Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije održala je radionicu Upoznajmo riječnu i barsku kornjaču za djecu osnovnoškolskog uzrasta u Osnovnoj Školi Slano i Vatrogasnom domu u Majkovima kao sastavni dio postupka proglašenja posebnog herpetološkog rezervata Lokve u Majkovima, jednog od ukupno 4 područja u Republici Hrvatskoj gdje je do sada pronađena riječna kornjača (Mauremys rivulata).

Na prilagođen način, kroz praktični dio radionice, približene su životne navike slatkovodnih kornjača kao što su prehrana, sunčanje, izgled i polaganje jaja, ali i način na koje preživljavaju u nepovoljnim životnim uvjetima. Tijekom bojanja, izrezivanja i slaganja modela riječne i barske kornjače učenici su primjenili usvojeno znanje o razlikama u tjelesnim obilježjima kornjača koje će im pomoći u raspoznavanju vrsta u prirodi, te su vješto izradili zanimljive modele riječne i barske kornjače.

Terenski do edukacije obuhvatio je obilazak Donje lokve u Majkovima gdje su predstavnice Javne ustanove stručno provele djecu i učitelje te još jednom naglasile važnost očuvanja i zaštite prirodnih vrijednosti spomenutog područja, budući se radi o iznimnom lokalitetu kojeg čine dvije lokve u Majkovima Donjim te lokva u Prljevićima. Tijekom terenskog obilaska naglašeno je kako je u postupku proglašenje zaštićenog područja u kategoriji posebnog rezervata koji je prema svojim obilježjima i prvi herpetološki rezervat u Republici Hrvatskoj te obuhvaća dvije lokve u Majkovima Donjim i lokvu u Prljevićima, a proglašava se radi očuvanja populacije riječne kornjače (Mauremys rivulata) koja je jedna od najrjeđih i najugroženijih vrsta gmazova u Republici Hrvatskoj.

Lokve su dio su ekološke mreže Natura 2000 kao područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (HR2000947 Gornji Majkovi – lokve i HR2000555 Lokva u Prljevićima) gdje je na oba područja ciljna vrsta upravo riječna kornjača.

Riječna kornjača (Mauremys rivulata), ugrožena i strogo zaštićena vrsta na području Republike Hrvatske, rasprostranjena je samo u području Dubrovačko-neretvanske županije (Konavosko polje, Lokve u Majkovima i Stonsko polje), dok barska kornjača (Emys orbicularis) obitava gotovo u svim dijelovima Hrvatske. Autohtone su vrste slatkovodnih kornjača u Hrvatskoj i obje su strogo zaštićene, a ujedno i ciljne vrsta očuvanja područja ekološke mreže Natura 2000, stoga je zaštita ovog područja u kategoriji posebnog rezervata od državnog značaja, čime se ostvaruju preduvjeti za dugotrajno očuvanje krških lokvi i njihove bioraznolikosti.

Dubrovačko-neretvanska županija jedino je područje u Republici Hrvatskoj gdje nalazimo obje vrste slatkovodnih kornjača (riječna i barska kornjača). Obje su vrste strogo zaštićene, a riječna kornjača ima status ugrožene vrste.

Glavne prijetnje opstanku riječne i barske kornjače su širenje građevinskih zona u njihovo stanište, betonizacija vodotoka te namjerno puštanje stranih vrsta kornjača koje se drže kao kućni ljubimci.

dpp

Dva javna promatranja teleskopima u organizaciji Zajednica tehničke kulture Grada Dubrovnika, i Dubrovačko - neretvanske županije te Hrvatskog astronomskog saveza održana su nedavno na Porporeli.

U jutarnjem terminu se promatralo Sunce s dva teleskopa. Jedan teleskop je bio s posebnom Herschelovom prizmom kroz koji se gledao Sunce u bijelom svjetlu, a drugi teleskop je imao H-Alfa filter kroz koji se vidi samo valna duljina gorenja vodika. Radi toga Sunce ima zagasito crvenu boju kroz taj teleskop. Na Suncu se na javnom promatranju na Porporeli mogla vidjeti jedna veća sunčeva pjega i par manjih oko nje.

U večernjem terminu se promtrao Mjesec, Jupiter i Saturn kroz teleskope. Zbog mjestimične naoblake nisu se za cijelo vrijeme promatranja bili vidljivi Mjesec i planeti, ali oni strpljivi su uspjeli vidjeti Mjesec, Jupiter i Saturn.

dpp

Dubrovačka grupa Motar Band, inače nastala 2017. godine, promovirla je singl „Mokre ulice” uz koji ide i spot snimljen u Kuparima, kao i za prethodnu singlu „Ljeto”. Obje singlice uvod su u album, prvi koji spremaju „motarovci”.

Album još nema ime, ali, kako kaže vokal sastava Marko Perkušić, želja im je objaviti ga već sljedeće godine, ako ne i prije, jer materijala – imaju.

- Trenutačno radimo na cijelom albumu, imamo gotov materijal i pomalo radimo na finesama. - kaže Perkušić.

On se nada, kao uostalom i svi mi, da će i situacija s pandemijom koronavirusa jenjati i da će album biti promoviran kako i priliči – koncertom.

- Moram spomenuti Tonija Butigana koji nam je omogućio studio i veliku pomoć u produkciji, kao i Ivana Jakića, također kao režisere i montažere spotova Juru Paljetka, Tonija Mostahinića i našeg vanjskog suradnika Alena Kuščara koji je snimio divne kadrove za spot „Mokre Ulice” u Kuparima, u hotelu Grand. - rekao je još vokal Motar Banda Marko Perkušić.

Motar Band danas, uz spomenutog Perkušića, čine Davor Zečević Zeko na basu, Antonijo Grdović na bubnjevima i Bruno Nikolić na gitari koji je 2019. godine zamijenio izvornog člana Željka Mihočevića.

Spot za singlicu „Mokre ulice” pogledajte u prilogu.

dpp

S jačim zahlađenjima i jesenskim kišama počeo je period najboljeg lova smuduta, brancina. No, i sada je „kralj priobalja“ na udici prilično rijetko, posebice na varaličarskoj. Međutim, taj način udičarenja, ako ne najučinkovitiji, sigurno je najsportskiji. Osim toga, ta je tehnika udičarenja najplodonosnija baš sada, kada je brancin zbog mira na moru najmanje oprezan, pa se može varaličariti na brojnim pozicijama, praktično svuda uz obalu. Bez obzira gdje se varaličarilo, jedan od osnovnih preduvjeta za uspjeh u tome jest pravilan izbor dekora varalice.

Osim što je iznimno oprezan, brancin je i vrlo radoznao. Igrajući na tu kartu, mnogi su ga varaličari pokušavali prevariti raznim neobično i šareno obojenim varalicama. Ali, uglavnom bez većeg uspjeha. No, u najčešćim uvjetima vremena i mora koji pogoduju lovu brancina, a to je zamućeno more, oblačan dan, sumrak, svitanje i noć, pokazalo se da su najučinkovitije varalice izrazito upadljivih boja. Uspjesi su se postizali i s onima narančasto-crvenih leđa i zlatnog trbuha, odnosno dekora oznake FGR u „Rapala“ sistemu označavanja dekora. U opisanim uvjetima podjednako su učinkovite i varalice srebrnastog trbuha i zeleno-žutih leđa (SFC), drečavo zelenih leđa s crnim šarama, drečavo zelenih leđa s crnim šarama i narančastim trbuhom (FT).

Tako dekoriranim varalicama posljednjih su se godina ulovili i trofejni primjerci brancina. Time se udovoljava klasičnom pravilu o odnosu dekora varalice i uvjeta vidljivosti u ribolovu, što je osnova varaličarenja. Međutim, u istim uvjetima uspjeh, čak i bolji, postizao se i varalicama namijenjenim posve suprotnim uvjetima, bistrom moru i vedrom danu. Najučinkovitije su bili „wobleri“, teturavci dekora gavuna, pa oni sa srebrnim tijelima i crni (S), plavim (B) ili zelenim (MN) leđima. Njima uz bok mogu stati i imitacije potočne (TR) te kalifornijske pastrve (RT).

Što se, pak, varalica od mekane plastike tiče, u opisanim uvjetima osim dekora koji oponašaju prirodne uzore, izvrsnim su se pokazale mutno bjeličaste varalice, vrlo dobre transparentne te bijele ili sedefasto-bijele. O upadljivo obojenim mrdavcima nema previše saznanja, jer se rijetko koriste, barem kod nas, a oni koji su to ipak činili nemaju osobito dobrih iskustava.

Nameće se zaključak da u uvjetima slabe vidljivosti boja igra drugorazrednu, a noću vjerojatno nikakvu ulogu u usporedni s akcijom i prezentacijom varalice za lov na brancina. Ipak, preporučuje se loviti varalicama oznake dekora GRF, SFC i B. U uvjetima manje zamućenosti, odnosno veće osvijetljenosti, bolje je rabiti manje upadljive dekore varalica. Takvi su dekori RT, TR, MN i S. Negdje su u sredini između tih skupina umjereno upadljivi dekori poput zlatnog s crnim ili crvenim leđima (G), koji se na moru posebno dobro pokazao u jutarnjim satima. Njemu uz bok je i dekor CW (bakarno-narančasti) te SSD, varalice srebrnih bokova, narančastog trbuha i crnih leđa.

Bez obzira na vrstu, varalice crvene glave i bijelog ili sedefasto-bijelog tijela, poznate „testarose“ odnosno dekora RH, najčešće jamče uspjeh u svim uvjetima vidljivosti.

Iako mnogi tvrde da oči, šare i ostali detalji na varalicama više služe za to da se „ulovi“ ribolovac, a ne brancin, činjenica je da sitni ali uočljivi detalji poboljšava lovnost varalice. Zato je dobro koristiti varalice s velikim očima ili na bokovima nacrtanim isprekidanih crtama ili točkica, odnosno mekane varalice sa „šljokicama“, svjetlucavim listićima u tijelu.

Ju - jutsu klub Dubrovnik je sudjelovao na prvenstvu Hrvatske u subotu u sportskoj dvorani Mocire u Zadru. Dubrovački seniori/ke natjecali su se u borbama i ne wazi(BJJ).

Ivana Reškovac osvojila je prvo mjesto u borbama u kategoriji do 70 kilograma. Reškovac je i viceprvakinja u ne-wazi u istoj kategoriji.

Jelena Menalo osvojila je prvo mjesto u borbama u kategoriji do 57 kilograma kao i Karlo Maškarić u kategoriji do 77 kilograma.

Na državnom prvenstu je sudjelovalo 187 natjecatelja svih uzrasta.

dpp

Četvrti i posljednji dan osmog izdanja Good Food Festivala, nedjelja, 10. listopada, započinje još jednim satom yoge uz zdravi doručak, u Sunset Beach Dubrovnik, u 9 sati, po cijeni od 50 Kuna. Sat yoge vodi Studio “We Du Yoga”, a rezervacije su obvezne na: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. .

Na četvrtoj i posljednjoj radionici Udruge Deša, u nedjelju, 10. listopada, u 10 sati, održat će se prezentacija pripreme koktela sa Dešinim džemom od ljute naranče. Na radionici u Deši predstavnici Udruge barmena Art Cocktail Dubrovnik Leo Bautović, Ivana Vinković i Mario Saulan pripremat će koktele sa Dešinim džemom od ljute naranče. Ulaz je slobodan uz obveznu prethodnu rezervaciju na tel: +38520420145 te e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

I posljednji dan Good Food Festivala, u nedjelju, 10. listopada, od 12 do 24 sata, u Dubrovačkoj pivovari gostuje BarBaQ i Mojmir Žuvela, koji u svom Food truck-u priprema mesne specijalitete koristeći smoker - zatvoreni roštilj u kojem se jako sporo peku veći komadi mesa.  Od 20 sati uz craft pivo i mesne specijalitete, za dobru zabavu uz živu glazbu zadužen je popularni bend Bjelouške.

Osmo izdanje Good Food Festivala završava Cubano vikendom, u nedjelju, 10. listopada, od 15 do 24 sata, ''TUP dvorište'' za Cubano vikend ugošćuje Oli's Food Factory, Olija i njegov kamion sa kubanskim poslasticama. U goste dolazi i Fidel Castro, glavom i bradom, sa sobom donosi recepte za kubanske koktele i ploče kubanskih ritmova koje će puštati kao DJ za Cubano vikend.

Marketing

​U sklopu manifestacije Harmonija jeseni u Srednjoj poljoprivrednoj i tehničkoj školi u Opuzenu održano je više predavanja o bioraznolikosti doline Neretve, obuhvaćene pod tradicionalnim Danima mandarina.

Predstavnice Regionalne agencije DUNEA Petra Popović i Antonija Odak, održale su 14. listopada u Srednjoj poljoprivrednoj i tehničkoj školi u Opuzenu predavanje na temu „Bioraznolikost kroz EU prioritet-Europski zeleni plan“. Predavanje je bilo namijenjeno učenicima i profesorima škole u sklopu aktivnosti EUROPE DIRECT Dubrovačko-neretvanske županije.

Učenici su imali priliku upoznati se s prioritetom Europske Unije tj. Europskim zelenim planom, njegovom ulogom, ciljevima, kao i problematikom klimatskih promjena i bioraznolikosti. Istaknuta je važnost zaštite bioraznolikosti i obnove ekosustava u svrhu suzbijanja učinaka klimatskih promjena i ekonomičnog korištenja resursa. Također, predstavljena je Strategija Europske Unije za bioraznolikost do 2030. godine, čiji središnji element, plan za obnovu prirode, pomaže u zaustavljanju propadanja kopnenih i morskih vrsta sa svrhom povratka u prvobitno tj. zdravo stanje.

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije predstavila je područje doline rijeke Neretve sa stanovišta zaštite prirode predstavlja iznimno značajno i važno područje u smislu vrijednosti sveukupne bioraznolikosti, georaznolikosti i krajobrazne raznolikosti. Važnost i značaj područja delte Neretve u smislu zaštite prirode prepoznato je na međunarodnoj, europskoj te nacionalnoj razini.

Dolina rijeke Neretve prepoznata je kao Ramsar područje – močvara od međunarodne važnosti. Cilj Ramsarske konvencije je očuvanje vlažnih staništa na Zemlji koja su od presudne važnosti za opstanak mnogih biljnih i životinjskih vrsta i njihovih zajednica od kojih čovjek ima mnogostruke koristi i u određenoj mjeri ovisi o njima. Konvencija o vlažnim staništima (Ramsarska konvencija) donesena je 02. veljače 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru.

Također, područje Neretve je prepoznato na međunarodnoj razini kao dio ekološke mreže Natura 2000 Delta Neretve značajno za očuvanje stanišnih tipova i vrsta (HR5000031) te područje očuvanja značajno za ptice (HR1000031) proglašena su Uredbom o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (Narodne novine, broj 80/2019).

Na području Neretve nalazi se sedam područja zaštićenih sukladno Zakonu o zaštiti prirode u kategorijama ornitoloških (Prud, Orepak, Pod Gredom, Modro oko i jezero Desne, Kuti) i ornitološko-ihtiološkog rezervata (Ušće Neretve) te značajnog krajobraza Predolac-Šibenica. Njihova važnost očituje se u tipovima staništa, kao što su močvare, tršćaci i šaševi te šumske površine, koji predstavljaju stanište velikom broju različitih vrsta biljaka i životinja.

U području Neretve nalazi se i jedan zaštićeni mineral Kamene kugle u Općini Pojezerje.

Prepoznati prirodni resursi neretvanskog kraja su: vodno bogatstvo, šume, plodno tlo, povoljan geografski položaj, karakteristična klima i pjeskovita morska obala. Kao izrazita specifičnost delte Neretve, nastale ljudskim djelovanjem, odnosno melioracijom, ističe se jendečki krajobraz, jedinstven krajolik obradivih površina ispresijecanih vodenim kanalima.

dpp

Povodom osvajanja Prvenstva Hrvatske u maratonu i ostvarenja osobnog rekorda na 29. Zagrebačkom maratonu, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uputio je čestitku atletičarki Tei Faber i Atletskom klubu Dubrovnik. Prenosimo je u cijelosti:
 
Draga Tea, iznimno mi je drago što ti mogu čestitati na tituli prvakinje Hrvatske u maratonu i ostvarenju osobnog rekorda, kao i osvajanju srebra u ekipnom natjecanju seniorki zajedno s Helenom Gleđom i Madom Žeravicom. 
 
Možeš itekako biti ponosna na ukupno osam odličja koja su dokaz tvoje upornosti, odricanja i truda. Tvoji zavidni rezultati inspiracija su mladim sportašima na njihovom putu do vrhunskih rezultata, kako u sportu tako i u životu. Čestitke naravno upućujem i seniorima Anti Živkoviću, Vinku Sliško i Džoniju Juriću za osvojeno treće mjesto u ekipnom natjecanju.
 
Pohvale za još jedan izvanredan uspjeh Atletskog kluba Dubrovnik zaslužno idu i vodećem timu koji prepoznaje talent naših sportaša i pomaže im na putu do pobjede. Hvala vam što promovirate naš Grad, nastavite i dalje marljivo raditi, a mi ćemo vam biti podrška. Želim vam svima još puno uspješnih sportskih rezultata!

S poštovanjem,
gradonačelnik Mato Franković

Crvi su vjerojatno najkvalitetnija skupina mamca za lov udicom u moru. No, od više tisuća različitih vrsta crva koji žive na i u morskom dnu, naši udičari mamče samo nekoliko: velikog, pjeskulja, malog crvenog, golog štrcaljca te u posljednje vrijeme uvozne poput korejskog, američkog... Samo rijetki, najbolji poznavatelji mamaca u određenim situacijama najradije koriste neke druge crve, među njima i cjevaše.

U Jadranu žive dvije vrste crva cjevaša, ali ih malo tko razlikuje, što za ribolovce i nije važno. Oba su poznata pod imenom morski cvijet. U kožnatim cijevima dužine do 40 centimetara žive pričvršćeni na kamenitoj ili pjeskovitoj podlozi. Drugi kraj cijevi im je slobodan i kroz njega crvi pružaju raznobojno obojene škrge nalik cvijetu, čemu i duguju ime. Dosta bogata naselja ovih crva svuda su u priobalju Jadrana pa do njih nije teško doći pogotovo što ih ima samo do dubina od desetak metara. Lako se skupljaju čupanjem rukama. Za to nije nužno skvasiti se jer se mogu dohvatiti s ozidane, odnosno koje druge okomite obale, a iz dubljeg mora osim ronjenjem mogu se čupati grabljama ili kojim drugim prikladnim alatom.

Za mamčenje se može koristi samo dosta mekano tijelo crva zeleno – žuto - smeđe ili plavičasto - zelene boje, ovisno o staništu. No, bez obzira na boju, crv ima puno fosfora pa je odličan za lov noću. Da bi se mamčio treba ga izvući iz cijevi i ukloniti mu škrge. Njih je lako odrezati, ali ne i izvući crva, jer on lako puca. Umjesto dugotrajnog opreznog izvlačenja bolje je crva privoliti da sam brzo napusti svoju cijev. To se lako izvodi odsjecanjem komada dužine 5 do 10 mm s donje strane cijevi.

Proboden kroz sredinu, najbolje pomoću igle za mamčenje, crv se navlači na udicu dok je posve ne prekrije. Dobro je ako mu dio visi preko vrha udice, koji ne treba viriti iz crva. Nadijevati ga je najbolje tako da mu glava bude na udici jer se tako se nabolje drži. No, kad se lovi odbacivanjem, neophodno ga je vezati pomoću elastične niti.
Namamčeni cjevaš dugo ispušta tjelesnu tekućinu pa time privlači ribe. To su uglavnom manji sparidi te druge manje cijenjene ribe, ponajprije usnjače (drozd, vladika, lumbrak, smokva, vrana) te šparmić, ali ima i cjenjenijih riba koje će posegnuti za tim mamcem, primjerice ovčica, ukjata, sarak i kavala.

Neki sparidi cjevastog crva jedu samo ako nemaju ništa ukusnije. To iskusni udičari koriste kako bi birali vrstu lovine, primjerice, u lovu „pod pjenu“, odnosno „na maretu“. To je ribolov uz položitu obalu koju zapljuskuju i ispiru valove stvarajući pojas pjene uz kopno. U takvim situacijama fratri teški 100 do 150 grama i puno teži sarci uz samu obalu skupljaju rezultate njenog ispiranja. Fratri će pritom jesti samo „finiju“ hranu, a sarci sve probavljivo pa tako i crve cjevaše. Tada treba, s obale ili iz plovila usidrenog dvadesetak metara od nje, spustiti udicu s cjevašem na oko pola metra od kopna u pjenu stvorenu sudaranjem valova. Sitni fratri zbog obilja hrane neće, ali krupni i proždrljivi sarci će zagristi na ponuđene crve cjevaše. Takav selektivni ribolov može se crvom cjevašem, najbolje onim s pjeskovitog dna, obavljati na pozicijama gdje uz ostale ribe obitavaju i kavale. One će prvo pipati i probati mamac pa se odmaknuti malo i nakon minute ili dvije doći i uzeti ga.

Iako nisu rijetki ni teško dostupni, cjevaše treba vaditi u što manjem broju, samo koliko će ih se potrošiti u jednom ribolovu jer su važni pročistaći mora. Osim toga, neiskorištene se može čuvati do sljedećeg ribolova. Na temperaturama od 12 do 16 stupnjeva cijeli tjedan, a na onim višim, do 30 stupnjeva do četiri dana.

Zajednica tehničke kulture Dubrovnik i Dubrovačko - neretvanske županije održala je „papercraft” radionice za mlade u Centar za mlade Dubrovnik.

Na radionici su se izrađivale figure životinja (šišmiša i vjeverice) te maske u obliku ptice.

Papercraft radionicu je organizirao i održao tajnik Zajednice tehničke kulture Dubrovačko - neretvanske županije i Zajednice tehničke kulture Grada Dubrovnika Tomo Sjekavica.

dpp

Jedna od najčitanijih suvremenih hrvatskih dječjih književnica Sanja Pilić, održala je u subotu književni susret za djecu u ljetnikovcu Bunić-Kaboga u organizaciji Dubrovačkih ljetnih igara, a pod pokroviteljstvom zaklade Caboga Stiftung.

Književnica je gotovo četrdeset prisutne djece u dobi od 7 do 12 godina starosti upoznala sa iznimno popularnim serijalom slikovnica o Maši, kao i drugim popularnim djelima iz svoje duge i plodonosne spisateljske karijere. Tijekom 90 minuta interaktivnog sadržaja, djeca su pričala što ih zanima te kakve knjige vole, podijelili su i želje za buduće tekstove ove spisateljice, dok im je ona otkrila odakle dolaze ideje za slikovnice te kako one nastaju.

Sanja Pilić redovito nastupa u školama na dječjim literarnim druženjima, a njenih šest naslova dio je osnovnoškolske lektire. Djela joj postižu velike naklade i mnoga su doživjela po devet i deset izdanja, a serijal slikovnica o Maši vrlo je popularan već dugi niz godina. Po romanima Sasvim sam popubertetio i Mrvice iz dnevnog boravka napravljene su predstave u zagrebačkom kazalištu Žar ptica, a po slikovnicama Maša i Božić i Maša i klaun predstave u kazalištu Trešnja.

dpp

Treći dan Good Food Festivala, subota, 9. listopada, započinje satom yoge uz zdravi doručak, u Sunset Beach Dubrovnik, u 9 sati, po cijeni od 50 Kuna. Sat yoge vodi Studio “We Du Yoga”, a rezervacije su obvezne na: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. .

Na trećoj kulinarskoj radionici Udruge Deša, u subotu, 9. listopada, u 10 sati, održat će se prezentacija pripreme korčulanskih cukarina. Cukarini su tradicionalni korčulanski suhi keksi. Pripremaju se za razne svečanosti. U pripremi se koristi amonijak te liker od ruža. Služe se sa prošekom te se umaču u isti i tako konzumiraju. Kako to radi u svom domu svim sudionicima će pokazati Fani Knego Pjević.

Ulaz je slobodan uz obveznu prethodnu rezervaciju na tel: +38520420145 te e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Ovogodišnji tematski ručak pod nazivom „Istarsko zlato – Tartuf“ održat će se uz prezentaciju u Konobi Veranda. Jelovnik u tri slijeda, na temu tartufa, uz tri čaše vina iz Istre, po cijeni od 200kn uz obvezne rezervacije na: +38520411050 ili Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

I treći dan Good Food Festivala, u subotu, 9. listopada, od 12 do 24 sata, u Dubrovačkoj pivovari gostuje BarBaQ i Mojmir Žuvela, koji će u svom Food truck-u pripremati raznovrsne mesne specijalitete koristeći smoker - zatvoreni roštilj u kojemu se jako sporo peku veći komadi mesa.  Od 20 sati uz craft pivo i mesne specijalitete, za dobru zabavu uz živu glazbu zadužen je popularni bend Čuvari svirala.

Osim kulinarskih radionica, održat će se i radionica za izradu keramičkih kalupa za kontonjatu u subotu, 9. listopada u 15 sati u TUP-u. Kontonjata ili slatko od mrkatunja (sir od dunja) je odavno neizostavni dio dubrovačke blagdanska trpeze. U malo vode kuhaju se zrele mrkatunje, pasiraju, mjere te se dodaje ista težina cukara. Sve se kuha na laganoj vatri, na kraju se dodaje sok od limuna i topla slastica se ulijeva u pripremljene kalupe. Na ovogodišnjem Good Food Festivalu sudionici će imati priliku izraditi ekološke terakota kalupe za kontonjatu i uz pomoć keramičarke Anamarije Bezek izraditi vlastiti kalup od gline. Obvezne su prijave za radionic u na: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

U subotu, 9. listopada, od 15 do 24 sata, ''TUP dvorište'' za Cubano vikend ugošćuje Oli's Food Factory, Olija i njegov kamion sa kubanskim poslasticama. U goste dolazi i Fidel Castro, glavom i bradom, sa sobom donosi recepte za kubanske koktele i ploče kubanskih ritmova koje će puštati kao DJ za Cubano vikend.

Treći dan Good Food Festivala, subota, 9. listopada završava u Sunset Beach Dubrovnik, na večeri pod nazivom Umjetnost kuhanja uz Ofyr, od 19 do 23 sata. Pripremanje hrane na Ofyru, roštilju od čelika na drva, predstavlja novi pristup pripremanju hrane na otvorenom. Gosti imaju mogućnost na licu mjesta odabrati ono što bi željeli kušati te gledati cjelokupan proces pripreme svih vrsta jela na ploči, a potom uživati u okusu hrane, pravom doživljaju druženja na otvorenom uz vatru i živu glazbu uz bend Feredon.

Marketing