Ivo Dragić, dopredsjednik RKHM Dubrovnik, čiji je sin Antonio Dragić, kondicijski trener istog kluba, jutros pritvoren jer je nanio ozlijede dvojici igrača u tuči koja je izbila poslije utakmice Dubrovnik – Sesvete, 60 - godišnjak je koji se spominje u policijskom priopćenju da je vrijeđao policajca, doznaje neslužbeno Dubrovnikpress.hr.

Naime, PU dubrovačko – neretvanska jutros je izdala priopćenje u tuči koja je izbila poslije utakmice te se u tom priopćenju navodi kako su “sudionici sukoba dovedeni u prostorije policije, a jedan od njih je, tijekom kriminalističkog istraživanja, vrijeđao policijskog službenika”.

“Radi se o 60-godišnjaku koji je zbog toga prekršajno prijavljen po čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira”, piše u priopćenju.

dm

Stiže nam veselo karnevalsko doba! Četiri dana dubrovačkog karnevala tradicionalno će se održati i ove godine od 12. do 16. veljače, u prilagođenom obliku zbog epidemiološke situacije i propisanih mjera. Bez karnevalske pozornice i revije kostima bit će to neobična festa, ponešto drukčija od rado viđene glasne i razigrane povorke Stradunom. Usprkos tome, uz sadržajan program za sve maškarane uzraste, veselje i zabava su zagarantirani.
 
Svečano virtualno otvorenje manifestacije rezervirano je za petak, 12. veljače a održat će se na Luži. Online prijenos prikazat će i karnevalske paravane Udruge DART, izložbu karnevalskih maski i kostima u Lazaretima, a i ove godine održat će se revija kostima “Prinčipesin đir kroz godišta od veljuna”. Ljubitelji glazbe moći će uživati u maškaranom koncertu Dubrovačkog simfonijskog orkestra drugog dana karnevala.
 
Naglasak manifestacije i dalje je zadržan na djeci i mladima, a veliki dio programa namijenjen je upravo njima. Uz maškarani vrtićki i maškarani školski dan, predviđena je „Zoom Zoom faćenda od malih maškara Plesnog studija Lazareti“ koja će veselje premjestiti u sigurnost dječjih domova.
 
Vrtićke skupine i razredna odjeljenja pozvani su da pošalju kratki film s fotografijama i (ili) kratkim nastupima maškaranih grupa, a najbolje maske bit će nagrađene posljednji dan poklada. Fotografije će se slati u organizaciji škola i vrtića.
 
Tradicija maškaravanja u Dubrovniku seže daleko u prošlost, a Dubrovnik njeguje svoje običaje upravo kroz Dubrovački karnevo. Tradicionalna manifestacija u organizaciji Grada Dubrovnika i Turističke zajednice grada Dubrovnika prošle je godine proslavila dvadeseti rođendan, a tome u čast na prvi dan karnevala zakazano je prikazivanje filma „Dvadeset godišta Dubrovačkog karnevala“.
 
Maškarajte se „svakako i svakakvi“ i budite virtualno uz Dubrovački karnevo 2021.

DUBROVAČKI KARNEVO 2021. - ČETIRI DANA KARNEVALA 
 
Prvi dan, petak 12. veljače
 
10,00 Otvaranje Karnevala online
Trg ispred Luže
 
Predstavljanje karnevalskih paravana Udruge DART 
Ispred palače Sponza
 
Predstavljanje online izložbe karnevalskih maski i kostima Galerije Artur, Udruge DART i Obrta Dubrovnik Tours and Art 
Lazareti - kreativna četvrt Dubrovnika
Dubrovačka baština
 
"Prinčipesin đir kroz godišta od veljuna" 
Izložba karnevalskih kostima Krojačkog obrta „Prinčipesa“ Marine Glavinić 
Luža
 
Prikazivanje filma „Dvadeset godišta Dubrovačkog karnevala“
Autor filma Zvonko Bašica VSP VIDEO
 
12,00 „Tri minute iz Znanstvene“
Video o karnevalskim listovima
Dubrovačke knjižnice
 
19,00 „Dubrovački veljun, đir kroz godišta“
Projekcija filma
Dubrovački muzeji
 
 
Drugi dan, subota 13. veljače
 
11,00 Maškarani vrtićki dan
Kratki film s fotografijama i (ili) kratkim nastupima maškaranih grupa dubrovačkih dječjih vrtića 
 
17,00 Zoom Zoom faćenda od malih maškara Plesnog studija Lazareti
online putem Zoom platforme 
Lazareti - kreativna četvrt Dubrovnika
Dubrovačka baština
 
20,00 Maškarani koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra
Studentski centar Dubrovnik
 
 
Treći dan, ponedjeljak 15. veljače
 
11,00 Maškarani školski dan
Kratki film s fotografijama i (ili) kratkim nastupima maškaranih grupa dubrovačkih osnovnih škola
 
12,00 Virtualna izložba dječjih radova
Dubrovačke knjižnice
 
19,00 „Župski karnevo, festa od škeraca“
Projekcija filma
Dubrovački muzeji
 
 
Četvrti dan, utorak 16. veljače  Ultimi od Karnevala
 
11,00 Maškarani kompeticijun u spravljanju šporkijeh makarula 
Kratki film o kompeticijunima prošlih godina
 
12,00 Proglašenje najuspješnijih maškaranih vrtića i škola
Luža
 
18,00 „Storije o neponovljivima - maškarate i veljuni“
Projekcija filma
Kinematografi Dubrovnik
 
19,00 „Cavtajske maškarate i Dominali“ 
Projekcija filma
Dubrovački muzeji

Sadržaj Grada Dubrovnika

Predsjednica Lions kluba „Sveti Vlaho” Dolores Masle Aleksić uručila je elektroničko povećalo majci slabovidne gimnazijalke nakon akcije „Srce pod povećalom”,

- Cijela naša akcija potaknuta je iz srca, samo sa mišlju da uspijemo prikupiti novac i kupiti elektroničko povećalo koje će olakšati školovanje Vašoj kćeri. Iznimno sam sretna što Vam u ime Lions kluba „Sveti Vlaho” mogu danas uručiti povećalo i zahvaliti svim našim sugrađanima koji su se odazvali našoj akciji „Srce pod povećalom”. - rekla je Dolores Masle Aleksić uručujući elektroničko povećalo gospođi Antoniji, mami šesnaestogodišnje slabovidne učenice dubrovačke gimnazije.

dpp

Antonio Dragić, kondicijski trener RKHM Dubrovnik pritvoren je rano jutros nakon što je u subotu, nakon utakmice Premijer lige između Dubrovnika i Sesveta, koju su Dubrovčani izgubili, ozlijedio lakše dva igrača u tuči koja je nastala zbog čarki kojima je bio povod dobacivanje igračima njegova oca, inače dopredsjednika kluba Iva Dragića, što je izazvalo prvo verbalni, a onda i fizički sukob dvoje Dragića s roditeljima i prijateljima igrača i samim igračima.

U policijskom izvješću koje je danas uputila PU dubrovačko – neretvanska ne navodi se ime 29. godišnjaka koji je pritvoren, a po neslužbenim informacijama riječ je dakle o mlađem Dragiću, a u unificiranom priopćenju ne navodi se čak ni klub ni utakmica o kojoj je riječ, no eto barem u tom priopćenju piše kako je riječ o rukometnoj utakmici.

„Nakon završetka prvenstvene rukometne utakmice koja se u subotu, 6. veljače, u večernjim satima odigrala u sportskoj dvorani u Gospinom polju, došlo je do verbalnog i fizičkog sukoba između rukovodstva i igrača jednog od rukometnih klubova koji su odigravali utakmicu. Do sada provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je da je u navedenom sukobu 29-godišnji trener kluba fizički napao dva igrača koja su tom prilikom lakše ozlijeđena, te je zbog nanošenja tjelesnih ozljeda, uz kaznenu prijavu, rano jutros predan pritvorskom nadzorniku ove Policijske uprave.” - piše u priopćenju PU dubrovačko – neretvanske.

„Nakon što su sudionici sukoba dovedeni u prostorije policije, jedan od njih je, tijekom kriminalističkog istraživanja, vrijeđao policijskog službenika. Radi se o 60-godišnjaku koji je zbog toga prekršajno prijavljen po čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.” - navode također iz policije jednako tako ne navodeći tko je 60 – godišnjak.

Iz policije još navode kako se „nastavlja s kriminalističkim istraživanjem ovog događaja u sklopu kojeg će se utvrditi eventualna prekršajna odgovornost po Zakonu o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima, Zakona o javnom okupljanju, Zakona o privatnoj zaštiti i kršenju Odluke Nacionalnog stožera o javnim okupljanjima” iz čega proizlazi da još nije odlučeno jesu li nazočnošću publike, makar to bili i roditelji, prijatelji ili rodbina igrača, prekršene epidemiološke mjere.

Davor Mladošić

Do kraja veljače ili sredine ožujka, ovisno o dijelu Jadrana, u plitkom priobalju od cijenjenih i krupnih riba moći će se loviti samo smudut (brancin, lubin), jer se samo on nije spustio u dublje more ili migrirao. Što više, u tom periodu bolje nego u ostalim dijelovima lovit će se krupniji te kapitalni „kraljevi plićaka“. Iako dobro podnosi niske temperature, smudut pri njima usporava metabolizam i najradije lovi iz zasjede, osobito krupniji pa ga je najlakše loviti pretraživanjem terena, posebno pendulom.

U ovom dijelu godine smuduti ne zalaze dublje od sedam do osam metara, a najraspoloženiji su za ishranu pred jaku buru, kad tlak zraka naglo raste. Još su gladniji po kiši, naoblaci, kad je i sredinom dana mračno, kad je plima ili kad je more zamućeno od velike količine kiše. Najbolje ih je tražiti po položenim terenima i zaštićenim uvalama, blizu riva i lukobrana kao i na pozicijama na kojima se velika količina slatke vode ulijeva u more. Prvo treba pretražiti mikrolokacije na kojima je već lovljen ili gubljen.

Sad, kad je najmanje raspoložen za progonjenje žrtava, a kad je ribe u plićaku malo, smudut će posegnuti za bilo kojom hranom, kapitalci čak i za plijenom dužine tek 3 do 5 centimetara. Zato se sada uspješno mogu loviti i potezanjem koje sitne ribe, od kojih smudut posebno voli vladiku (kneza). Ipak, najprimjerenije ga je loviti onim što najviše voli, a najbolje se pokazalo u penduli - iglicom, cipolom ili lignjom.

Iglica može biti manja, ali je najbolja srednje velika, 30 - 40 centimetara dugačka. Nadjeva se na dvije udice veličine 2 do 2/0, jednokrake ili trokrake. U nedostatku živih poslužiti mogu i uginule. Mamče se na isti način - kljunom na kliznu jednokraku udicu širine luka oko 10 mm te na fiksne udice međusobno razmaknute 7 do 8 cm. Uginulu treba potezati sporije nego živu, a dobro joj je rukama ili kakvim oštrim predmetom, primjerice iglom za mamčenje, polomiti kralježnicu na nekoliko mjesta, kako ne bi bila ukrućena tijekom potezanja.

Udice je dovoljno montirati na predvez dužine 7 do 10 metara i debljine 0,40 mm, obvezno od nevidljive „FC“ strune. Osnovna struna može biti najlonska, debljine 0,60 mm, odnosno do 0,80 mm, ako se lovi bez štapa i role.

Kad se mamac želi potezati dalje od površine, na pribor je neophodno postaviti uteg. To može biti spiralna ili olovnica tipa „torpedo“ koja se preko „brze kopče“ postavljaju na sedam do deset metara ispred spoja osnovne strune i priveza. Težina utega ovisi o brzini povlačenja i željenoj dubini potapanja mamca. Tako, primjerice, za potezanje mamca 50-tak metara iza plovila za lovnu dubinu od tri do četiri metra pri brzini od tri čvora dovoljna je olovnica od 80 grama. Poteže li se brzinom od dva čvora, na navedenu dubinu mamac će spustiti uteg od 60 grama, ali dubina ronjenja ovisi i o jačini kurenta, čak i vjetra, vrsti i veličini mamca pa je dobro eksperimentirati.

Veoma važan čimbenik uspješnog lova krupnih smuduta pendulom je kvalitetan „sonder“ kojim se pouzdano može pratiti pratiti dubina mora, količina sitne ribe u lovnoj zoni, a onda i prisutnost krupnije ribe. Napad smuduta se može očekivati i u trenutku razvlačenja pendule, ali i satima nakon toga. Smudut skoro uvijek napada iz zasjede, odlučno i silovito. Tada je najbitnije oduprijeti se, ali bez snažne kontre te zadržati punu kontrolu i stalni kontakt s plijenom.

Tijekom veljače i prve polovine ožujka na našem dijelu Jadrana najveće su oseke. Osim toga, tada su sve češća i dulja razdoblja ugodnoga, mirnog, razmjerno toplog vremena, što donekle nalikuje ranoproljetnom. Prilika je to za relativno lako i ugodno pribavljanju morskih plodova po plićacima, na pjeskovitim među ostalim i prstavca, delicije ljudima i svim ribama. I da, kao što je i naslovu naglašeno, jer mnogi još ne razlikuju, ne prstaca, čiji je izlov zabranjen, već prstavca.

Radi se o tri međusobno vrlo slične školjke koje zbog sličnosti s poznatijim rođakom prstacem, najčešće nazivaju prstavac, lokalno šljanak, sviralo, kapalungo, katalana, frnagula, poletuša, baginja, cigaret, španjolet…

Najbrojnija vrsta, poznat još kao krastavac, naraste najviše- do 16 cm dužine i 0,4 kg težine, ali mu, kao i kod drugih, meso čini samo trećinu težine. Boja mesa mu je blijedo žuto crvena, a oklopa sivkasta do smeđa s tamnijim prugama prirasta.

Šljanci žive u do pola metra dubokim okomitim kanalima koje buše i u kojima se kreću potiskivanjem mora. Kako bi se mogli hraniti planktonom cirkulirajući more, te školjke buše i drugi kanal koji je skoro upola uži od onog u kome žive. Kanali su veoma blizu jedan drugome, a ponekad su i spojeni pa izgledom podsjećaju na broj osam. Potrebno je dosta iskustva da se pronađu otvori tih kanala. Posao donekle olakšava činjenica da ti otvori nikad nisu, kao ostali otvori u pjeskovitom dnu, urušeni, nego izgledaju kao rupe izbušene u tvrdom materijalu.

Prstavca je teže izvaditi nego pronaći, posebno na dubinama preko jedan metar, kad se posao može obaviti samo ronjenjem. Raditi se može na više načina. Najvještiji rade najbržim načinom, pomoću jednozubog harpuna. Frangolar, kako se taj alat zove, tanka je metalna šipka dužine preko pola metra, s kukom pod zaoštrenim vrhom. Dobar frangolar se može načiniti od žice za varenje ili žice kišobrana.

Takvim alatom gađa se šljanak brzim uvlačenjem žice u širu rupu. Kada ga pogodi u tijelo, šljanak se zatvara i snažno stišće žicu tako da se poslije toga lako izvlači iz kanala. Ukoliko se dogodi da se promaši ili se pri uvlačenju uruši dio staništa, školjka se muljevito brzo zatvara i spušta na dno staništa. Za slijedeći pokušaj treba sačekati da se more izbistri, a školjka smiri i izbacivanjem urušenog materijala ponovo oformi kanal.

Manje vješti lovci do prstavaca, a usput i drugih brojnih dobrih mamaca, dolaze prekopavanjem pješčanih plaža. To se može raditi vilama i lopatom, najlakše onom čija je radna ploha duga 40-tak i široka do 10 cm. Za takav način pribavljanja mamaca najpogodnije su velike oseke.

Prstavci ne podnose veliku koncentraciju soli. Zato ih se može loviti pomoću nje. U otvor staništa školjke treba istresti dva tri porstohvata soli ili je razmućenu pomoću pipete ubrizgavati u njega. Povećana slanost vode ubrzo prisili školjku da s dna svog staništa, kamo se spustila čim je osjetila podrhtavanje okolnog terena pod nogama ribiča, ispliva na površinu. Kada se pojavi na izlaznoj rupi, ribič pedalj ispod nje treba zabosti lopatu pod kutom od 45 stupnjeva prema staništu školjke. Tako onemogućuje njezin povratak na dno staništa, a zatim je lako hvata rukama.

Za razliku od prstaca, prstavca je lako otvoriti jer su mu oba kraja otvorena, bez oklopa. Između polutki treba gurnuti vrh kakvog sječiva i presječe stezni mišić pri kraju školjke, a potom se meso lako sastruže s ljušture.

Ukoliko se odmah ne koristi, šljanak se može konzervirati, poput drugih mamaca, najčešće soljenjem. No, to je najlošije rješenje jer sol nagriza i slabi ionako nejaku strukturu školjke. Najkvalitetniji način konzerviranja šljanaka, ali i svih drugih školjki jest pomoću šećera. Takvim načinom konzerviranja postižu se dvije prednosti u odnosu na konzerviranje solju: prvo, šećer ne nagriza meso školjke pa mu i ne smanjuje žilavost, a drugo, ušećereni mamac ne gubi boju pa je i zbog toga primamljiviji ribama.

Za konzerviranje iste mase školjki potrebno je jedan i pol do dva puta više šećera nego soli. Tako zaštićeni mamci mogu i na visokim temperaturama ostati uporabljivi do tjedan dana.
Jedina je mana ovakvog konzerviranja velika ljepljivost mamca, što znatno otežava mamčenje, posebice sitnih udica. Zato je najbolje šećerom konzervirane mamce neposredno prije mamčenja proprati u moru.

Za dugotrajnije čuvanje šljanke je potrebno zamrznuti. To je najbolje uraditi na način kojim se uklanja i najveća mana ovih mamaca, slabo držanje na udici. Za svaki mamac uzima se po jedan kompletirani privez (pjok) pribora kojim će se kasnije loviti. Poslije mamčenja on se zamrzava. Ako se radi o više mamaca, odnosno priveza, treba paziti da se pri zamrzavanju međusobno ne slijepe. Do mjesta ribolova privezi sa zamrznutim mamcima se nose u ručnim hladnjacima ili, ako ih je manje, u termos bocama. Na mjestu ribolova jedan po jedan se vade i montiraju na ostatak pribora. Tako se mogu i vrlo daleko odbaciti. U moru će se polagano odmrzavati i omekšavati te će se dugo i vrlo čvrsto držati na udici.

Nedostatak ovog postupka konzerviranje jest potreba dugotrajne pripreme i neophodnosti većeg broja priveza i udica, ali samo na takav način šljanci se mogu rabiti u surf-castingu, ribolovu vrlo dalekim bacanjem mamca.

Prstavac se u kanti s morskom vodom može na životu održati dva do tri dana. Uginuli, ali svježi se tijekom proljeća i jeseni van hladnjaka u dobrom stanju može održati do dva dana, zimi i tjedan, a tijekom ljeta niti jedan, a sve pod uvjetom da se drži u hladu i van domašaja sunca.

Na kraju, podsjećamo da prstavce, kao i ostale školjke, smiju skupljati samo posjednici ribolovne dozvole. Dnevno ih smiju skupiti najviše 2, a mušule 5 kilograma.

Udruga za razvoj civilnog društva Bonsai i Zajednice tehničke kulture Dubrovačko- neretvanske županije i Grada Dubrovnika u subotu su, u Centru za mlade Dubrovnik, imali drugu akciju izrade kućica za mačke.

“Nakon uspješne akcije izrade kućica za mačke u prosincu i potražnje za dodatnim kućicama za mačke, u subotu smo odradili i drugu akciju izrade kućica. Prilagodili smo dizajn kućice prema naputcima naših sugrađana koji vode brigu o mačkama.” - navode oni.

“Koristeći stirodur, štapiće za ražnjiće, samoljepljivu foliju, sanitarni silikon, boju, dobru volju, maštu i volonterski pogon, veliki i mali volonteri su vježbali tehničke vještine, druženje i solidarnost. Tople i suhe kućice će se uručiti našim sugrađanima koji vode brigu o tim šarmantnim stvorenjima stvorenjima na nekoliko lokacija i dizajnirane su kako bi se vizualno dobro uklopile u okoliš.” - napisali su o akciji.

dpp

Đuro Savinović, jedan od najboljih vaterpolista Juga u njegovoj povijesti, kapetan legendarne momčadi koja je 1980. godine osvojila prvi naslov prvaka Europe, preminuo je sinoć u 71. godini života nakon duge i teške bolesti.

Đuro Savinović cijelu igrački karijeru proveo je u Jugu, zabilježio je 550 nastupa u službenim utakmicama i 156 utakmica za reprezentaciju Jugoslavije s kojom je nastupio na dva Svjetska prvenstva, 1973. godine u Beogradu osvojio je brončanu medalju kao i na Europskom prvenstvu u Beču 1974. godine. Osvojio je i srebro na Mediteranskim igrama u Alžiru 1975. godine, nastupio je i na Olimpijskim igrama u Montrealu 1976. godine gdje je Jugoslavija bila peta.

Predvodio je Juga do prvog naslova prvaka Europe i dva naslova prvaka Jugoslavije, 1980. i 1981. godine, kao igrač s Jugom je osvojio i Kup 1981.

Jug je uspješno vodio i kao trener osvojivši dva naslovna prvaka bivše države 1983. i 1985. godine i Kup 1983. Na europskoj sceni jugaše je kao trener dva puta doveo do finala tadašnjeg Kupa pobjednika kupova (u sezonama 1984. i 1987. godine.). U nastavku trenerske karijere vodio je Salerno, Las Palmas i Marseille, a posljednji klub koji je trenirao prije nego se povukao, još prije dva desetljeća, bio je Bellevue.

dm

Cjelogodišnja gradska manifestacija Forum mladih tradicionalno se u siječnju nastavlja radionicom "Filmsko stvaralaštvo djece i mladih". Predstavljaju se mlade nadolazeće nade sedme umjetnosti. Riječ je o mladim ljudima s obje strane kamere - snimateljima, režiserima, montažerima  i glumcima.
 
Iako je za nama vrlo teška godina, kad su mnoge aktivnosti u radu sa djecom i mladima bile zaustavljene ili premještene u virtualnu stvarnost, na ovogodišnjoj forumskoj radionici filmskog stvaralaštva možemo pogledati čak šesnaest radova, koje su kroz organizirani pedagoški rad sa svojim mentorima u školama i udrugama priredili naši osnovnoškolci i srednjoškolci. Posebna zanimljivost i vrijednost ove radionice su četiri samostalna filmska rada, koja su mladi kreirali u vlastitoj produkciji bez ikakvog mentorstva. Tako po dva rada predstavljaju Tin Anić Ercegović i Marin Frka, oba učenici Gimnazije Dubrovnik.
 
Deset je radova autora osnovnoškolskog uzrasta, od čega je pet iz Osnovne škole Ivana Gundulića, dva rada su iz Osnovne škole Lapad, dok se najstariji sudionik ove forumske radionice, Škola filma Šipan, predstavlja s tri rada. Od šest radova filmaša srednjoškolaca po jedan dolazi iz Umjetničke škole Luke Sorkočevića i Muškog učeničkog doma te četiri iz dubrovačke Gimnazije.
 
Fim "Colours" Umjetničke škole Luke Sorkočevića i filmovi Ljetne škole filma Šipan bili su uvršteni u Državnu reviju filmskog stvaralaštva djece i mladih u organizaciji Hrvatskog filmskog saveza.
 
Ove će godine izostati žamor mladih autora i njihovih prijatelja koji su došli pogledati svoje i radove svojih vršnjaka na najboljem mjestu za to, a to je platno kino dvorane. Zbog epidemioloških razloga ovog puta neće biti druženja u kinu Sloboda u Luži, ali su zato svi radovi dostupni u svojevrsnom virtualnom kinu na internetskoj stranici udruge Luža. 
 
Koordinatori filmske radionice su Đive Galov iz ustanove Kinematografi Dubrovnik, Miro Bronzić iz udruge Škola filma Šipan i Nikola Duper iz udruge Luža.
 
Podsjetimo, Forum mladih Grada Dubrovnika je edukativan i preventivan projekt, koji se sastoji od niza manifestacija usmjerenih ka podizanju kvalitete života djece i mladih, na način da svi dobiju priliku pokazati svoj kreativni rad javnosti. Forum mladih održava se od 2007, dio je strateškog gradskog programa Mladi i Grad skupa, a provodi ga Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Koliko puta ste se zapitali što moje dijete to radi na mobitelu? Koliko puta ste uzeli djetetu smartphone ili tablet i pregledali sadržaje koje gleda? Jeste li postavili roditeljske zaštite? Koliko je opasnosti na Internetu? Kako možemo našu djecu zaštiti od tih opasnosti? Kako educirati djecu da koriste Internet na siguran način?

Odgovore na ova, ali i druga pitanja koja vas kao roditelja sigurno more, pokušat će nam dati doc. dr. sc. Lana Ciboci s Edward Bernays Visoke škole za komunikacijski menadžment. Stoga vas Zajednica tehničke kluture poziva u četvrtak 11. veljače u 18 sati da putem aplikacije Zoom sudjelujete na online predavanju "Sigurnost djece na internetu - odrastanje bez (e)nasilja".

Predavanje je namijenjeno svima koji se žele više informirati o temi sigurnijeg Interneta, a osobito roditeljima djece mlađeg školskog uzrasta. Za prijavu ljubazno molimo popunite Google obrazac dostupan na sljedećoj poveznici https://forms.gle/7DHg3LMtadHNTdtJA

Predavanje organiziraju Zajednica tehničke kulturu Dubrovačko-neretvanske županije i Zajednica tehničke kulture Grada Dubrovnika povodom Dana sigurnijeg Interneta koji se u cijelom svijetu obilježava drugi utorak u veljači, te Međunarodnog dana žena i djevojaka u znanosti koji se obilježava jedanaestog dana veljače.

Doc. dr. sc. Lana Ciboci prodekanica je za znanost i upravljanje kvalitetom na Edward Bernays Visokoj školi za komunikacijski menadžment. Predaje kao vanjska suradnica i na Hrvatskim studijima te na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Potpredsjednica je Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu, udruge civilnog društva koja je posvećena neformalnom medijskom obrazovanju djece, roditelja, nastavnika i stručnih suradnika u školama. U svojim znanstvenim istraživanjima posebnu pozornost posvećuje odnosu medija i djece te medijskoj pismenosti. Članica je hrvatskoga tima velikih međunarodnih projekata - EU Kids Online, Mind Over Media i The Digital International Media Literacy eBook Project (DIMLE).

dpp

U povodu 1049. Feste sv. Vlaha, HRT4 premijerno će prikazati novi dokumentarac Tonka Jovića „Dubrovački trombunjeri“ u nedjelju, 31. siječnja, s početkom u 17:15 sati te reprizno odmah po završetku procesije sv.Vlaha 3. veljače na HRT 2 u 11:45 sati.

Društvo dubrovačkih trombunjera u suradnji s Manjgurom d.o.o., kao producentom, i uz veliku pomoć Grada Dubrovnika, uspješno su realizirali još jedan projekt kojim se čuva tradicija Feste sv. Vlaha, ovaj put s autorskim potpisom Dubrovčanina Tonka Jovića.

Osim u Festi, trombunjeri sudjeluju u svim važnim događanjima u Gradu te, svojim prisustvom i pucnjevima iz trombuna, prigodne svečanosti čine još svečanijima. Dokumentarni film „Dubrovački trombunjeri“ Tonka Jovića snimljen je za vrijeme Festa 2019. i 2020. godine te prikazuje sadržaj parčeva blagdana, od Otvora do Gorice. Podsjećajući na dio zanimljive povijesti trombunjera, u dokumentarcu su predstavljeni neki od najstarijih članova, ali i mladi koji godinu dana odrađuju svoj pripravnički staž. Osim toga, autor je u sadržaj po prvi put uvrstio i zanimljivi arhivski materijal iz prve polovine 20. stoljeća, kao i zapis Marka Uvodića Splićanina koji je kao novinar boravio u Dubrovniku u veljači 1934. godine.

Festa svetoga Vlaha najsvečaniji je i najvažniji događaj u bogatoj prošlosti, ali i sadašnjosti Dubrovnika. Nekoć je bila državni, a danas gradski praznik, vjerski blagdan i pučka svečanost. Neizostavni dio Feste u prošlosti su bili lumbardijeri koji su pod nazivom „Lumbardijeri svetog Vlaha“ obnovljeni 1929. godine i nakon prekida od 1970. nastavljaju djelovanjem kao „Dubrovački trombunjeri“.

Za sve koji neće biti u mogućnosti pogledati dokumentarni film ovoga vikenda ili neposredno nakon procesije, dogovoreno je posebno emitiranje na lokalnoj Libertas TV-u na dan sv. Vlaha 3. veljače, s početkom u 20 sati.

Scenarist i redatelj: Tonko Jović, snimatelji: Nino Ogresta, Davor Šarić, Nikola Duper, autor glazbe: Emilio Kutleša, montažer: Damir Morankić

dpp

Posljednji mjesec prošle godine Dubrovački simfonijski orkestar svoje je koncerte preselio na male ekrane i društvene mreže kako bi u pandemijskim uvjetima što lakše došli do svoje publike i kako bi publika koncerte mogla pratiti iz udobnosti svojih domova.

U ovom razdoblju dubrovački simfoničari priređuju još nekoliko takvih koncerata, a dva su pred nama. Naime, DSO će tradiciju održavanja koncerta u povodu Feste sv. Vlaha ove godine donijeti putem televizije i društvenih mreža. U subotu, 30. siječnja na Libertas TV-u od 20.30 sati, moći će se pratiti koncert Gudačkog komornog sastava DSO-a pod ravnanjem maestra Ivana Huta, snimljenog u crkvi Male braće u prosincu te dosad neprikazanog. Na programu ovog koncerta su Dubrovačka suita za gudače L. M. Rogowskog, Tri pjesme za tenor i gudače Josipa Hatzea (u obradi Pavla Dešpalja) i Elgarova Serenada za gudače. Solist na koncertu je tenor Roko Radovan.

Nadalje, u utorak 2. veljače, također na Libertas TV-u prikazivat će se koncert Puhačkog komornog sastava DSO-a pod ravnanjem Ivana Huta od 21 sat. Koncert je snimljen u Lazaretima, a uz prizore Grada, gledatelji će moći uživati u sljedećem programu: Partita u Es duru F. Krommera; „Spinning room“ Iz češke šume A. Dvořáka, Dan vjenčanja u Troldhaugenu E. Griega te Uvertira u C duru u talijanskom stilu F. Schuberta.

Koncerti u produkciji DSO-a, Libertas TV-a i Play Production-a će se, osim na Libertas TV-u, emitirati i na Facebook stranici Libertas TV-a i DSO-a.

rrd