Izložba Dubrovačkih muzeja „U fotografskom atelijeru Antuna Miletića“ autorice Marine Filipović otvorena je za posjetitelje u Kneževu dvoru do 1. travnja 2021. Dubrovčanin Antun Miletić jedan je od najznačajnijih atelijerskih fotografa koji je djelovao u Dubrovniku od kasnih 1880 - ih pa sve do 1925. godine.

Na izložbi je prvi put javnosti prezentiran njegov višegodišnji fotografski rad i to kroz 400 fotografija, od kojih je dvjestotinjak iz fundusa Kulturno – povijesnog muzeja, a ostale su posudili privatni vlasnici i kolekcionari: Anka i Frano Kisić, Marijanka Knego, Mato Kukuljica, Nerio Rakigjija, Vladimir Šarić, Eduard Šuljak i Ivan Viđen.

Kasnih osamdesetih godina 19. stoljeća Miletić je otvorio fotografski atelijer u Gradu, koji se nalazio na prvom katu kuće u Ulici Cvijete Zuzorić, gdje je bilo i Dubrovačko radničko društvo. U svojem bogato opremljenom atelijeru ovjekovječio je ne samo Dubrovčane, Primorce, Župljane, Konavljane, nego i sve one koji su htjeli trajnu uspomenu na svoj boravak u Dubrovniku. Mnogobrojni sačuvani radovi svjedoče kako je pratio modu onoga doba u načinu portretiranja i opremanja atelijera.

Iako je ostao zapamćen kao atelijerski fotograf, Miletić je tijekom četrdesetogodišnje karijere nerijetko izlazio iz svojeg atelijera i snimao školske razrede, razna društva, proslave obljetnica, vjerske procesije, rođendane i ostale društvene događaje u Dubrovniku. Miletić je ujedno bio i prvi kroničar teatarskih zbivanja u Dubrovniku. U svojem je atelijeru snimio brojne scene iz predstava u kojima su glumci, odjeveni u kazališne kostime, vješto pozirali ispred oslikanih paravana.

Iza sebe je ostavio stotine fotografija na kojima je ovjekovječio važne, ali i manje važne trenutke iz života Grada i njegovih stanovnika.

Na izložbi je rekonstruiran i jedan dio atelijera Antuna Miletića u kojem se posjetitelji mogu fotografirati.

Likovni postav izložbe potpisuje viša kustosica Ivona Michl, ilustracije je izradio Ivo Letunić, a skulpture Ivan Mladošić.

dpp

Peto izdanje Robo.DU Day(s) - a koje se proteklih pet dana održavalo u Centru za mlade Dubrovnik, u sklopu obilježavanja Europskog tjedna robotike, privedeno je kraju. Unutar pet dana je održano preko 20 radionica na kojima je sudjelovalo preko 200 polaznika svih dobnih skupina od djece iz vrtića, učenika osnovnih i srednjih škola, studenata, mladih i građana.

Robo.DU Day(s) 2020 su organizirale Zajednice tehničke kulture Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Dubrovnika u suradnji s Informatičkim klubom Futura, UR institutom, Centrom tehničke kulture Dubrovnik, Centrom za mlade Dubrovnik, Odjelom za elektrotehniku i računarstvo i Laboratorijem za inteligentne autonomne sustave (LARIAT) sa Sveučilišta u Dubrovniku te Hrvatskim robotičkim savezom uz potporu Grada Dubrovnika. Naveli su kako ih veseli sve veći interes za sve radionice iz godine u godinu, a posebno upiti polaznika kada će se ponoviti neke radionice ili kada će biti nastavak pojedinih radionica.

Prvog dana su se u jutarnjim terminima održale dvije radionice crtanja 3D olovkama, a u popodnevnim terminima dvije radionice mBot robotike. Radionice crtanja 3D olovkama su održali Zajednice tehničke kulture Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Dubrovnika i Informatički klub Futura, a radionice mBot robotike navedene organizacija u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku.

Drugi dan je bio rezerviran za dvije LEGO radionice "Obnovljivi izvori energije" koje je održao Centar tehničke kulture Dubrovnik, te dvije radionice robotike i programiranja bez ekrana koje su održali Informatički klub Futura, Zajednice tehničke kulture Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Dubrovnika i Laboratorij za inteligentne autonomne sustave (LARIAT) sa Sveučilišta u Dubrovniku.

Treći dan je prvo bila radionica letenja dronovima u organizaciji Aerokluba Nimbus, ali i natjecanje na kojem su najuspješniji za nagradu dobili dronove. Nakon toga se održala gostujuća radionica Hrvatskog robotičkog saveza za mlade na temu računalnog vida (Computer vision).

Četvrti dan je bila subota, pa je tada i bio i najbogatiji program. Informatički klub Futura i Sveučilište u Dubrovniku su cijelo jutro kroz četiri radionice lemili s polaznicima LEMionice. Hrvatski robotički savez je održao još jednu radionicu za mlade, ovaj put s temom Internet of Things. Popodne je bilo rezervirano za dvije radionice izrade holograma koje su odradili Informatički klub Futura i Sveučilište u Dubrovniku, te dodatne dvije radionice crtanja 3D olovkama.

Program je zatvorio UR Institut koji je i subotu i nedjelju održao radionice iz ciklusa Bioleketroničke akademije s temom "Uvod u eksperimentalnu elektroniku" za dvije grupe polaznika.

Sve radionice u sklopu Robo.DU Day(s)-a su se održale kao dio brojnih događaja u Europskom tjednu robotike 2020. #ERW2020.

dpp

Informatički klub Futura i Zajednice tehničke kulture Dubrovačko - neretvanske županije i Grada Dubrovnika, u suradnji s Laboratorijem za inteligentne autonomne sustave (LARIAT) sa Sveučilišta u Dubrovniku održala je tri gostujuće radionice robotike i programiranja bez ekrana za učenike nižih razreda u produženom boravku u Osnovnoj školi Lapad.

Učenici Osnovne škole Lapad su programirali Cubetto robote pomoću pločica u bojama koje se postavljaju na Cubetto kontrolnu ploču. Svaka boja pločice predstavlja drugu naredbu, pa su polaznici vrlo brzo naučili kako će zadati određene naredbe robotu. Na taj način na radionicama se polaznici uče razvijanju računalnog razmišljanja i programiranju bez korištenja ekrana.

Radionice robotike i programiranja bez ekrana su se održale kao najava Europskog tjedna robotike koji se održava od 19. do 29. studenoga.

dpp

Meso samih riba najčešće je upotrebljavani mamac u ribolovu udicom. Nekih zato što su iznimno kvalitetne, a nekih zbog njihove pristupačnosti. Drugoj skupini pripada i bukva jer je jedna od najbrojnijih i najlakše lovljivih riba u Jadranu. Međutim, bukva i njeni komadi ne drže se osobito dobro na udici. Osim toga, tu je ribu dosta teško održati u životu, kako na udici tako i čuvarici. Zbog svega toga bukva nije osobito cijenjeni mamac, ali ne i toliko loš da bi je trebalo izbjegavati koristiti. Što više, ima situacija kad je najbolje rješenje, primjerice u hladnijem dijelu godine kad se dobro lovi i najlakše održava živom.

Naši udičari komade bukve najčešće koriste u lovu manje cijenjenih riba, primjerice glavoča, iglice, kneza, pauka, pijerke, smokve, škrpina, vrane… Od cjenjenijih riba najčešće love kokota i škrpinu. Za njih mamče komade, ali i cijele male bukve, što je bolje. Cijelim bukvama rijetki naši udičari love čekanjem smuduta, ovratu, kovača, murinu, pagra, zubaca i kijernu. U hladnijem dijelu godine istinski meštri od udice za lov smuduta čekanjem na dnu u lukama najradije koriste cijelu bukvu. Ne mamče živu, nego uginulu ostave nekoliko sati na suncu da „zamiriše“. Koriste velike mamce i jaki pribor jer je plijen najčešće krupan. Za takav lov bukvi treba udicu kroz škrge uvuči u usta pa se privez (primulu) vlastitom omčom ili elastičnom niti stisne oko korijena repa mamca.

Više nego za ometac i bulentin, naši ribolovci bukvu koriste za nadijevanje parangala, osobito onih namijenjenih lovu landovine, a koriste je i na tradicionalnim skosavicama za lignje.

Osim na dnu, bukvom kao mamcem, čekanjem se može loviti i u gornjim slojevima mora. U takvom ribolovu najčešći plijen su polanda i lica. Love se ometcem s plovkom, tzv. balerinom. Za takav je lov osobito dobra živa bukva jer sputanim kretnjama dodatno provocira grabljivice. Na posve isti način s obale se može loviti i smudut, zubatac te pagar.

Bukva se na našem moru najmanje koristi u ribolovu potezcem, pendulom. To je posve pogrešno jer se njome uspješno mogu uloviti smudut, orhan, zubatac i sve pelagijske grabljivice. Za takav ribolov treba koristiti što veće, za pelagijske ribe barem 100 grama teške bukve. Ako se koriste žive, a takve su najučinkovitije, ne smije ih se potezati brže od dva čvora. Isto tako, montirati ih treba što brže i s manje ozljeda, na dvije ili samo jednu udicu, ako su manje. Bukva je mekane građe pa udice trebaju biti što je moguće manje i tanje, osobito druga, koja se ubada u tijelo. Još bolje je ne ubadati nego pomoću elastične niti privezati uz tijelo.

Kad su bukve malene, na pendulu se mogu staviti dvije ili tri, svaku na svoju udicu. Udicu je najbolje probosti kroz čeljusti ribe, odmah iza usana i to odozdo prema gore. Treba nastojati namamčenu ribicu što duže održati ne samo živom nego i vitalnom. No, rijetko koja se ne umori vrlo brzo. Najbolje je mamac mijenjati svakih sat do sat i pol, ovisno o brzini potezanja. Osim toga, treba znati da bukva ne podnosi nagle promjene dubine pa je već poslije pet metara dubine treba spuštati vrlo sporo.

Do nadijevanja žive bukve je najbolje čuvati u bazenu s protokom, u more potopljenoj velikoj mreži čuvarici ili u kakvoj posudi u kojoj se često, svakih dvadesetak minuta, mijenja more. Ma u čemu se čuvale, ribice ne smiju biti na suncu, a mamčiti ih je najbolje u morsko vodi. Ipak, zbog nježnosti bukve, za ribolov živim mamcem najbolje ju je pribavljati u lovnoj zoni neposredno prije mamčenja.

Unatoč koronavirusu Dubrovnik se ukrašava ususret božićnim i novogodišnjim blagdanima, kako je i red, jer s COVID – om ili bez COVID – a Božić će doći, a kako naši domovi tako i Grad treba izgledati skladno.

Što se dosad uradilo povirite u foto prilogu.

dm

Otvore ljudi profil na nekoj od društvenih mreža, dobiju nešto „followera”, stave se i dobiju ih još i još, iz ovih ili onih razloga, a mora se priznati da to i nije baš lako pa kad dosegnu neku razinu „followera” opet iz ovih ili onih razloga prozovu se ili ih netko drugi prozove „infulencerima” te umisle da su jako značajni i uistinu utjecajni. I dok se drže društvenih mreža to još nekako i ide, to s navodnim utjecajem, no mimo društvenih mreža obično uslijedi hladan tuš.

Ne hladan, nego ledeni tuš oblio je djevojku iz Tuzle Eminu Jahić, koja na svom Instagram profilu ima 177 tisuća sljedbenika. Emina Jahić odlučila je naime natjecati se za mjesto vijećnice u Gradskom vijeću grada Tuzle kao kandidatkinja Demokratske fronte. Kad imaš 177 tisuća „followera” koji ti svakodnevno tepaju onda valjda nešto i očekuješ.

Za više kliknite na pressoteka.com

Foto: Instagram profil emiinajahicemiinajahic

Izložba "Rukama složeno" kao završnica druge radionice Foruma mladih za školsku godinu 2020/21, otvorena je 25. studenog u Centru za mlade Dubrovnik. U radionici je sudjelovalo tristotinjak učenika dubrovačkih osnovnih i srednjih škola, učeničkih domova te radionica gradske zajednice tehničke kulture.
 
Mladi su autori iskazali iznimnu maštovitost i kreativnost u raznim vidovima tehničke i likovne kulture, od crteža, modela, mozaika i instalacija do interaktivnih uradaka.
 
Organizator izložbe je Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo, a partneri u organizaciji Zajednica tehničke kulture Grada Dubrovnika i Centar za mlade Dubrovnik. Kustosica izložbe je akademska slikarica Lena Kramarić. U programu otvaranja sudjelovali su violončelisti Umjetničke Škole Luke Sorkočevića Iva Nodilo, Lovro Marković i Đive Čatić izvodeći djela J. F. Dotzauera i A. Vivaldija.
 
Zbog epidemioloških razloga nije bilo moguće organizirati otvaranje izložbe uz nazočnost autora i posjetitelja, već se izradio video zapis s otvaranja uz uvodno slovo pročelnika Dživa Brčića i kustosice Lene Kramarić.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Što se temperature zraka i mora sve više snižavaju, raste aktivnost smuduta (brancina, lubina). Unatoč tome, „kralja priobalja“ će i dalje biti vrlo teško uhvatiti udicom. Sitniji će još i zagristi, no kapitalci od pet i više kilograma uvijek ostaju veliki izazov i za najbolje udičare. Evo nekoliko savjeta kako olakšati njegov lov udicom.

Pronalaženje područja na kojem smuduti redovito obitavaju prvi je uvjet uspješnog ribolova. Najbolje mjesta su luke u kojima se redovito čiste ribarske mreže, pristaništa za veće brodove gdje lubin u gužvi lakše ulovi plijen, pozicije s jakim strujama mora, a posebno ušća rijeka i potoka, čak i privremenih. O najboljim mjestima za lov lubina detaljno ćemo pisati u posebnom tekstu.

Ma kako bilo dobro, svako mjesto za lov smuduta dobro je na primjereni način poboljšati, pripremiti za lov. Priprema se prije svega sastoji u višednevnom prihranjivanju, najbolje mrtvom ribom. Dva, tri kilograma srdela ili koje druge sitne plave ribe nekoliko večeri zaredom bačenih u more, potaknut će brancine da redovito dolaze na postu i manje oprezno uzimaju hranu. Što se dulje i redovitije prihranjuju, mogućnosti za ulov lubina kapitalca su veće.

Manji smuduti mogu se uloviti i danju, ali one krupnije bolje je i lakše loviti isključivo noću. Buka iz ugostiteljskih objekata uz more, brodovi, automobilski farovi, znatiželjni prolaznici i bilo kakvi zvukovi na obali smetaju ovoj ribi. Tek kada svi zvukovi zamru, a obala utone u savršeni noćni mir, kapitalac dolazi po ponuđeno. I tada kada pomislite da je sve idealno, nemojte napraviti grešku i približiti se moru s upaljenom cigaretom ili bilo kojim izvorom svjetlosti jer lubini to vide i najčešće odlazi negdje drugdje.

Umjetni mamci su dobri za lov malih, ali smuduti teži od dva, tri, posebice od pet kilograma njima se mogu prevariti samo na pojedinim mjestima, gdje mogu plivati neposredno uz samo dno. To su najčešće ušća rijeka i otočni prolazi s bržim strujanjem mora. Iako se svake godine zabilježi više ulova kapitalnih smuduta varalicom, treba znati da su krupni ponajprije strvinari, a tek onda lovci na plijen u pokretu. To osobito vrijedi u područjima gdje se redovito u more istresa rezultat čišćenja ribarskih mreže pa nepokretne i lako dostupne hrane ima u izobilju.

Najbolji mamac za velike smuduta su 10-15 centimetara duge ribice te glavonošci. Bukva, girovke, šparmić, širun ili sipica bolji su od srđele zbog tvrde kože koju teže oštećuje sitna riba. Smudut će rjeđe zagristi druge mamce poput velikog morskog crva, raka i sličnih mamaca koji su uspješni za sve ostale vrste riba. U rijetkim prigodama, kada se uspješno lovi danju, prvi izbor je živa kozica, a može poslužiti i živi šparmić manjih dimenzija.

Nakon što ga uzme, smudut poput ovrate (komarče, orade) nosi mamac i po pet metara prije nego što ga stigne progutati. Kroz to vrijeme ne smije osjetiti nikakav otpor. Na struni zato ne smije biti nikakvog dodatnog utega, olovnice, preklopnik motalice role treba biti otvoren bez obzira na to ima li slobodan hod kalema. Za indikator ugriza najbolje je upotrijebiti neki lagani predmet poput komada „stiropora“, lagane limenke koji će se pri potezu ribe odmah osloboditi s najlona. Dobro rješenje su i elektronski indikatori ugriza, ali im zvučni signali trebaju biti podešeni na minimum jačine.

Strpljenje je važan čimbenik uspješnosti lova smuduta, osobito kad on zagrize. Tada ga treba pustite da ponese mamac barem nekoliko metara pa tek tada kontrirajte, ali ne prejako. Prerana kontra izvući će mu mamac iz usta, nakon čega će proteći dosta vremena dok se ne vrati po ponuđeni zalogaj. Dok lubin noseći mamac poteže strunu možete s velikom vjerojatnošću pretpostaviti o kakvoj je ribi riječ. Mali potežu brzo i živčano, a veliki polagano i kontinuirano. Predugo čekanje prije kontre isto nije dobro jer smudut može osjetiti i samu težinu najlona ili zapinjanje za dno što je dovoljno da odustane.

Način izvlačenje većeg smuduta ovisi o terenu na kojem se lovi. Ako na njemu nema većih zapreka treba samo držati zategnut štap dok se riba ne pojavi na površini. Nakon što zapljuska po površini, treba ga početi polako privlačiti. Prihvatit ga treba tek kad ga se dobro izmori. Kritičan trenutak nastaje kada ga se primakne obali. Ako ga se tada brzo ne prihvati mrežnom prihvatnicom većih dimenzija, smudut će svom snagom pokušati zaroniti u dubinu. U tome će uspjeti ukoliko je kočnica role podešena na veliku snagu. Zato je bolje pred podesiti je na malu, pa tijekom izvlačenja na potrebnu veću snagu. Na mjestima gdje u moru ima prepreka, plutača, konopa, kamenja i drugih prepreka, treba primijeniti drugačiju taktiku izvlačenja plijena. Tu popuštanja nema pa treba loviti s jačim priborom i kočnicom podešenom na veći otpor.

Članica Atletskog kluba Dubrovnik Tea Faber prvakinja je Hrvatske u maratonu, a Ivan Bulić brončani, dok je ekipa seniorki odnijela srebro u ekipnom poretku Prvenstva Hrvatske u maratonu!

Na Plitvicama se ovoga vikenda održalo pojedinačno i ekipno Prvenstvo Hrvatske u maratonu, u sklopu 35. Plitvičkog maratona. Seniori i seniorke AK Dubrovnik još jednom su potvrdili vrijednost Dubrovačke atletike ovoga puta u najtežoj „kraljevskoj disciplini” maratonu.

Tea Faber postala je nova prvakinja Hrvatske u maratonu s rezultatom 3:09:07, uvjerljivo je odnijela titulu te time pokazala svoju odličnu formu i perspektivnu karijeru koja je očekuje.
Atletičar AK Dubrovnik Ivan Bulić osvojio je treće mjesto na Prvenstvu s rezultatom 2:45:48.

Ekipa seniorki u sastavu (Tea Faber 3:09:07, Helena Gleđa 3:32:38 i Made Žeravica 3:49:45) osvojila je drugo mjesto u ekipnom dijelu Prvenstva Hrvatske u maratonu.

U sklopu PH u maratonu održala se i dionica polumaratona, na kojoj je nastupio atletičar i trener seniora AK Dubrovnik Ante Živković te je s rezultatom 1:19:52 zauzeo četvrto mjesto.

dpp

Iako gradonačelnik Mato Franković na nedavnoj konferenciji za novinare nije htio izričito reći kako od dočeka Nove godine na Stradunu zbog pandemije neće biti ništa, posve je jasno da se doček neće organizirati. Ime izvođača s kojim je pregovarao Franković nije htio otkriti, a portal Dubrovnikpress.hr doznaje kako bi, da korone nema, Dubrovčane u Silvestarskoj noći zabavljao Petar Grašo.

Mogućnost organiziranja dočeka na otvorenom, gradonačelnik Franković na ovotjednoj je konferenciji ostavio otvorenom, istaknuvši kako se doček može organizirati bez problem ako se broj zaraženih naglo smanji.

Iako je epidemiološka slika u Dubrovniku još uvijek povoljna, ne treba posebno isticati što bi se dogodilo u slučaju organiziranja dočeka Nove godine na način na koji smo navikli proteklih godina.

Uostalom, nitko normalna se ni ne bi usudio organizirati doček jer bi to značilo i preuzimanje odgovornosti za ono što bi se moglo dogoditi nekoliko dana poslije pa i nije posve jasno zašto Franković to nije direktno rekao.

Da je stanje normalno, Dubrovčane bi u Novu godinu uveo Petar Grašo, koji je s Gradom trebao potpisati predugovor. Grašo je inače, osim s Gradom Dubrovnikom, o nastupu na Staru godinu pregovarao i sa crnogorskom stranom, odnosno s upravom budvanskog hotela Splendid, no kako se korona u Crnoj Gori odavno otela kontroli, ni od tog nastupa neće biti ništa.

nm

Započeli su peti Robo.DU Day(s) koji se od jučer održavaju u Centru za mlade Dubrovnik kao dio Europskog tjedna robotike. Dubrovnik je i ove godine najaktivniji grad u Hrvatskoj s događanjima u Europskom tjednu robotike.

Prvog dana su se u jutarnjim terminima održale dvije radionice crtanja 3D olovkama, a u popodnevnim terminima dvije radionice mBot robotike. Sve radionice prvog dana su se popunile brzo nakon otvaranja prijava. Velika zainteresiranost je i za radionice preostalih dana koje su popunjene ili ima još par slobodnih mjesta. Radionice crtanja 3D olovkama su održali Zajednice tehničke kulture Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Dubrovnika i Informatički klub Futura, a radionice mBot robotike navedene organizacija u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku.

Robo.DU Day(s) 2020 organiziraju Zajednice tehničke kulture Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Dubrovnika u suradnji sa svojim članicama, Hrvatskim robotičkim savezom, Centrom za mlade Dubrovnik i Sveučilištem u Dubrovniku.

dpp

Što je oliganja sve manje to je sve više tehnika njihovog lova. Još se više povećao broj vrsta i podvrsta varalica za lov lignji. To često zbunjuje i dobro informirane lignjolovce jer su neki olignjarići dobri za lov samo jednom, a neki i više tehnika. Zato, da bi se izbjegao neuspjeh, nužno je točno znati koja je vrsta ili podvrsta prikladna ili ne za koji način lova.

Varalicom engleskog naziva „BAVC“, kod nas poznatom kao skosavica, ali i bukva, ribica ili mrkva može se loviti svim poznatim tehnikama. Radi se o tvrdoj varalici, nekad pravljenoj od drveta, a danas skoro isključivo od tvrde plastike, sa šupljim tijelom. Oblikom nalikuje ribici, odnosno mrkvi - tijelo joj je vretenasto, okruglog ili ovalnog presjeka. Dobra skosavica u horizontalnom položaju pluta ili vrlo lagano tone, odnosno izranja.

Skosavica je konstruirana za lov skosavanjem, okomitim podizanjem i spuštanjem bulentinom na čijem je kraju olovnica ili olovni lignjarić, peškafondo. No, dobrom se pokazala i u lovu ostalim tehnikama, uz primjerenu montažu.

Lov s obale odbacivanjem i privlačenjem varalice moguć je skosavicom, čak i s dvije na jednom priboru. Međutim, odbačaji su kratki, a međusobno struni i za dno vrlo česti. Da bi se povećala daljina odbačaja i smanjila zapinjanja, dovoljno je na 30 do 40 cm poviše varalice postaviti 5 do 10 grama tešku olovnicu.

Bolje rješenje, pogotovo kad olignji nisu osobito raspoloženi za ishranu te za lov na nečistim terenima, je „Drop Shot“ montaža olovnice na kraj pribora, a varalice 30 do 50 cm poviše. Tako kompletirani pribor treba privlačiti dosta sporo, sporije nego kad se lovi „egi“, otežanim varalicama specijalno pravljenim za takav način lova lignji. Umjesto običnog olovnog, montirati se može uteg poznat kao tirolsko drvce, s kojim pribor još manje zapinje, ali koji je teži za upravljanje, animiranje varalice.

Pendulu, pogotovo za lov bez štapa i role, za lov olaganja skosavicom najbolje je kompletirati po uzoru na „višku“ pendulu. Osnovna struna pendule se pravi od najlona promjera 0,40 do 0,50 mm. Dužina mu mora biti barem 20 m, a na svakih pet je dobro postaviti lažni čvor kako bi lignjolovac lakše u svakom trenutku znao koliko je strune ispušteno umore, a tako posredno i na kojoj je dubini varalica. Preko vrtilice na osnovnu strunu se postavlja završnjak, sistem koga čini predvez dužine 6,5 te privez dužine dva metra od nešto tanjeg najlona. Između njih je vrtilica, a na kraju priveza kopča za kačenje skosavice. Predvez se na svakih 40 centimetara optereti rascijepanim olovnicama. Težina olovnica ovisi o dubini na kojoj se želi penduližat. One teške po 3 grama pri povlačenju pendule brzinom od jednog čvora potapaju lignjarić do desetak metara, što je dovoljno za većinu slučajeva.

Ako je potrebno varalicu spustiti na veću dubinu, između postojećih treba postaviti dodatne olovnice. Dublji zaron se može postići i ispuštanjem veće dužine osnovne strune u more te sporijom plovidbom. Suprotnim postupkom, smanjenjem broja olovnica, skraćivanjem dužine ispuštene osnovne strune u more i povećanjem brzine (preporuka je ne preko dva čvora) varalica se prisiljava na plići zaron.
Umjesto najlonom, osnovna strunu je bolje izraditi „PE“ višenitkom, posebno onom koja je svakih pet metara obojena drugom bojom. Ona je uz istu nosivost tanja pa omogućava dublji zaron. Također, za izradu priveza, od najlona bolje je rješenje „nevidljiva” „FC“, fluorougljična struna.