U ovom dijelu godine, kada se izmjenjuju kratkotrajna zahlađenja s padalinama i sunčano i mirno vrijeme, dobro se love brojne riba. Od cjenjenijih i lukavi sarak ili šarag. Štoviše, on će se do zime moći udičariti i na terenima koji se razlikuju od njegova tipičnog staništa.

Sada, kada je u priobalju znatno mirnije, pojedinačni primjerci, ali i parovi, dosta krupni, ali rijetko teži od jednog kilograma, zalazit će i u vrlo plitko more neposrednoj blizini stjenovitih plaža. Zalazit će čak i u plićake od samo pola metra i to kad se more pokrene najavljujući jugo ili, češće, kad zapuše snažni maestral. Upravo more u pokretu i valovi koji se pjene razbijanjem o obalu najpovoljniji su uvjeti za jesenski lov te ribe. Tada je sarak izuzetno aktivan i može ga se loviti na za njega nespecifičnim mjestima, na kamenitoj obali, nedaleko od šljunkovitih i pješčanih plaža.

Lov štapom je neusporedivo učinkovitiji, ali kako se lovi blizu obale, nikakav problem nije ni loviti iz ruke. Šarag je riba snažnih čeljusti i gusto zbijenih zuba kojima lako kida tanke strune. Ulovljen se snažno bori i silovito vuče na jednu pa na drugu stranu, pokušavajući se osloboditi. Unatoč tome, ne treba pretjeravati s debljinom strune. Najbolje je rabiti najlonsku strunu promjera 0,20 do 0,25 mm koja završava s dva priveza različitih dužina, najbolje 20 i 30 cm. Ako je teren težak, da bi se izbjeglo često zapinjanje, bolje je koristiti samo jednu udicu direktno vezanu na osnovnu strunu. Ovisno o očekivanoj veličini plijena, koriste se udice širine luka 10 do 15 mm, oblika „Crystal“, ali su bolje kovane i u stranu zakrivljenog vrha. Kako bi se koliko - toliko zaštitila struna od jakih zuba šarga, udica mora biti što duža.

Iako je sarak riba dna, nije potreban veliki uteg na priboru. Dovoljno je do pet grama olova na spoju brka s osnovnom strunom, odnosno tridesetak centimetara poviše udice. No, loviti se može i bez olovnice.
Lov šarga „preko prsta“ znatno je dinamičniji od onog sa štapom, jer je prijeko potrebno mijenjati mjesto s kojeg se pribor odbacuje. Na svakome mjestu treba provesti do pola sata i odbacivanjem na sve strane pretražiti teren. Kako se ne lovi riba od jata, treba joj mamac servirati što bliže. Zato je dobro došlo poznavanje mjesta ribolova i pamćenje prethodnog ulova. Uz sve to, dobro je i primamljivati prije ribolova, najbolje nekoliko dana zaredom, da se riba navikne na redovitu porciju. Primamu je najbolje praviti od stučenih školjki, puževa i ježinaca prikupljenih u zoni ribolova.

Čak i kad se lovi u najpovoljnije doba dana, noću s mjesečinom, prijeko je potrebno ostati izvan vidokruga riba, a u borbi ne treba previše uživati, nego je bolje plijen što prije izvući iz mora, ali to treba raditi s pravom mjerom i paziti da se zbog snažnog potezanja riba ne otkači s udice.

Iako će uzeti praktično sve poznate mamce, na našoj obali šarag se tradicionalno lovi raznim račićima, mušulom, filetom svježe ili slane sarđele, te crvima, od muljaša i pjeskulja do velikog, koji je najučinkovitiji u lovu noću.

Šarag, pogotovo krupniji, obično se noću kreću u srednjim slojevima vode, tako da je najbolje početi s prezentacijom mamca metar ili dva iznad dna, a ako napad izostane, valja ga još spustiti. To isto vrijedi i za položaj mamca u vodenom stupu. Da bi se to postiglo na pribor je neophodno postaviti plovak. Najviše se koristi fiksni oblika kapljice, u čije se šuplju antenu može umetnuti svjetleća ampula. Za dalje odbačaje bolji su klizni. Oblik plovka ovisi od uvjeta na vodi. Po mirnom moru mogu se koristiti vitkiji i osjetljiviji plovci, dok se po valovitom valja opredijeliti za one stabilnije, jajolike ili loptaste.

Poput većine svojih srodnika, šarag je iznimno borben. Često ga se mora na silu dizati s dna, kako se ne bi uvukao u neku pukotinu ili da struna ne bi zapela za stijene ili alge, pa je preporučljivo koristiti nešto jači pribor i deblju strunu nego u lovu drugih riba sličnih dimenzija. Idealan komplet čine snažniji i što duži „bolonjez“ štap s brzom rolom veličine 30, koja ima pouzdanu kočnicu i precizno slaže strunu.
Suprotno onom što nam instinkt govori, prvo potapanje plovka još nije trenutak za kontru, nego treba sačekati da on po drugi put zaroni, što je siguran znak da je šarag progutao mamac. Što su šarzi krupniji, potrebna je veća opreznost.

Najbolje mjesto za lov sarka na plovak s obale su stijene, lukobrani i rtovi, u prvom redu tereni gdje se obala strmo spušta u more, tako da je dubina odmah kraj nje pet do šest metara. Međutim, dobre mogu biti i plaže s dubinama od dva do tri metra, naročito one s mješovitim, kamenito-pjeskovitim dnom.

Ulovljenog šarga obvezno treba izmjeriti i ako je kraći od 23 cm vratiti u more.

Tajnik Zajednice tehničke kulture Dubrovačko-neretvanske županije i Zajednice tehničke kulture Grada Dubrovnika radionice Tomo Sjekavica je održao dvije gostujuće radionice robotike i programiranja bez ekrana u Centru tehničke kulture Rijeka u ovu subotu. Na radionicama je sudjelovalo tridesetak djece iz Rijeke.

Na radionicama robotike i programiranja bez ekrana polaznici su programirali Cubetto robote. Cubetto set se sastoji od malog drvenog robota naziva Cubetto, koji omogućuje davanje naredbi s blokovima (pločicama) koje se slažu na Cubetto kontrolnu ploču. Svaka boja pločice predstavlja drugu naredbu, pa su polaznici vrlo brzo svladali kako će zadati određene naredbe robotu. Prema zadanim naredbama Cubetto robot se kreće. Kroz primjere i zadatke polaznici su razvijali računalno razmišljanje bez korištenja ekrana. Na kraju radionice svi polaznici su dobili uvjerenje o uspješno odrađenoj radionici.

S ove dvije radionice CTK Rijeka, Informatički klub Futura i Zajednice tehničke kulture Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Dubrovnika su se uključili i u obilježavanje Europskog tjedna programiranja. Kroz ovakve gostujuće radionice se promovira rad Zajednica tehničke kulture Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Dubrovnika i njenih članica po drugim gradovima u Hrvatskoj, te otvaraju nove prilike za suradnje i partnerstva na novim projektima i radionicama.

dpp

U Srednjoj poljoprivrednoj i tehničkoj školi u Opuzenu u četvrtak 16. rujna obilježen je Međunarodni dan ozonskog omotača.

Predstavnici Regionalne agencije DUNEA Petra Popović i Petar Maleta tom su prilikom, kroz edukativnu prezentaciju „Utjecaj čovjeka i poljoprivrede na klimatske promjene“, učenicima prvih razreda i njihovim profesorima pokušali ukazati na važnost očuvanja ozonskog omotača, te ih osvijestiti o problematici globalnog zatopljenja i efekta staklenika koji u konačnici utječu na poljoprivrednu proizvodnju i kvalitetu života, te uzrokuju klimatske promjene s čijim se posljedicama sve više suočavamo.

Osim što je naglasak prezentacije bio na sastavu i nastanku ozonskog omotača, njegovom oštećenju – ozonskim rupama, te mogućnostima vlastitog doprinosa zaštiti i oporavku, predstavio se i GeCo2 projekt, te održiva kružna ekonomija koja je jedna od sastavnih dijelova zelene tranzicije – EU prioriteta za 2021. godinu. Nakon održane prezentacije svi sudionici su u školskom vrtu zajedno zasadili voćke i zavičajno bilje kao doprinos zelenoj tranziciji.

Europe Direct Dubrovačko-neretvanske županije član je mreže Europe Direct Hrvatska, a koja je dio sveeuropske mreže centara. Svrha centara je približavanje Europe lokalnoj zajednici, informiranje građana, te poticanje na aktivno sudjelovanje u raspravama o budućnosti Europske Unije. Također, aktivno djeluje i u organiziranju i provođenju radionica sa ciljem informiranja javnosti o aktualnostima na razini EU-a.

Sadržaj Dubrovačko – neretvanske županije

Istaknuti kazališni glumac i dobitnik nagrade Olrando Ozren Grabarić proteklog je vikenda u ljetnikovcu Bunić-Kaboga, održao drugi, ujedno i posljednji dio glumačke radionice za mlade naziva „Tijelo, dah, misao“.

Polaznici u dobi od 15 do 25 godina, od kojih se neki glumom već bave, a drugi tek počinju, na ovoj su radionici kroz vježbe temeljene na učenjima slavnih glumačkih pedagoga Cicely Berry, Leea Strasberga i Michaela Chekhova, radili na vježbama relaksacije, disanja i imaginacije, upuštajući se u proces otkrivanja vlastitog glasa i njegovih mogućnosti, što su započeli na prvom dijelu radionice održanom tijekom lipnja.

Kroz praktični rad i dijalog s polaznicima Ozren Grabarić je otvorio pitanja koja će polaznicima biti od pomoći u glumačkoj karijeri, poput proučavanja ljudskog glasa koja je od iznimne važnosti jer potiče pojedinca na produbljivanje svijesti o glasovnom potencijalu, punom tonu, razvedenosti vlastitog govornog iskaza a da se pritom ne izgubi intimni naboj, misao i svijest da se glumac izražava tuđim riječima kao vlastitim odabirima u danom trenutku.

Dvodijelna glumačka radionica Ozrena Grabarića „Tijelo, dah, misao“ održana je u organizaciji Dubrovačkih ljetnih igara, a pod pokroviteljstvom zaklade Caboga Stiftung.

dpp

Upravni odjel za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Dubrovnika u suradnji s Javnom ustanovom Rezervat Lokrum organizirao je u subotu „Zelenu čistku“ na otoku Lokrumu. U akciji čišćenja podmorja u uvali Portoč sudjelovali su članovi Ronilačkog Kluba Dubrovnik, djelatnici Javne ustanove Rezervat Lokrum, Prirodoslovnog muzeja u Dubrovniku, a aktivnosti na obali provodili su također djelatnici Javne ustanove Rezervat Lokrum, Sveučilišta u Dubrovniku, Regionalne agencije DUNEA, te članovi udruge „Ljubitelji hrvatskih tradicija i prirodnih ljepota“.

Zelena čistka je nacionalna kampanja s ciljem podizanja svijesti građana o njihovoj ulozi u stvaranju i načinu odlaganja otpada. Akcije čišćenja u Hrvatskoj se održavaju već desetu godinu za redom. Tako se i ove godine u okviru Svjetskog dana čišćenja („World CleanUp Day“) Hrvatska pridružila volonterima 150 zemalja s ciljem uklanjanja otpada iz okoliša i educiranja javnosti o problemu otpada i važnosti pravilnog postupanja s otpadom.

Ronilački klub Dubrovnik izvadio je iz mora preko 56 kg otpada iz mora, od čega najveći udio zauzima plastični otpad, a na kopnenom dijelu rezervata prikupljeno je otprilike 26 kg raznovrsnog otpada.

„U odnosu na količinu izvađenog otpada iz mora u 2020. godini (84 kg), značajan je podatak da se u uvali Portoč iz godine u godinu količina otpada smanjila, te da s ponosom možemo reći da je ove godine uvala Portoč potpuno očišćena unatoč tome što je najviše izložena morskim strujanjima s juga Jadranskog mora. Analizu i razvrstavanje prikupljenog otpada iz mora proveli su djelatnici Regionalne agencije DUNEA i Sveučilišta u Dubrovniku za potrebe ove Javne ustanove, a i u okviru projekta SeaClear. Suradnjom s tvrtkom Cian d.o.o. osigurano je propisno zbrinjavanje i prijevoz prikupljenog otpada s otoka. Sigurnost i neometano ronjenje tijekom održavanja akcije su osigurali djelatnici Rezervata Lokrum i Ronilački klub Dubrovnik u suradnji s Lučkom kapetanijom.” - navode iz JU Rezervat Lokrum

dpp

U sklopu projekta „City Changer Cargo Bike“ u Lazaretima je održano predstavljanje projekta učenicima trećeg razreda Osnovne škole Marina Držića kao i predavanje „Sigurnost u prometu“.
 
S obzirom da su djeca najugroženiji sudionici u cestovnom prometu, službenici Postaje prometne policije Dubrovnik učenike su upoznali s pravilima cestovnog prometa, kao i s prometnim izrazima i znakovima, a s ciljem stjecanja osnova pravilnog postupanja.
 
Ujedno, prezentirani su im i nabavljeni teretni tricikli s čime su im se približile prednosti upotrebe inovativnih rješenja prijevoza i održive mobilnosti, načinom rada ovakvog alternativnog tipa prijevoza ekološki prihvatljivog s obzirom na emisiju CO2, smanjenu buku te gužvu.
 
Putem projekta nabavljena su četiri teretna tricikla koje koriste komunalna poduzeća ˝Vrtlar Dubrovnik˝ i ˝Čistoća Dubrovnik˝, dok jedan tricikl koristi Grad Dubrovnik za svoje potrebe. Planirane rute ovog oblika prijevoza su pretežno na području pješačkih zona grada, kao što su povijesna gradska jezgra, šetnica u Lapadu, a koriste se i na otoku Lopudu. Inače, teretni tricikli su idealno sredstvo za borbu protiv ispuštanja ugljičnog dioksida, zagađenja, nepotrebnog trošenja energije te za bolje iskorištavanje zemljišta. Osim što su teretni tricikli ekološko rješenje, za njihovu izradu je potrebno samo 5% materijala i energije koji se utroše na izradu automobila.
 
Projekt „City Changer Cargo Bike“ provodi se u sklopu europskog programa Horizon 2020. Ukupna vrijednost projekta je 28.564.842,23 kuna, dok bespovratna sredstva za Grad Dubrovnik iznose 983.671,875 kuna.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Dubrovački Guloso s burgerom „Gospar” osvojio je prvo mjesto na šestom izdanju Zagreb Burger Festivala.

Iako je bilo vrlo izazovno dopremati domaće namirnice s juga Hrvatske, ekipa Gulosa bila je toliko uporna i širila odlične vibracije na svojoj kućici, da su mnogi prepoznali sočne i domaće okuse s dodirom mediterana.

Marko Bautović, ugostitelj i vlasnik Gulosa, izjavio je da mu je ovo priznanje vrlo dragocjeno, jer se Zagreb Burger Festival pozicionirao vrlo visoko među hrvatskim gastro festivalima te da je ponosan što su dobili priliku na njemu sudjelovati i pobijediti.

Drugo mjesto osvojila je Reshetka International iz Varaždina, višestruki osvajač priznanja na Zagreb Burger Festivalu, a na trećem mjestu se nalazi The Burger Bar iz Zagreba.

dpp

Caritas Dubrovačke biskupije početkom mjeseca rujna, u kojem slavi dan svojeg osnutka 24. rujna, organizirao je promociju Caritasovih bilježnica po župama i crkvama Dubrovačke biskupije. 
 
U 36 župa, crkava i svetišta biskupije, od Dubrovnika, preko Župe dubrovačke, Primorja i Konavala, do Korčule, Lastova i Pelješca, vjernici su mogli, u zamjenu za donaciju, uzeti svoju bilježnicu s različitim porukama ljubavi. 
 
U ovoj akciji prikupljen je iznos nešto veći od 40 tisuća kuna. Akcija je pokrenuta zbog povećanog broja korisnika koji se u potrebi javljaju u biskupijski Caritas. Navedeni iznos će biti namijenjen plaćanju lijekova, režijskih troškova i ostalih egzistencijalnih potreba koje korisnici iskažu.
 
Iz biskupijskog Caritasa zahvalili su svima koji su sudjelovali u akciji, uz poruku s Caritasove bilježnice: „Ljubav čini svijet čudesnim.”
 
A.T.

Načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli ugostio je jutros župsku  judašicu  Petrunjelu Pavić, članicu Judo kluba Dubrovnika 1966. koja je na nedavno održanom Europskom seniorskom kupu u ruskom Orenburgu osvojila zlatnu medalju u kategoriji do 78 kg. Na istom natjecanju Župka Iva Oberan osvojila je brončanu medalju.

Petrunjeli je ovo bilo prvo natjecanje nakon dugo vremena, točnije dvije godine od Europskog prvenstva na kojem je sudjelovala.

Do zlata je došla pobijedivši dvije Ruskinje, Anastasiyju Zakharovu i Nadezhdu Tatarchenko te Daryju Kantsavayu iz Bjelorusije.

Načelnik Nardelli čestitao je Petrunjeli na osvojenoj zlatnoj medalji  koja je pokazatelj kako je spremna za iduća natjecanja i za Europsko prvenstvo koje će se održati  početkom studenog ove godine te je prigodno nagradio za ostvareni uspjeh.

Nakon prijema kod načelnika Petrunjela je izravno otputovala u Sarajevo na još jedan Europski kup, nakon kojeg će i dalje uslijediti uzastopna natjecanja, Grand prix  i državno mlađe seniorsko u Zagrebu, Seniorski europski kup u Dubrovniku i na koncu Europsko prvenstvo.

dpp

Novi ciklus radionica brodomaketarstva u Centru brodomaketarstva na Batali (Ulica Nikole Tesle 10) počinje u utorak.

Centar brodomaketarstva i Radionice brodomaketarstva vodi Mladen Mitić, nagrađivani brodomaketar, međunarodni brodomaketarski sudac, predsjednik Hrvatskog saveza brodomaketara i Modelarslog instituta Nave Dumins, uz pomoć također nagrađivanog brodomaketara Vladimira Glavočića, predsjednika Društva brodomodelara Argosy. Sve dogovore oko radionica roditelji mogu odraditi s Mladenom Mitićem u terminu radionica te prije ili iza radionice.

Radionice su primarno namijenjene učenicima osnovnih škola od 3. do 8. razreda, a sudjelovati mogu i učenici srednjih škola, studenti i građani.

Radionice brodomaketarstva će se održavati kroz cijelu školsku godinu ponedjeljkom, utorkom, četvrtkom i petkom u terminu od 17:30 do 19 u Centru brodomaketarstva na Batali. Radionice su otvorenog tipa, što znači da roditelji/skrbnici mogu doći pogledati radionice.

Centar brodomaketarstva i radionice brodomaketarstva su sufinancirane kroz program javnih potreba u tehničkoj kulturi Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Dubrovnika.

dpp

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković i pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić primili su jučer, u povodu osvajanja Prvenstva Hrvatske u badmintonu, članove Badminton kluba Dubrovnik – Patrika Karamatića, prvaka Hrvatske u kategoriji djece do 15 godina, koji je pojedinačno i u muškom paru s Patrikom Konjuhom osvojio prvo, a u mješovitim parovima s Lučijom Galjer drugo mjesto, te predsjednika kluba Ratka Galjera i trenera Vlaha Čerjana.
 
Gradonačelnik je ovom prigodom čestitao Patriku na osvojenom prvenstvu, ali i članovima kluba na svih šest medalja koje su donijeli s ovog natjecanja u kadetskoj konkurenciji do 15 godina.
 
Badminton klub Dubrovnik član je Dubrovačkog saveza športova, a sredstva kojima Grad Dubrovnik sufinancira rad kluba kroz Program javnih potreba u športu na razini godine iznose 179.600 kuna. Jedan je od klubova koji nemaju riješen prostor za treninge, nedavno su dobili termin u OŠ Montovjerna, a konkretnije rješenje očekuje se s novom Odlukom o upravljanju športskim objektima te Pravilnikom o upravljanju školskim športskim dvoranama, koji bi klubovima članovima Dubrovačkog saveza športova omogućio korištenje školskih športskih dvorana za trenažni proces nižih uzrasnih kategorija.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Završni rad, film nastao u sklopu radionice MUZA koja se održala u organizaciji Dubrovačkih ljetnih igara pod pokroviteljstvom zaklade Caboga Stiftung, premijerno je prikazan sinoć u ljetnikovcu Bunić-Kaboga te online na službenoj Facebook stranici i YouTube kanalu Dubrovačkih ljetnih igara gdje je i dalje dostupan za gledanje.

Radionica MUZA za mlade tematski je vezana uz kulturni život dubrovačkih ljetnikovaca, a započela je u rujnu prošle godine kada je za polaznike bio organiziran obilazak ljetnikovaca Rijeke dubrovačke te zajednički radni boravak u ljetnikovcu Bunić-Kaboga. Radionicu je osmislila i vodila pijanistica Ivana Jelača zajedno sa suradnicama Matildom Perković i Zrinkom Japunčić. Audio-vizualnim medijem, kroz prikaz suvremenog dubrovačkog salona, sudionici su radili na preispitivanju vlastite predodžbe o prošlosti i kulturnom nasljeđu.

– Svi mladi polaznici i polaznice aktivno su sudjelovali u osmišljavanju i razradi završnog produkta radionice u kojem se prožimaju različiti umjetnički izričaji; glazbeno-scenski, dramski, plesni i filmski. U tome i jest specifičnost ove radionice jer unatoč ograničenim uvjetima rada tijekom pandemije kreativni proces se odvijao, a ideje sazrijevale. Stoga možemo zaista biti zadovoljni jer smo u konačnici ostvarili i više od prethodno zamišljenog, za što je zaslužan čitav naš mali kreativni tim. – istaknula je voditeljica Ivana Jelača uz napomenu kako će se u narednih mjesec dana održati novi ciklus radionice MUZA.

U produkciji Dubrovačkih ljetnih igara, zaklade Caboga Stiftung i udruge Sve ostalo je glazba, autorice pedesetominutnog filma su Ivana Jelača i Matilda Perković, a snimatelj i montažer je Dominik Miljak. Snimatelj video ilustracija bio je Bruno Restović. Dramsku skupinu polaznika radionice MUZA činili su: Adna Hebib, Margarita Koši, Mihaela Hanzijer, Amila Spahić, Hana Mujdžić i Antonio Štrman, a mentorica im je bila Matilda Perković. U plesnoj skupini sudjelovale su Lorena Krizmanić, Ela Žuvela, Petra Topalović, Monika Besjedica, Petra Orepić, Lena Eva Crnjak, Sara Crnjak, Ines Benko Perić, Mara Roza, Mara Šutalo, Nina Glumac i Jelena Tutman, a mentorica im je bila Zrinka Japunčić.

Pedesetominutni filmski uradak dostupan je za gledanje na službenom YouTube kanalu Dubrovačkih ljetnih igara na poveznici ovdje.

kl/dlji