Dom Marina Držića pokreće novu projektnu aktivnost Darujmo i sačuvajmo Držića – DAR(SA) s ciljem unapređenja komunikacije s korisnicima i obogaćivanja fundusa.

Sve ljude dobre volje koji posjeduju građu na bilo koji način vezanu uz Marina Držića, a voljni su je darovati, iz DMD – a pozivaju da svojom donacijom obogate fundus Doma Marina Držića.

Svi predmeti će biti evidentirani s podacima o donatoru te obrađeni i pravilno uskladišteni. Dom Marina Držića će na svojim mrežnim stranicama i društvenim mrežama objavljivati pristigle donacije, a planirano je i da se dio prikupljenih predmeta prezentira kroz neku buduću izložbu.

Donirati možete:
- tiskana izdanja djela Marina Držića (na raznim jezicima)
- kazališnu građu: plakate, programske knjižice, fotografije, originalne kostime i rekvizite, snimke Držićevih predstava i sl.
- likovna i djela primijenjene umjetnosti inspirirana Marinom Držićem
- predmete iz razdoblja renesanse ili njihove replike
- znanstvene i stručne radove koji se bave Marinom Držićem
- novinske članke, feljtone, kritike, intervjue i sl. vezane uz Marina Držića
- ostalu građu koja ima veze s Marinom Držićem (digitalne preslike, dijapozitivi, snimke, suveniri, razglednice i sl.)

Pretražite vaše škafetine, kredence i šufite te nam se javite putem društvenih mreža Doma Marina Držića, na našu e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., ili na broj telefona 020/ 204-482

dpp

Osim što su sve kvalitetniji, ribolovni štapovi su i sve skuplji te - osjetljiviji! Kako bi izbjegli značajne financijske gubitke, ribolovci koji love njima moraju spoznati uzroke pucanja štapova i kako ih izbjeći.

Izuzmu li se lomovi nastali izvan ribolova, a oni su najčešći, tri su razloga pucanja štapova. Prvi je ribolovac, drugi riba i treći tvornička greška. Zapravo, drugi razlog možda i ne postoji, jer kada je na štapu neočekivana riba (ovrata umjesto šparmića, primjerice) ili neočekivano velika riba, a štap pukne, opet je kriv ribolovac ili je razlog broj tri, koji tek u ekstremnoj situaciji pokaže koliko tijelo štapa (ne)valja. Uostalom, ukoliko lovite šparmiće, a udari podlanica, trebala bi puknuti struna - osim ako nije debela pola milimetra. Ali, tko još takvom lovi šparmiće? Dakle, ribolovac je taj od koga sve ovisi!

Najčešća greška koja dovodi do pucanja štapa tijekom ribolova je udaranjem, čak i dodirivanje štapa tvrdih predmeta - stijena, dijelova brodice, itd. Ma koliko bila nevidljiva, na taj način nastala oštećenja su pogubna, osobito za štapove od ugljičnih vlakana.

Vrlo čest uzrok su upotreba prejake strune i prejako podešena kočnica role! Kada je to optimalno, a štap ipak pukne, razloga je više: višedijelni štap nije dobro utaknut, nasađen, struna se zamrsila oko vrha štapa, u odbačaju je korišten pretežak teret, pri zamaranju plijena previše se agresivno „pumpalo“ ili je kut između štapa i strune postao znatno oštriji od 90 stupnjeva.

Dobar štap sve te greške najčešće „oprosti” pod uvjetom da je dobro sklopljen. Ako nije - puca oko spoja. Naime, nakon brojnih odbačaja, gornji dio se ponekad „odšteka“, pa spoj bude jedva primjetno labav, što je nekad posve dovoljno da uzrokuje lom. To se najčešće događa kod „spinning“ i „surfcasting“ štapova koji ribolovci žestoko forsiraju. Takav lom može nastati i zbog tvorničke greške - labavo izrađenog spoja, što je iznimno rijetka pojava kod skupljih štapova. Kad, pak, kod takvih štapova istovremeno puknu i tijelo štapa i držač role i stopa role, to znači samo jedno – došlo je do ekstremnog preopterećenja jer je odbačeni teret bio prevelik ili je zamah bio prejak ili oboje zajedno.

Čak i ako je spoj malo labaviji, strpljiv ribolovac nježnijim zamaranjem može sačuvati štap od pucanja. No, puno je bolje povremeno kontrolirati spojeve štapa tijekom ribolova, izvan ribolova redovito ih čistiti te mazati parafinom, odnosno voskom svijeće te prije ribolova rukom kontrolirati podešenost kočnice role. Jačina kočnice, obično se provjerava tako da se rukom uzme struna ispred role i poteže dok kočnica ne počne proklizavati. Međutim, u stvarnosti, kod zamaranja ribe, struna se poteže kroz provodnike na štapu. Pritom se dio energije „gubi“ - trenjem strune o prstene provodnika pretvara se u toplinu, dio energije potezanja preko provodnika prenosi se na štap, dok se na rolu prenosi ostatak, često nedovoljan da uzrokuje proklizavanje diskova u njenoj kočnici. Tako prevelika, ali nepravilno usmjerena snaga potezanje umjesto proklizavanja diskova u kočnici role uzrokuje pucanje strune ili štapa. Zato jačinu kočnice treba konačno podesiti neposredno prije ribolova potezanjem strune kroz provodnike savijenog štapa, najbolje pod kutom od 90 stupnjeva.

Kod „parabolik“, štapova za „spinning“ i „surfcasting“ najbolji lijek protiv pucanja štapova pri odbačaju je pravilno odabrana težina koja se odbacuje, obvezno manja od na štapu deklarirane najviše.

U pravilu „blank“, tijelo štapa odjednom puca na više mjesta. To obično znači da nije tvornička greška nego da je ribolovac preforsirao. Ukoliko pukne na jednom mjestu može biti tvornička greška u materijalu, odnosno da je tu bio udaren. Ako pukne na spoju, štap možda nije bio dobro sklopljen ili mu je koji spoj olabavio uslijed brojnih i silnih zamaha. U takvim slučajeva štap puca oko spojeva. Uglavnom pukne gornji nastavak negdje iznad spoja. Pukne li negdje pri vrhu, oko drugog ili trećeg provodnika, vjerojatno je u pitanju tvornička greška. Naime, iako tanak, vrh ne puca tako lako jer se savija, tijekom borbe prema lovini. Najveća mu opasnost prijeti tijekom prihvaćanja ulova, ukoliko je štap duži a prihvat se vrši rukom, bez mrežne prihvatnice. Tada ne treba previše opteretiti sam vršnjak podizanjem štapa okomito u vis, pogotovo ne u položaj „12 sati“.

Štap može puknuti tijekom zamaranja i u povoljnijim položajima, čak i u najpovoljnijem, kad je paralelan s površinom mora. Najčešće se to događa kad se iz plovila „pumpanjem“ zamara velika riba, a ona pobjegne pod barku. Isto se dogoditi može i kad je štap u položaju „5“, čak i „6 sati“ usmjeren prema dnu, pa i onda kad se postupi na najbolji način - vršnjak štapa gurne u vodu. Međutim, s pravilno podešenom kočnicom to se vrlo, vrlo rijetko događa.

Sve navedeno vrijedi za bolje pa zato i skuplje štapove, koji veoma rijetko imaju tvorničke greške. Loši pucaju na dva, tri, mjesta odjednom.

Kada je u pitanju materijal od koga su izrađeni, štapovi od staklenih vlakana se bolje savijaju i teže pucaju, dok štapovi od ugljičnih vlakana pucaju kao staklo!

Splitski maratonac Kristijan Sindik trči humanitarnu utrku „Zlatna vrpca - 7 maratona u 7 dana” i danas je stigao u Dubrovnik. Trkački pohvat započeo je u četvrtak krenuvši iz Splita na Međunarodni dan borbe protiv raka. Trči jedan maraton dnevno, a krajnji cilj mu je Tivat do kojeg će istrčati ukupno 295 kilometara i to u svrhu prikupljanja donacija za Odjel dječje onkologije KBC-a Split. Za male pacijente dosada je prikupljeno 150 tisuća kuna koje će se utrošiti za nabavku difuzijskih volumetrijskih pumpi.

- Objedinio sam strast prema trčanju, moja dva grada s kojima sam emotivno vezan i KBC Split jer sam sam bivši onkološki bolesnik. To je tema koja je marginalizirana u ovo vrijeme nauštrb jedne druge teme oko koje se cijelo vrijeme priča. Treba naglasiti i da djeca iz Dubrovnika idu na liječenje u KBC Split. – izjavio je Sindik te pozvao sve da se priključe akciji.

U Dubrovniku su mu se pridružili i dubrovački atletičari, a na Stradunu ga je dočekao gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković.

- Pozdravljam ovakve akcije i nevjerojatnu upornost i izdržljivost Kristijan i njegovog tima trkača koji su do Dubrovnika pretrčali gotovo 250 kilometara kako bi se skupila sredstva za naše najmlađe. U ime svih Dubrovkinja i Dubrovčana, želim im puno sreće do njihovog konačnog cilja i pozivam sve koji mogu da im se priključe. - izjavio je gradonačelnik Franković tijekom susreta sa Sindikom.

Akciji se mogu priključiti svi, a ideja je da donatori „kupuju kilometre” kroz donacije od minimalno 100 kuna po kilometru. Donacije se uplaćuju izravno na račun Odjela dječje onkologije KBC-a Split putem IBAN-a HR1424070003106794371, otvorenog u OTP banci d.d. Split.

dpp

U okviru promocije Dubrovnika za vrijeme Valentinova, Turistička zajednica grada Dubrovnika, na popularnoj hrvatskoj Facebook grupi Savjetnik za putovanja, koja broji nešto više od 106 tisuća zaljubljenika u putovanja, provela je nagradni natječaj povodom proslave Dana zaljubljenih. Kako bi sudjelovali, sudionici su morali objaviti zanimljivu fotografiju s osobom koju žele voditi u Dubrovnik. Povjerenstvo je odabralo najzanimljiviju fotografiju između 250 prijavljenih sudionika, a sretni dobitnici su studenti Kristijan Zdelarec i Lea Ivana Martić iz Zagreba.

TZ grada Dubrovnika je za dobitnike osigurala smještaj od tri noći s polupansionom u hotelu sa četiri zvjezdice, dvije trodnevne Dubrovnik Card s kojima besplatno obilaze znamenitosti te koriste lokalni prijevoz. U ime Turističke zajednice, Aida Hadžić koordinatorica Odjela za komunikacijske taktike, uz prigodni poklon čestitala je sretnim dobitnicima na osvojenoj nagradi te im zaželjela dobrodošlicu u Dubrovnik. Kristijan i Lea putuju često u inozemstvo, ali ističu Dubrovnik kao jednu od najdražih destinacija u Hrvatskoj te će ovom prilikom ispuniti svoju želju i ostvariti dugoočekivanu šetnju svjetski poznatim gradskim zidinama.

dpp

Temeljem Rješenja Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Kolendavanje u gradu Dubrovniku ima svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra i kao takvo upisat će se u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – Listu zaštićenih kulturnih dobara, pod brojem Z – 7438.
 
U obrazloženju ovog rješenja, između ostalog, stoji kako je: kolendavanje u gradu Dubrovniku običaj božićnog ciklusa kad grupa čestitara, kolendara na Badnjak i Staru godinu obredno obilazi kuće izvodeći čestitarsku pjesmu kolendu (s ili bez instrumentalne pratnje) za uzvratno čašćenje domaćina hranom, pićem slasticama i darivanjem novcem, voćem i slatkišima. Dubrovačku kolendu ubrajamo u gradske kolendarske pjesme čiji tekst počiva na tradicijskim primorskim motivima, ali naglašava urbanost, motive svakodnevice, čuva lokalne jezične osobitosti, mediteranski glazbeni stil, a u tipski tekst kolende dodan je često pokoji šaljiv ili satirički stih poznata ili nepoznata autora, nerijetko upućen određenoj, u zajednici poznatoj osobi. U dubrovačkoj kulturnoj i povijesnoj tradiciji kolendavanje je prvi put zabilježeno u statutarnim odredbama 1272. godine, kao tip čestitanja knezu i crkvenim velikodostojnicima na Badnju večer i Staru godinu, što je ujedno i prvi spomen usmene, pučke kolende. Kolendavanje je u Dubrovniku zadržalo bitne tradicijske elemente: ophod, stihove s čestitkama ili porugama, apotropejsku buku, glazbenu pratnju, dogovor o kretanju ophodara, darivanje i čašćenje. Običaj uključuje sve stanovnike Grada svih dobnih skupina, osobito djece, osiguravajući prijenos i čuvanje tradicije. Kolendavanje, upisano duboko u kulturnu sliku stare gradske jezgre, i danas tvori jedinstveni blagdanski duh Grada i njegove okolice te se svojim osobitostima može uvrstiti u Registar nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske – zaključno stoji u Rješenju Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Uprave za zaštitu kulturne baštine.
 
Nematerijalna kulturna baština u Dubrovniku ima svoje različite oblike. Ona obuhvaća tradiciju, jezik, obrte, razne vještine, društvene običaje, prakse, svečanosti, od kojih je jedna od najznačajnijih upravo dubrovačka kolenda. Dubrovačka gradska uprava kroz svoje brojne aktivnosti aktivno radi na njegovanju i promociji kolende, koja je tijekom dugih stoljeća zadržala svoje tradicionalne i prepoznatljive odlike te vrsnoću izričaja. Podnaslov prošlogodišnjeg Dubrovačkog zimskog festivala bio je ''Advent u gradu kolendara'' budući je svojim najvećim dijelom upravo i bio posvećen našoj tradiciji kolendavanja. Cabrio ''pop up'' autobus Libertasa tijekom trajanja Zimskog festivala obilazio je naš grad i gradske kotare, a bendovi, klape i predstavnici kulturnih ustanova izvodili su u njemu kolendu i ostale tradicionalne napjeve.
 
Kako je upravo dubrovačka kolenda ono što nas čini posebnima u Hrvatskoj i šire, treba spomenuti i već tradicionalnu “Smotru kolendara'' u okviru projekta dubrovačke gradske uprave pod nazivom ''Forum mladih''. ''Smotra kolendara'' održava se svake godine u prosincu neposredno pred Badnjak gdje naši najmlađi sugrađani svim Dubrovkinjama i Dubrovčanima čestitaju božićne i novogodišnje blagdane, tradicionalnim napjevima iz Dubrovnika i okolice. Običaj kolendavanja u Dubrovniku sačuvan je do danas u dvama oblicima: kao ophod čestitara po kućama i javni ophod gradskim ulicama. Oba oblika dubrovačke kolende na Badnji dan i Staru godinu postali su važni identitetski zavičajni označitelji, poveznica zajednice i živa baština do danas, što je prepoznalo i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske uvrstivši običaj dubrovačkog kolendavanja u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – Listu zaštićenih kulturnih dobara.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Nakon teške bolesti u 57. godini života preminuo je Vido Bogdan, trener koji je odgojio brojne generacije vaterpolista u Dubrovniku.

Trenersku karijeru započeo je u mlađim kategorijama Juga kao pomoćnik Dubravku Staničiću, a nakon toga početkom 90. - tih bio je i pomoćnik trenera seniorske momčadi Juga Boža Mila Valjala.

Nakon što je jedno vrijeme vodio mlađe kategorije u Bellevueu preuzeo je i kormilo prve ekipe, a s Vidom Bogdanom kao trenerom klub je dostigao i svoj najveći uspjeh, osvajanje Comen Cupa. Bogdan je vodio Bellevue, koji je jedno vrijeme nosio ime Dubrovnik, i do finala Kupa Hrvatske u kojem je Mladost bila bolja, četvrtfinala Kupa pobjednika Kupova (Honved je prošao dalje) i četvrtog mjesta u Prvenstvu Hrvatske. Bio je i izbornik juniorske reprezentacije Hrvatske.

Nakon uspješnog vođenja Bellevuea Vido Bogdan zaslužio je i angažman u Marseilleu, a nakon Francuske otišao je u Italiju gdje je radio s ekipama vaterpolistica, tako je i po povratku u Grad vodio vaterpolistice Juga, zatim opet mlađe kategorije Bellevuea, ali usporedo s tim radio je i s mlađim kategorijama Gusara te ponovo Juga.

Davor Mladošić

Europska komisija je u Službenom listu Europske unije objavila da su Ponikve upisane u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (ZOI), čime su postale 17. zaštićena oznaka izvornosti hrvatskih vina čiji je naziv registriran u EU, a čiji  je cilj označavanje proizvoda, odnosno vina te isticanje naziva lokaliteta Ponikava u skladu s propisima EU zbog lakšeg prepoznavanja posebnosti svih odlika vinogradarskog lokaliteta. 
  
Proces zaštite naziva lokaliteta Ponikve počeo je 16. srpnja 2013. godine, nositelj projekta je udruga „Pelješki vinski puti”, a izrada je povjerena Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita. Izradu Studije zaštite lokaliteta Ponikve podržali su Općina Ston, Županijska gospodarska komora i Dubrovačko-neretvanska županija. Zaštićena oznaka izvornosti Ponikve pokriva vinogradarski položaj Ponikava na području katastarske općine Boljenovići.
  
Čitavo područje izvanredan je primjer tradicijskog načina podizanja vinograda s terasama i suhozidima atraktivne krajobrazne arhitekture i vizure. Uglavnom je zastupljena sorta plavac mali, a sveprisutan je tradicionalni, račvasti uzgojni oblik.

dpp

U izboru EBD-a (European Best Destinations) Cavtat je proglašen trećom najboljom europskom destinacijom u 2021. Između 20 nominiranih, osim Cavtata bili su: Beč, Rim, Kefalonija, Pariz, Lofoten, Kanarski otoci, Gibraltar, Capri, Cornwall, dolina rijeke Dordogne, Tahiti, dolina rijeke Soče, Tubingen, Kapadokija, Gent, Kotor, Sibiu, Braga i Firenca.

Prvo mjesto osvojila je portugalska Braga, na drugom mjestu je Rim, a trećem Cavtat.

Osim ove prestižne nagrade, Cavtat je dobio i nešto jednako važno, a to je pravo korištenja loga European Safest Destinations 2021., koje se dodjeljuje destinacijama s iznimno malom incidencijom zaraze COVID-om 19.
Podsjetimo, portal European Best Destinations europska je organizacija sa sjedištem u Bruxellesu, a glavne aktivnosti organizacije uključuju promicanje europske kulture i turizma. Njihov portal nudi turističke informacije za više od 355 europskih destinacija.

Među najboljim i najsigurnijim
Uz to što se drugi put nalazi na listi destinacija koje svakako treba posjetiti Cavtat se i u 2020. i 2021. našao na listi najsigurnijih destinacija po izboru portala European Best Destination.
Nagrada za najbolju destinaciju u Europi održava se od 2009. godine, a organizira je European Best Destinations (EBD), europska organizacija sa sjedištem u Bruxellesu, nastala s ciljem promicanja kulture i turizma u Europi te u suradnji s turističkim uredima i udrugom EDEN, na europskoj i svjetskoj razini, promovira veće razumijevanje bogatstva, raznolikosti i kvalitete europskih destinacija.

Sadržaj Općine Konavle

Mala Onofrijeva fontana jučer je osvijetljena ljubičastom bojom lavande čime je obilježen Međunarodni dan epilepsije 8. veljače. Time je Grad Dubrovnik pružio podršku Hrvatskoj udruzi za epilepsiju, sudionici međunarodnog projekta „Ljubičasta svjetla” kojim se želi podići svijest i izraziti podrška oboljelima od epilepsije. Istom tradicionalnom bojom epilepsije fontana će zasvijetliti i 26. ožujka, na Svjetski dan podrške oboljelima od epilepsije.

Epilepsija je poremećaj živčanog sustava koji se događa zbog prekomjernog i nepravilnog izbijanja živčanih impulsa u mozgu, praćen abnormalnostima u elektroencefalogramu. Jedna je od najčešćih kroničnih neuroloških bolesti.

Brojnim aktivnostima Hrvatska udruga za epilepsiju svojim članovima, osobama koje boluju od epilepsije i članovima njihovih obitelji daje priliku i mogućnost da na pravi način iskoriste sve svoje potencijale i znanje kroz društveni angažman, kreativnost i kompetenciju, u cilju produktivnog vođenja vlastitog društvenog i ekonomskog života.

dpp

Svečanim otvaranjem ispred Sponze započeo je danas još jedan, 21. po redu Dubrovački karnevo.

Ove godine zbog propisanih epidemioloških mjera, maškare su pozvane da se vesele uz četverodnevni online program za sve generacije. Zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić karnevo je otvorila uz riječi kako je tradicija maškaravanja u Dubrovniku duga stoljećima. Ključi su pritom predani novoj generaciji maškara.

Prošlogodišnji ceremonijeri Jelica Kmetović Hercigonja i Dado Ive predali su ih Leoni Mijić i Brunu Dekoviću, dubrovačkoj djeci koji su postali čuvari tradicije naših maškara u ovoj godini.

dpp

Atletičarka AK Dubrovnik Tea Faber nastupila je u prvom kolu dvoranskog ekipnog Prvenstva Hrvatske koje se održalo u nedjelju u Zagrebu. Tea je nastupila u utrci 1500 m i osvojila je drugo mjesto, gdje je popravila svoj osobni rezultat za 15 sekundi, a utrku je istrčala s novim osobnim rezultatom 4:46,67.
 
Tea će idući vikend propustiti drugo kolo zbog odlaska na mini pripreme u Makarsku te će novi osobni rekord loviti u trećem kolu.

dpp

Konavoska svadbena zdravica i službeno je dobila svojstvo kulturnog dobra. Uz umijeće izrade konavoskoga veza, zdravica je drugo zaštićeno nematerijalno dobro Republike Hrvatske u Konavlima.

Konavoska svadbena zdravica poznati je duži govor koji se izvodi prigodno na konavoskim svadbama napijajući u zdravlje i blagostanje. Izvodi je zdravičar pred svatovima, prije pečenog, odnosno glavnog jela na svadbenoj svečanosti.

Do polovice 20. stoljeća bio bi to netko od svatova ili ukućana, a danas je za tu priliku pozvan zdravičar. U Konavlima ovaj običaj još uvijek živi zahvaljujući zdravičarima koji su i nositelji ovog dobra.

dpp