Zbog njene iznimne grabežljivosti i sve veće brojnosti, strijelka skakuša je sve češći plijen naših ribolovaca. Od svih alata i tehnika kojima se može loviti, kod nas je najmanje u upotrebi, praktično nepoznat lov parangalom na ovu ribu, a koji je učinkovit barem koliko i ostalim tehnikama. Kako je lov strijelke tim alatom posebno uspješan u drugoj polovini godine, osobito u hladnijim mjesecima, sada je pravo vrijeme za upoznavanje s njim.

Premda hranu ponekad traži i uz samo dno, strijelka se u pravilu hrani u površinskom sloju mora. Zato je za njen lov teoretski najbolje koristiti plivajući parangal. Međutim, uske uvale, tijesni prolazi, šira područja luka, marina i ušća te ostala mjesta na kojima se strijelka najbolje lovi u pravilu su prepuna plovila. Osim toga, gdje ima strijelki ima i dosta sitnih grabljivica, a samim time i ribolovaca koji ih love pendulom pri površini. Zbog svega toga, teško je, praktično nemoguće pronaći slobodno mjesto gdje bi se položio plivajući parangal, a da ga netko u prolazu ne zakači, čak i kada je dobro označen. Zbog svega navedenog najbolje je strijelke loviti lebdećim parangalom, koji nije osobito manje učinkovit od plivajućeg.

Iako se strijelka može dobro loviti i univerzalnim, čak i specijalnim parangalom za lov igluna i iglana, najbolji se lovi lebdećim parangalima posebno konstruiranim za njega. Takav parangal se može izraditi na nekoliko načina, a svima je zajedničko da su im privezi (pjoci, primule) djelomično izrađeni od sajlice radi sprječavanja strijeljke da pregrize privez poviše udice.

Na prvom crtežu je prikazana konstrukcija takvog parangala sa 100 udica koji se s velikim uspjehom koristi u vodama Mediterana. Na oba kraja su mu sidreni konopi promjera 2 mm i dužine po 30 metara. Na gornjim krajevima su im plovci izrađeni od plastike i opremljeni štapom sa zastavicama. Dobro je ako su na njima i signalne svjetleće ampule. Ispod svakog plovka treba biti olovnica od 200 grama čija je uloga da drži zastavu uspravnom. Na drugi kraj vezan je uteg. Najčešće je dovoljan od 2, rijetko do 5 kg, ali je dobro imati i dodatne utege, ako zatreba. Osim olovnice, kao uteg se može koristiti bilo što. Praktično rješenje je manja bloketa, građevinski betonski blok. Radi njegove zaštite od oštećenja na rubove blokete na dio sidrenog konopa kojim se izvodi vezivanje na blok dobro je navući kakvo plastično crijevo.

Tri metra ispod signalnih plovaka konopi trebaju imati omče za spajanje s maestrom, osnovom parangala. Spoj je najblje izvesti pomoću kopči vezanih za krajeve maestre. Maestra može biti od najlona promjera do 0,70 mm, ali i od ribarskog konca. Prednost najlonske strune je što je slabo vidljiva, a konopa što ima veći otpor i bolje drži priveze, čak i ako se jako potežu, što strijelka čini.

Privezi se postavljaju na razmacima od oko 4,5 metara. Izrađuju se od najlona promjera 0,45 mm i duljine oko 150 cm, s nastavkom od 10 do 15 cm izrađenim od sajlice jačine 30 libri, eventualno, najlona promjera 0,70 do 0,80 mm, koji može odoljeti zubima strijelke. Na kraju dolaze čelične udice veličine od 4/0 do 6/0, kratkog tijela, unutra povijenog vrh i s vezištem u obliku prstena. Spoj dva dijela priveza najbolje je izvesti vrtilicom jačine 30 libri, koja sprječava uvrtanje dužeg dijela priveza i maestre. Iako se može vezati čvorom, oba kraja sajlice najbolje je spojiti „cramping“, „puškicama“, cjevčicama za spajanje od aluminija ili „inox“-a, oblika osmice i promjera 0,5 mm.

Da bi sve udice bile na približno istoj dubini, na parangal, u razmacima od 30 metara, treba postaviti 14 plutača. Najjeftinije ih je uraditi od litarskih boca, što uočljivije to bolje, a one nose privez od najlona. Privez završava kopčom za spajanje na maestru. Poviše kopče je klizna olovnica težine 25 do 50 grama, čija je uloga sprječavanje podizanje maestre ka površini.

Strijelka se pretežiti hrani cipolima, gavunom, iglicom, srđelom pa je te sitne ribe najbolje koristiti kao mamce. Osobito su učinkoviti živi cipoli, ali njih je, čak i uginule, vrlo teško pribaviti u potrebnom broju, baš kao i sipice, koje također pripadaju skupini najboljih mamac za lov strijelke parangalom.

Optimalno rješenje je mamčiti srđelu. Kako to činiti na najbolji način prikazano je crtežom - udica se gurne kroz oko mamca pa izvede kroz škrge na istoj strani, a zatim joj se vrhi gurne na drugu stranu otprilike na zadnjoj trećini dužine mamca.
Najbolje vrijeme za polaganje parangala namijenjenog lovu strijelke je pred izlazak i zalazak sunca, a dobro noću.

Regionalna agencija DUNEA u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku i Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko - neretvanske županije, u sklopu projekta SeaClear, organizirala je čistku otpada iz mora u Uvali Tiha u Cavtatu. Pet ronioca Ronilačkog kluba Epidaurum ovom prilikom su tako s morskog dna u samo sat vremena prikupili 44 kilograma raznog otpada.

Ovim događanjem posebno se želi skrenuti pozornost na ogromne količine plastike koja se nalazi u podmorju, te potaknuti građane na promišljanje korištenja održivih opcija u svakodnevnom životu i izbjegavanju jednokratnih proizvoda.

U morskom okolišu danas su prisutne zabrinjavajuće količine otpada. Morski otpad je složen problem sa značajnim okolišnim, ekonomskim, sigurnosnim, zdravstvenim i kulturnim implikacijama. Otpad u moru je globalni problem, ne poznaje granice i predstavlja stalan te sve veći problem koji se širi izvan samog izvora onečišćenja. Akumulacija otpada u morskom okolišu raste svakim danom i posljedica je isključivo ljudske aktivnosti. Danas se u oceanima nalazi više od šezdeset milijuna tona otpada.

Čak 90 posto otpada u našim morima je plastika. Uslijed brojnih procesa, tijekom vremena dolazi do fragmentacije plastičnih otpadaka u sitne čestice mikroplastike koje dalje ireverzibilno postaju dijelom hranidbenog lanca, čime u konačnici dospijevaju i do samog čovjeka. Tako za plastiku sa sigurnošću možemo reći da je „beskrajna“ i da „nikada ne nestaje“. Kao zanimljivost izdvaja se analiza Svjetske organizacije za zaštitu prirode iz 2019. godine prema kojoj se došlo do izračuna da prosječan čovjek tjedno unese u svoj organizam čak 5 grama mikroplastike, što bi metaforički značilo da prosječan građanin „pojede“ jednu kreditnu karticu tjedno.

Čistka otpada iz mora u uvali Tiha daje uvid u razne frakcije otpada koje se mogu naći u moru, a služiti će dalje kao dragocjeni podaci za znanstvenike u izradi prototipa autonomnog sustava robota projekta SeaClear, koji će, nadamo se, u budućnosti prikupljati otpad iz naših mora.

Ukupni proračun projekta SeaClear iznosi nešto manje od 38 milijuna kuna, a financira se u 100 postotnom iznosu iz Europske unije – program HORIZON 2020, kroz koji je za područje Dubrovačko-neretvanske županije osigurano više od šest milijuna kuna. Jedini hrvatski partneri su Regionalna agencija DUNEA i Sveučilište u Dubrovniku. Prijavljen je na poziv Informacijske i komunikacijske tehnologije 2018. – 2020., shema financiranja znanstveno-inovacijska (RIA) te je od ukupno 56 prijavljenih, jedan od četiri projekta odobrenih za financiranje.7

Također, ronilački klub Roniti se mora sa partnerima projekta C.I.O.S Grupacijom, Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i National Geographic Hrvatska završili su ovog vikenda svoju 23. ekološku akciju Think Green, održanu na Lastovskom otočju. U akciji je sudjelovalo četrdeset ronioca koji su zajedno odradili oko 120 radnih sati pod vodom. Sav materijal prikupljen tijekom akcije je odvezen s otoka, bit će razvrstan i adekvatno zbrinut, a vrijednost ostvarena prodajom otpada bit će donirana u humanitarne svrhe.

dpp

Iako su je upoznali prije petnaestak godina, tehniku lova lignji poznatu kao „tataki“ naši ribolovci rijetko prakticiraju iako je vrlo učinkovita, osobito u dnevnom lovu. Jednim je dijelom to zbog našeg standardnog otpora prema svemu što je novo, a drugim zbog visokih cijena potrebne opreme. Treći i vjerojatno glavni razlog je upotreba neprikladnih dijelova pribora, ponajprije varalica te pogrešna tehnika lova, zbog čega su rezultati bili loši.

Danas su cijene neophodnog pribora znatno pristupačnije nego nekad, pa nema razloga ne loviti ovom tehnikom, ali samo na ispravan način, kako to rade Japanci.

Za lov ovom tehnikom neophodne su posebne varalice dužine 35 do 60 mm. Osnovu varalice čini plastični štapić koji na jednom kraju nosi jednu, a na dužim modelima dvije krunice. Za spajanje s ostatkom pribora služi poprijeka rupica na vrh štapića ili, rjeđe, zavezani komad ribarskog konca. Oko štapića je tijelo varalice, najčešće vretenasto ili, rjeđe, oblika kozice. Tijelo je od silikona ili koje druge mekane plastike, ali ima i modela od tvrde, u pravilu prozirne plastike. Skuplji modeli imaju presvlaku od tanke i svjetlucave tkanine. Kako ove varalice u moru moraju plutati u horizontalnom položaju, neki modeli u tijelu imaju zračne mjehuriće.

Tataki varalica se na pribor postavlja bez priveza, direktno između dvije perlice sa stoperima ili pomoću kopče zakačene na petlju vezanu na predvez, osnovu završnjaka. Petlju je najbolje izraditi „Palamar“ ili „Drooper loop“ čvorom. Međusobni razmak varalica mora biti barem dvadesetak centimetara, na gornjem kraju predveza treba biti vrtilica s kopčom, a na donjem samo kopča za brzu montažu i izmjenu utega.

Završnjak ne smije biti duži od štapa kojim se lovi jer bi otežavao izvlačenje plijena na plovilo, ali i odbacivanje varalica. Također, na završnjaku ne treba biti puno varalica, dovoljne su dvije do četiri. Naime, u slučaju istovremenog ulova više oliganja nije lako izvući i prihvatiti, obvezno mrežnom prihvatnicom. Što je najgore, što je više varalica na završnjaku to je veća mogućnost da se iglica neke od njih zakači za odjeću, dio pribora ili plovila.

Završnjak je najbolje izraditi od „FC“, fluorougljične strune snage 30 libri jer ona ima najprikladniju krutost zbog koje se završnjak od te strune najmanje savija i mrsi pa se varalice najrjeđe međusobno i za strunu kače.

Budući se ovim priborom skosava okomito dobro je imati utege različitih težina kako bi se to moglo raditi na svim dubinama i pri svim jačinama kurenta. Osim ovalnih olovnica i olovnih lignjarića, to mogu biti „vertical jigging“ varalice, najbolje tipa „Madai“ jer je tijekom skosavanja na njih moguće uloviti i koju ribu. No, to se ne preporučuje na nečistom dnu. U lovu na velikim dubinama preporučuje se koristiti fosforoscentni uteg jer njegovo svjetlucanje privlači lignje.

Osnovnu strunu najbolje je izraditi od „PE“ višenitke promjera 0,10 do 0,14 mm, koja je dovoljno jaka da izvuče i teške ulove, a dovoljno tanka da ne pruža veliki otpor kurentu zbog čega će i lagani pribor stajati okomito pod plovilom. Dobro je ako je struna višebojna, kako bi se lakše kontrolirala dubina lova, odnosno pribor ponovo spustiti gdje se prethodno ostvario ulov jer se lignje najčešće zadržavaju u plovu.

Za lov ovom tehnikom dovoljna je srednje velika rola te jednostavan „casting“, još bolje „slow jigging“ štap snage 50 do 150 grama. Najvažnije je da bude što osjetljiviji kako bi reagirao na dodir lignje čak i nježan i na velikoj dubini. Također bi trebao imati progresivnu akciju jer kruti u suradnji s neistezljivom „PE“ strunom može uzrokovati pucanje krakova lignje tijekom borbe.

Tataki je tehnika u kojoj se nije potrebno sidriti, ali je presudno pribor puštati okomito. Kad uteg dodirne dno, pribor se odiže oko pola do dva metra. Zatim se kratkim i energičnim pokretima u nekoliko sekundi štap do desetak puta zatrese gore-dolje tako da vrhom zavibrira poput šibe. Varalice će se tada kretati u svim smjerovima poput uspaničenih kozica što će izazvati pozornost lignji u blizini. Potom treba prestati s trešnjom, uteg će zategnuti sistem, a varalice vrlo brzo zauzeti početni vodoravni položaj, što će olignje najčešće isprovocirati da ih napadnu. Potom se sporim ali neprekinutim pokretom vrh štapa podiže visoko gore da bi se ocijenilo je li lignja na varalici ili nije. Nakon ulova, važno je zabilježiti dubinu na kojoj se to dubini dogodilo da bi se u sljedećem spuštanju sistem mogao spustiti na istu lovnu dubinu, u čemu od velike pomoći može biti višebojna višenitka.

Ako ulova nema valja napraviti pauzu od dvadesetak sekundi, čak i minute pa postupak ponoviti nekoliko puta. Ukoliko se ni tada ništa ne dogodi, sistem treba podignuti metar, metar i pol, čak i pet ako se lovi u dubokom. Na taj način se vrlo lako i brzo može pretražiti cijeli vodeni stupac. Ako su lignje u blizini, ulov provjereno neće izostati. Tataki tehnika, osim po dana je primjenjiva i u noćnim uvjetima, posebice u sumrak i svitanje. Rijetko, ali ponekad se bolji rezultati postižu nježnijim i sporijim, ponekad čak i bez skosavanja, samo držanjem štapa u držaču plovila koji se lagano njiše. Tada se može loviit i drugim priborom koji se drži u rukama. No, ova pasivna metoda lova je ipak manje učinkovita od aktivne, oštrog skosavanja priborom.

Nakon dvije godine stanke uzrokovane pandemijom, Du Motion - Runners’ Days Dubrovnik najavljuje dugoiščekivano 6. izdanje za proljeće. Dubrovački polumaraton, Utrka zidinama te humanitarna utrka građana 5K trčat će se 30. travnja i 1. svibnja 2022., a prijave se primaju putem službene web stranice Du Motiona.

- Ovo je trenutak koji smo i mi i naši trkači nestrpljivo čekali. Utrke za 2020. bile su gotovo popunjene, no koronavirus je zaustavio cijeli svijet pa tako i sport. Uslijedili su mjeseci puni neizvjesnosti, no interes za Du Motion nije jenjavao. Trkači su ostali uz nas i pružili nam nevjerojatnu potporu. Na tome im svima još jednom od srca zahvaljujemo i veselimo se novom druženju u Dubrovniku. - izjavio je direktor Du Motiona Alen Bošković.

No tu nije kraj novostima. Du Motion će ovih dana otvoriti prijave za još jedno trkačko događanje - Lapad Run koji će se održati 24. listopada 2021. na Babinom kuku. Utrke na 10 i 5 kilometara organiziraju se u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije u sklopu Mjesecu borbe protiv raka dojke.

Za oba događaja vrijede aktualne epidemiološke mjere Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske u cilju sprečavanja širenja zaraze koronavirusa.

Svi trkači stariji od 14 godina moraju zadovoljiti barem jedan od uvjeta za sudjelovanje: posjedovanje valjane EU digitalne COVID potvrde, negativni PCR test ili brzi antigenski test, potvrdu o preboljenju COVID-19 bolesti ili potvrdu o cijepljenju (za treće zemlje).

dpp

Bivši igrači RKHM Dubrovnik osnovali su novi klub u Župi dubrovačkoj, a koji se zove Ardiaei. Predsjednik kluba je Leo Brnin.

Kako navode u obavijesti koji su poslali medijima „klub je osnovan od strane deset mladih i ambicioznih ljudi, sve redom donedavnih rukometaša, kojima je rukomet dio života i koji imaju želju nastaviti raditi i igrati rukomet u cilju promicanja sporta i zdravih načina življenja”.

„Naš klub čine sve redom izvrsni, dokazani igrači. Nastupali smo u svim ligama hrvatskog rukometa, pa tako i u Premijer ligi po prvi put u povijesti Dubrovnika. Kroz sve te godine, skupili smo ogromno iskustvo i znanje te upijali savjete vrhunskih trenera koji su nas vodili ka najvećim uspjesima. Među nama ima igrača koji su završili igračku karijeru i već su vlasnici trenerskih licenci te se redovito usavršavaju kroz različite oblike seminara i tečajeva sa iskusnim stručnjacima. To nam daje garanciju u siguran i kvalitetan razvoj.” - naveli su.

Klub je, napominju, osnovan u Župi dubrovačkoj zbog velikog potencijala u razvijanju mlađih uzrasta.

Što se tiče imena, koje i nije baš pamtljivo, oni navode da su inspiraciju pronašli u Ardijejcima.

„Ardijejci su ilirsko pleme, poznati kao vješti i neustrašivi ratnici, moreplovci. Među prvima su naselili prostore današnje Župe dubrovačke.” - naveli su u dopisu.

dm

Povodom osvajanja Prvenstva Hrvatske na kružnim stazama, župan Nikola Dobroslavić uputio je čestitku Auto klubu Dubrovnik Racing.

Tekst čestitke u nastavku:

Čestitam vozačima i upravi Auto kluba Dubrovnik Racing koji su obranili naslov klupskog prvaka Hrvatske potvrdivši ovom, jedanaestom titulom prvaka, svoju poziciju u auto sportu Hrvatske i kontinuirani uspješni rad od svog osnutka.

Ova, treća Zlatna plaketa, osvojena na Prvenstvu Hrvatske na kružnim stazama još je sjajnija jer je posvećena Dubravku Čikoru koji je svoj život utkao u Auto klub Dubrovnik Racing i hrvatski auto sport.

Iščekujemo završnu utrku u Dubrovniku, vjerujemo u vas i veselimo se novim uspjesima.

Župan
Nikola Dobroslavić

Završni audio-vizualni rad nastao u sklopu radionice MUZA koja se održava u organizaciji Dubrovačkih ljetnih igara pod pokroviteljstvom zaklade Caboga Stiftung, bit će premijerno predstavljen javnosti sutra, u četvrtak, u 20:30 sati u ljetnikovcu Bunić-Kaboga. Uživo prijenos predstavljanja uz sudjelovanje sudionika radionice, a odmah zatim i projekcija pedesetminutnog filma, bit će omogućena na službenoj Facebook stranici Dubrovačkih ljetnih igara dubrovnik.festival.

Radionica namijenjena mladima s ciljem obogaćivanja i razvijanja njihova kreativnog izražavanja koju autorski osmišljava i vodi pijanistica Ivana Jelača zajedno sa suradnicama Matildom Perković i Zrinkom Japunčić, tematski vezana uz kulturni život dubrovačkih ljetnikovaca, započela je u rujnu prošle godine, kada je za polaznike bio organiziran obilazak ljetnikovaca Rijeke dubrovačke te zajednički radni boravak u ljetnikovcu Bunić-Kaboga. Tijekom predavanja voditeljice i multimedijskog izlaganja svih sudionika polaznici su upoznati s povijesnim kontekstom ljetnikovaca, a na temelju pripremljenih arhivskih materijala, prikupljenih priča i legendi te osvrta i radova polaznika, krenulo se u odabir lokacija snimanja i razradu koncepta izvedbe. Audio-vizualnim medijem, kroz prikaz suvremenog dubrovačkog salona, preispituju se vlastite predodžbe o prošlosti i kulturnom nasljeđu.

– Svi mladi polaznici i polaznice aktivno su sudjelovali u osmišljavanju i razradi završnog produkta radionice u kojem se prožimaju različiti umjetnički izričaji; glazbeno-scenski, dramski, plesni i filmski. U tome i jest specifičnost ove radionice jer unatoč ograničenim uvjetima rada tijekom pandemije, kreativni proces se odvijao, a ideje sazrijevale. Stoga možemo zaista biti zadovoljni jer smo u konačnici ostvarili i više od prethodno zamišljenog, za što je zaslužan čitav naš mali kreativni tim – istaknula je Ivana Jelača uz napomenu kako će se u narednih mjesec dana održati novi ciklus radionice MUZA namijenjen zainteresiranim mladim kreativcima.

S obzirom na ograničeni broj mjesta slijedom epidemioloških mjera, predstavljanje će se prenositi uživo iz ljetnikovca Bunić-Kaboga putem Facebook stranice Dubrovačkih ljetnih igara dubrovnik.festival s početkom u 20:30 sati, gdje će odmah zatim biti prikazan i film u trajanju od 50 minuta, a dostupan za gledanje bit će nakon toga i na YouTube kanalu Igara.

kl/dlji

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić sa suradnicima primio je u Cavtatu u ponedjeljak španjolskog pisca Javiera Cercasa u pratnji Vlaha Bogišića te glavnog urednika izdavačke kuće Fraktura Seida Serdarevića.

Nakon sastanka Cercas je obišao Kuću Bukovac, Mauzolej Račić, Bogišićevu zbirku i ulicu Prijeko u Cavtatu,kojim se oduševio i istaknuo kako ga mirisi borova i čempresa podsjećaju na djetinjstvo.

dpp

U povodu osvajanja Prvenstvu Hrvatske na kružnim stazama, dubrovački gradonačelnik Mato Franković uputio je čestitku Auto klubu Dubrovnik Racing:

Dragi vozači Auto klub Dubrovnik Racing, obranili ste naslov klupskog prvaka Hrvatske i još jednom svima pokazali da ste najbolji! Od osnutka kluba 1993. godine nižete velike uspjehe što potvrđuju brojni trofeji, pa tako i ovaj 11. na Prvenstvu Hrvatske na kružnim stazama koji vam je također osigurao i treću Zlatnu plaketu na krugu. Sve to je rezultat vaše spretnosti i predanog rada.

Ne sumnjam da ćete i dalje ostvarivati fantastične pobjede na ponos svih nas, u sjećanje na dragog nam Dubravka Čikora koji je ovom sportu i ovom klubu posvetio svoj život.

S poštovanjem,
gradonačelnik Mato Franković

Gradonačelnik Mato Franković primio je danas vozače Auto kluba Dubrovnik Racing, povodom osvajanja Prvenstva Hrvatske.

Vozačima dubrovačkog Auto kluba, Maru Franiću, Žarku Knegu i članu uprave kluba Nikši Stahoru gradonačelnik Franković čestitao je i izrazio iskreno zadovoljstvo zbog postignutog sjajnog rezultata na natjecanju koje se održalo početkom rujna u Češkoj.

- Iznimno smo ponosni i sretni zbog osvojenog zlatnog odličja kojeg ste nam iz Brna donijeli u naš Dubrovnik. Klupski uspjeh i uspjeh dubrovačkog sporta u budućnosti uz Vas je može se slobodno reći, zagarantiran. - istaknuo je gradonačelnik u ovoj prigodi.

Tijekom prijema članovi kluba Auto kluba Dubrovnik Racing iznijeli su vlastita iskustva i doživljaje sa natjecanja naglasivši pritom kako je obrana naslova prvaka i ostvarena pobjeda na Prvenstvu Hrvatske posvećena Dubravku Čikoru, legendi hrvatskog automobilizma koji je dao nemjerljiv doprinos Auto klubu Dubrovnik Racing i razvoju dubrovačkog sporta.

Gradonačelnik Franković kazao je kako će Grad Dubrovnik nastaviti pratiti i podržavati rad Auto kluba, kako bi i u nadolazećim vremenima nastavili nizati brojna sportska ostvaranje.

dpp

U Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika župan Nikola Dobroslavić primio je u petak vinare iz Dubrovačko-neretvanske županije koji su za svoja vina na ovogodišnjem Decanteru u Londonu, najvećem svjetskom vinskom natjecanju osvojili platinasto, zlatno i srebrno odličje za svoja vina.

- Najprije bih čestitao našim vinarima na izvanrednom uspjehu na Decanteru u Londonu ove godine. Među 18 tisuća uzoraka koji su bili ocjenjivani iz 56 zemalja vinari iz naše županije osvojili su dvije platinaste, jednu zlatnu, 11 srebrnih i 13 brončanih medalja što je izvanredan uspjeh. Potvrdilo se ono u što smo bili uvjereni i i što smo isticali, da imamo odlična vina imamo najbolja hrvatska vina, a i u međunarodnoj konkurenciji se to potvrdilo. Zahvaljujem vinarima na njihovom trudu, i što su uspjeli iz kvalitetnog grožđa koje imamo kroz ove godine dobit izvanredna bijela i crna vina te da mogu predstaviti županiju u najboljem svjetlu na ovakvom jednom natjecanju u kvaliteti. - rekao je župan Dobroslavić naglasivši kako Županija dugi niz godine prati i pomaže domaće vinare.

Predstavnik vinara Andro Crvik je kazao kako misli da nijedna grana u proizvodnji u Hrvatskoj nije napredovala toliko u zadnjih 25 godina kao što je vinarstvo.

- Prije svega bih čestitao našim vinarima i kolegama jer sami nastup na Decanteru je veliki uspjeh, a još je veći uspjeh ako se dođe do određenih priznanja kao što su naši vinari došli ovaj put. Mi zadnjih 20 godina sustavno radimo na podizanju kvalitete, na domaćem tržištu je lako uspjeti, ali na stranom tržištu je teško. Ove nagrade na Decanteru su dokaz da se ide pravim putem. - rekao je Andro Crvik.

Damir Štimac iz vinarije Rizman je kazao kako su ove nagrade jako bitne i važne za proizvođače te je ovo na neki način potvrda njihovom dobrom radu.

- Kao vinar i poduzetnik mislim da smo dali jednu novu vrijednost Dubrovačko – neretvanskoj županiji i cijelom vinogorju. Smatram da je naša budućnost definitivno na autohtonim sortama Dalmacije i Hrvatske. - rekao je među ostalim Štimac.

dpp

Cavtatske mažoretke pod vodstvom trenerice Ane Radojević, nastupile su proteklog vikenda na 24. Prvenstvu Hrvatske u mažoret plesovima, koje je u organizaciji Hrvatskog saveza mažoretkinja održano u Kaštelima.

Nakon pauze u radu nakon gotovo godinu dana, uslijed nemogućnosti održavanja treninga i intezivnih priprema tijekom nekoliko posljednjih mjeseci, Cavtatske mažoretke predstavile su se na ovom prvenstvu sa tri koreografije koje su pripremile trenerice Ana Radojević, Lucija Urlović i Ivanka Barišić, u dvije dobne skupine: mlađe juniorke u kategoriji tradicionalni mažoret ples, te juniorke u kategorijama tradicionalni mažoret ples i tradicionalni pomponi. Mlađe juniorke i juniorke u kategoriji tradicionalni mažoret ples zastale su korak do postolja, osvojivši četvrta mjesta, dok su juniorke u kategoriji tradicionalni pomponi osvojile treće mjesto.

U Kaštelima su nastupile: Marta Alaki, Lana Barišić, Josipa Barišić, Lucija Bijelić, Ana Bilandžija, Mihaela Blažević, Lucija Butijer, Dora caput, Barbara Dragun, Marijana Đuka, Marija Grbić, Marina Hanzijer, Iva Herendija, Anamarija Krik, Cvijeta Kolić, Mihaela Kolić, Lući Kušelj, Helena Miljanić, Ines Obad, Iva Orepić, Nika Orepić, Mia Radin, Anđela Rodić, Antonela Rodić, Mihaela Rodić i Paula Vojnić.

dpp