Član AK Dubrovnik Ante Živković osvojio je drugo mjesto na Prvenstvu Hrvatske u trailu koje je održano jučer u Zagrebu na Sljemenu.

Prvenstvo je održano na stazi "Goršćica", dužine 42,2km s visinskom razlikom od 2200 m, a Ante Živković je ovu zahtjevnu stazu prešao u vremenu 4:05:22 te tako osvojio drugo mjesto na pojedinačnom PH u trailu.

dpp

Ova tri znaka koje ćemo spomenuti u ovom tekstu poželjet ćete imati, recimo, za put u Las Vegas - oni su najsretniji znakovi u zodijaku! Iako su njihove osobnosti izrazito različite (osobito prve dvije), svi imaju zajednički planetarni utjecaj koji im daje dodatnu sreću. Mi koji nismo rođeni u tim znakovima, možemo biti ljubomorni na one koji jesu...

Što se tiče sreće i zodijaka, postoji jedan veliki “igrač” na kojeg uvijek moramo paziti: Jupiter. Ovaj divovski planet utjelovljuje sve što znate o sreći. Kad čitate nečiju astrološku kartu, uvijek gledate njihov položaj u odnosu na Jupiter kako biste dobili uvid u to koliko bi dobro (ili loše) njihovo urođeno bogatstvo moglo biti. Na primjer, ako nečiji natalni Jupiter sleti u znak blizanaca, mogli biste pretpostaviti, odnosno naslutiti da se njihovo bogatstvo nalazi u društvenosti.

Budući da kontrolira kozmičku sreću, Jupiter se ogleda u svakom od ova tri sretna znaka. Prvi znak koji smo odabrali kao najsretniji, njime izravno vlada Jupiter (vjerujte, iznimno puno biste voljeli da ste rođeni u tom znaku!). Drugim najsretnijim znakom nekada je vladao Jupiter, ali sada se tvrdi da je Neptun njegov matični planet. I posljednji, ali nimalo manje važniji sretni znak je jedan koji pomaže uzvisiti Jupitera - o tome nešto više u nastavku. Zapamtite - samo zato što se vaš znak ne pojavljuje na ovom popisu, ne znači da niste blagoslovljeni srećom. Mi nismo samo pod jednim znakom - imamo utjecaj svih ostalih planeta u našoj natalnoj karti. Ako vaš natalni Jupiter padne u bilo koji od ovih znakova... Uistinu ste sretni!

Strijelac (od 22. studenog do 21. prosinca)
Strijelac je najsretniji znak u zodijaku. Uvijek smo bili zadivljeni koliko se strijelci i na koje sve načine mogu izvući. Oni su stereotipni lutalice i najveći avanturisti od svih 12 znakova i imaju veliku sreću pronaći prijatelja uvijek i svugdje. Horoskopski znak strijelca je promjenjiv znak, što znači da znaju biti spontani, ali imaju i ozbiljnu želju za ostvarivanjem ciljeva zahvaljujući elementu vatre koji im pomaže u “pojačavanju” sreće. Strijelci ne dopuštaju da čekaju sreću. To je kod njih neprihvatljivo te će učiniti mnogo toga da sami pronađu sreću. Sigurno znate onu izreku: “Sreća prati hrabre”. Strijelci su hrabri, ali i vole riskirati pa su stoga česti gosti raznih casino lokacija.

Ribe (od 19. veljače do 20. ožujka)
Ribe su drugi najsretniji znak u zodijaku i potajno imaju nešto zajedničko sa strijelcem. Dok mnogi moderni astrolozi vjeruju da Neptun vlada ribama (što je mišljenje velikog dijela pratitelja horoskopa), drevni astrolozi vjerovali su da je Jupiter vladao ovim znakom. Zbog Jupiterovog utjecaja, ribe su sretne poput strijelca. Za razliku od strijelca, ribe ne koriste “silu” za skupljanje sreće. Dapače, koriste svoju intuiciju da bi zajahali valove sreće.

Rak (od 22. lipnja do 22. srpnja)
Rak je horoskopski znak, po našem mišljenju, s najlošijom reputacijom. Oni su pogrešno razvili reputaciju onih koji su najosjetljiviji od svih. Iako rakovi mogu imati jaku vezanost za udobnost i dom, oni su također izvrsni u očitovanju i stvaranju sreće! Njihova kardinalna priroda daje im želju i težnju za ostvarivanjem ciljeva, a intuicija daje smjer. Kao i strijelci, izuzetno su sretni u pitanju klađenja. Za dodatni poticaj sreće, naš prijatelj Jupiter uzvišen je u znaku raka, što znači da Jupiterova energija rezonira s energijom raka.

Zadnjeg dana kolovoza prestaje ovogodišnja zabrana lova kijerna. Osim podvodnih ribolovaca, kojima su te ribe jedna od najdražih lovina, tome se raduje i sve veći broj udičara, a upravo je rana jesen, predstojećih mjesec, možda i dva, najbolje vrijeme za takav lov.

Iako su se iz toplijih mora doselile, razmnožile i rasprostranile nove pa ih sada ima čak sedam vrsta, ukupno brojno stanje kijerni u Jadranu stagnira, a najveća lovna težina opada. Unatoč tome, udičari ih sve masovnije i uspješnije love zahvaljujući u prvom redu usavršavanju tradicionalnog načina lova te sve uspješnijoj primjeni „vertical jigging“ tehnike. Ako ih i ne ulove, u takvom ribolovu u pravilu uhvate pagra, krunaša ili koju drugu cijenjenu ribu. Zbog svega toga, isplati se pokušati ciljano loviti kijerne.

Kijene nisu ravnomjerno rasprostranjene, niti su sve vrste podjednako brojne, pa je za njihov uspješan lov presudno znati gdje bi mogle biti, osobito tri najbrojnije vrste: obična ili golema, galinjača ili dugulja te zlatica ili bjelica. Posao pronalaženja staništa olakšava činjenica da se sve odrasle kijerne, a samo takve se smiju loviti jer im je minimalna lovna dužina 45 cm, zadržavaju na dnu na kome ima rupa i procjepa za skrivanje.

Najbrojnija golema ili obična kijerna najčešće je na strmim obalama s velikim kamenim gromadama. Izbjegava pučinske brakove, a omiljena staništa su joj položeni dubinski brakovima južnog Jadrana. Rado se zadržava i po vanjskim obalama i unutarnjim kanalima. Najradije je na užoj lokaciji gdje može vertikalno migrirati, u hladnijem dijelu godine u dublje. Takve su lokacije često veoma blizu obale, osobito na krajnjem jugu, gdje se i na svega desetak metara od obale nalaze strmine koje poniru i 50 do 70 metara u dubinu.

Dugulja ili galinjača voli mjesta s jakim kurentom, strme zidove brakova, odvojene manje brakove te kamene gromade na pjeskovitom dnu. U plovu do nekoliko desetaka primjeraka naseljava duboke brakove gdje lebdeći uz njihove strmije dijelove dočekuju plijen. Obilazi i položene, naoko puste terene u blizini kakvog zida ili odvojene gromade.

Zlatica obitava na dubljim muljevitim i pjeskovitim dnima s usamljenim kamenim gromadama, ispod kojih „ispuše“ rupe za skrivanje. Zadržava se i na livadama morske trave. Takvi mekani tereni najčešće su u velikim uvalama, unutarnjim kanalima, a idealna staništa su joj olupine, komadi potopljenih brodova ili otpada na mekanom dnu, osobito onima izvan dosega podvodnih ribolovaca.

Početkom rujna većina kijerna, osobito odraslih, u pravilu je na dubinama od oko 15, 20 metara. Kasnije, sa spuštanjem termokline i one će se spuštati sve dublje. Znači, u ranu jesen kijerne je najbolje tražiti na dnima koja su između 20 i 50 do 70 metara pod površinom.

Za razliku od mlađih, odrasle kijerne su usamljenice s izraženim teritorijalnim nagonom. No, u vrijeme mrijesta, koji na nekim lokacijama traje i u prvoj polovini rujna, veliki mužjaci okupljaju grupe od nekoliko ženki. Kao i u mrijestu, i danima nakon njega mužjaci će biti znatiželjni i agresivni prema svemu što se pojavi na teritoriji njihovog „harema“, što znatno olakšava njihov lov udicom, posebice varaličarenjem.

Dramsko - glazbena radionica za osnovnoškolsku djecu „Od priče do predstave“ koju je u dvije grupe vodila dramaturginja i glazbenica Ivana Đula uz likovnu suradnicu Lenu Kramarić završena je izvedbama predstava polaznika u petak u ljetnikovcu Bunić-Kaboga. Radionica je održana u organizaciji Dubrovačkih ljetnih igara pod pokroviteljstvom zaklade Caboga Stiftung.

Dramsko-glazbena radionica „Od priče do predstave“ prema autorskom konceptu Ivane Đule, održavala se od 23. kolovoza do 3. rujna u dvije grupe s ukupno 30 polaznika uzrasta od 7 do 13 godina. Oni su sinoć izveli svoje završne predstave o ribicama te oduševili prisutne u vrtu iza ljetnikovca Bunić-Kaboga. Tijekom deset dana radionice, djeca su prolazila kroz sve segmente rada na predstavi, počevši od čitanja teksta i dramatizacije, pronalaženja izvedbenog jezika, komponiranja glazbe i songova, odabira rekvizite i osmišljavanja kostima, scene i svjetla. Takva raznolikost otvorila je mogućnost da se djeca pronađu i ostvare u nekom od dotad možda nepoznatih područja unutar stvaranja kazališne predstave.

Naglasak se tako pomaknuo s isključivo glumačkog segmenta koji je nerijetko u prvom planu dramskih radionica za djecu. Cilj je bio uključiti djecu u sam proces stvaranja, ponuditi im osnovno znanje i alate te im otvoriti prostor da se sami izraze kroz medije koji će se pokazati najbliži njima, njihovim interesima i sklonostima. Važnost takvog tipa radionice je u kolektivnom autorstvu, budući da djeca kroz vođenu improvizaciju postaju ne samo izvođači, već i autori završnog proizvoda. Da se u tome itekako uspjelo, bilo je jasno sinoć. Posvećenost, kreativnost, zaigranost i radost polaznika, među kojima bez sumnje čuče talentirani budući umjetnici, mamili su osmijehe publike u Kabogi.

Programi u ljetnikovcu Bunić-Kaboga u organizaciji Dubrovačkih ljetnih igara pod pokroviteljstvom zaklade Caboga Stiftung nastavljaju se sredinom rujna kad je na rasporedu drugi dio glumačke radionice Ozrena Grabarića.

kl/dlji

Po prvi puta radi lošeg vremena u posljednjih sedam godina koliko se već održava Ljetna škola brodogradnje, ona nije održana na Lokrumu. Kao zamjenska lokacija je poslužila tehnička radionica u Centru za mlade Dubrovnik.

Prvi dan se održala radionica brodomaketarstva, a drugi dan radionica mornarskih čvorova. Radionicu brodomaketarstva su vodili nagrađivani dubrovački brodomaketari voditelj Centra brodomaketarstva Mladen Mitić iz Modelarskog instituta Nave Dumins i Vladimir Glavočić iz Društva brodomodelara Argosy. Na radionici su polaznici pravili makete pasare, barke s nadkabinom, kajaka i remorkera.

Radionicu mornarskih čvorova drugog dana održao je Lovre Peović iz Udruge Hydro i Društva pedagoga tehničke kulture DNŽ. Na radionici polaznici su nakon uvodne priče o konopima, vrsta i gdje se koriste, naučili vezati četiri osnovna mornarska čvora pašnjak, muški, ženski i zastavni čvor. Osim toga pokazao im se sustav kolotura koji se koristi na jedrilicma, te prijenos tim sustavom. Polaznici su se iskušali u potezanju konopa preko kolotura.

Ljetna škola brodogradnje organizirana je u suradnji Zajednice tehničke kulture Grada Dubrovnika, Zajednica tehničke kulture Dubrovačko-neretvanske županije, Modelarskog instituta Nave Dumins, Društva brodomodelara "Argosy", Udruge Hydro i Društva pedagoga tehničke kulture DNŽ, uz podršku Rezervata Lokrum i Hrvatskog saveza brodomaketara.

dpp

Župan Nikola Dobroslavić uputio je čestitku mlađim nadama Korčulanskog plivačkog kluba za prvo i VK Cavtat za drugo mjesto na Prvenstvu Hrvatske.

Draga djeco, poštovani treneri, cijenjeni roditelji, u svoje osobno ime čestitam i mlađim nadama KPK osvajanje zlata te članovima VK Cavtat osvajanje srebrene medalje na Prvenstvu Hrvatske. Činjenica da smo u finalu imali dva kluba iz Dubrovačko-neretvanske županije pokazuje koliki je jug Hrvatske rasadnik talenta i zaljubljenika u sport, a pogotovo vaterpolo. Pred svima vama je svijetla budućnost, a čvrsto vjerujem kao što nas činite ponosnim danas, da ćete to nastaviti raditi i u budućnosti.

Župan Nikola Dobroslavić

Nakon dvomjesečnog lovostaja, od prvog dana rujna ponovo se smiju loviti kijerne, jedne od najpoželjnijih krupnijih lovina naših udičara. Kijerne se mogu loviti svim udičarskim alatima, ali naši sportsko - rekreativni ribolovci ih najčešće love iz plovila, bulentinom čekanjem te „vertical jigging“ tehnikom. Vrlo uspješno love i novom varijantom bulentina, o kojoj smo pisali 20. kolovoza. Slučajno ih love i dubinskom pendulom, u pravilu onom za zubaca, koja se vuče nad samim dnom i 15 do 20 metara ili više pod površinom.

Zbog težine, velike dubine s kojih ih treba izvući te mogućnost da se zavuku u prvu rupu i raširi škržne poklopce, u kom slučaju je ribolov završen, kijerne je nužno loviti snažnim priborom, daleko jačim od onog kojim se kod nas obično rabi, obvezno vrhunske kvalitete. Ako se lovi iz ruke, na motovilo valja namotati strunu ne tanju od milimetra. Međutim, toliko debela struna je sigurno jača od 30 libri, što je najveća zakonom dozvoljena jačina pribora za sportsko - rekreativni ribolov. Zbog toga barem dio pribora, najbolje privez (prama, pjok) mora biti navedene jačine. Puno bolje je koristiti štap i ostali suvremeni pribor jačine 30 libri kojim je moguće savladati i najtežu kijernu, zbog savitljivosti štapa i mogućnosti podešavanja jačine kočnice role.

Kkijerne se uglavnom hrane sitnim ribama, rakovima i glavonošcima. Pustoše naselje jastoga, svoje omiljene poslastice, pa su se mali primjerci ovog raka nekada najčešće koristili kao mamac za njih. Dobro su se pokazali i škampi i kozice. Međutim, efikasni su i mnogi daleko pristupačniji i jeftiniji mamci, u prvom redu i olignja, sipa i muzgavac, zatim komadi i fileti vrnuta, plavice i druge plave ribe, love se na mrtve i žive špare, crneje, kanjce…

Čak i kad se lovi varaličarenjem dobro je koristiti i prirodne mamce jer oni znatno poboljšavaju. U tu svrhu je najbolje rabiti velike kozice, muzgavce, olignje, sipe i krakove hobotnica. U takvom „vertical jigging“ ribolovu zbog toga je najbolje koristiti varalice tipa „tenya“, čiji je obvezni dio i prirodni mamac. Odlično rješenje je i „live kab“ varalica, zapravo nosač mamca, muzgavca ili kojeg drugog glavonošca.

Kad zagrize mamac i osjeti da je uhvaćena, prva reakcija kirnje je da spas potraži u najbližoj pukotini. Tu dolazi do izražaja snaga pribora, ali i vještina i fizička sprema ribolovca, pogotovo ako je riječ i krupnijoj kirnji, jer ovu treba što prije odlijepiti od dna i bez mnogo taktiziranja i zamaranja izvući na površinu. Na sreću, kad je podignuta s dna, kijerna se relativno lako dovlači do plovila, jer brzo gubi snagu. Najbolje je prihvatiti kukom, manji primjerci mogu i mrežnom prihvatnicom, a ako njih nema rukom tako da se palac i kažiprst jedne ruke zabiju u očne duplje.

Kojom je tehnikom i kako kompletiranim priborom kirnje najbolje loviti najviše ovisi o mjestu lova. Na podmorskim uzvisinama, najbrojnijim obećavajućim pozicijama najbolje je loviti sporim skosavanjem, i to načinom koji nazivaju ples na dnu. Nakon spuštanja prirodnog ili umjetnog mamca na dno lovi se tako da se pribor podigne s četiri do pet trzaja štapa i namotaja role, a zatim spusti s dva do tri trzaja štapom uz jedan do dva namotaja role. Sve se to izvodi veoma polako, a kad se mamac podigne na deset do petnaestak metara od dna ponovo je spuštamo do njega i postupak ponavlja. Osim kirnji ili s njima ovom tehnikom se veoma učinkovito love i ostale grabljivica koji se ne odvajaju previše od dna, poput zubaca i pagra. Bulentin za takav lov može se kompletirati na klasični „paternoster“, „očenaš“ način- s tri priveza i udice postavljene poviše olovnice.

Na brakovima se može loviti i priborom posebno dobrim za lov uz strmce te na olupinama- sa samo jednom udicom. Kada se lovi cijelim ribicama, osobito živim, klasični bulentin treba izraditi bez završnjaka, s olovnicom na kraju osnovne strune i kliznim privezom, koji se posredstvom vrtilice s ili bez kopče postavlja na osnovnu strunu. Hod metar do tri dugog priveza ograničava se do pet metara poviše olovnice. Ovim priborom, poznatim kako „žičara“ lovi se tako da se nakon što olovnica dotakne dno i zategne osnovna struna niz nju spusti privez s mamcem.

Uz strmce te nad olupinama je moguće loviti po mirnom moru, dok je nad brakovima to moguće i po uzburkanom moru.

Klapa Subrenum pobjednik je sinoć održanog 16. Festivala klapa uz mandoline i gitare u Makarskoj.

Izvedbom po dvije skladbe na Festivalu su nastupile klape uz instrumentalnu gitarsku i mandolinsku pratnju. Sjajnu izvedbu Subrenuma koji se predstavio s pjesmama „More je moja sudbina „ i „Tija bi te jubit mala“ publika je pozdravila ovacijama i dugim pljeskom, a stručni sud najvećim brojem glasova.

Prema bodovima stručnog ocjenjivačkog suda najveći broj bodova osvojila je klapa Subrenum, nakon kojih slijedi klapa Kaše i na trećem klapa Munita – sve tri klape su dobitnice zlatne plakete.

Srebrenu plaketu dobila je klapa Marineta, a brončanu Bonaca, Dalmatinski bardi i Partenca.

dpp

Mladi vaterpolisti KPK iz Korčule novi su prvaci Hrvatske u konkurenciji Mlađe nade ili najmlađem uzrastu našeg vaterpola. U finalu prvenstva države koje je odigrano u Splitu, na otvorenom bazenu Jadrana na Zvončacu, u srazu ‘južnjaka’, KPK je bio bolji od Cavtata 7:5.

Korčulani su bili boljim cijelim tijekom finalnog susreta, pa su tako pred kraj druge četvrtine vodili 3:0. Cavtaćani su uspjeli smanjiti na 3:2  s dva pogotka u posljednjih minutu i pol druge dionice. Početkom treće četvrtine (u ovom uzrastu četvrtina traje 5 minuta), KPK nije ispuštao vodstvo koje je bilo gol-do dva razlike, sve do pola minute prije kraja ove četvrtine. Tada je KPK prvi put imao nešto osjetniju prednost (7:4) koja im je već trasirala lagano put do krune. Suparnici iz Cavtata su uspjeli desetak sekundi prije kraja treće četvrtine smanjiti (7:5), a to se kasnije pokazao i kao konačan rezultat, budući da u zadnjoj četvrtini na obje strane nije bilo pogodaka. U pobjedničkom je sastavu Lovro Jurjević postigao čak 4 gola, dok je za Cavtat najprecizniji bio Vlaho Rajčević s 3 gola.

U susretu za treće mjesto, splitski Jadran je bio bolji od Mladosti iz Zagreba 8:4. Prva je polovica utakmice bila potpuno izjednačena. Mladost je dala jedan gol u prvoj, a Jadran jedan u drugoj četvrtini, te se s 1:1 ušlo u drugi dio susreta. U nastavku su se boljim pokazali mladi jadranaši, te su na kraju slavili s četiri pogotka prednosti.

dpp

Ovogodišnje nacionalno natjecanje Hrvatsko stablo 2021. godine započinje 1. rujna 2021. godine otvaranjem javnog glasovanja za izbor pobjednika natjecanja. Za titulu Hrvatskog stabla 2021. godine natjecat će se 13 kandidata, a samo jedan će imati priliku predstavljati Republiku Hrvatsku na međunarodnom natjecanju Europsko stablo 2022. godine.

Ovogodišnji kandidati su:
1. Bricin hrast (hrast lužnjak – Quercus robur) iz Parka prirode Lonjsko polje;
2. Prijatelj (hrast medunac (dub) – Quercus pubescens) s otoka Krka;
3. Stoljetni div u srcu Slavonije (mamutovac – Sequoia gigantea) iz Slatine;
4. Posljednja dama podgoračkog perivoja (javorolisna platana – Platanus x acerifolia) iz Podgorača;
5. Kapelica (golema tuja – Thuja plicata) iz Arboretuma Opeka;
6. Čempres Ruđera Boškovića (obični čempres – Cupressus sempervirens) iz Mlina;
7. Konavoski platan u Pridvorju (platana – Platanus sp.) iz Pridvorja;
8. Papučki stari hrast (hrast kitnjak – Quercus petraea) iz Parka prirode Papuk;
9. Majkovski gorostasni dub (hrast medunac (dub) – Quercus pubescens) iz Majkova;
10. Brijunska stara maslina (maslina – Olea europaea) iz Nacionalnog parka Brijuni;
11. Stara majka (velelisna lipa – Tilia platyphyllos) iz Općine Lokve;
12. Vječni bagrem (bagrem – Robinia pseudoacacia) iz Pačetina;
13. Čuvar samostanskog hlada – čempres u vrtu hvarskog franjevačkog samostana (čempres – Cupressus sempervirens var. horizontalis) s otoka Hvara.

Glasovanje za Hrvatsko stablo 2021. godine započinje 01. rujna 2021. godine i trajat će do 30. rujna 2021. godine. Glasovati se može za jednog kandidata putem službene stranice Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije.
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije kao nacionalni koordinator natjecanja Stablo godine (Tree of the year) u ime Republike Hrvatske nominirat će pobjednika natjecanja Hrvatsko stablo 2021. godine na natjecanje za Europsko stablo 2022. godine. Natjecanje Stablo godine, kako na nacionalnoj tako i na europskoj razini, iz godine u godinu poprima sve veće razmjere što se tiče broja sudionika ali i glasača. Pobjednik natjecanja Europsko stablo godine simbolično se proglašava ususret Svjetskom danu šuma 21. ožujka svake godine. Ceremonija proglašenja tradicionalno se održava svake godine u Bruxellesu.

Upute za glasovanje:

Glasovanju se može pristupiti direktno putem poveznice – https://www.zastita-prirode-dnz.hr/glasaj-za-hrvatsko-stablo-2021-godine/ i službene stranice Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije – https://www.zastita-prirode-dnz.hr/.

Dozvoljeno je glasovati samo za jednog kandidata po izboru, potvrdom klika na internetskoj stranici te samo jednom s istog računala, prijenosnog računala ili mobilnog uređaja.

Glasovanje traje od 01. rujna 2021. godine u 00:00 h do 30. rujna 2021. godine do 00:00 h.

Od 27. rujna 2021. godine do datuma proglašenja pobjednika natjecanja Hrvatsko stablo 2021. godine 15. listopada rezultati glasovanja neće biti vidljivi.

Po završetku glasovanja i obradi pristiglih podataka, svečano će se proglasiti pobjednik natjecanja putem online platforme.

Cilj natjecanja Stablo godine (Tree of the year) je promocija bioraznolikosti i prirodnih bogatstava diljem Europe. Natjecanjem se nastoje promicati pojedinačna stabla i njihovo značenje u prirodnoj i kulturnoj baštini ljudi koji o njima skrbe, a koja iziskuju našu brigu i zaštitu u budućnosti. Temelj ovog natjecanja je priča o samom stablu kojom se prikazuje važnost stabala za lokalnu zajednicu i njihova povezanost sa stanovnicima toga kraja. Svrha je u konačnici podići svijest javnosti o potrebi očuvanja stabala kao vrijednog prirodnog resursa važnog za život čovjeka, a posebice zbog sve izraženijih klimatskih promjena.

Ponosni smo što je upravo Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, u suradnji s projektnim partnerima Fakultetom šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskim šumama d.o.o. te Hrvatskim agrometeorološkim društvom, nositelj predmetnog natjecanja te dio promocije prirodne baštine Republike Hrvatske u Europi.

Ovim putem pozivamo sve građane da se uključe u proces javnog glasovanja za izbor pobjednika predmetnog natjecanja te promociji natjecanja, a sve kako bismo zajednički doprinijeli zaštiti i očuvanju prirodnih vrijednosti, a posebice onih zaštićenih, najvrijednijim resursom s kojim Republika Hrvatska raspolaže.

Sadržaj Dubrovačko - neretvanske županije

Najbolji košarkaš u povijesti tog sporta, planetarno popularni Micahel Jordan kao što već i dubrovački vrapci znaju stigao je danas u Grad.

Air Jordan za danas je odabrao objedovati u ribljem restoranu Proto, a u ribljim delicijama uživao je uz čašu autohtone dubrovačke malvasije vinarije Crvik. Ručak je završen uz kubansku cigaru, a Jordan je pristao i na fotografiju s osobljem restorana.

dpp

Mlađe nade VK Cavtat nastupile su u polufinalu Prvenstva Hrvatske u Splitu gdje su maestralnom igrom pobjedile momčad VK Jadrana iz Splita (do tada neporaženu ekipu) rezultatom 6:0 te su izborile nastup u finalu gdje ih čeka ekipa VK KPK iz Korčule koja je u drugom polufinalnom susretu pobjedila momčad HAVK Mladost rezultatom 10:3.

Pod vodstvom trenera Pava Pulića na prvenstvu nastupaju: Luko Vezilić, Borna Kovačević, Luka Botić, Lovro Medo, Bruno Glavinić, Toni Butigan, Marino Grbešić, Lovro Miljas, Vlaho Rajčević, Ivano Tonković, Vlaho Ucović, Maro Radoš, Petar Vezilić, Robert Fox i Antonio Bijelić.

dpp