Dječji vrtić Palčica natječe se za titulu najljepšeg vrtića u izboru kojeg provodi portal Gradonačelnik.

Palčicu je moguće podržati do utorka, 15. prosinca tako što ćete ostaviti „like” na objavi Facebook stranice portala gradonacelnik.hr na sljedećem linku https://www.facebook.com/gradonacelnikhr/posts/2837910696491397

Važno je napomenuti da se u zbrajanju glasova računaju samo „likeovi” ispod kompletne objave (ne oni na pojedinačnim fotografijama) na FB stranici Gradonačelnik.hr. Ne računaju se niti „likeovi” na podijeljenim objavama.

Podržite našu Palčicu u natjecanju za najljepši vrtić u Hrvatskoj i pozovite vaše prijatelje i obitelj da učine isto.

U izboru sudjeluje 56 vrtića, a glasanje traje do 15. prosinca u 12 sati.

dpp

Od brojnih osobina koje treba krasiti ribolovni štap najmanje se pri odabiru i kompletiranju štapa vodi briga o uravnoteženosti, balansiranosti, vjerojatno zato što je ona vrlo važna karakteristika samo štapova koji se tijekom ribolova stalno drže u rukama, bez dodatnog oslanjanja u kakvo pomagalo, znači kod ribolova „jigging“ i „spinning“ tehnikama s obale i plovila te u natjecateljskom ribolovu ometcem i spustcem, bulentinom.

Slabo balansiran, neuravnoteženi štap u pravilu „vuče“ vrhom na dole, što znatno opterećuje zglobove šake, dovodi do ubrzanog zamor te bolova u ruka i leđima. Na taj način umanjuje se uživanje u ribolovu, ali i osjetljivost te preciznost i domet odbačaja štapa.

Da bi se štap uravnotežio, balansirao, prvo se mora znati gdje treba biti, a zatim utvrditi gdje mu trenutno jest centar ravnoteže, točka oslonca u kojoj je štap u „vagi”. Ovisno o načinu njegovog držanja, u pravilu, štap je idealno uravnotežen ako mu je centar težine između mjesta gdje je noga i mjesta poviše sredine kalema role, kao što se vidi na naslovnoj fotografiji.

Nakon što se na isti način utvrdi gdje je stvarni centar ravnoteže štapa, može se pristupiti rješavanju problema, odnosno dovođenje stvarnog u idealni položaj centra ravnoteže.

To se može uraditi na dva načina. Najlakše sa štapom koji ima pomični držač role. Nakon kompletiranja štapa pomicanjem role naprijed - nazad pomiče se stvarni centar teže sve dok se štap ne dovede u „vagu“. Nedostatak ovog rješenja je što se ponekad rola treba toliko pomjeriti da dolazi do znatnog skraćivanja ili produžavanja razmaka između njene noge i kraja štapa, što za posljedicu ima otežano bacanje mamca, kontriranje i izvlačenje plijena, posebno kod dugačkih kakvi su „bolognese“, „beach ledgering“ i „surf casting“ štapovi.

Drugo rješenje, koje se može kombinirati i s prvim, je dodavanje utega na lakši, zadnji kraj štapa. Tako se težim štapom lakše i udobnije lovi, a kako su suvremeni štapovi vrlo lagani, i dodatni utezi nisu puno teški pa se ukupna masa značajno ne povećava.

Najjednostavniji način utvrđivanja koliko je dodatnog tereta potrebno postaviti na kraj štapa prikazan je crtežom. Za to su potrebne dvije stolice s naslonom. Na naslon jedne štap se osloni na mjestu gdje mu je centar ravnoteže, a na drugu tanjim dijelom tijela, „blanka“. Razmak među stolicama treba biti taman toliki da štap na njima stoji u labavom balansu. Za kraj rukohvata štapa koncem se zatim veže plastična vrećica ili posudica u koju se dodaju utezi - kamenčići ili sitne olovnice sve dok se tanji dio štap ne počne lagano odvajati od naslona stolice. Težina kamenčića ili olovnica koji to uzrokuje označava potrebnu težinu dodatnog utega.

Dodatni uteg na kraj štapa može se postaviti na brojne načine, ovisno o konstrukciji rukohvata, posebice njegovog kraja. Najjednostavniji, ali i najlošiji način je da se kraj štapa pomoću ljepljive trake postavi sačma kojom se balansiranje vršilo. Umjesto nje se može namotati olovna žica ili traka odgovarajuće težine. Trajnije i bolje rješenje je komad okrugle pločice od olova ili kojeg drugog metala šiljastim vijkom pričvrstiti na kraj štapa. Najbolje rješenje je uteg postaviti unutar kraja štapa. To se može uraditi na više načina.

Koji će se primijeniti ovisi o konstrukciji kraja štapa. Najlakše je to izvesti s tvornički izrađenim dodatnim utezima, koje uz štapove sve više nude proizvođači najkvalitetnije oprema.

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić sa zamjenikom Ivom Radonićem primio je danas članove Humanitarne organizacije Cavtat 1950.

Načelnik Lasić ovom prilikom se zahvalio mladim Konavljanima na njihovoj inicijativi u pomaganju zajednici i njihovim sumještanima koji su u potrebi.

- Svaki put me neizmjerno razveseli vidjeti za koliko su dobra naši Konavljani sposobni. - ponovio je načelnik ovom prilikom.

Naime, članovi HOC 1950. u posljednjih su nekoliko dana iscjepali više od deset metara drva za sve one koji si ne mogu priuštiti ogrjev za zime, u sklopu akcije „Darujmo radost Božića svima” prikupljat će dobrotvorne priloge za Konavljane slabijeg imovnog stanja.

Kako su već ranije najavili od 14. do 19. prosinca prikupljaju hranu i higijenske potrepštine za osobe lošeg imovinskog stanja u Konavlima. Uz dogovor konavoskog dekanata te udruge „Srcem za Konavle” doći će do obitelji kojima je pomoć potrebna i pokušati im božićne blagdane učiniti koliko toliko lakšim i sretnijim.

Pozvali su sve da se priključe u akciji i svojim prilogom pomognu da i njima ovaj Božić bude topao. Prilozi će se skupljati u domu na Obodu od 14 do 19 sati od 14. do 19. prosinca, a i košare za priloge u trgovinama Pemo u Močićima, te Tommy na Grudi i Obodu.

Sadržaj Općine Konavle

Punih dvadeset godina Folklorni ansambl Linđo na blagdan svete Lucije održavao je humanitarne koncerte kako bi prikupio sredstva za pomoć Udruzi slijepih Dubrovačko - neretvanske županije. I ove smo godine planirali nastaviti tu tradiciju, pa čak i održati dva koncerta kako bismo, zbog epidemioloških uvjeta, što većem broju naših sugrađana omogućili da svojim dolaskom pomognu ovu našu akciju. Posebno smo se, unatoč svemu, pripremali za taj, nama uvijek dragi, 13. prosinca. Ali nažalost, ove godine to neće biti moguće.

Stoga smo u danima koji slijede odlučili putem sredstava javnog priopćavanja i aktivnostima na društvenim mrežama prikazati dijelove nastupa u proteklih nekoliko godina, da bismo na sam blagdan Svete Lucije prikazali cijeli koncert iz 2018. godine.

Ove godine sredstva će biti namjenska. Naime, Linđovci ovom akcijom žele pomoći pri nabavljanju elektroničkog povećala kojim bi se jednoj našoj sugrađanki u velike olakšalo školovanje. Stoga pozivamo sve ljude dobre volje da uplate novčana sredstva na račun Udruge slijepih i na taj način pomognu nabavci povećala.
 
UDRUGA SLIJEPIH
DUBROVAČKO NERETVANSKE ŽUPANIJE
DUBROVNIK
IBAN: HR502407000-1100021348 (OTP banka)
(Opis plaćanja: za povećalo)

FA Linđo

Donacija Vukovarsko-srijemske županije od deset tona jabuka podijeljena je u četvrtak u dubrovačkoj luci Gruž socijalnim i zdravstvenim ustanovama te dobrotvornim udrugama s područja Dubrovačko-neretvanske županije.

Župan Nikola Dobroslavić izjavio je ovom prilikom kako je riječ o prijateljskoj gesti Vukovarsko-srijemske županije koja na taj način uzvraća tradicionalnu donaciju narančina od strane Dubrovačko-neretvanske županije.

- Mi njima kao prijateljskoj i partnerskoj županiji već jedanaest godina šaljemo donaciju mandarina, a oni nama već treću godinu šalju donaciju jabuka. Još jednom je potvrđeno naše prijateljstvo, a proslijedili smo donaciju svima za koje smo procijenili da će im dar biti drag i ovo je još jedan način za povezati dva kraja Republike Hrvatske. - rekao je Dobroslavić.

Podsjetimo, u utorak je u Vukovaru podijeljeno šesnaest tona narančina, što je tradicionalna donacija Dubrovačko-neretvanske županije već jedanaestu godinu.

dpp

Dubrovačko - neretvanska županija već 11. godinu zaredom donira kamion narančina prijateljskoj Vukovarsko - srijemskoj županiji kao božićni poklon. Kamion pun neretvanskih voćki krenuo je jutros iz Opuzena, a u Vukovar će stići u utorak u podne.

Župan Nikola Dobroslavić rekao je ovom prilikom kako je ovo tradicionalni božićni poklon Vukovarsko - srijemskoj županiji kao znak prijateljstva i poštovanja.

- Ove godine imamo 16 tona mandarina. U pravilo je to bilo deset tona, a ove godine je tvrtka Enna Fruit donirala još šest tona. Ovo je jedna prijateljska gesta između dvije županije koje gaje prijateljske odnose, imaju zajedničku sudbinu iz Domovinskog rata, nalaze se na istočnom i južnom rubu Hrvatske. Mi veoma dobro surađujemo, nastojimo povezati Zelenu i Plavu Hrvatsku, njihove proizvode dovesti ovdje, a planiramo i u neko dogledno vrijeme turiste odavde odvesti u posjet na istok Hrvatske. - rekao je župan Dobroslavić.

Naglasio je kako su narančini namijenjeni Vukovarsko - srijemskoj županiji koja ih raspoređuje svojim dobrotvornim udrugama, društvima, bolnici itd.

Zamjenica župana Žaklina Marević rekla je kako narančini stižu u Vukovar u utorak u 12 sati ispred Biskupijskog Caritasa.

- Posljednje tri godine Vukovarsko - srijemska županija nama uzvraća poklon i šalju nekih desetak tona jabuka koje ćemo u četvrtak podijeliti našim ustanovama i udrugama ispred Sportske dvorane u Gospinom polju. - istaknula je.

Zamjenica Marević je ovom prilikom podsjetila kako je 2018. godine DNŽ osnovala Povjerenstvo za mandarine kako bi pomogla u proizvođačima u plasmanu.

- I kupnja ovih deset tona mandarina je simboličan način da pokažemo da brinemo o proizvođačima, a izrazito smo ponosni na samostalni plasman mandarina na javnim površinama diljem Hrvatske. - rekla je zamjenica župana Žaklina Marević.

dpp

„Ove dvije fotografije snimljene su u prvom desetljeću 20. stoljeća i na njima se vide ostatci nekadašnje crkvice sv. Lazara, pored koje je bilo sahranjeno mnogo domaće čeljadi umrlih od kuge, kao i veći broj francuskih vojnika poginulih 1806. u sukobu s Rusima i Crnogorcima”, zapisao je Vulko Hajdić u Facebook grupi Dubrovnik u slici i sjećanjima.

No, iako su i te fotografije same po sebi zanimljive, još interesantniji je izvadak iz tadašnjeg tiska koji je pronašao Hajdić. Iako je napisan i objavljen prije sto i kusur godina, taj članak kao da piše o ovom današnjem, suvremenom Dubrovniku, bahatim investitorima i ljutim građanima, devastaciji prostora i preizgrađenosti.

„Godine 1907. zemljište oko crkvice kupuje dr. Martecchini i počinje žurno raditi na njegovom uređenju (znajući vjerojatno da će se tu uskoro graditi hotel, pa će zemlja dobiti na vrijednosti). Godine 1913. upravo tamo nikao je Hotel Odak – današnji Excelsior. Pročitajte što o tome piše tadašnji tisak.” - naveo je Vulko Hajdić, a članak je preuzeo iz „Prave Crvene Hrvatske“ te datira iz srpnja 1907. godine.

Članak je naslovljen s „Grozota” i prenosimo ga u cijelosti:

„Na zemljištu u „Lazaru“ kraj negdašnje crkve sv. Lazara nalazilo se je grobova, što je činio Dr Martecchini sve iskopati. Bilo je na tom mjestu pokopano samih francuskih vojnika preko 600, osim nebrojenog broja naših sugragjana. Nitko pak ne zna što je Dr. Martecchini počinio sa tim kostima. Da nije naložio težacima da i to pobacaju u more? Želja je gragjanstva da nadležna vlast odma povede istragu, jer se svak zgraža pri samoj pomisli o mogućem sličnom nedjelu.

Uredništvo smatra da su posmrtni ostaci francuskih vojnika pobacani u more, a vjerojatno se je to isto učinilo i sa žiteljima Dubrovnika podleglih od kuge, a svi su pokopani u blizini crkve sv. Lazara.

Na Pločama, na mjestu zvanom „u Lazaru“ g. Dr. Baldo Martecchini na tom zemljištu, koje je nazad malo dana kupio, iskopava grobove, ruši zidine stare zgrade kao i ostatke crkve sv. Lazara.

Pod tim zidinama jedino je mjesto, gdje se muški siromašni stalež može okupati, jer u vojničkom kupalištu, kako je poznato, valja plaćati. Prošlih dana padala je sovrnja i zemlja po čeljadima, koji su se kupali „ispod Lazara“, i bio je zamoljen vlasnik, g. Martecchini, od istih posjetioca kupališta, da preporuči težacima, da paze kuda bacaju. Na to Dr. Martecchini slegne ramenima i okosito odgovori: „A ko vas šalje da se doli kupate!“ Zaista, „lijep“ razlog!!

U srijedu u jutro obdržala se jedna sudu prizivna rasprava proti Dra. Balda Martecchinia, općinskog liječnika, na tužbu Državno odvjetništva radi one poznate optuženikove radnje u „Lazaru“ na Pločama – o čemu smo u svoje vrijeme pisali – kao i na tužbu našeg urednika radi nanešenih mu uvreda, neosnovanih potvora i prijetnja, a samo stoga što smo i onom zgodom ustali u obranu radništva i života siromašnih gragjana, koji su išli na kupanje pod „Lazarom“.

Sud je ob(j)e tužbe spojio u jedno i Dr. Baldo Martecchini bio je osugjen na 200 Kruna globe pretvorivo u 5 dana zatvora, i da mora isplatiti 60 Kr. zagovaratelju tužbe našeg urednika, gosp. Dru Andru Svilokosu, kao i na isplatu ostalih parničkih troškova.”

dm

Prema pisanju utjecajnog američkog časopisa Forbes, Dubrovnik je uvršten u top 20 najboljih europskih destinacija za život, posao i ulaganja Amerikanaca, izvijestila je direktorica Predstavništva Hrvatske turističke zajednice u SAD-u Ina Rodin.
 
Riječ je o izboru organizacije European Best Destination (EBD) koja je, na temelju kriterija poput dobre kvalitete života, adekvatnog zdravstvenog sustava, brze internetske veze, blizine zračne luke i niske stope kriminala, izdvojila 20 najatraktivnijih odredišta za Amerikance, koji se iz SAD-a žele trajno odseliti ili iskusiti život u drugoj državi na nekoliko mjeseci ili godina.
 
U članku je istaknuto kako je Dubrovnik, s obzirom na postojanje međunarodnog studija, idealan grad za mlade iseljenike, ali i one koji su spremni investirati i stvarati vlastite projekte u prekrasnom povijesnom okruženju, uživajući na suncu tijekom cijele godine.
 
„Dubrovčani njeguju snažne i jednostavne vrijednosti usredotočene na gostoljubivost, poštovanje, iskrenost i autentičnost", navodi EBD, napominjući kako se radi o jednom od najljepših europskih odredišta za organizaciju jedinstvenih vjenčanja i svadbenih svečanosti, dok je Cavtat, koji se nalazi u blizini, istaknut kao primjer dobre prakse u održivom turizmu. Uz Dubrovnik, na popisu su se našle i druge popularne destinacije poput Madrida, Hamburga, Berlina, Rotterdama, Atene, Beča i dr.
 
dpp

Nikad ljepših jelki u Gradu i nikad tužnijeg adventa s obzirom na korona krizu zbog koje se atmosfera u Gradu, posebno nakon novih mjera, može usporediti tek s onom iz ratne 1991. godine.

No, ako zbog ničeg drugog onda se u Grad sljedećih dana treba poći zbog dvije jelke, jedne ispred crkve svetoga Vlaha i druge ispred Katedrale, uistinu obje ostavljaju bez daha.

dpp

Danas je Međunarodni je dan volontera. Dan koji je jedna od prilika kada se zahvaljujemo svim našim volonterima bez kojih ne bismo mogli provoditi naše aktivnosti i pomagati potrebitima. Ovaj dan posebno koristimo i kako bi naglasili važnost volontiranja. Dubrovački Crveni križ bogat je jer ima divne volontere koji djeluju na različitim područjima dajući dio sebe, svoje znanje, dio svog vremena za ljude u potrebi.

Ove godine podijeli smo zahvalnice volonterima koji su volontirali ukupno 2.716 sati tijekom ožujka, travnja i svibnja i pomagali osobama koje su najviše pogođene epidemijom koronavirusa. Pomagali su u dostavljanju hrane, higijenskih potrepština i lijekova osobama u potrebi starijim, nemoćnim, bolesnim, osobama u izolaciji i drugim ranjivim skupinama. Pružali su i psihosocijalnu podršku potrebitima.

Zahvalnice su dobili: Matea Andrić, Maroje Barčot, Lenka Boroje, Stjepan Bošnjak, Amir Brkić, Tihomir Buholov, Mihael Crnčević, Dario Crnić, Luka Curić, Bojana Čengija, Tomislav Devčić, Marko Grgurević, Mihaela Ivanković, Hrvojka Laušić Ramljak, Mario Lojpur, Mihovil Mamić, Pero Mazavac, Roni Mladinić, Tomislav Moretić, Ivan Pače, Anita Prizmić, Ljuba Siničić, Filip Šiljeg, Dinko Tomić, Bruno Tomović i Jadranka Zlošilo.

Zahvaljujemo se i svim članovima Interventnog tima Dubrovačkog Crvenog križa, volonterima, koji su bili u pričuvi i bili se spremni odazvati na naše pozive. Zahvaljujemo se i volonterima koji su nam šivali maske, pekli kolače i na drugi način pomagali nama da pomažemo potrebitima.

Od srca vam svima hvala! Vi ste oni koji svojim djelima činite naš mali dio svijeta boljim, vi ste oni koji mijenjate svijet.

Gradsko društvo Crvenog križa Dubrovnik

U pratnji zamjenice župana Žakline Marević kamion pun narančina stigao je u utorak ispred Biskupijskog Caritasa u Vukovar. Naime, Dubrovačko-neretvanska županija već godinama donira kamion neretvanskih voćki prijateljskoj Vukovarsko-srijemskoj županiji kao božićni poklon.

Zamjenica Marević naglasila je kako ovaj prijateljski i poslovni odnos traje već 11. godinu zaredom.

- Mi smo došli ovaj put s nešto većom količinom, točnije 16 tona mandarina. Znate da mi svake godine doniramo deset tona, a naš partner, jedan otkupni centar iz Opuzena donirao je ostatak. Ponosni smo što svaku godinu dolazimo ovdje kako bi pokazali koliko nam je VSŽ važna i koliko su odnosi između naših dvaju županija dobri i pozitivni. Naši župani na korist svih žitelja njeguju divnu i poslovnu suradnju kroz koju će svi OPG-ovci iz naših županija uspjeti napraviti jednu veliku suradnju i pomak u prodaji proizvoda. To je već krenulo. Oduševljava nas i inicijativa župana Boža Galića da se što prije riješi jedna zračna linija Dubrovnik – Osijek kako bi naši turisti mogli vidjeti sve ljepote koje hrvatska ravnica pruža. - rekla je zamjenica Marević.

Župan vukovarsko-srijemske županije Božo Galić također je naglasio kako dobri odnosi naše dvije županije, već godinama traju kroz gospodarsku, kulturnu i prije svega prijateljsku suradnju.

- Rezultat suradnje, ovako pred Božić i božićne blagdane, su pokloni i sa njihove i sa naše strane. To je jedan znak pažnje i dokaz suradnje koju želimo još više osnažiti, ojačati i kroz suradnju naših gradova Dubrovnika i Vukovara, Vinkovaca, naše dvije županije. Ta suradnja već daje rezultate, a sigurno će se nastaviti i na gospodarskom planu. Naša je velika želja da iz Zračne luke u Osijeku svako jutro kreće jedan avion koji nosi kvalitetne plodove naše ravnice, našeg rada prema tržnicama u Dubrovniku, a isto tako njihove proizvode ovdje prema nama. Naša suradnja daje rezultate i u turizmu, a svake godine idemo jedan korak dalje. Zahvaljujem na ovom daru za naš Caritas koji je znak snažne međusobne potpore jednih i drugih, ne toliko financijske koliko je to znak snažne prijateljske i ljudske poruke. - zaključio je župan Galić.

Inače, kao uzvratna prijateljska gesta, posljednje tri godine iz VSŽ stižer kamion s deset tona jabuka. Kamion će iz VSŽ u Dubrovnik stići u četvrtak, a jabuke će biti podijeljene dobrotvornim udrugama, socijalnim ustanovama, bolnici itd.

dpp

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković upalio je prvu adventsku svijeću ispred Kneževoga dvora, a uz to je upaljena i kompletna ovogodišnja dekorativna rasvjeta u Gradu.

Molitvu ispred adventskog vijenca predvodio je katedralni župnik don Marin Lučić.

dpp