Razmišljate li o kockanju po prvi put i dobivanju online casino bonus bez depozita, ali ne znate odakle početi? Jeste li zabrinuti za svoju sigurnost i želite znati na što trebate paziti prije nego što počnete igrati?
Posljednjih godina online kockarnice doživjele su pravi procvat i postale su nevjerojatno popularne. Ljudi počinju birati online kockarnice u odnosu na tradicionalne kopnene opcije samo zato što nude mnogo više pogodnosti s istim ili čak većim brojem i raznolikošću igara.
Online kockarnice imaju mnoge prednosti u odnosu na obične kockarnice, međutim, sigurnost i pouzdanost su među glavnim nedostacima jer postoji potencijalni rizik od hakiranja. https://casinoonlinehrvatska.com/besplatne-igre/ je mjesto gdje se ljudi mogu zabaviti i opustiti. Međutim, nisu sva online kasina ista. Neki će vam uzeti novac i ništa vam ne dati zauzvrat, tako da kockari moraju znati koje su najbolje opcije prije nego krenu u potragu za kockanjem. Prije nego počnete igrati u bilo kojem online kasinu, evo nekoliko stvari u koje biste se trebali uvjeriti.
Provjera identiteta
Počevši od sigurnosti online kasina, pri odabiru mjesta za igranje, obratite pažnju na to da li se pridržavaju sigurnosnih protokola i provjeravaju dokumente kako bi potvrdili vaš identitet.
Autentifikacija i provjera kritične su ulazne točke kako bi se izbjeglo da neovlaštene osobe dobiju pristup vašem računu i naknadno iskoriste novac koji tamo pohranjujete ili vaše osobne podatke.
Dvofaktorska identifikacija ili autentifikacija može uključivati jednostavnu lozinku kao prvi korak za samosigurnost, a zatim nešto složenije kao drugi korak. Ako igrate na mobilnom uređaju, to može biti otisak prsta, skeniranje lica i još mnogo toga. Posjedovanje ove identifikacije izvrstan je način da zadržite strance podalje od svog računa i izbjegnete hakiranje.
Kako uplaćujete i podižete sredstva?
Nije tajna da kada igrate u online kasinu koristite svoj pravi teško zarađeni novac. To znači da morate biti sigurni da kada dajete svoje bankovne podatke o online kasinu, koristite pouzdanu stranicu.
Jedan od načina da to učinite, posebno kada je u pitanju vaš novac, jest istražiti različite mogućnosti polaganja i povlačenja. Morate osigurati da su predložene metode pouzdane i dobro poznate. Ovo je sjajan način da izbjegnete bilo kakvu prevaru.
Još jedna dobra stvar na koju treba paziti je nudi li web-mjesto za kockanje mogućnost upravljanja svojim novcem pomoću kriptovaluta. Ovo je sjajan način da zaštitite svoje osjetljive podatke.
Dostupnost licence
Naravno, jedan od najvažnijih uvjeta za kasino je posjedovanje kockarnice valjane u zemlji podrijetla. Ovako se reguliraju i održavaju na dobroj razini online kockarnice. Posjedovanje licence osigurava da je kasino prošao kroz mnoge rigorozne provjere koje osiguravaju da je platforma dovoljno dobra za igrače i da je sve u skladu s kvalitetom industrije.
Bez odgovarajuće licence, kockarnica se smatra ilegalnim i najvjerojatnije nije usklađena. Ovo je dobar način da izbacite sve platforme niske kvalitete, poput onih koje mogu biti prijevare ili samo žele dobiti vaš novac.
Korisnička podrška
Kada je u pitanju online kockanje, korisnička podrška igra veliku ulogu, pogotovo jer ne možete jednostavno otići do upravitelja i zatražiti pomoć. Usluga podrške u dobrim i renomiranim online kockarnicama bit će pravovremena i učinkovita. Općenito, dobra online kasina nude više kanala za korisničku podršku. Ako niste sigurni u kvalitetu korisničke usluge, uvijek je možete provjeriti prije uplate novca.
Koriste li šifriranje?
Posljednje, ali ne manje važno, možda čak i najvažnije, je šifriranje. Kada tražite online kasino za igranje, pokušajte pronaći onaj koji koristi SSL enkripciju, što prijevarima onemogućuje hakiranje i vas i samog kasina. To znači da vaši podaci idu izravno s vašeg poslužitelja na poslužitelj kasina bez pristupa njima od strane neovlaštenih osoba.
Recenzije kupaca
Možda je najlakši način da utvrdite je li kasino siguran ili ne čitanje online recenzija o njemu. Upisivanjem naziva kasina u traku za pretraživanje pronaći ćete stotine članaka o operateru. Na taj način možete brzo saznati ima li valjanu licencu, sigurno igranje i pouzdano bankarstvo.
Neke stranice za recenzije objavljuju samo sigurna online kockarnice kako bi vam olakšale posao. Nećete morati razmišljati o tome je li kasino koji ste uočili na stranici stvaran. Možete biti sigurni da je siguran i vrijedan vašeg vremena i novca.
Marketing
Uz Festu svetoga Vlaha ove godine održat će se i 21. Festa Dubrovnik. Ovogodišnji program Feste Dubrovnik započinje u ponedjeljak 24. siječnja tradicionalnom izložbom posvećenoj sv. Vlahu pod nazivom Grad je sveti Vlaho.
Ovo je ujedno i prva ovogodišnja izložba Dubrovačke udruge likovnih umjetnika s kojima Festa Dubrovnik već godinama surađuje. Na izložbi sudjeluju: Andrea Vukoja, Josip Škerlj, Luce Đuraš, Marijan Fragić, Marijana Hure, Maro Kriste, Marta Baće, Mirica Dubčić, Mišo Baričević, Nino Dubčić, Robert Kralj, Silvija Sikavica i Valter Kožul. Izložba će se otvoriti u 19 sati u predvorju Kazališta Marina Držića i bit će otvorena do 7. veljače, a u suradnji s DULU, MHI, UGD, DMD i KMD.
Festa Dubrovnik nastavlja se u srijedu 26. siječnja u 20 sati kada će na velikoj sceni KMD -a Kazališna družina Kolarin odigrati Karaoke Show, predstavu nagrađenu s čak osam nagrada, autora Davora Špišića u režiji Paola Tišljarića. Cijena ulaznice je 40 kuna, a sav prihod od ulaznica namijenjen je Domu Maslina.
U četvrtak 27. siječnja 20 sati čeka nas tradicionalna Festa od klapa na kojoj nastupaju ponajbolje dubrovačke klape. Cijena ulaznice je 60 kuna.
Ovogodišnja Festa Dubrovnik završava gala koncertom Sve najbolje iz Grada, u petak 28. siječnja u 20 sati. Pjevat će se najljepše pjesme dubrovačkih autora: Vlaha Paljetka, Maria Nardellia, Đela Jusića, Krešimira Magdića, Buca Pende. Solisti: Paula Jusić, Maja Grgić, Ema Jusić, Mihaela Tepšić, Buco Pende, Nevio Končić, Sebastijan Vukosavić, Emir Hot, Ilko Đivanović, Klapa Kaše
Festa Orchestra: Ante Gelo, Dinasco, Đelo Jr. Jusić, Nevio Končić, Ante Džamarija, Alan Polzer i gudači DSO. Cijena ulaznice je 80 kuna.
Humanitarna namjena 21. Feste Dubrovnik usmjerena je obnovi crkve svetoga Vlaha, Domu Maslina i Covid odjelu OB Dubrovnik.
Ulaznice se mogu kupiti online na ulaznice.hr ili na blagajni KMD, rezervacije na telefon (020) 321-088 ili e-mail:
Radno vrijeme blagajne:
ponedjeljak, utorak i srijeda od 9:00 do 15:00,
četvrtak, petak i subota od 15:00 do 21:00
dpp
„PE“ višenitna struna je podatnija od ostalih vrsta struna, a za razliku od fluorougljične i najlonske nema ni pamćenje, odnosno tendenciju zadržavanja položaja u kome je duže vrijeme prethodno bila, primjerice spirale nakon silaska s kalema. Za neke tehnike udičarenja te je osobine čine boljim, a za neke lošijim rješenjem od fluorougljične i najlonske strune.
Loša osobina najviše dolazi do izražaja u „spinningu“, ribolovu odbacivanjem i privlačenjem varalica. Posljedica velike podatnosti i nikakvog pamćenja „PE“ višenitke najčešće je stvaranju „ptičjeg gnijezda“ nakon odbacivanja, ali i tijekom privlačenja varalice. Nastaje zbog nekontroliranog i neželjenog na jednom mjestu gomilanja zatim mršenja i, najčešće, vezanja strune u čvor.
„Gnijezdo“ najčešće nastaje između role i njoj najbližeg provodnika strune. Kod stacionarne role, glavni uzrok tome je struna namotana do ruba kalema. Zato zbog mekoće s njega najčešće istovremeno silazi nekoliko namotaja strune koji se petljaju, a kad se preklopnik hvatača zatvori, najčešće pretvore u čvor. Problem se pojačava ako su namotaji na kalemu rastresiti, nedovoljno zategnuti. Labavi namotaji stvaraju još više problema kod multiplikatora.
Proizvođači taj problem pokušavaju riješiti na nekoliko načina. Jedan je ukrućivanje višenitke. To rade na dva načina - termičkim spajanjem u ovojnicu površinskog sloja niti te premazivanjem višenitke najlonom. Što je ovojnica deblja, to je bolje, ali je i višenitka skuplja. Osim toga, upotrebom prije ili kasnije ovojnica se troši i problem se povećava.
Ribolovci, pak, taj problem mogu ublažiti upotrebom nešto deblje pa time i kruće strune. Drugo što mogu učiniti je da gusto i zategnuto namotaju strunu na kalem te da je ne namotaju previše, osobito ne na stacionarnu rolu. Najbolje je napuniti tek tri četvrtine, odnosno 4 do 2 mm do ruba kalema.
Dobro rješenje je nakon punjenja kalema novom strunom na njen kraj vezati što težu olovnicu i desetak puta je odbaciti što dalje. Pri odbacivanju treba držati kažiprst blizu kalema i pri kraju leta njime prikočiti isticanje strune kako se ne bi stvorilo „gnijezdo“.
Veoma često „gnijezdo“ nastaje i ispred vršnog provodnika strune na štapu. Najčešće pri „spinningu“ s varalicama koje se vode naglim zatezanjem pa labavljenjem strune. To se može pokušati izbjeći ili ublažiti što širim pokretima štapom, odnosno umjesto štapom trzaje varalicom izvoditi pomoću okretanja ručice role unazad.
„Gnijezdo“ se može pojaviti i nakon naglog ubrzanja pri odbačaju varalice, kad se višenitka sudari s vršnim provodnikom i počne petljati, što se ubrzava s usporavanjem brzine leta varalice. Dok nije bilo višenitke, taj se problem rješavao ili ublažavao pomoću visokih provodnika širokih prstena koji su smanjivali trenje pa time i usporavanje najlona. Međutim, korištenje takvih štapova za „spinning“ pomoću višenitke izazivanje je nevolje. Naime, zbog nemanja pamćenja, višenitka s kalema ne izlazi u obliku spirale nego skoro prave crte pa joj ne trebaju visoki i široki provodnici da se ispravi. Što više, oni su joj prepreka za koje zapinje, usporava se, gomila i mrsi ispred provodnika. Zato „spinning“ višenitkom treba koristiti štapove s „low rider“, vrlo niskim provodnicima s malim unutarnjim promjerom prstena.
Najviše problema sa stvaranjem gnijezda stvaraju stare, raščupane višenitke. Od novih, odnosno kad su ispravne, najviše problema stvara najjeftinija i najlošija „breaide“- upredena višenitka. Za njom slijedi „fusion braid“ - upredena pa kasnije termičkom obradom sjedinjena struna. Umjesto tih bolje je koristiti kvalitetnije višenitke - „fusion“ koje se dobivaju termičkim i kemijskim lijepljenjem niti, odnosno „coated braided“, višenitke izrađene pletenjem upredenih niti i presvučena najlonom.
Pojavu „gnijezda“ može pospješiti, čak i uzrokovati i loša rola. Primjerice, ako joj kalem pri odbacivanju vibrira ili ne vrti kontinuirano, ako ne slaže strunu ravnomjerno, od oboda do oboda, nego više uz njih ili sredinu kalema…
Sedamnaesta po redu Nnoć muzeja, već tradicionalna nacionalna manifestacija u organizaciji Hrvatskog muzejskog društva, održat će se u petak, 28. siječnja 2022. godine.
U skladu s temom ovogodišnje manifestacije -“Muzeji – između stvarnog i digitalnog”, dubrovačke su muzejske ustanove pripremile bogate programe koji će se jednim dijelom odvijati u virtualnom svijetu, dok će istovremeno svim ljubiteljima muzeja biti omogućen i fizički posjet muzejskim prostorima, uz poštivanje trenutnih epidemioloških mjera. Svi će dubrovački muzeji za posjetitelje biti otvoreni do 22 sata, osim Muzeja Domovinskog rata koji će se moći posjetiti do 23 sata.
Program Dubrovačkih muzeja obuhvaća izložbe ''Cvijet u kamenu” u tvrđavi Revelin, “Biseri južnog mora -Turistička arhitektura i kultura dubrovačke rivijere 20. stoljeća” u Kneževom dvoru i “Moje Konavle-Stare fotografije iz privatnih zbirki - Prikupila Katica Radić'' u žitnici Rupe. Istoga će dana biti predstavljena i redizajnirana mrežna stranica Ustanove, kao i multimedijalni vodič “Knežev dvor u Dubrovniku”, a za sve posjetitelje će biti omogućen i prigodni popust do 20% na muzejske suvenire.
Dom Marina Držića program započinje u 12 sati online otvorenjem izložbe crteža ''Za ugodit zlu bremenu'' autorice Jasmine Runje, koja će se moći pogledati na mrežnim stranicama ustanove, putem društvenih mreža i Youtube kanala. Program se nastavlja u 16 sati kad će se korisnike podsjetiti na bogatstvo sadržaja koje se nudi na mrežnim stranicama Doma Marina Držića. U 17 sati započet će besplatno tematsko vođenje „Zlatno doba Dubrovnika“ pod vodstvom Marine Missoni Barišić, a od 18 sati u prostorima Doma Marina Držića moći će se razgledati izložba crteža „Za ugodit zlu bremenu“. Za najmlađe posjetitelje pripremljena je Držićeva online stvaraonica, a edukativni likovni materijali bit će dostupni na mrežnim stranicama Ustanove od 19 sati. Od 20 sati na istom će se mjestu najmlađi posjetitelji moći okušati i u online kvizu o poznavanju lika i djela Marina Držića „Neka te upitam jednu stvar“. U 21 sat će biti online predstavljena bogata izdavačka djelatnost Doma Marina Držića.
Okosnica ovogodišnjeg programa Prirodoslovnog muzeja je novootvorena izložba ''Zadrži dah'', koja predstavlja ljepote Jadranskog mora i morskih organizama. Izložba obrađuje i jedan od globalnih ekoloških problema današnjice – preopterećenost mora otpadom, s fokusom na plastični otpad. U vremenu od 19 do 21 sat moći će se na službenoj Facebook stranici virtualno ''prošetati'' izložbom, uz prezentaciju kratkih video isječaka s izložbe, dok će nešto ranije, od 18 do 19 sati na istom mjestu za najmlađu publiku biti dostupan edukativno kreativni materijal (bojanka mozgalica, pjesmica i križaljka).
U Muzeju Domovinskog rata Dubrovnik, u tvrđavi Imperijal na Srđu posjetitelji će moći razgledati izložbe ''Dubrovnik u Domovinskom ratu'', ''Dani ponosa – herojska obrana Grada 1991.'', ''Orlandove ratne godine 1991.-1995.'' i ''Stradanje sakralnih objekata na dubrovačkom području u Domovinskom ratu''. Od 16 sati moći će se pogledati virtualna izložba autora Varine Jurica Turk i Miša Đuraš: ''Anno domini 1991.'', a od 18 sati prezentacija digitalnog izdanja knjige Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik ''Svjetlom pisana povijest Domovinskog rata – Matko Biljak i Božidar Vukičević'' na www.mdrd.hr. Ovom foto monografijom i prezentacijom u digitalnom obliku, želi se upoznati stručnu i širu javnost s bogatim ratnim opusom ove dvojice ponajboljih hrvatskih fotoreportera.
Posjetitelji Umjetničke galerije Dubrovnik moći će posjetiti izložbu „Negdje“ Ivane Pegan i izložbu „Pogled u kretanja – djela iz zbirke UGD“ te stalni postav i izložbu „Dubrovački koloristi 1918. – 1945.“ u Galeriji Dulčić Masle Pulitika. Na službenoj Facebook stranici Ustanove će se od 17 sati moći virtualno ''prošetati'' izložbom „Dubrovački koloristi 1918. – 1945.“, a od 18 sati izložbom "Šezdesete: suvremeno desetljeće Umjetničke galerije Dubrovnik", u kojoj će se posjetitelje provesti u ''šetnju'' vilom Banac 60-ih godina prošlog stoljeća. U 19 sati slijedi virtualna šetnja izložbom "Negdje" Ivane Pegan, dok će se u 20 sati moći pogledati video prilog ''Život u slikama'' koji kronološki, preko niza fotografija, prati najvažnije trenutke u biografiji velikog dubrovačkog slikara Đura Pulitike. S početkom u 21 sat na službenoj Facebook stranici Galerije bit će objavljen ''Art kviz moderne i suvremene umjetnosti''. Za vrijeme trajanja Noći muzeja u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik bit će odobren popust u muzejskim suvenirnicama na publikacije u izdanju Umjetničke galerije Dubrovnik, i to za monografije u iznosu od 30 posto i za kataloge u iznosu od 50 posto, te na torbe i plakate u iznosu od 50 posto.
Sadržaj Grada Dubrovnika
Kasnije nego što je uobičajeno, počela je sezona najboljeg lova brancina, smuduta, u pravilu oko ušća, na plažama, u lukama i marinama i to kad je more valovito, zamućeno i tijekom plime. Udarni termini su svitanje, sumrak i noć, iako dobro radi i usred sunčanog dana, osobito kada je more mutno i za plime. Na ovo podsjećamo jer izbor varalice, o čemu će danas biti riječi, u dobroj mjeri ovisi o navedenim uvjetima. Naravno, odgovarajući izbor varalica i njihova pravilna primjena ipak su samo jedan od čimbenika uspješnosti lova brancina.
Iako se mogu loviti svim vrstama varalica, odavno se zimi skoro isključivo love mrdavcima i teturavcima, varalicama izrazito snažnih vibracija koje očito najviše provociraju brancine.
Kad su u pitanju mrdavci, varalice od mekane plastike, sada se najčešće rabe imitacije ribica, tipa „shad“, kod nas poznati kao mlataravci zbog intenzivnog mlataranja repa koje uzrokuje poprijeka ploha na njemu. Koriste se takve varalice izduženog oblika i dužine 5 do 10 cm.
Osim njih, učinkoviti su i klasični mrdavci namijenjeni morskom ribolovu. Ponajprije su to imitacije jeguljica duge 10 do 12 cm, iako se rabe i duže. Pri njihovoj nabavi treba voditi računa o tome da pravilno rade i pri sporijem povlačenju, a to mogu samo one kojim rep nije krut, te da vibriraju i tijelom i repom.
Da bi se izbjeglo zapinjanje za dno u plićaku, silikonce treba otežati tek toliko koliko je potrebno za ravnotežu, odnosno dovoljan odbačaj i pravilan rad. Zato se koriste posve male olovne glave ili se one veće postupno stružu dok ne dosegnu željenu težinu, uz obvezne pokuse plovnosti. Najpraktičnije je na golu „jigg“ udicu kliještima stisnuti kuglicu rascijepane sačme potrebne težine.
Kako ne bi zapinjale za dno plićaka, originalne udice kod takvih varalica treba okrenuti prema gore. Inače, na mrdavcima se rabe udice oblika „Aberdeen“ ( tzv. parangalke) i „O'Shaughnessy“. Prve su tanje i elastičnije, pa se lakše oslobađaju kad zapnu, ali ih krupni brancini mogu ispraviti, osim ako ribolovac nije iznimno vješt. „O'Shaughnessy“ udice dužeg su tijela, deblje, jače i manje elastične. Teško se ispravljaju, a još teže prodiru, pa njima treba i snažnije kontrirati. Obično se upotrebljavaju za duže modele varalica, veće od 10 cm.
U lovu brancina spinanjem, potezanjem s mjesta, teturavci možda nisu učinkovitiji od mrdavaca, ali sigurno jesu puno trajniji. Apsolutnu primat u takvom lovu imaju oni izduženog oblika, u svijetu poznati pod engleskim imenom „pins“. Jasno, za ribolov s obale na manjim dubinama, pogotovo u plićaku, treba loviti teturavcima namijenjenim površinskom ribolovu, plivajućim i to plitkoronećima.
Čast iznimkama, ali originalne udice na mnogim teturavcima, uključujući i one najcjenjenijih tvrtki, nužno je zamijeniti većim i jačima kako bi se izbjegle kontre „u ništa“ te gubitci već prevarenih brancina. Pritom treba voditi računa o tome da se to ne odrazi na akciju varalice. U pogledu tipa trokrake, prednost treba dati onima sa širokim lukom i ekstremno kratkim vratom.
Kad je veličina varalice u pitanju, izbor će ovisiti o tome daje li ribolovac prednost kvantitetu ili kvalitetu ulova. Pravi sportašima preporučujemo lov s većim varalicama. Tome su najmanje dva dobra razloga. Da bi imali pravilne akcije, kraće varalice, osobito teturavci, moraju imati relativno male udice. Samim time mogućnost da se izgubi ulov, osobito krupniji, dosta je velika. Obrnuto, veći modeli dopuštaju uporabu ne samo većih udica, nego i njihova većeg broja, čak i tri na dužim teturavcima. Osim toga, minijaturnim varalicama pretežito se love nedorasli brancini, oni kraći od 25 cm, zakonom dozvoljene minimalne lovne dužine.
Pri izboru veličine varalice za spinanje na plitkim terenima, kao što su morske plaže, treba voditi računa i o tome da duži teturavci određenog modela dublje rone. Suprotno tome, veće silikonske varalice s istom težinom olovne glave pliće rone od manjih istovjetnih modela. I na kraju, treba znati da je u uvjetima smanjene vidljivosti, primjerice po izrazito zamućenom moru i noću, poželjnije rabiti veće varalice.
Budući da su ribice kojima se brancini hrane uglavnom duge između 10 i 15 cm, preporučuje se upotreba varalica dugih između 7 i 13 cm. Jasno, optimalna dužina varalice ovisi o vrsti i modelu. Tako će se koristiti 11 do 15 centimetara duge silikonske jeguljice ili teturavci od 9 do 11 cm.
Što se tiče oblika varalice, obično se misli da brancin najradije napada modele izduženog oblika, što se tumači time da takve ribice čine njegovu glavnu hranu. Međutim, to mišljenje, iako je logično, treba prihvatiti s rezervom. Naime, brancin se dobro lovi i netipičnim, debeljuškastim varalicama, ali njih treba koristiti samo kad brancini ignoriraju one standardne.
Dubrovački muzeji jučer su proslavili 150. obljetnicu. Naime, 26. siječnja 1872. potpisan je Ugovor o osnivanju Domorodnog muzeja u Dubrovniku, inače prethodnice Dubrovačkih muzeja. Ugovor su potpisali članovi Trgovačko-obrtničke komore i Općinskog odbora grada Dubrovnika. Ovu odluku 5. veljače prihvatili su općinski vijećnici, a 6. veljače potvrdio dubrovački načelnik Rafo Pozza. Naposljetku, cjelokupan dokument 10. veljače 1872. je odobrio Pokrajinski odbor Dalmacije sa sjedištem u Zadru.
Piše: mr. sc. Tonko Marunčić, viši kustos Dubrovačkih muzeja
Tekst ugovora je napisan rukopisom na talijanskom jeziku i sastoji se od četiri stranica. Ugovor se sastoji od osam članaka, a u uvodnom se dijelu ističe kako je “Muzej osnovan na čast gradu i za potrebe nastave u realnim predmetima, koji su neophodno potrebni za napredak industrije i trgovine”.
U narednim odredbama određuje se imovina, smještaj i uprava Domorodnog muzeja. Po ovom ugovoru u muzejski fundus prešli su predmeti koje je za svoj kabinet prikupila Trgovačko-obrtnička komora kao i oni predmeti koje je privatno prikupio i sačuvao Antun Drobac. Dubrovačka općina za smještaj Domorodnog muzeja je ustupila veliku dvoranu na prvom katu općinske zgrade.
Određeno je da Trgovačko-obrtnička komora i dubrovačka općina za rad Domorodnog muzeja godišnje izdvajaju po 50 fiorina. Uprava Domorodnog muzeja imala je tri člana, od kojih dva člana imenuju Trgovačko-obrtnička komora i Općina na razdoblje od tri godine, dok je za doživotnog predsjednika uprave izabran Antun Drobac.
Uprava muzeja zadužena je za njegov rad, a posebno je istaknuto kako muzej najmanje jednom tjedno treba biti besplatan za sve posjetitelje i na usluzi učenicima dubrovačke Realne gimnazije, te njihovim profesorima. U posljednjem dijelu ugovora istaknuta je i obveza Domorodnog muzeja koji treba izraditi katalog svih predmeta koje posjeduje.
Ugovor o osnivanju Domorodnog muzeja u Dubrovniku od 26. siječnja 1872.
Na poleđini dokumenta otisnuta su tri pečata: Trgovačko-obrtničke komore u Dubrovniku, Općine Dubrovnik i Pokrajinskog odbora u Zadru.
Zajednica tehničke kulture Grada Dubrovnika je jučer održala LEGO igraonice, prezentacije bojanki (e)odrastanje te LEGO radionice obnovljivi izvori energije u Centru za mlade Dubrovnik.
Na LEGO igraonica su najmlađi sastavljali razne modele prema svojim idejama. Dio polaznika je sastavljao pomoću pripremljenih nacrta. Osim LEGO igraonice najmlađim polaznicima je prezentirana bojanka "e-odrastanje". Djeci su prikazani osnovni scenariji kako na pravilni način koristiti pametne telefone, tablete i slične uređaje, nakon čega su bojala bojanke. Bojanka "e-odrastanje" je nastala nakon provedene anonimne online ankete među roditeljima u sklopu projekta (e)odrastanje - izazovi i mogućnosti. Svi polaznici radionica su na kraju ponijeli bojanku sa sobom.
Stariji polaznici (učenici od 5. do 8. razreda osnovne škole) su sudjelovali na LEGO radionicama "Obnovljivi izvori energije".
dpp
Nakon prošlotjedne objave najuspješnijih fotografija natječaja „20/21 na jugu” portala Južni i Dubrovnikpress, ovaj tjedan u rubrici „Najbolji fotografi Južnog”, kao što je bilo i najavljeno, Južni je objavio 12 najboljih fotografija po uredničkom izboru.
Dok se pobjednička fotografija natječaja birala isključivo po broju angažmana čitatelja koje su fotografije ostvarile, u uredničkom izboru, iako je on, kao uostalom i svaki izbor takve vrste djelomično subjektivan, vrijedili su ipak isključivo fotografski standardi i sama upečatljivost fotografije. U ovom izboru nismo u obzir uzeli fotografije koje su objavljene među najuspješnijim na natječaju po angažmanu čitatelja, a izbor ionako nije bio lak.
Na natječaj su pristigle pojedine uistinu izvrsno kadrirane fotografije, no zbog tehničkih (ne)mogućnosti, uglavnom kamera na mobitelu kojima su snimljene, nažalost nisu mogle zadovoljiti kriterij u uredničkom izboru, a svima onima koji se žele ozbiljnije „uhvatiti” fotografije uistinu preporučamo ulaganje pa makar i u najjeftiniji DSLR, fotografije će vam biti značajno kvalitetnije nego one snimljene i vrlo skupim modelima mobitela čija cijena premašuje jedan „kit” DSLR sustav.
Naravno, to ne znači da u ovaj izbor nisu ušle i pojedine fotografije snimljene mobitelima, a koje su zadovoljile tehničke standarde, ustalom i po tome pitanju nismo bili suviše strogi, jer ovo je ipak bio natječaj da se svi zajedno prvenstveno zabavimo.
Jednako tako s druge strane prava je šteta da pojedini autori koji su poslali uistinu profesionalno snimljene fotografije nisu odabrali možda neke druge kadrove. Iako smo zaprimili tehnički izvrsne fotografije pojedini autori ostali su nekako nedorečeni, odabirom suviše običnih, klišeriziranih tema jednostavno nisu niti izbliza iskoristili svoj potencijal, posebno jer je tema bila slobodna.
U urednički izbor ušle su tako one fotografije koje su ostavile određeni dojam ili su po nečem fotografski iskočile, fotografije koje „imaju priču”, a pri tome su zadovoljile najveći dio foto standarda.
Najbolja fotografija u uredničkom izboru tako je „Lapad” Stanke Seper. Stanka Seper bit će ujedno nagrađena i „slatkim paketom” Južnog i Dubrovnikpressa.
Na drugom mjestu je fotografija „Ekspresija taštine” Nikše Margete, a na trećem mjestu je „Skok” Davora Barbarića.
Navedene i još devet preostalih fotografija u uredničkom izboru možete pogledati u fotogaleriji na Južnom OVDJE.
gl. urednik
Davor Mladošić
Vlada Republike Hrvatske na svojoj današnjoj sjednici usvojila je Uredbu o proglašenju posebnog rezervata Lokve u Majkovima čime je Republika Hrvatska dobila, po prvi puta, područje zaštićeno u kategoriji posebnog herpetološkog rezervata.
Proglašenje posebnog rezervata obuhvaća dvije lokve u Donjim Majkovima i lokvu u Prljevićima u Općini Dubrovačko primorje, a proglašava se radi očuvanja populacije riječne kornjače (Mauremys rivulata) koja je jedna od najrjeđih i najugroženijih vrsta gmazova u Republici Hrvatskoj. Lokve su značajne kao stanište strogo zaštićene vrste te riječne kornjače. Oba lokaliteta dio su ekološke mreže Natura 2000 kao područja očuvanja značajna za spomenute vrste i stanišne tipove.
Lokve u Majkovima jedno su od ukupno četiri područja u Republici Hrvatskoj gdje je do sada pronađena riječna kornjača i u relativno su zadovoljavajućem stanju. Međutim, njima je potrebno aktivno upravljati sukladno smjernicama definiranima u stručnoj podlozi za proglašenje zaštićenog područja.
Prepoznajući važnost zaštite predmetnog lokaliteta, Uprava za zaštitu prirode i Zavod za zaštitu okoliša i prirode pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, u suradnji s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, izradila je stručnu podlogu sa svrhom vrednovanja područja lokvi u Majkovima. Javna ustanova u suradnji sa znanstveno-stručnom zajednicom, sustavno je provodila istraživanja na području Majkova od 2009. godine na vrsti riječne kornjače, ali i na zaštiti i očuvanju njenog staništa. Također, proveden je niz edukativnih aktivnosti s ciljem podizanja svijesti lokalne zajednice i šire javnosti o vrijednosti i značaju predmetnog područja predloženog za zaštitu.
Najveća vrijednost ovog područja je riječna kornjača čija su nalazišta ograničena na malim, fragmentiranim i međusobno izoliranim staništima te broje oko petstotinjak odraslih jedinki. Na području predloženog posebnog rezervata zabilježeno je 19 vrsta vodozemaca i gmazova, što predstavlja gotovo trećinu ukupnog broja vrsta vodozemaca i gmazova zabilježenih u Republici Hrvatskoj, a čak 10 vrsta je strogo zaštićeno.
dpp
Povodom biskupskog ređenja mons. Roka Glasnovića Ivan Lučić napisao je tekst i glazbu pod nazivom “Samo ljubav treba nam”, a pjesmu, koju možete čuti u prilogu, je izveo zbor Speramus. Speramus, već dugi niz godina animira Pastoralne programe za mlade diljem biskupije, a svakoga ponedjeljka svojim pjevanjem animira mise za mlade u crkvi sv. Vlaha.
SKAC_DU i mladi Dubrovačke biskupije zajedno sa zborom mladih Speramus uz pjesmu “Samo ljubav treba nam”, pripremili su kolaž fotografija s pastoralnih susreta uz riječi podrške i dobrodošlice. Radosni što je Dubrovačka biskupija dobila svog pastira, biskupu su simbolično prikazali svoj dosadašnji hod, kojemu se od danas pridružuje i njegov korak. U video kolažu mladi posebnu zahvalnost upućuju biskupu Roku za njegovu otvorenost i spremnost na služenje, zbog čega je ostavio svoj dosadašnji život, i prihvatio dubrovačku Crkvu kao svoj novi dom. Poručuju mu da će mu na njegovome putu od sada biti suputnici i da će zajedno raditi i graditi Crkvu.
Od studenog 2020. otkako je dotadašnji dubrovački biskup mons. Mate Uzinić imenovan riječkim nadbiskupom koadjutorom, članovi Vijeća za mlade Dubrovačke biskupije, SKAC_DU-a, KKM-a, mladi župe sv. Mihajla i djevojke iz Učeničkog dom Paola di Rosa svakog su utoraka navečer zajedno molili za novog dubrovačkog biskupa. Nakon malo više od godine dana papa Franjo je imenovao mons. Roka Glasnovića 30. studenoga 2021. za novog dubrovačkog biskupa.
dpp
Tijekom pet desetljeća duge povijesti od nepouzdanog plovila za priobalnu zabavu u povoljnim uvjetima, vodeni se skuter pretvorio u snažno, svim uvjetima plovidbe prikladno višenamjensko plovilo. Jet ski kako ga najčešće nazivaju diljem svijeta, danas se koristi za praktično sve djelatnosti na vodi, pa tako i ribolov. „Jet ski fishing“, ribolov iz ovog plovila, najpopularniji je sportsko - rekreativni ribolov u Južnoafričkoj Republici, Australiji i Novom Zelandu, a sve je popularniji i u ostatku svijeta.
Trenutačno kod nas ne baš poznat,“jet ski fishing“ će sigurno i kod nas brzo steći pristalice, baš kao što se dogodilo s „kayak fishingom“. Razloga za to je više, lov s vodenog skutera atraktivniji je od lova s ostalih vrsta plovila, s njega se mogu loviti od najmanjih do najvećih riba svim tehnikama... Brzo i okretno plovilo skraćuje „prazni hod“ ribolova, povećava mogućnost pristupa teško dostupnim pozicijama... Relativno lagan i mali, skuter se lako transportira, sidri, vezuje i izvlači na obalu...
„Jet ski fishing“ zapravo nije nikakva posebna tehnika ribolova nego se tako naziva samo zato što se obavlja iz jet ski plovila. Prakticirati se može iz bilo koje vrste vodenog skutera, ali najlakše iz za ribolov posebno konstruiranog. To plovilo je duže i znatno šire pa zato i stabilnije od ostalih vrsta vodenih skutera te je kao i oni, kompaktniji, snažniji, štedljiviji u potrošnji goriva te, osobito, tiši od starijih modela.
„Fishing“ modele u ponudi imaju samo tri najveća proizvođača vodenih skutera. Osim što su veći, od ostalih modela se razlikuju i po tome što imaju ravnu plohe s koje se može loviti u stojećem položaju. Osim toga su opremljeni moćnom ribolovnom elektronikom, držačima štapova, spremištima za led i ulov. Skuplji modeli imaju i bazene za žive mamce, dodatne stabilne platforme za ribolov i nasukavanje te transport krupnih ulova, dodatne spremnike goriva...
No, i skuteri koji nisu za to posebno pravljeni mogu više ili manje dobro poslužiti za udičarenje. Najprimjereniji su najstabilniji - veći turistički modeli za dvije i tri osobe s četverotaktnim motorima koji štede gorivo. Njih je dobro, a manje i starije uske modele preporučeno, opremiti dodatnim plovcima, kako bi im se povećala stabilnost, a time i sigurnost ribolovaca. Industrija prateće opreme za sve stare i nove modele skutera izrađuje te plovke na napuhavanje u obliku tubusa koji obujmljuje skuter s bočnih i prednje strane ili dva tubusa koje se fiksiraju na bokove skutera.
No, plovke je vrlo lako i jeftino vlastoručno izraditi i od pjenoplastike obložene stakloplastikom, kao što ih izrađuju i neke tvrtke. Prednost tih tvrdih plovaka je što se na njima lakše stoji nego na tubusima, a njihov dio mogu biti i spremnici mamaca te ulova. Mogućnosti su neograničene, a koju odabrati ovisi o proračunu i ukusu.
Ovi se skuteri mogu dodatno opremiti i s ribolovnom opremom. Prvo treba ugraditi držače štapova i prihvatnica kako bi se mogućnost lomljenja štapova izvan upotrebe svela na minimum. Postaviti ih je najprimjerenije iza sjedala. Iza sjedala je najbolje postaviti i hladnjak, fiksni ili prenosivi.
Od ostale ribolovne opreme dobro je imati i „GPS“ te „ehosonder“, čiju je sondu najbolje ugraditi u dno skutera, jer je tu najzaštićenija i nije izložena smetnjama.
I onima koji u jednom ribanju žele loviti s više tehnika, stručnjaci preporučuju na skuteru držati samo dva ili tri štapa kako pristup ribolovu ne bi bio kompliciran. Također preporučuju lov s manje jakim štapovima od onih za ribanje iz klasičnih plovila jer je sa skutera lako uroniti vrh štapa u more i tako mu olakšati borbu s plijenom. Osim toga, najjača oprema je nepotrebna jer zbog sigurnosti treba izbjegavati lov na dubinama većim od 50 metara, odnosno pretjerano daleko od obale. Najčešće to i nije potrebno jer je do tih dubina u našem dijelu Jadran većina dobrih pozicija za većinu tehnika udičarenja.
Osnovni kriteriji odabira štapa za lov bilo kojom od spomenutih tehnika isti su kao i za lov iz bilo kojeg drugog plovila. No, kako je mogućnost kretanja po skuteru ograničena štap treba biti dovoljno dugačak da ribolovcu bez mijenjanja položaja osigura mogućnost prebacivanje strune s jedne na drugu stranu plovila bez izvlačenja iz mora i zapinjanja za provu ili krmu.
Pri odabiru štapa valja voditi računa i o dužini njegovog dijela ispod oslonca role. S kraćim rukohvatom je lakše baratati u ograničenom prostoru skutera.