U 2021. godini, u petak 29. siječnja,  održat će se šesnaesta po redu Noć muzeja, manifestacija  koja je započela 2005. godine s nekolicinom zagrebačkih muzeja, da bi tijekom proteklih godina prerasla u najznačajniju manifestaciju hrvatskih muzeja.
 
Zbog specifičnih uvjeta uzrokovanih pandemijom, ovogodišnja Noć muzeja bit će značajno drugačija od dosadašnjih. Odvijat će se uglavnom digitalno od 16 do 21 sat, a kroz različite virtualne sadržaje posjetitelji će dobiti priliku za upoznavanje fundusa muzeja kroz internetsku platformu.  Ove godine u manifestaciji sudjeluje pet dubrovačkih javnih ustanova u kulturi - Dubrovački muzeji, Umjetnička galerija, Prirodoslovni muzej, Dom Marina Držića i Muzej Domovinskog rata.
 
Muzej Domovinskog rata Dubrovnik jedini je muzej koji će ipak otvoriti svoja vrata u petak od 9 do 23 sata, a digitalni program bit će objavljen na Facebook i mrežnoj stranici Muzeja s početkom u 20 sati. Između ostalog, predstavit će se virtualna izložba „UTVRDA SLOBODE“ nastala u suradnji MDRD i građana grada Dubrovnika tijekom lockdown vremena u 2020.
 
Program Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik - https://nocmuzeja.hr/muzej/muzej-domovinskog-rata-dubrovnik/
 
Umjetnička galerija Dubrovnik pripremila je bogat program za sve uzraste koji će biti prezentiran digitalno, točnije na službenoj Facebook stranici UGD. Posjetitelji će tako moći vidjeti anketu u kojoj su sudjelovala djeca pod nazivom "Što je to muzej?", potom virtualnu izložbu "Crno-bijeli svijet Umjetničke galerije Dubrovnik" u kojoj će se posjetitelje provesti vilom Banac 1950-ih godina. Nakon toga slijedi predstavljanje izložbe "Usporavanje" kroz perspektivu umjetnika Lovra Artukovića, potom virtualna šetnja izložbom "Mensura" Katarine Alamat Kusijanović, online izložba "Tragom sakralnih djela Mata Celestina Medovića na širem dubrovačkom području i Pelješcu" i naposljetku Art kviz o modernoj i suvremenoj umjetnosti.
 
Program Umjetničke galerije – https://nocmuzeja.hr/muzej/umjetnicka-galerija-dubrovnik/
 
Dom Marina Držića organizira brojne sadržaje za sve generacije na mrežnoj stranici www.muzej-marindrzic.eu i društvenim mrežama, od likovne radionice “Svijet Držićevih Indija”, digitalno izdanje Leksikona Marina Držića, Držićeva online stvaraonica za najmlađe, do kviza o poznavanju lika i djela Držića. Poseban program na otvorenom započinje u 17 sati kada je predviđeno besplatno tematsko vođenje Marine Missoni Barišić, uz poštovanje epidemioloških mjera.
 
Program Doma Marina Držića –https://nocmuzeja.hr/muzej/dom-marina-drzica/
 
Okosnica programa Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik je izložba Mozaik bioraznolikosti. Izložba je zamišljena kao prikaz fundusa, koju čine elementi pojedinih zbirki, sastavljeni u tematsku cjelinu bioraznolikosti. Popratni dio programa donosi edukativno-kreativne materijale za najmlađe posjetitelje, a svi sadržaji objavit će se na Facebook stranici PMD-a.
 
Program Prirodoslovnog muzeja – https://nocmuzeja.hr/muzej/prirodoslovni-muzej-dubrovnik/
Dubrovački muzeji će za Noć muzeja biti zatvoreni za posjetitelje te će cijeli svoj program realizirati u digitalnom obliku. Virtualna izložba „Karantena Dubrovnik 2020.“ bit će dostupna za javnost u petak, 29. siječnja, u 18 sati na poddomeni mrežne stranice Dubrovačkih muzeja karantena.dumus.hr, dok će ostali programi: virtualna predavanja „Gusari i pirati na Jadranu“, „Kolo linđo naša nematerijalna kulturna baština“ i  „Skriveno blago Makedonije – Ljepota koja ne poznaje granice“ te virtualna vodstva kroz izložbe „U fotografskom atelijeru Antuna Miletića“ i „Alati i kalafati“ biti objavljeni na YouTube kanalu Dubrovačkih muzeja te na mrežnim i društvenim stranicama, Facebooku i Instagramu.
 
Program Dubrovačkih muzeja – https://nocmuzeja.hr/muzej/dubrovacki-muzeji/
 
Manifestaciju Noć muzeja u proteklim godinama gradili su muzealci svojim programima, publika koja je iz godine u godinu podržavala manifestaciju, ukupna javnost, mediji i partneri. Na temelju brojnih anketa, istraživanja stavova posjetitelja hrvatskih muzeja te kvalitetne evidencije posjeta muzejima i drugim baštinskim ustanovama, može se reći da je više od pet milijuna posjetitelja  pohodilo hrvatske muzeje proteklih 15 godina tijekom održavanja manifestacije. Jedan od najznačajnijih dosega manifestacije je promocija muzeja i muzejske struke i stvaranje nove publike, jer su brojni posjetitelji u Noći muzeja „otkrili„ muzeje, da bi kasnije postali stalna publika.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Kulturno-zabavna, ekološka i sportska udruga Kurenat se obratila Turističkoj zajednici općine Župa dubrovačka s inicijativom pokretanja humanitarne akcije Župski tjedan sunca. Radi se o humanitarnoj akciji koja bi omogućila besplatan smještaj u nadolazećoj turističkoj sezoni za vremensko razdoblje od pet do sedam dana zdravstvenim djelatnicima Kliničke bolnice Dubrava koji su vrijedno radili tijekom pandemije Covid-19.

Temeljem upućene inicijative održan je sastanak dana 19. siječnja 2021. godine s predstavnicima udruge Kurenat, Turističke zajednice općine Župa dubrovačka i Općine Župa dubrovačka, koji su podržali predloženu akciju i dogovorili način daljnje suradnje. Turistička zajednica općine Župa dubrovačka će se dopisom obratiti svim privatnim iznajmljivačima kao i hotelskim kućama na području Općine Župa dubrovačka u kojem će navesti sam koncept akcije. Uz navedeni dopis dostavit će se i obrazac koji je potrebno popuniti sa svim traženim podacima, te isti putem email ili osobno dostavitii u prostorije Turističke zajednice općine Župa dubrovačka.

Predsjednica udruge Kurenat, Maruška Sambrailo poručila je: „Temeljni cilj inicijative Župski tjedan sunca je nagraditi sve članove zdravstvene struke Kliničke bolnice Dubrava, koji su bezrezervno pomagali svim ugroženim skupinama u borbi protiv pandemije Covid-19, tako da im se omogući zasluženi odmor tijekom nadolazećeg proljeća i ljeta za vremensko razdoblje od pet ili sedam dana. Ova gesta bila bi svojevrsna zahvala za njihov trud i rad tijekom godine prepune neizvjesnosti i izazova uzrokovanih pandemijom. Nadamo se kako će mnogi iznajmljivači prepoznati važnost ove inicijative i potvrditi svoje sudjelovanje u akciji kako bismo što većem broju zdravstvenih djelatnika Kliničke bolnice Dubrava omogućili da ovog ljeta upoznaju sve ljepote našeg prekrasnog podneblja. Naime, njima će ova skromna gesta značiti mnogo a mi ćemo kao zajednica pokazati dobro srce prema onima koji su spasili živote mnogih.“

Anamarija Kusalo, direktorica Turističke zajednice Općine Župa dubrovačka poziva sve privatne iznajmljivače kao i hotelske kuće da se odazovu akciji: „Sudionici će imati fleksibilnost glede odabira perioda u kojem će svoj objekt staviti na raspolaganje tako da će imati dovoljno prostora za prodaju svojih turističkih kapaciteta redovnim gostima.

Načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli u potpunosti podržava ovu inicijativu te je dodao da "vjeruje da će se Župa dubrovačka pokazati kao izvrstan domaćin u akciji Župski tjedan sunca. Unaprijed se zahvaljujem svim onim iynajmljivačima koji se odazovu ovoj akciji Župski tjedan sunca".

Molimo sve zainteresirane za ovu humanitarnu akciju da za sva dodatna pitanja kontaktiraju Turističku zajednicu općine Župa dubrovačka na broj telefona 020/486-254 ili putem e-maila na adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Krajnji rok za prijavu je 20. veljače 2021.

Zainteresirani djelatnici Kliničke bolnica Dubrava bi izravno kontaktirali iznajmljivače o svom dolasku na odmor prema raspoloživosti kapaciteta.

Sadržaj Općine Župa dubrovačka

Uz nazočnost gradonačelnika Mata Frankovića, zamjenica Jelke Tepšić i Orlande Tokić, predsjednika Gradskog vijeća Marka Potrebicu te pročelnika i službenika gradske uprave, župnik katedralne župe Velike Gospe don Marin Lučić tradicionalno je jučer blagoslovio prostore Grada Dubrovnika za novu 2021. godinu.
 
Tom prigodom don Marin Lučić uputio je riječi molitve i blagoslova, poručivši kako nam je u ovim izazovnim vremenima i godini u koju smo ušli, prvenstvo potrebno zajedništvo i mir.
 
Katedralni župnik don Marin Lučić pred okupljenim službenicima istaknuo je kako je iznimno važno da upravo na ovom mjestu gdje se donose važne odluke i traže najbolja rješenja za dobrobit građana Dubrovnika treba vladati sloga, razumijevanje i strpljivost koji će nas voditi u bolju budućnost.

dpp

Hrvatski sportaši svojim uspjesima već odavno slove kao najveći promotori lijepe naše, a njihova zastupljenost u promotivnim spotovima HTZ-a puni je pogodak. Često se odlučuju i svojevoljno promovirati ljepote naše domovine, a upravo jedan takav projekt predstavili su članovi nacionalnog tima u ledenom krosu. Ledeni kros je unutar granica Hrvatske relativno nepoznati ekstremni sport koji u svijetu bilježi milijune obožavatelja i jedan je od najbrže rastućih sportova na svijetu. Brzine do 80km/h na klizaljkama, skokovi i oštri zavoji i borba četiri natjecatelja najbolji je poziv za mnoge zaljubljenike u adrenalin.

Ice Cross Team Croatia danas je danas, u suradnji s brandom "Offensive Sportswear", predstavio novi izgled dresova za potrebe nastupa u utrkama ATSX Ice Cross svjetskog kupa. Kao predstavnici Hrvatske pred natjecateljima i navijačima iz cijelog svijeta odlučili su to napraviti na inovativan način kako bi predstavili najbolje od Hrvatske na mjestu koje je svima vidljivo. Obrisima poznatih građevina htjeli su skrenuti pozornost na povijest i ljepotu baštine, a među šest gradova koje su odabrali našao se i Dubrovnik. Dubrovnik je u sklopu dresa predstavljen obrisom Minčete koja je motiv najljepših razglednica našega grada.

Osim Dubrovnika, na dresu su svoje mjesto za znamenitosti pronašli Split, Rijeka, Zagreb, Đakovo i Osijek. Tako dubrovačka Minčeta dijeli "susjedstvo" s katedralom Svetog Dujma, riječkim gradskim tornjem, crkvom Svetog Marka, đakovačkom i osječkom katedralom. Iako na malo prostora, dizajnerski tim se odlučio predstaviti što veći dio kulturne baštine Republike Hrvatske, i zbog toga se nastojalo da svi dijelovi Hrvatske budu jednako zastupljeni.

- Zaista mi je drago što osim svojim nastupima, od sada možemo i na ovaj način promovirati ljepote naše domovine. Na utrkama često dobivamo pitanja o Hrvatskoj od drugih natjecatelja i smatram kako sada imamo priliku za još bolju promociju lijepe naše. - izjavio je natjecatelj u elitnoj seriji utrka svjetskog kupa Karlo Bukovac. - Zajedništvo svih nas se posebno isticalo početkom ove godine i baš zbog toga mi je izrazito drago što ćemo sada imati još veći motiv na startu utrka, podršku iz svih dijelova Hrvatske. - kazao je.

Utrke svjetskog kupa ove sezone počinju nešto kasnije zbog problema s pandemijom koji su postali realnost svih sportova. Ice Cross Team Croatia će svoj prvi nastup u svjetskom kupu za ovu sezonu imati 6. veljače u austrijskom Judenburgu, nakon čega ih samo tjedan dana kasnije čeka nastup na utrci u Italiji u području Alpe Di Siusi u Dolomitima.

dpp

Na inauguraciji novog američkog predsjednika točit će se i vina iz Hrvatske, točnije zinfandel i pelješki dingač koji je inače prvo zaštićeno vina u Hrvata.

Naime, plavac mali najznačajnija je autohtona sorta grožđa u Hrvatskoj, a najbolji vrhunski plavci nastaju na položajima Dingač i Postup na poluotoku Pelješcu, na južnoj strani otoka Hvara, kao i na dobrim položajima na bračkom i viškom vinogorju.

- Od davnina je poznato da se na položaju Dingač proizvodilo veoma cijenjeno vino koje je još prije 15. stoljeća bilo na glasu i na tržištu postizalo puno višu cijenu od ostalih kvalitetnih dalmatinskih vina. Dingač je vrhunsko crno suho vino kontroliranog podrijetla s ograničenih područja pelješkog poluotoka. Zaštićeno je Ženevskom konvencijom 1961. godine i postalo je prvo hrvatsko vino zaštićeno zakonom. - rekao je Slobodan Rosić iz udruge Plavac mali s Pelješca dodavši kako se više od 90 posto plavca proizvodi upravo na Pelješcu te da je riječ o odličnoj promociji ne samo dingača i Pelješca već i cijele Hrvatske.

Pojasnio je i kako ga vodeći hrvatski, a sve više i inozemni enolozi i vinski znalci s razlogom zovu kraljem hrvatskih crvenih vina, a zahvaljujući načinu uzgoja, pomnoj preradi i svojim jednistvenim svojstvima, vrhunsko vino Dingač već godinama je vrhunski brend i perjanica vinarstva na Pelješcu, Dubrovačko - neretvanskoj županiji i Hrvatskoj.

Da je odabir hrvatskih vina za inauguraciji novog američkog predsjednika kulminacija višegodišnjih trendova uspješnog izvoza i promocije naših vina na američkom tržištu smatra potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević koji kaže kako izvoz nije narušila ni korona kriza. „Izvoz nam raste po stopi od 10 do 15 posto godišnje, a prema podacima za prvih deset mjeseci 2020. dosegao je iznos od 860 tisuća dolara, odnosno zadržao se na razinama iz 2019. unatoč kriznim uvjetima poslovanja i pandemiji COVID-19 koja je negativno utjecala na sve segmente poslovanja, a poglavito na vinski sektor koji je izrazito ovisan o promotivnim i društvenim događanjima te turističkim kretanjima“, pojasnio je Kovačević dodavši kako u SAD, koje je peto najznačajnije tržište za izvoz hrvatskih vina, izvozimo uglavnom vrhunska buteljirana vina (preko 80 posto izvoza) i to po visokoj prosječnoj cijeni u odnosu na ostale države u koje izvozimo.

Primjerice, u prvih 10 mjeseci 2020. godine prosječna izvozna cijena hrvatskih vina u SAD bila je 6,84 eura po litri, dok je ista u 2019. godini iznosila 6,89 eura po litri. Zbog specifičnog načina distribucije, vino koje je iz Hrvatske izvezeno po cijeni od, primjerice, 12 dolara za butelju na polici američke vinoteke dostiže cijenu od 35-40 dolara, odnosno u restoranima i ugostiteljskim objektima od 60-80 dolara.

Predsjednik Udruženja vinarstva HGK Josip Pavić kaže kako je velika stvar što će se na inauguraciji točiti hrvatska vina.
- Značaj za Hrvatsku je ogroman, od promocije i prepoznatljivosti hrvatskih vina i vinogradarstva, do promocije Hrvatske kao turističe zemlje. Vino uz gastronomiju igra sve snažniju ulogu u eno-gastro turističkoj ponudi kao autentičnoj ponudi koja istovremeno promovira i hrvatsku kulturu i tradiciju, a u konačnici Hrvatsku brendira kao eno-gastro destinaciju.

Inače, Hrvatska gospodarska komora godinama radi na promociji hrvatskih vina. Udruženje vinarstva HGK okuplja hrvatske vinare i vinogradare u kojem su zastupljene sve četiri hrvatske vinske regije, Dalmacija, Istra i Kvarner, središnja bregovita Hrvatska i Slavonija i hrvatsko Podunavlje. Pod zajedničkim brandom Vina Croatia – Vina Mosaica, HGK vlastitim sredstvima i sredstvima vinske omotnice, EU fondova, radi na međunarodnoj promociji hrvatskih vina pa je tako od 2014. do 2020. godine iz Vinske omotnice realizirano šest projekata na stranim tržištima (SAD, Srbija, Švicarska) u vrijednosti od oko sedam milijuna kuna.

- Vino za zemlju kao što je Hrvatska, koja gotovo petinu svoga BDP-a realizira kroz turizam i multiplikativne učinke turizma i koju godišnje posjeti preko 20 milijuna turista, nije samo prehrambeni i potencijalno važan izvozni proizvod. Vino uz gastronomiju igra sve snažniju ulogu u turističkoj ponudi i brendiranju Hrvatske kao eno-gastro destinacije. - poručio je Kovačević dodavši kako moramo isticati svoje prednosti, a to je preko 120 autohtonih sorti vinove loze i mozaik četiri vinogradarske i vinske regije sa svim svojim sortnim i položajnim specifičnostima i to treba biti okosnica marketinga.

Kaže kako će HGK će i dalje raditi na na međunarodnoj promociji hrvatskih vina no za snažniju nacionalnu promociju trebamo jačati regionalne organizacije jer je to ključna pretpostavka za snažnije državne potpore i provedbu Zakona o vinu u dijelu koji se tiče marketinga.

dpp

Jedan od najčitanijih američkih dnevnih listova USA Today objavio je listu 100 najpoželjnijih destinacija za putovanja u 2021., a Hrvatska se našla na visokom 11. mjestu, izvijestila je direktorica Predstavništva Hrvatske turističke zajednice u SAD-u Ina Rodin.
 
S nadom da će se u 2021. godini situacija s korona virusom stabilizirati, a putovanja u većoj mjeri ponovno realizirati, zaposlenici i suradnici lista USA Today, zajedno s web portalom za putovanja 10Best.com, izdvojili su najatraktivnija mjesta za putovanja u 2021. godini. Hrvatska se tako na listi našla u društvu atraktivnih destinacija poput nacionalnog parka Grand Canyon u Arizoni, Madagaskara, Havaja, Pariza, Praga, Italije, Grčke i Australije, a ponovno je istaknuto kako je popularna serija „Igra prijestolja“ snimana upravo na hrvatskim lokacijama.
 
U članku se navodi kako je 2020. godina otkazala mnoga putovanja, planove za obiteljska i prijateljska okupljanja, kao i prilike za istraživanje različitih zemalja i kultura, no kako se s pronalaskom cjepiva očekuje povratak putovanja u 2021. godini.
 
Dodajmo kako se Hrvatska spominje i na popularnom portalu TravelDailyNews na kojem je objavljen članak Below Deck Mediterranean: Most Instagrammable locations. Naime, u sklopu članka se navode najljepše lokacije diljem svijeta na kojima je snimana popularna američka reality serija Below Deck, a među njima se, uz Santorini, Capri, Cannes i Mallorcu, našao i Dubrovnik.

dpp

Ovogodišnji program jubilarne 20. Feste Dubrovnik započinje tradicionalnom izložbom posvećenoj Sv. Vlahu koja ove godine nosi naziv "Grad Sv. Vlaha". Na izložbi izlaže 15 autora: Anto Violić, Diana Rajić, Josip Škerlj, Josipa Vlašić, Luce Đuraš, Marijan Fragić, Marijana Hure, Marta Baće, Mirica Dubčić, Miroslav Stamatović, Mišo Baričević, Nino Dubčić, Silvija Sikavica i Valter Kožul.

Na radovima prevladavaju motivi parca i vedute grada. Izložba je organizirana u suradnji dubrovačkih udruga Festa Dubrovnik, Hrvatske matice iseljenika i Dubrovačke udruge likovnih umjetnika. Organizaciju izložbe pomogli su Kazalište Marina Držića, Umjetnička galerija Dubrovnik,
Dom Marina Držića, Marin Ivanović, Andrea Batinić i Igor Brautović. 

Fotografija rada koji je izabran kao najbolji i koja krasi plakat je rad Mirice Dubčić. Otvaranje izložbe je u ponedjeljak 25. siječnja u 19 sati u predvorju Kazališta Marina Držića. Izložba ostaje otvorena do 7. veljače 2021.

28.01. (četvrtak) u 20 sati u Kazalištu Marina Držića promocija je albuma klape Kaše MISA SV. VLAHA, autora Vicka Dragojevića. Promocija će se prenositi online putem društvenih mreža.

Humanitarna namjena 20. Feste bit će usmjerena Općoj bolnici Dubrovnik za borbu protiv covida.
COVID račun Opće bolnice Dubrovnik HR8123900011500172671.

dpp

Udruga Festa Dubrovnik za ovogodišnju je svoju jubilarnu 20. manifestaciju Festa 2021 Dubrovnik po tradiciji pripremila je višednevni bogat i raznovrstan program, no zbog epidemoloških mjera on će biti znatno reduciran.

Kako javljaju iz udruge, ponovo se pripremala Festa od klapa s najpopularnijim skladbama V.Paljetka, M.Nardellija, Đ.Jusića i K.Magdića!

„I naše bi operne Dive pjevale u crkvi sv. Vlaha, Rock-paradom bismo se vratili u Lazarete, gala-koncert smo planirali uz 30. obljetnicu dubrovačke Atlantide s DSO i gostujućim zvijezdama. Bilo bi i Feste od vina na Kandeloru i radionice tradicionalnih jela uz autohtona vrhunska vina u sklopu nje. Ali smo Protokol Grada i sve institucije s kojima surađujemo, prema jednoglasnoj odluci redovne Skupštine naše Udruge, budući da nije bilo naznaka skorih promjena epidemiološke situacije u nas i prema njoj odgovarajućih mjera, obavijestili o odgodi svih naših planiranih programa jubilarne 20. Feste 2021 Dubrovnik, koji su pretpostavljali veći broj izvođača i publike.” - navode iz Udruge Festa Dubrovnik.

U programu je tako ostalo otvaranje izložbe „Grad sv. Vlaha” u suradnji s Dubrovačkom udrugom likovnih umjetnika i Hrvatskom maticom iseljenika. Organizaciju izložbe pomogli su Kazalište Marina Držića, Umjetnička galerija Dubrovnik, Dom Marina Držića, Marin Ivanović, Andrea Batinić i Igor Brautović, a otvorit će se 25. siječnja (ponedjeljak) u 19 sati, u predvorju Kazališta.

U četvrtak, 28. siječanja, u 20 sati u Kazalištu Marina Držića promocija je albuma klape Kaše „Misa sv. Vlaha” autora Vicka Dragojevića (umjesto odgođene Feste od klapa).

Humanitarna namjena 20. Feste bit će usmjerena Općoj bolnici Dubrovnik.

dpp

Na današnji datum prije četiri godine Dubrovnik je osvanuo zaogrnut u bijeli omotač. Snijeg je nekoliko dana prije, odnosno 6. siječnja prekrio Konavoska brda, a nakon toga počeo se „hvatati” lagano i u nižim područjima pa tako i u Gradu.

Neuobičajene slike mogle su se prije četiri godine vidjeti u Dubrovniku, građani su čistili snijeg ispred kućnih pragova, a mokoške nizbrdice najmlađi, a i oni malo stariji iskoristili su za sanjkanje.

dpp

Iako se njom godišnje diljem svijeta ulovi više riba nego bilo kojom drugom udičarskom, tehnika lova riba okomitim skosavanjem „jata“ sitnih varalica velikom dijelu naših udičara je nepoznata. Oni koji je prakticiraju na jugu ej znaju kao grmjelice, a „sabiki“ je zapravo komercijalni naziv prvih varalica posebno pravljenih za lov tom tehnikom koje se kod nas više koriste u penduli još poznatoj i kao „turska panula”.

Kad je riječ o skosavanju, neki naši ribolovci tu tehniku i opremu za nju nazivaju plešućim bulentinom ili kančanicom, ali je naš najprikladniji naziv te tehnike skosavanje, a sistema, završnjaka za nju skosac. Kako je riječ o vrlo zabavnoj, svima dostupnoj te tehnici kojom se mogu ostvariti značajni ulovi, osobito količinski, do ljeta kad je najplodonosnija, objavit ćemo seriju tekstova o njoj.

Ribolov ovom tehnikom prvenstveno je namijenjeno cjelogodišnjem i cjelodnevnom lovu na dubinama 10 do 50 metara širuna, vrnuta, lokarda, iglica, girovki, ali i bukva i ostalih jatnih proždrljivih riba koje obitavaju dalje od dna, koje se kulinarski i sportski smatraju drugorazrednim.

Međutim, tim priborom i tehnikom mogu se loviti i cjenjenije, te ribe s dna mora, čak i neke koje se kod nas rijetko love, ne samo varalicom. To je najčešće kanjac pa arbun, ali i kovač, ovčica, trlja, list, škrpina, škrpun, pauci… Štoviše, postoje i skosci za lov krupnih riba poput kijerni, feluna...

Konstrukcija skosca je klasična, tipa očenaš - s nekoliko kratkih priveza, prama raspoređenih poviše utega na kraju predveza, osnove završnjaka. Dobro je, osobito kad postoji mogućnost ulova i krupnijih riba, umjesto olovnice na kraj pribora postaviti kakvu težu varalicu, onu pravljenu za „spining“, „vertical“ ili „shore jigging“.

Skosac varalice su se nekad izrađivale samo vezanjem pera uz tijelo udice, zbog čega su ih naši stari nazivali i „perjaticama“. Danas se izrađuju i od ribljih kožica, raznih folija, niti te mekane plastike u obliku račića, crvića i ribica. U pravilu su providne, bijele i svjetlucave, kakve su najučinkovitije za ribolov u gornjim i srednjim slojevima mora, u bistrom moru i po dobroj vidljivosti. Obojene, tamnije, još uočljivije te fosforoscentne varalice prikladnije za ribolov na preko 30 metara, uz malo vanjskog svjetla i u slabo prozirnom moru.

Skoscem se može loviti i bez specijalne i skupe opreme, čak i bez štapa i role, ali je s njima neusporedivo lakše. Osim specijalnih, poslužiti mogu i štapovi za druge načine udičarenja. Primjerice „bolognese“ štap, ali lov s njim zahtjeva velike napore i uzrokuje dugotrajne bolove u ramenima. Bolje rješenje je „spining“ štap težine bacanja 40 do 60 grama, još bolji je „light boat“, štap specijalno pravljeni za lagani lov iz broda bulentinom i to nešto sporije akcije. Ipak, poslije „ultra light vertical jigging“, najbolji su „egging“, štapovi za lov lignji.

Osim štapa, važno je da i rola na njemu bude što lakša, jer se lovi stalnim držanjem pribora u rukama. Dovoljno je bilo kakva stacionarnu rolu veličine do 30, a odlično rješenje je i lagani multiplikator za „spinning“.

Skosac se poput bulentina u more spušta okomito, ali i učestalo diže tako da njegove udice na kojim su jednostavne varalice plešu i mame ribe. Takvu im akciju omogućavaju kratki i vrlo savitljivi privezi od dosta krutog najlona vezani „uz dlaku“. Tome teško mogu odoljeti čak i ribe što se vrlo rijetko love varalicama.

Ribolov je najbolje, barem dok se ne otkrije plov riba, započeti prepuštanjem struji mora. Kad se ostvari prvi ulov može se sidriti. Loviti se može s dva pribora čak i oba postavljena u držače štapova. Povremeno ih naizmjenično treba uzimati i skosavati, što je nepotrebno ako su štapovi spore akcije, a plovilo ljulja na valovima. Skosavati se ne treba ili vrlo rijetko i u lovu na dnu kad olovnica nošena kurentom poskakuje po njemu.

Skoscem se uglavnom love jatne ribe pa nije rijetkost da se istovremeno zakači više njih. No, čim se ulovi prva najbolje je izvuči pribor i što prije skinuti ulov te tako spriječiti vrlo moguće mršenje pribora, često s nepopravljivim posljedicama.

Zubatac, jedan od najcjenjenijih ulova jadranskih ribolovaca, zimi znatno smanjuje aktivnost i radijus kretanja, a povećava dubinu boravka pa ga je u ovo doba godine skoro nemoguće uloviti - dominantno je to mišljenje među sportsko - rekreativnim ribolovcima. Međutim, istinski poznavatelji „cara od riba“, tvrde da to nije u potpunosti točno. Zbog klimatskih promjena - blagih zima i toplih jeseni, tvrde oni, zubatac se posljednjih godina znatno duže zadržava u jesenskim lovištima. Kad ih i napusti, ne zaranja duboko kao nekad. Neznatno smanjuje i aktivnost. Osjetnije će se manje hraniti tek potkraj zime, kad krene u veće dubine na mrijest.

Iako je poput svake druge ribe osjetljiv na hladnoću, posebno ispod 15 stupnjeva, zubatac nije pretjerano osjetljiv na nagliju promjenu temperature mora, ali jest na mjesečeve mijene i promjene atmosferskog tlaka. On te promjene vrlo lako osjeti. Bilo da se radi o porastu ili padu tlaka, zubatac prestaje s hranjenjem i spušta se u malo dublje predjele. Međutim, ukoliko promjena potraje, relativno brzo se vraća na prethodnu dubinu. No, prije promjena tlaka pojačava aktivnost pa se dobro lovi. Što se, pak, mjesečevih mijena tiče, zubatac se najbolje lovi u vrijeme mladog, a najlošije tijekom trajanja punog i mjeseca u opadanju. No, bez obzira na fazu mjeseca, najveći primjerci se love tijekom zalaska sunca.

Dobri poznavatelji zubaca tvrde da je njegova brojnost u porastu te da se sve više približava naseljima, odnosno lukama. Također tvrde da ne živi stalno na istom mjestu, među podvodnim grebenima i odronjenim stijenama, nego da obilazi stjenovita područja i livade posidonije te njihove rubove. Rado se zadržava oko tzv. zadjeva, prirodnih ili umjetnih malih izbočina na ravnom dnu gdje zapinju ribarske mreže. Redovito je i na većim podmorskim izbočinama, brakovima, te u kanalima i zaljevima, ali samo uz blago položene padine, posebno rado oko plitkih rtova koji se protežu daleko od obale. Na svim tim mjestima, u ovo doba godine nije pretjerano daleko od površine, najčešće na 30 do 40 metara pod njom.

Više od vanjskih znakova te instinkta, udičarima otkrivanje prisutnosti zubaca na određenom području znatno olakšava ehosonder. Međutim, prepoznavanje njegove prisutnosti pomoću tog pomagala nije uvijek lako. Naime, za razliku od orhana i drugih grabežljivica, koji se lako otkrivaju u srednjem sloju, zubatac se pretežiti zadržava uz samo dno pa se njegov odraz na ekranu ehosondera vrlo lako može krivo protumačiti kao eho dna. No, izoštrenim vidom i dobrim poznavanjem instrumenta, ribolovac u kompaktnoj mrlji prilijepljenoj uz liniju dna ili tek malo poviše nje, može prepoznati zubaca. Osobito ako se uz mrlju nalazi točkice, odrazi sitnih riba, što je znak da zubatac upravo lovi.

Zbog navike da s dna vreba plijen, iako se u potrazi za njim ponekad primakne i površini, zubaca je najbolje loviti pridnenim alatom. Bulentin je dobar kad se točno zna gdje je, ali i ima vremena za čekanje njegovog dolaska. U suprotnom, najbolje je loviti pendulom. Osim viške, koristiti se može i pendula s olovom čuvarom, koja se može potezati i štapom. Najbolje onim snage od 8 do 12, a samo kad se očekuju kapitalce loviti treba štap od 30 libri. Prednost treba dati štapu izrađenom od ugljičnih vlakana, jer on brže od stakloplastičnog prenosi kontru, a dobro signalizira i lagani napad.
Lakšem uočavanju ugriza i brzini kontre znatno će pridonijeti osnovna višenitna „PE“ struna. No, suprotno elastičnom najlonu, neistezljiva višenitka ne dozvoljava greške pri kontriranju i doziranju jačine kočenja. Zato pri penduli višenitkom kočnica role mora biti znatno manje pritegnuta nego kad se lovi najlonskim priborom.

Zbog velike uočljivosti višenitke, ona nije pogodna za izradu završnjaka. Njega je bolje izraditi od najlona i posve nevidljive „FC“, fluorougljične strune. Najbolje je prvih 15 metara izraditi od jeftinijeg najlona, a zadnjih 5 metara od skupog fluorougljika. Jasno, završnjak mora biti jak koliko i štap te multiplikator.

Osnovni preduvjet pendule na zubaca, ne samo zimi, jest barem kakvo - takvo poznavanje izgleda dna iznad koga će se „šetati“ mamac. Njega u more treba puštati tijekom plovidbe brzine oko jednog čvora. Kad dospije u more nakratko ga treba zadržati blizu plovila kako bi se provjerilo plovi li prirodno, bez „šijavanja“ i rotiranja. Čim se osjeti dodir olovnice s dnom, treba prekinuti s ispuštanje osnovne strune, ali štap ne treba ispustiti iz ruku. Kažiprstom i palcem jedne od njih dobro je držati strunu. Tako se najlakše i najbrže osjete dodiri čuvara s dnom, ali i mamca sa zubacem. Time se znatno povećava šansa za uspjeh u lovu jer zubatac često daje samo jednu šansu za kontru.

Poput orhana, s kojim često dijeli stanište, zubatac napada vrlo agresivno. Plijen hvata zubima od repa i silovito ga trese. To se na priboru osjeća kao brzi i jednolični udarci. No, čim postane svjestan prevare, prekida s napadom. Kada mu kontrirati najviše ovisi o vrsti mamca kojim se lovi. Lovi li se lignjom ili sipom, treba sačekati nekoliko sekundi, dok se ne osjeti odlučno povlačenje. Odmah se kontrira i kad zubatac potegne namamčenu iglicu. Ako je uzima bez jasnog zatezanja pribora, iako uz znatan rizik od gubitka plijena, bolje je sačekati najpovoljniji trenutak. U lovu cipolima i drugim vretenastim ribicama, kontrirati treba na prvi znak napada.

U davno prošla i uistinu siromašna vremena žiteljima naše obale i otoka u zimskim mjesecima girovke su bile glavna hrana. Od svih dostupnih riba najlakše i u najvećim količinama su se lovile. Čak i ondašnjim vrlo primitivnim udičarskim alatima. I danas ih zbog dostupnosti u ovo doba godine udičari love češće nego druge ribe. Najradije giru oblicu, jer je najukusnija iako najmanja. No, često se moraju zadovoljiti njenom sestrom oštruljom te rođakom im modrakom, iako je njihova gastronomska kvaliteta za nijansu, dvije niža, posebice modraka, kojeg mnogi radije nego na stolu imaju na udici, a sve zbog veličine i borbenosti.

Unatoč relativno malim dimenzijama, girovke su u ovo doba godine sportskim udičarima zanimljive jer se za razliku od većine riba ne udaljavaju od obale i ne smanjuju aktivnost značajnije, čak i u prosincu, mjesecu u kome najmanje jedu. Istina, kopnu će se najviše primaknuti u ožujku i tu ostati do lipnja, ali su i sada dovoljno blizu da bi se i s njega lovile. Ako i ne uđu u luke i lučice, tijekom zime će sigurno biti ispred njih te u kanalima i uvalama.

Girovke su često usputni plijen tijekom lova oslića, arbuna i drugih riba bulentinom, ali na njemu su udice malo prevelike a struna predebela, pa je za ciljani lov girovki bolje napraviti lakši pribor od najlona debljine 0,10 - 0,15 milimetara. Tako tanak najlon je nezgodan za manipuliranje, pa se zato preporučuje lov uz upotrebu štapa. Dovoljan je najlakši, obvezno s osjetljivim vrhom. Završnjak može biti još nešto tanji, 0,08 - 0,12 mm. Način izrade spustca je klasičan - na kraj se vezuje olovo težine do 5 dekagrama, ovisno o dubini i jačini morske struje na mjestu lova. Dva ili tri priveza trebaju biti dugi 15 - 20 centimetara za slučaj kada su ribe u plovu i kad dobro grizu. Kada ne jedu dobro, koristiti treba priveze duge 30 - 60 cm. Prvi se vezuje na udaljenosti 20 - 25 cm od olova, a tolika treba biti i udaljenost među privezima.

Privezi moraju nositi iznimno male udice, broj 13 do 14, čak i samo 18. Tako male, udice širine luka 3 do 7 mm rabe se jer te male ribe imaju i mala usta. Uz to, između tankih usnica imaju opnu za koju se uglavnom udica kači, pa ona mora biti tanka, ali i imati dugi vrat, jer girovke imaju brojne sitne, ali poput brusnog papira opasne zube. Takvim ustima najprimjerenije su dugovrate udice oblika „Crystal“, a dobre su i dugovrate „parangalke“, oblika „Aberdeen“.

Iste udice te najlon, čak i nešto tanji, koriste se za izradu pribora namijenjenog lovu s obale. No, na ometac je dobro staviti i plovak tako da udice lebde malo iznad dna jer su girovke najčešće poviše njega, čak i na „pola dna“. Štap i rola su, pak, neophodni. Štap može biti lagani, ali i srednje teški, obvezno s osjetljivim vrhom, dužine 3,5 do 4,0 metra. Najbolje rješenje je „bolonjez“ štap, o kome smo pisali.

Što se tiče role, dovoljna je lagana, veličine 20 sa stotinjak metara strune promjera 0,18 ili 0,20 mm. Na strunu treba postaviti klizni plovak težine 3 do 10 grama i nosivosti 10 do 15 grama. Osim težine i nosivosti, veoma je važan i oblik plovka, jer i od toga ovisi njegova osjetljivost. A kojeg će oblika biti ovisi od stanja površine mora. Što je neravnije to plovak treba biti širi i kraći. Može biti raznih kombinacija boja, ali su fluoroscentni crveni i narančasti u ovo doba godine obično najuočljiviji.

Na kraju osnovne strune potrebno je vezati najmanju vrtilicu s kopčom, a poviše plovka lažni čvor od vunice ili debljeg najlona. Umjesto čvora može se postaviti koji drugi graničnik hoda plovka. Gdje, to ovisi o dubini na kojoj se želi ponuditi mamac, a što je potrebno utvrditi probom. U ovo doba godine girovke se najčešće zadržavaju dva do četiri metra poviše dan.

Završnjak za lov girovki plovkom može biti kompletiran s jednom ili dvije udice. Dvjema treba dati prednost kad ribe žestoko napadaju mamce pa se love brzo i u parovima. Završnjak s jednom udicom teže se mrsi i lakše odbacije pa je bolji za lov na većim rastojanjima. No, ma kakvog oblika bio, završnjak treba opteretiti da okomito stoji u moru. Najčešće je za to dovoljno dva grama olova. Tu težinu je najbolje u obliku nekoliko rascijepnih olovnica rasporediti na veću dužini predveza, s tim da se na završnjaku u obliku „brka“ jedna olovnica obvezno stavi na spoj dvaju priveza. Raspored i težina ostalih olovnica ovisi o snazi morske struje na mjestu lova. Ako je jača, olovnice najbliža udicama moraju biti teže od ostalih. Ostale valja rasporediti po cijelom predvezu. Kad kurenta nema olovnice treba postaviti međusobno blizu i bliže udicama. Na taj se način sprječava stvaranje „trbuha“ koji umanjuje osjetljivost pribora.

Osnovna hrana girovki je plankton, što znači da im se moraju ponuditi sitni mamci. Oni mogu biti raznovrsni, jer girovke nisu previše izbirljive. Kad počnu gristi onda neumorno napadaju na svaku ješku, posebno bijelu. Ako je mamac tvrd – primjerice komad lignje ili sipe - na jedan će se uloviti nekoliko riba uzastopce. Dobre ješke još su papalina, sarđela, mušula, posebno tvrda posoljena, pa škampi, kozice, račići, crvići, crijeva sarđele i ostale iznutrice. Loviti se može komadima teleće jetrice.

Najčešće u velikim jatima, girovke se stalno kreću u potrazi za hranom pa ih je na jednom mjestu moguće zadržati samo primamljivanjem prije i tijekom ribolova. Iako prihvaćaju svaku primamu, najbolje je brumati usitnjenom smjesom kruha, račića, školjki i ribljih otpadaka. Štednje radi, a da bi smjesa bila dovoljno tvrda i tako dospjela na željenu dubinu, u nju treba dodati sitni pijesak. Tako dobivenu smjesu treba oblikovati u kuglice i bacati na željeno mjesto vodeći računa o smjeru morske struje.

Ribolov girovki nije osobito zahtjevan. Pribor se odbaci i čeka. Ako je jato u zoni ribolova, brzo će uslijediti prvi snažni griz. Najčešće se radi samo o ispitivanju pa treba kontrirati kratko, ali odlučno, najbolje tek kad plovak potone. Izvlačiti treba bez taktiziranja, ali i bez naglih trzaja. Ako ribe ne uzimaju nego samo diraju mamac dobro ga je povremeno kratko trznuti. Girovke najčešće to protumače kao pokušaj bijega svog plijena i odlučno ga zatim napadaju.