Klavdija i Siniša Jerosimić iz Zatona su roditelji prvog djeteta rođenog u dubrovačkoj bolnici 2021. godine. Dječak, težak četiri kilograma rođen je danas u 14:45 sati.

„Zanimljivo je da je gđa. Jerosimić majka i druge bebe rođene 2019. godine u OB Dubrovnik.” - pišu iz Opće bolnice Dubrovnik.

U ime gradonačelnika Grada Dubrovnika Mata Frankovića i župana Dubrovačko - neretvanske županije Nikole Dobroslavića majci su uručeni prigodni pokloni.

„U OB Dubrovnik na svijet je 2020. godine došlo 902 djece, što je više u odnosu na prethodne godine 2018. i 2019. kad je rođeno 870 i 863 djece.” - također navode iz OB Dubrovnik.

dpp

Dubrovački simfonijski orkestar i ove godine priređuje novogodišnji koncert za svoje sugrađane. Iako se koncert neće održati tradicionalno u podne na Stradunu, valcer ćemo zaplesati u svojim domovima 1. siječnja od 21 sat uz prijenos snimke koncerta na Libertas TV-u.

Naime, koncert će se održati bez publike radi situacije s korona virusom, no dubrovački simfoničari nisu htjeli izostaviti tradiciju koja je godinama uz ples uvodila građane u novu godinu. „Saloon“ orkestrom DSO-a ravnat će Slobodan Begić, a na repetoaru će se naći prigodna djela J. Straussa, G. Rossinija, D. Šostakoviča, J. Brahmsa, L. Delibesa, R. Hendersona i drugih skladatelja.

Koncert se priređuje u produkciji DSO-a i Libertas TV-a te u suradnji s Gradom Dubrovnikom, Sveučilištem u Dubrovniku, Studentskim domom i Studentskim centrom Sveučilišta, Dubrovačkom baštinom i TZ-om grada Dubrovnika.

rrd

Sportsko - rekreativni udičari, koji zbog loših vremenskih uvjeta ili ostalih razloga nisu u mogućnosti otići do udaljenih posta, u ovo doba godine mjesto na kojem će moći uspješno loviti najlakše će naći u mjesnoj luci ili lučici. U njima uvijek ima glavonožaca i riba, a loviti se najčešće može i po vrlo lošem vremenu. Osim toga, u njima je, osim u najvećim lukama, gdje je trajno zabranjen, ribolov dozvoljen tijekom zime, čak do 1. svibnja.

Udičari u lukama i lučicama mogu loviti svim tehnikama obalnog udičarenja, od kojih je neusporedivo najdinamičniji i najatraktivniji lov riba varalicama, kako „spinning“ u gornjim, tako i njegova pridnena varijanta - poznata pod imenom „Ultra Light Rock Fishing“. Međutim, varaličarenje na površini, a osobito pri dnu, na ovakvim mjestima nije nimalo lak posao jer ga treba obavljati među konopima i lancima obraslim školjkama, odbačenom ambalažom, blokovima za sidrenje... No, baš sve to, uz obalne i stijene lukobrana, te oaze algi i cvjetnica, grote i škrape na dnu, pružaju obilje hrane i mjesta za skrivanje malih riba te njihovu zaštitu od jakih morskih struja i vjetrova. A gdje su male, tu su i veće ribe!

U lukama i lučicama, koje najčešće objedinjuju skoro sve vrste morskog dna, najbolje je varaličariti kombinacijom različitih tehnika i vrsta varalica - od malih metalnih, drvenih i imitacija ribica od tvrde plastike, do lakih jigova na kojima su mali mrdavci, varalice od mekane plastike najrazličitijih oblika, izgleda i načina povlačenja. Također, najbolje je loviti srednje lakim do lakim „spinning“ te „ultra light rock fishing“ priborom.

Ovako lagani pribor je najbolje rješenje jer se najčešće lovi u vrlo mirnom moru, koje je ovisno o luci više ili manje bistro. Kad je, pak more uzburkano ili mutno, ribe će se moći prevariti i s većim varalicama na jačem priboru, a kad se lovi po bonaci tijekom sunčanog danu u kristalno bistrom moru, neophodno je smanjiti veličinu varalice, debljinu priveza od fluorougljične, ponekad čak i osnovne višenitne strune. Naravno, i jačinu štapa te veličinu role u tom slučaju također treba prilagoditi uvjetima lova.

„UL“ („Ultra Light“), štapovi težine bacanja od 0,5 - 7 ili 1 - 7 grama dužine između 5 i 7 stopa, odnosno 152 i 213 cm, te s punim ugljičnim vrhom, na ovakvim mjestima pokazali su se kao najbolje rješenje, osobito ako su na njima lagane i brze role s višenitkama „PE“ 0.8 ili 0.6 te „FC“, fluorougljičnim predvezima promjera 0.16 ili 0.18 mm. S tim se priborom mogu potezati „wobleri“, teturavci i metalni „jig“-ovi dužine 20 do 40 mm, ali najboljim su se pokazale varalice od mekane plastike dužine od 20 do 50 mm, ovisno o tome oponašaju li oblikom i koje ribice, crve, rakove ili su apstraktnog oblika. Njih je najbolje postaviti sitne „jig“ glave težine 0.5 – 3 grama sa udicom oko broja 10, odnosno 6 do 8, ako postoji mogućnost ulova krupnijih riba, dok je za lov najsitnijih dovoljno koristi udice broj 12 i 14, čak i 16 do 18.

S tako laganim priborom u lukama i lučicama moguće je uloviti desetke vrsta riba od kojih mnoge nisu isključivio grabežljivice, čak i na mjestima na kojima se ne može ostvariti bilo kakav ulov sa standardnim varaličarskim priborom i načinom lova. Plijen su najčešće ribice poput vučića, babice, glavoča, kneza, pauka, škrpuna i špara, ali i nešto veće poput pijerke, lumbraka, kanjca, vrane, te ostalih riba koje nam pri klasičnom udičarenju dozlogrđuju. No, love se i širuni, ovčica, sarak, ukjate, modraci, manje podlanice i brancini, škarmi, strijeljke.

Svaka luka i lučica je priča za sebe pa prije ribolova treba dobro pregledati sve njihove dijelove. U pravilu, najbolja mjesta su ulazi i uži prolazi na kojima su zbog izmjene plime i oseke uvijek jače struje. Dobri se ulovi mogu postiči i s gatova, te vrhova pontona. Na svim navedenim mjestima se zadržava većina grabljivica, dok će mirne ribe mogu podjednako dobro loviti i u mirnijim predjelima luka i lučica.

U pravilu, tijekom dana život pod površinom u lukama i lučicama je skriven, tih i usporen, čak ako u njima nema nautičke aktivnosti. Promjene počinju u suton. Grabljivice prestaju vrebati iz zasjede i aktivno traže plijen, a one izvana ulaziti u luke i intenzivno love do jutra. Čak i za vrijeme noći bez mjesečine većina luke i lučica su dovoljno osvijetljene obalnom rasvjetom da spriječe „arduru“, svjetlucanje mora oko struna i varalica, koja plaši ribe. Zbog svega toga su ovakva mjesta često vrlo bogata noćna varaličarska lovišta.

Iako se već pedesetak godina diljem svijeta koriste za tu svrhu, ogromna većina naših morskih udičare ne zna da su razne pelete odlično rješenje za izradu primama i mamaca za lov brojnih morskih riba.

Peleta je proizvod od brašnaste hrane koja se preša velikim tlakom. Najčešće je valjkastog oblika, a sastojci su joj biljnog i životinjskog podrijetla, ovisno o tome je li namijenjena hranjenju riba, goveda ili peradi. Kako vrlo mali broj morskih riba jede isključivo biljnu hranu, za ribolov je najbolje koristiti pelete životinjskog podrijetla, osobito one namijenjene uzgoju riba, čiji je prevladavajući sastojak riblje brašno, ali koje sadrže i brašno raznih žitarica. Iako su se i pelete za uzgoj slatkovodnih riba pokazale učinkovitim na moru, bolje je koristiti pelete za ishranu smuduta i ovrate. Pribaviti ih se može u ribogojilištima te u prodavaonicama ribolovne opreme, u kojima se nude i pelete posebno pravljenje za izradu primama u udičarskom ribolovu.

U udičarenju na moru pelete se najviše koriste za primamljivanje, same ili pomiješane s ostalim, standardnim sastojcima primame kao što su brašno i kruh. U oba slučaja važno je znati osobinu pelete koje se koriste kako bi se one upotrijebile na najbolji način. Naime, pelete se razlikuju po okusu, mirisu, brzini te načinu otapanja u vodi. Brzina otapanja najviše ovisi o postotku masnoće u peleti, što je postotak veći to je otapanje sporije. Sporije se otapaju i pelete čiji su sastojci sitniji te one koje su snažnije prešane. Brzinu raspadanja pelete važno je znati zbog brzine i trajanja primamljivanja. Kolika je brzina raspadanja pelete pa time i dužina primamljivanja najbolje je utvrditi probom. Proba je nepotrebna kad se koriste pelete posebno pravljene za primamu riba, jer je na njihovom pakiranju taj podatak naveden, a kreće se od jednog do 24 sata. U pravilu, najbrže se raspadaju najmekše pelete sitne strukture bez masnoće u sebi.

Primamu, osobito onu koju čine same pelete, teško je plasirati na željeno mjesto, posebno duboko. Zato se koriste raznovrsne hranilice, „brumalice“, ali i mrežice i vrećice od „PVA“, plastike koji se u vodi brzo raspada.

Sama peleta kao mamac nije se pokazala osobito dobra za ribolov na moru. Ponajprije jer se teško postavlja i slabo drži na udicu, čak i kad se vežu elastičnom niti te kad se koriste i specijalni mamci- pelete namijenjene mamčenju posebnim načinom – „na dlaku“, odnosno vezivanju kratkom strunom da visi ispod krivine udice.

Dok se ne izmisli uspješan način lova pelete - mamcem, na moru je najbolje loviti pastelama načinjenim od peleta. Pastele su specijalna tijesta, zapravo smjese brašna ili mekog dijela kruha, vode i mirišljivih sastojaka, u ovom slučaju peleta. Lako se izrađuju i koriste za lov brojnih riba. Posebno su pogodne za višednevni ribolov jer se do upotrebe lako mogu u dobrom stanju sačuvati dosta dugo. U hladnjaku barem tjedana, najbolje zamotane i samoljepivu plastičnu foliju. U ribolovu se mogu čuvati nekoliko dana ako su na prozračnom i sjenovitom mjestu u vlažnoj krpi. Što se, pak, tiče peleta i brašna od njih, čuvati ih treba na što nižoj temperaturi u hermetički zatvorenim posudama kako se ne bi navlažili i pokvarili.

Ovisno o željenoj jačini mirisa i okusa pastele, pelete se s ostalim sastojcima miješaju u omjeru 1:5, za lov manje izbirljivih riba, do najviše 1:3, koliki je najbolji omjer za izradu pastela namijenjenih lovu ovrate. Osim samljevenih peleta za ishranu ovrata i smuduta, u pastelu namijenjenu lovu ovrate najbolje je dodati još samo glatko bijelo brašno ili, još bolje, pšenični griz. Njihova je najvažnija uloga lijepljenje smjese.

Nakon što se svi sastojci posve pomiješaju, u smjesu treba dodati morsku vodu. Najpreciznije se to može uraditi pomoću boce s raspršivačem tako da se dobije rastresita masa od koje se može oblikovati kuglica koja se neće lijepiti za prste. S miješanjem treba nastaviti sve dok se smjesa posve ne homogenizira. Zapravo, što se duže miješa, to bolje. Nakon što se u oblikovani mamac utisne udica, on se još malo izgnječi da se bolje zalijepi za udicu i oblikuje.

Ribolov primamom i mamcima izrađenim od peleta za ishranu riba uspješan je ne samo oko ribogojilišta nego na svim pozicijama i dubinama. Na primamu od peleta reagirat će sve ribe, a osim već spomenute ovrate, pastelama napravljenim pomoću peleta dobro se love i arbun, bukva, cipoli, fratar, kantor, pic, salpa, sarak, šparmić, ukjata… Pastele su prikladne za lov plovkom, „a volo“, ometcem, klasičnim čekanjem, kao za spomenuti lov ovrate ili ometcem na kome je i mamilica.

Osim onih za ishranu riba, iznimno učinkovite u ribolovu su se pokazale i pelete za ishranu pasa i mačaka, posebno one u kojima je dominantni sastojak riblje, brašno srdele ili tune. Ti se efikasni mamci lako i relativno jeftino pribavljaju, lako skladište i dugo traju. „Vau - mau“ pelete najbolje je preliti vrelom vodom i ostaviti da se natope i omekšaju, pa ih iscijediti i umijesiti sa starim kruhom, krušnim mrvicama ili pšeničnim brašnom. Tako dobivenom smjesom mogu se praviti mamci te puniti mamilice ili kuglu, koju će se potom rukom ili praćkom baciti u vodu. Cijele i suhe „grickalice“ za kućne ljubimce mogu se koristiti za lov ukjate noću puštanjem u kurenat, a odlično su rješenje i za lov velikog crva trapulom.

Zamjenik župana Joško Cebalo danas je, povodom božićnih i novogodišnjih blagdana, posjetio na Korčuli Dom za starije i teško bolesne odrasle osobe “Majka Marija Petković” Blato, Dom za odrasle osobe Blato, Dom za starije osobe Korčula te Dom za starije osobe Vela Luka.

Današnji obilazak tradicionalan je u ovo blagdansko vrijeme no zbog trenutne epidemiološke situacije ove je godine izostalo druženje s korisnicima. Zamjenik Cebalo tako se kratko susreo s ravnateljima domova te im uručio donacije Županije i prigodne poklone za sve korisnike.

Podsjetimo također, zamjenica župana Žaklina Marević je prošloga tjedna u pratnji pročelnice UO za društvene djelatnosti Jelene Dadić ususret blagdanima posjetila Dom za starije Dubrovnik, Dom za starije i nemoćne osobe “Domus Christi”, Dječji dom Maslina, Centar za rehabilitaciju Josipovac, Dom za starije i nemoćne osobe Konavle te Dom za odrasle osobe i rehabilitaciju Metković.

Dubrovačko-neretvanska županija ove je godine navedenim ustanovama povodom blagdana donirala 120 tisuća kuna.

dpp

Iako je ove godine zbog epidemioloških mjera izostala tradicionalna podnevna kolenda na Badnji dan pred Dvorom gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uputio je prigodnu čestitku sugrađanima ispred gradske uprave:

"Poštovane gospođe i gospari, nazdravlje Vam Badni dan. Nijedan Grad na svijetu ne slavi Badnji dan kao Dubrovnik. Ove godine je drugačije, nema kolendara, nema punog Straduna, ali duh slavljenja Badnjeg dana i iščekivanja Božića nije nestao, on je i dalje prisutan u svima nama.

Ponosan sam na svoje sugrađane koji tijekom cijelog ovog vremena pokazuju odgovornost, ne prema sebi, nego prema drugima. Uputimo danas naše misli i molitve onima kojima su najpotrebitije, onima koji nemaju svoga doma. Uputimo misli i molitve i prema našim starijim sugrađanima, posebno onim smještenim u domovima, koji nisu u mogućnosti susresti se sa svojim najbližima. Uputimo naše misli i molitve prema svim zdravstvenim djelatnicima, njihovo nesebično davanje sebe pokazuje nam upravo kakvi bismo svi mi trebali biti.

Ovaj Božić ulazi tiho na naša vrata, poseban je i drugačiji, ali opet jednako topao. Vama i vašim obiteljima od srca želim čestit i blagoslovljen Božić, provedite ga u toplini svojih domova, u krugu svojih obitelji, pokažimo da i u trenucima kada se teško socijalno distancirati da mi to možemo.

Za ovaj Božić našim najdražima poklonimo Zdravlje!"

dpp

Župan Nikola Dobroslavić s gradonačelnikom Dubrovnika Matom Frankovićem obišao je žurne službe u Dubrovniku.

Kako bi im tom gestom zahvalili za sve napore u borbi protiv pandemije protiv koronavirusa, ali i sve druge situacije u kojima je njihova intervencija bila nužna i neophodna župan Dobroslavić i gradonačelnik Franković obišli su Zavod za hitnu medicinu, Opću bolnicu Dubrovnik, prostore HGSS-a, Centra 112, Plovputa, Crvenog križa, Lučke kapetanije, PU DN kao i JVP Dubrovačke vatrogasce.

Zbog epidemioloških razloga župan i gradonačelnik zadržali su se ispred službenih prostorija žurnih službi.

- Tradicionalno svake godine obilazimo one koji rade svoj posao i na usluzi su građanima dok oni planiraju ulazak u Novu godinu. To je čin i zahvale i priznanja, ali i podsjećanje da postoje oni koji rade dok su drugi opušteni. Ove godine neće biti velikog opuštanja, svi se pridržavamo mjera, a nakon događanja u Sisačko-moslavačkoj županiji nikome nije do velikog slavlja. - rekao je župan Dobroslavić.

Uz prigodne poklone gradonačelnik je svim službama uputio zahvalu na poslu koji su predano radili tijekom iznimno zahtjevne 2020. godine. Poželio im je mirnu i tihu novogodišnju noć.
 
Sugrađane je pozvao da uvažavajući sve okolnosti vezanu oko  pandemije kao i tragična događanja na području gradova Siska, Petrinje i Gunje pokažu skromnost i da Novu godinu dočekaju dostojanstveno bez upotrebe pirotehnike i pretjeranog slavlja te da mislima budu uz one koji su u razornom potresu ostali bez članova svojih obitelji i svojih domova.
 
Gradonačelnik Franković je još jednom istaknuo značaj žurnih službi, kojeg ova gradska uprava od početka mandata prepoznaje zaključivši kako samo dobro opremljene i ekipirane službe mogu adekvatno odgovoriti svim izazovima.

dpp

Predstavnici Dubrovačko-neretvanske žuapnije sudjelovali su na koordinacijskom sastanku u svrhu provedbe pilot aktivnosti projekta STREAM.

Na sastanku su sudjelovali i predstavnici Hrvatskih voda, RRA DUNEA, kao i Sveučilišta u Zadru. Predstavnici Sveučilišta u Zadru prezentirali su na sastanku dosad poduzete aktivnosti poput izrade karata opasnosti i rizika od poplava, poplavnog katastra, plana upravljanja rizikom od poplava i slično. Prezentirani su i visoko precizni podaci koji će se koristiti u svrhu izrade visokokvalitetnih podloga za hidrološko i hidrauličko modeliranje poplava na šest pilot lokacija (Poreč, Gospić, Zadar, Biograd na Moru, Split i Metković).

Za područje doline Neretve, odnosno Metkovića je istaknuto kako postojeći podaci nisu dovoljno vjerodostojni, a zaključeno je kako će projektni tim UNIZD-a u suradnji s Dubrovačko-neretvanskom županijom doći u Metković u svrhu provođenja terenskih aktivnosti već početkom 2021. godine.

Inače, Dubrovačko-neretvanska županija sudjeluje u projektu s pilot područjem doline Neretve gdje će se u sklopu pilot projekta uspostaviti Centar za nadzor poplava i prevenciju rizika u svrhu jačanja pripremljenosti, sprječavanja opasnosti i smanjenja štete nakon prirodnih katastrofa. Područje doline Neretve je prepoznato kao jedno od najosjetljivijih područja Republike Hrvatske, stoga će se službe za spašavanje educirati i modernizirati novom opremom za djelovanje i ublažavanje poplavnih katastrofa.

Dubrovačko-neretvanska županija, uz petnaest partnera iz Hrvatske i Italije, kroz provedbu projekta STREAM doprinijet će povećanju sigurnosti područja od prirodnih katastrofa i katastrofa nastalih čovjekovim djelovanjem. Na ovaj način umanjit će se štetne posljedice po zdravlje ljudi, okoliš, kulturno nasljeđe i ekonomske aspekte područja povezanog s poplavama.

Projekt vrijedan 9.411.657,83 € ugovoren je u sklopu programa Interreg Italy-croatia (https://www.italy-croatia.eu/) 2014. – 2020. uz stopu sufinanciranja bespovratnih sredstava od 85 posto. Proračun Dubrovačko-neretvanske županije iznosi 773.317,02 €.

Partneri na projektu su Dubrovačko-neretvanska županija (RH); Javna ustanova RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije (RH); Sveučilište u Zadru (RH); Regionalna agencija za prevenciju, okoliš i energetiku Emilia Romagna (IT); Regionalna agencija za eko-održivi razvoj – Apulia regija (IT); Nacionalno vijeće za istraživanja – CNR (IT); Euro-mediteranski centar za klimatske promjene (IT); Politehničko sveučilište Marche (IT); Marche regija (IT); Javno tijelo „Study to right“ – Teramo (IT); Razvojna agencija Ličko-senjske županije -LIRA (RH); Karlovačka županija (RH); Grad Poreč – Parenzo (RH); Grad Venecija (IT); IUAV Sveučilište u Veneciji (IT); Hrvatske vode (RH).

Sadržaj Dubrovačko – neretvanske županije

Projekt „TAKE IT SLOW“, kojeg za Dubrovačko-neretvansku županiju provodi Regionalna agencija DUNEA, jedan je od finalista godišnje nagrade „Žuti okvir za održivi razvoj, znanost i obrazovanje“ u organizaciji National Geographic Hrvatska i tvrtke Adria Media Zagreb.

National Geographic Hrvatska vođen motom “nadahnjujemo ljude da se skrbe o svom planetu” nagrađiva pojedince, timove, tvrtke i institucije koji najviše pridonose održivosti u Hrvatskoj. Nagradom ‘Žuti okvir’, predstavljeno je 17 ciljeva održivog razvoja, a projekt „TAKE IT SLOW“ kao strateški bilateralni projekt Hrvatske i Italije osmišljen s ciljem upravljanja i promocije Jadrana kao zelene, pametne i održive prekogranične turističke destinacije nominiran je u kategoriji ‘Partnerstvo za ciljeve’.

Fokus projekta je na malim zajednicama na otocima, obali i unutrašnjosti uz Jadransko more bogatima materijalnom i nematerijalnom baštinom koje su očuvale autentični životni stil prilagođen svom prirodnom okruženju. Osnovu projekta čini prekogranična platforma poduzetnika, javnog i znanstvenog sektora Hrvatske i Italije koji će raditi na poticanju izvrsnosti i inovacija u lancu vrijednosti u turizmu baziranom na konceptu pametne specijalizacije. Projekt potiče i promovira zaštitu i promociju krajolika, ruralnu arhitekturu, gastronomiju i stil života kroz održive turističke proizvode, kreativne industrije, umjetnost i ICT tehnologije.

Dubrovačko-neretvanska županija u suradnji s Općinom Ston će uspostaviti moderni multimedijalni interpretacijski centar jadranske baštine u Kneževom dvoru u Stonu. Osim toga, uredit će se pristupni put srednjovjekovnom kompleksu Pustinja Blaca na otoku Braču, virtualni muzej i kreativni centar u Momjanu te muzej na otvorenome u okolici Šibenika. Projekt je vrijedan nešto više od 28 milijuna kuna, provodi se u sklopu programa Interreg Italija – Hrvatska i sufinanciran je 85 posto sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Pobjednica kategorije ‘Partnerstvo za ciljeve’ je Anastasya Raditya Ležaić čiji istraživački interesi uključuju gospodarsku diplomaciju, održivi razvoj i zeleno poduzetništvo.

Sadržaj Dubrovačko - neretvanske županije

Online donacijskim koncertom dubrovačkog benda Silente, koji se sinoć održao u Kazalištu Marina Držića, završena je akcija „Online za pravu stvar“ kojom je uspješno prikupljeno 140.000 kuna potrebnih za opremanje Snoezelen sobe u OŠ Lapad. Ovom akcijom također je osigurano i dodatnih 40.000 kuna koje će ići u fond za financijsku pomoć Petrinji i okolnim mjestima pogođenim potresom.

Nakon katastrofalnog potresa koji je jučer pogodio područje Sisačko-moslavačke županije, iz dubrovačkog benda Silente poručili su kako muzika ne znači puno u ovakvim trenutcima i da bi voljeli da mogu napraviti više. „Nije ugodno sad ni svirati, ali nećemo klonuti. Glavu gore, srca naprijed i svak neka pomogne kako može,“ izjavili su članovi benda.

Organizatori zahvaljuju brojnoj publici koja se kupnjom ulaznice priključila online gledanju koncerta uživo, ali i svim donatorima koji su sudjelovali u ovoj plemenitoj akciji te grupi Silente, Gradu Dubrovniku, Kazalištu Marina Držića i VSP Videu na pomoći u realizaciji projekta.

Donacijski koncert organizirao je Rotary klub Dubrovnik i Rotary Satellite klub Dubrovnik Jug, a u sklopu Dubrovačkog zimskog festivala.

dpp

Još nas dva dana dijeli do donacijskog koncerta popularnog dubrovačkog benda Silente koji je zajedno s dubrovačkim rotarijancima pokrenuo akciju pod nazivom „Online za pravu stvar. Radi se o ukoncertu koji će se zbog epidemiološke situacije gledati isključivo online u utorak, 29.12. u 20 sati. Gledanje se ostvaruje kupnjom ulaznice od 100 kuna putem sustava ulaznice.hr.

Najveći hitovi ovog popularnog dubrovačkog benda tako ulaze u dnevne boravke publike garantirajući dobru zabavu u užem krugu obitelji uz pomaganje potrebitima u vrijeme blagdanskog darivanja. Prihod od koncerta namijenjen je za opremanje prve dubrovačke Snoezelen sobe za djecu s poteškoćama u razvoju. Akciju su podržale brojne tvrtke, sportaši, humanitarci, glumci i napravili pravu stvar kupnjom ulaznice za koncert ili uplatom donacije na Rotary Club Dubrovnik, IBAN HR6224070001169001130, Za Snoezelen sobu.

Kupite i vi ulaznicu za koncert, ili uplatite donaciju i na taj način pomozite dubrovačkoj djeci s poteškoćama u razvoju da dobiju jedinu senzornu sobu u Dubrovniku čija je svrha osposobljavanje djece za samostalan život.

Rotary klub Dubrovnik

Ravnatelj jedne od najznačajnijih kulturnih institucija u Milanu i Italiji, ustanove Pinacoteca di Brera James Bradburne, predstavio je njihov program za 2021. godinu koja slavi 200. obljetnicu Napoleonove smrti i 700. godišnjicu Danteove smrti. Uz te značajne obljetnice istaknuto mjesto pripalo je i projektu Iz riznice hrvatske i europske književne i kulturne baštine zbirke Pambianchi – Kramarić / Dal tesoro del patrimonio letterario culturale croato ed europeo Collezione Pambianchi – Kramarić, koji je ostvaren u Lazaretima od 30. siječnja do 25. veljače 2020. Organizatori su bili Grad Dubrovnik i Ustanova u kulturi Grada Dubrovnika Dom Marina Držića uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Bibliotece Nazionale Braidense iz Milana, a svečano ju je otvorio gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković.

Kako prenosi ugledni talijanski dnevnik Corriere della sera izložba koja predstavlja najvrjednija izdanja, knjige, vedute i zemljovide iz privatne zbirke talijanskog odvjetnika, bibliofila i osvjedočenog prijatelja Dubrovnika i Hrvatske Cristiana Pambianchija u izboru autorice izložbe povjesničarke književnosti izv. prof. dr.sc. Katje Bakija trebala bi se održati u u Nacionalnoj biblioteci Braidense u Milanu, čija je ravnateljica Maria Goffredo, u razdoblju od 22. srpnja do 7. kolovoza 2021.

Kako doznajemo iz ustanove u kulturi Grada Dubrovnika Doma Marina Držića koji je nositelj projekta, neizmjerno su sretni i ponosni što je ovaj međunarodni projekt uvršten u godišnji program ugledne ustanove Pinacoteca di Brera iz Milana za 2021. godinu. Na simboličan datum ove izazovne godine, 21. 12. - zimski solsticij, najmračniji dan koji prethodi polaganom povratku svijetlosti, ravnatelj ustanove Pinacoteca di Brera, James Bradburne, predstavio je program za 2021. godinu koja slavi dvije obljetnice koje imaju istaknuto mjesto u europskom kulturnom kontekstu, a u njemu je svoje mjesto našao i naš projekt koji predstavlja hrvatsku književnost i kulturu na europskom zemljovidu.

Riječ je o izboru 73 naslova iz povijesti hrvatske književnosti i kulture tiskanih u razdoblju od XVI. do XX. stoljeća. Izložena djela dragocjena su i značajna u kontekstu razvoja dubrovačke i hrvatske književne povijesti i njezinog razmatranja u europskom kontekstu.Veliki dio izloženih knjiga su prva izdanja i djela dubrovačkih autora ili je riječ o naslovima vezanima uz dubrovačke teme i dubrovačku književnost uz određeni broj hrvatskih i stranih autora koje su zanimale hrvatske teme.

Cristiano Pambianchi, odvjetnik i bibliofil iz Milana, ovogodišnji dobitnik godišnje nagrade Grada Dubrovnika zaslužan je za niz kulturnih inicijativa s ciljem promocije kulture, baštine, i povijesti Dubrovnika i Republike Hrvatske te je u sinergiji hrvatskih i talijanskih institucija, Grada Dubrovnika i brojnih prijatelja iz Milana, dao nemjerljivi doprinos u ostvarenju projekata koji su u Hrvatskoj i Italiji ostavili trajne tragove i dodatni je zalog za buduće mostove između dva grada, Dubrovnika i Milana i dvije susjedne i prijateljske zemlje, Italije i Hrvatske.

dpp