj prikupiti 170.000 kn za kupovinu prilagođenog automobila za pomoć našem sugrađaninu s invaliditetom, trajnim stanjem tetraplegije usred moždanog udara, a koji će njemu i njegovoj obitelji biti prijeko potrebno sredstvo za odlazak na terapije i vježbe, kao i dosad nedosanjani san. Trenutno je prikupljena polovina potrebnog iznosa.

‘’Hvala svima koji su dali i dat će svoju donaciju kako bi se ostvario taj naš san – automobil kojim ćemo našemu bližnjem olakšati život”, ističe supruga našeg sugrađanina. “Prateći Anu Konjuh znamo vidjeti neizvjesnosti u igri, ali, evo, daje sve od sebe i to je najvažnije. Uz trud, rezultat neće izostati. Naša obitelj daje sve od sebe kako bi olakšala mom suprugu životnu borbu, a bez vas ne bi mogli. Zapravo, ne bi ni malo smisla boriti se sam. Zato još jednom veliko hvala svima vama koji ste uplatili donaciju, a pozdrav svima onima kojima je ova akcija na srcu.’’ .

Pokrenuti izazov moguće je podržati i uplatom donacije izravno na platformi na poveznici OVDJE.

“Blagdan svetog Vlaha, koji je bio biskup, ali i liječnik, na osobit način zaštitnik bolesnih i bolesti grla, iznimno je važan dan na koji u sklopu Feste, kao Caritas, želimo poslati poruku. Festa ima i svoj karitativni karakter i lako možemo postati dio nje – pomoći našem sugrađaninu, našemu bližnjemu, koji se hrabro bori s izazovima bolesti”, podsjećaju iz Caritasa Dubrovačke biskupije.

Dubrovačka biskupija

Već godinama Dubrovnik predstavlja perjanicu hrvatskog turizma. Grad prirodnih ljepota, bogate povijesti, ali i sve raznovrsnijeg sadržaja idealan je mamac za strane turiste dubljeg džepa koji žele istražiti jug Hrvatske. Dubrovnik je česta stanica gostiju s luksuznih kruzera. Prvi kruzer prošle godine u grad je uplovio 11. lipnja, a sezona je završila tek dolaskom osjetno hladnijeg vremena, polovicom studenoga.

Od Luxury Cruise Shipa, preko Ocean Cruise Shipa, sve do Casino Cruise brodova koji nude igre na sreću, casino bonus i ostale slične pogodnosti, Dubrovčani su ih vidjeli puno. No, jeste li se ikada zapitali kakve sve vrste kruzera postoje?

Mainstream Cruise Ship
Najčešća i najpopularnija vrsta kruzera. Ponuda na njima je uravnotežena kako bi odgovarala gostima svih dobnih skupina, mogu primiti do 3.000 putnika, a uključuju standardne sadržaje kao i većina kruzera – restorane, kina, kafiće, trgovine, teretane, unutarnje i vanjske bazene, disko klubove, šoping centre, galerije i muzeje.

Mega Cruise Ship
Sve veća popularnost i potražnja za mobilnom vrstom odmora na oceanu natjerala je proizvođače da povećaju svoju ponudu. Mega Cruise Ship se ne razlikuje previše od standardnog kruzera, ali je mnogo veći i on može primiti do 5.000 putnika! Jedan takve vrste posjetio je koncem prošle sezone, 6. studenog, kada je uplovio Norwegian Epic s 5.100 putnika.

Luxury Cruise Ship
Ili u prijevodu – luksuzni kruzer! Sve vam je jasno, radi se o kruzeru za goste iz najelitnije kategorije, pa su shodno tome dizajn i ponuda broda jednako luksuzni. Motor i sva tehnološka i elektronska oprema izgrađeni su prema najvišim standardima, a smještaj i ponuda na plovilici izrazito su visoke kvalitete koja odgovara elitnoj klijenteli. Putnici na tim brodovima često provode mjesece, kružeći svijetom i obilazeći egzotične destinacije.

Small Cruise Ship
Mali kruzeri su oni koji nisu razvikani i koji ne privlače toliku pažnju kao stometarske plovilice koje se može ugledati iz centra grada, no i oni su u ponudi te ulaze u statističku računicu krajem ljetne sezone. Nude nešto intimnije i osobnije iskustvo, a ponuda se često oslanja na jednu i specifičnu vrstu turizma, poput ekoturizma, ruta s kulturom i poviješću u prvom planu, rute koje uključuju morske sportove ili morske konvencije. Jasno, mnogo su manji i dizajnom pa mali kruzeri mogu primiti tek nekoliko stotina putnika.

Casino kruzer
Nije da obični kruzeri u svojoj ponudi nemaju kasina, međutim ova specifična vrsta kruzera bazira se na kockarskom turizmu, tako da cijele plovilice na neki način djeluju kao poprište velikih partyja s obaveznom gambling temom za sve pozvane. Ponuda kasina je široka i bogata, u svakom od njih se nalaze i slot igre, rulet stolovi, loto i lutrijske igre, a kruzeri u ponudi imaju i kladionice. Sve što neki pojedinac koji uživa u igrama na sreću može poželjeti.

Marketing