Kulturno - zabavni program „Ulicama našeg Grada“ i ovog ljeta se vraća na dubrovačke ulice, gdje će klapa Folklornog ansambla Linđo i Dubrovački simfonijski orkestar do kraja kolovoza uveseljavati domaći puk i dubrovačke goste. Manifestaciju organizira Grad Dubrovnik, Turistička zajednica Grada Dubrovnika, Dubrovački simfonijski orkestar te Folklorni ansambl Linđo.

Dubrovački simfonijski orkestar nastupit će idućeg četvrtka u Lazaretima, dok će u kolovozu publika moći uživati u koncertima brass kvinteta i puhačkog komornog ansambla ispred Kneževa dvora. Prigodan koncert priprema se za Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, 5. kolovoza.

Klapska pjesma moći će se čuti kod Velike Onofrijeve fontane i na skalinima crkve sv. Vlaha.

Raspored koncerata od 18. do 24. srpnja je sljedeći:
Subota, 18. srpnja – FA Linđo, kod Velike Onofrijeve fontane, u 20 sati
Četvrtak, 23. srpnja – DSO, Lazareti, u 21:30 sati
Petak, 24. srpnja – FA Linđo, Kod Velike Onofrijeve fontane, u 20 sati

dpp

Zavičajna kuća Dubrovačkog primorja u Slanom ponovno je otvorena za sve posjetitelje, a tom prilikom obišao ju je župan Nikola Dobroslavić s načelnikom Općine Dubrovačko primorje Nikolom Knežićem i ravnateljicom Regionalne agencije DUNEA Melanijom Milić.

Smještena u bivšem ruševnom župnom dvoru, Zavičajna kuća Dubrovačkog primorja prvi je veliki infrastrukturni objekt proizašao iz projekta „Ruralna poučna, kulturno-etnografska turistička atrakcija”. Iako svečano otvorena tik pred festu Sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika, ali i Slanoga, zbog pandemije koronavirusa nakratko je zatvorila svoja vrata. Uz Dubrovačko-neretvansku županiju kao nositelja projekta, i Regionalnu agenciju DUNEA koja operativno provodi projekt, sudjeluje još 10 partnera u kreiranju kulturne i etnografske ponude pod zajedničkim brendom naziva Putevima prošlosti.

- Ovaj projekt pridonosi valorizaciji i očuvanju kulturne baštine, ali isto tako povezuje kulturnu baštinu s turizmom i time dodatno obogaćuje našu destinaciju. - istaknuo je župan Dobroslavić tijekom obilaska. Posebno se osvrnuo na izložbeni postav sačinjen od narodnih nošnji, primorskog nakita, oružja te maketa brodova.

- Ovdje se nalazi sve ono što je značilo kulturnu sastavnicu života u Dubrovačkom primorju i treba pohvaliti sve one koji su na tome radili, posebno udruga DEŠA – podružnica Slano koja je vrijedno, zajedno s ostalima, prikupljala sve artefakte koji su sad izloženi ovdje u Zavičajnoj kući za sve naše posjetitelje i vjerno svjedoče o životu u Dubrovačkom primorju. - zaključio je župan Nikola Dobroslavić.

Općina Dubrovačko primorje odradila je ovaj dio projekta rekonstrukcije vrijedan 8 milijuna kuna, a s obnavljanjem i zahtjevnim građevinskim radovima krenulo se krajem 2018. godine.

- Dubrovačko primorje ima izrazito bogatu kulturnu baštinu koja dosad nije bila prezentirana na pravi način i sad smo, uz Zavičajnu kuću i otprije obnovljeni Knežev dvor, stavili točku na i. Napokon imamo kompletan pregled povijesti ovoga kraja. - poručio je načelnik Nikola Knežić osvrnuvši se i na moderan pristup.
- Osim izloženih artefakata, današnjim posjetiteljima se kroz interaktivni pristup i multimedijalne platforme nudi drugačiji doživljaj vrijedne baštine. - naglasio je načelnik. Tako je kroz projekt, Hrvatski restauratorski zavod napravio interaktivnu prezentaciju i mobilnu aplikaciju za oltar Poklonstva Sv. Jeronima u Slanome koja je sad dio stalnog postava Zavičajne kuće.

Ravnateljica Milić ovom prilikom je još jednom istaknula da projekt čine ljudi.
- Nadam se da će ovo mjesto gdje danas stojimo služiti kao centar kulturnog okupljanja, ne samo Dubrovačkog primorja već i šire zajednice i da će zaživjeti u punom smislu te riječi. Također, uz Zavičajnu kuću koja je već otvorena, radi se još na dva velika infrastrukturna objekta, Gradskom muzeju Korčula koji je u tijeku rekonstrukcije i opremanja, te izgradnja Muzeja zlata i srebra u Smokvici koja je pri svome kraju. - poručila je ravnateljica Milić.

Kroz projekt je, uz izložbene prostore u prizemlju, na prvom katu uređena dvorana za predavanja, kulturne i znanstvene skupove kao i ostale manifestacije značajne za mjesto dok se na drugom katu smjestila multifunkcijska dvorana opremljena multimedijskom opremom, a koristiti će se u kulturne i edukativne svrhe, radionice i predavanja.

Uz Dubrovačko-neretvansku županiju, Regionalnu agenciju DUNEA i Općinu Dubrovačko primorje, na projektu sudjeluju i Korčulanska razvojna agencija KORA, Sveučilište u Dubrovniku, Hrvatski restauratorski zavod, Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije, Općina Smokvica, Grad Korčula, Općina Mljet, Obrt za restauriranje namještaja Depolo te Dominium travel. Ukupna vrijednost projekta je 33.872.704 kuna, od čega su bespovratna sredstva 27.748.345,48 kuna. Projekt je sufinancirala Europska Unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a provodi se kroz Operativni program konkurentnost i kohezija 2014.-2020.

Zavičajna kuća Dubrovačkog primorja otvorena je od ponedjeljka do petka u vremenu od 8 do 12 i od 16 do 20 sati, a subotom, nedjeljom i blagdanima Zavičajna kuća bit će otvorena od 16 do 20. Ulaz je do daljnjeg slobodan.

dpp

Temeljem Zaključka gradonačelnika Mata Frankovića, a u prigodi svečanog otvaranja 71. Dubrovačkih ljetnih igara odobrava se produljenje rada svih ugostiteljskih objekata na području Grada Dubrovnika.

Tako se u Dubrovačkoj noći, s petka 10. na subotu 11. srpnja ugostiteljskim objektima odobrava rad do 4 sata ujutro.

Ugostitelji su dužni osigurati poštivanje javnog reda i mira u svojim ugostiteljskim objektima, a da pri tom ne dovedu u opasnost sebe i druge, spriječiti narušavanje javnog reda i mira, a ukoliko do njega ipak dođe odmah izvijestiti Policijsku postaju Dubrovnik.

Grad Dubrovnik

Prirodoslovni muzej Metković svoj izložbeni postav nadopunjuje novim atraktivnim sadržajima koji prikazuju geološku prošlost delte Neretve.

Aktivnosti dopune stalnog postava, vrijedne 1.7 milijuna kuna, provodi Grad Metković u sklopu projekta ‘Promicanje održivog razvoja prirodne baštine doline Neretve’. U unapređenje i multimedijalnu nadogradnju muzeja u Metkoviću uključeni su Hrvatski prirodoslovni muzej i tvrtka Smartaudiovisual d.o.o., a dopuna se odrađuje kroz četiri cjeline.

Novi postav uključuje prikaz slojevitosti stijena različite starosti i njihovo izbijanje na površinu, pijeske Neretve različite granulacije i starosti prikazane u pleksiglas stupu, prikaz izuzetno važnih podzemnih objekata doline Neretve na kartografskom prikazu uz 3D rekonstrukciju špilje te obilježja geološke bioraznolikosti u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže delte Neretve. Tijekom lipnja djelatnici Hrvatskog prirodoslovnog muzeja prikupljali su uzorake, izradili postolja za geološki stup, koji je zatim i montiran u Prvoj prostoriji. Uz terenske posjete predstavnika i stručnjaka iz Muzeja, izrađena je 3D reljefna karta koja je također dobila svoje mjesto u Prirodoslovnom muzeju Metković.

Trenutno se radi i na izradi 3D bloka dijagrama i povezivanju uzoraka geološkog stupa i postavljenih uzoraka na reljefnu kartu, interpretaciji geo stupa, instalacijskom projektiranju i montaži postojeće multimedijalne opreme.

Proširenje i dopuna dijela koji se odnosi na geologiju, speleologiju i biospeleologiju doline Neretve povećat će atraktivnosti i sadržajne informacije stalnog postava muzeja te će doprinijeti porastu broja dolazaka i posjeta turističke javnosti i sudionika obrazovnih i edukacijskih procesa, a pružit će i osnovu za izučavanje geoloških sadržaja.

Projekt „Promicanje održivog razvoja prirodne baštine doline Neretve“ obuhvaća devet infrastrukturnih zahvata, a uz izložbeni prostor – postav muzeološke koncepcije za „prvu prostoriju“ Prirodoslovnog muzeja u Metkoviću, odnosi se i na uređenje posjetiteljskog centra i planinarskog doma u Baćini, edu-eko kompleks na brdu Trovro u Rogotinu, promatračnica za bioraznolikost na Baćinskim jezerima, tematske staze na Baćinskim jezerima – postavljanje informativnih ploča, pješačke staze kroz značajni krajobraz Predolac-Šibenica, edu-eko vrt u sklopu OŠ fra Ante Gnječa u Staševici, edu-eko dječje igrališta u Otrić-Seocima te nabavu i postavljanje opreme i sustava tehničke zaštite u Metkoviću.

Nositelj Dubrovačko-neretvanska županija, a operativno ga provodi Regionalna agencija DUNEA uz partnere Grad Metković, Grad Ploče i Javnu ustanovu za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije. Ukupna vrijednost projekta je 14.048.072,02 kuna, od kojih 75 posto, odnosno 10.536.054,01 kuna, sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.

dpp

Kapitel 16 na zapadnoj strani klaustra ukrašen je dvostrukom figurom grifona. To je mitološko biće koje je donjim dijelom lav s dugim repom i mišićavim nogama, kao najjači četveronožac, a gornjim dijelom s glavom i krilima orla, kao najjače ptice. To je lik uz kojega se vežu različite legende.

Piše: fra Stipe Nosić

Najstariji prikaz grifona potječe još iz Starog Egipta, a spojem orla i lava simbolizira najveću životinjsku snagu i izdržljivost. Ovo biće vjerojatno su zbog te simbolike usvojili kršćani, pa njima znači postojanost i čvrstoću vjere. Kao i druge simbole vezane uz životinje, može ih se promatrati kao poticaje koji ljudske poglede sa zemlje upravljaju prema nebu.

Kapitel u klaustru zapravo predočava dvostrukog grifona, spojena od dvije gotovo iste figure, koje se pandžama drže za drvo, a glavama su okrenute prema zapadu. Na strani prema sjeveru skulptura je oštećena, nema kljuna, a nedostaje joj i veći dio tijela oko kljuna. Ovo mitološko biće vezano je uz štovanje Sunca, kao i uz Bakhovo vino, pa bi ga se možda moglo povezivati s kapitelom 14 iz tih mitoloških motiva.

Ipak, u ovoj heksafori smješten je uz Mojsija, u starozavjetnom ozračju. Sigurno je međutim da je u vrijeme izradbe kapitela grifon već prihvaćen kao kršćanski znak. On označava Krista s božanskom i ljudskom naravi, kao orao simbolički je u blizini sunca, a kao lav gospodari zemljom. A figure orlova i lavova zastupljene su i pojedinačno na kapitelima.

Ove životinjske figure nisu u franjevačkom samostanu samo na kamenom kapitelu iz 14. stoljeća, nego su kao intarzije također na starom drvenom ormaru u sakristiji iz prve polovice 16. stoljeća. Tu su u društvu s orlovima koji se hrane grožđem u čemu je očita aluzija na euharistiju.

Grifoni su u mnogim starim crkvama, između ostalih na pluteju stolne crkve u Anconi kao plitki reljef, i u mramornom podu Crkve sv. Marka u Veneciji kao mozaik, a kao reljef u katedrali u Zagrebu.

U Slavonskom Brodu se nedavno, u organizaciji Hrvatskog kajakaškog saveza i Kajak kanu kluba Olimpik iz Slavonskog Broda, održalo prvenstvo Hrvatske u kajaku i kanu maratonu na kojem je policijski službenik Interventne jedinice policije Policijske uprave dubrovačko - neretvanske Marin Lipovac, inače Brođanin, sa svojim bratom Markom osvojio prvo mjesto u kategoriji K-2 seniori na 20 km.

Time su braća postala državni prvaci Hrvatske u kajaku, a interventnom policajcu Marinu, kojega Hrvatski olimpijski savez kategorizira kao vrhunskog sportaša, ovo nije prvi osvojeni naslov.

Ovaj 26-godišnji vrsni sportaš i jednako tako kvalitetan policijski službenik, kajakaštvom se bavi punih 16 godina, od svoje devete godine života. Član je Kajak kanu kluba Olimpik iz Slavonskog Broda, aktualnog prvaka Hrvatske, te je dosad osvojio preko 30 naslova prvaka Hrvatske u svim uzrasnim disciplinama i kategorijama od škole kajaka do seniora.

Kao hrvatski reprezentativac u kajaku i kanuu na mirnim vodama, uspjehe niže i u međunarodnim vodama. Na europskim i svjetskim prvenstvima za hrvatsku je reprezentaciju prikupio 30 naslova i na međunarodnim regatama osvojio 15 medalja.  

S više od 300 osvojenih medalja, pehara i drugih priznanja slovi i kao jedan od najuspješnijih sportaša Slavonskog Broda i Brodsko-posavske županije, pa je 2014. godine ponio i titulu najuspješnijeg sportaša svog rodnog grada i županije, dok je 2016. i 2017. godine zauzeo drugo mjesto među najuspješnijim sportašima Slavonskog Broda i Županije.  

Svoju policijsku karijeru započeo je 2014. godine u Policijskoj postaji Metković, nakon četiri godine službu je nastavio u Policijskoj postaji Slavonski Brod, da bi prošle, 2019. godine postao djelatnik Interventne jedinice policije PU dubrovačko-neretvanske, koja je vrlo ponosna na njegove sportske, ali i profesionalne rezultate. 

dpp

Dok se ovog ljeta turisti „broje na prste”, a ekonomija je zbog stanja u turizmu izazvanog krizom zbog korona virusa u rasulu, uvijek se lijepo prisjetiti prošlih dana.

Ovaj put riječ je o 1979. godini i amaterskim snimkama ljetnog Dubrovnika.

Velike gužve nije bilo, turizam je bio „u mjeri”, a Dubrovnik tada uostalom i nije živio isključivo od turizma.

dpp

Najmlađi članovi JK Dubrovnik 1966. pod trenerskom palicom Leonarda Bulića, Dražena Oršulića i Stjepa Roka su zasluženo bogatiji za veći pojas.

„Nije bilo lako nakon duge pauze (od ožujka) obući kimono i naporno trenirati svakim danom, ali uspjeli smo. Trud, rad i odricanje su formule za uspjeh u svakom sportu i jedino tako možemo konstantno napredovati. Sada slijedi zaslužen odmor, a već početkom kolovoza u „novom ruhu” se vraćamo treninzima i nadamo turnirima već ove jeseni.” - poručili su iz JK Dubrovnik 1966.

dpp

Centar za mlade Dubrovnik dobio je novi logo. Riječ je autorskom djelu mladog grafičkog dizajnera i fotografa Boža Prlende, koji je široj javnosti poznat kao kreativac koji stoji iza brenda Božo Prlenda Visuals. Prlenda je prepoznao rad udruga koje djeluju pod okriljem Centra za mlade Dubrovnik te odlučio svoj doprinos dati kroz ovaj vrijedan poklon.

Sam autor objasnio je kako se odlučio za baš ovakav logo - „Koncept loga se bazira na stiliziranom monogramu CMD. Ideja je bila prikazati fokus Centra za mlade Dubrovnik. Iz tog razloga su Mladi (slovo M) postavljeni u centar loga, to jest u središte Centra Dubrovnik (slova C i D). Daljnjim razvojem vizualnog identiteta CMD logo se pretvara u uzorak koji predstavlja Centar za Mlade Dubrovnik kao mjesto povezivanja mladih.“
 
„Iz Centra za mlade Dubrovnik zahvaljuju na ovoj vrijednoj donaciji koja će zasigurno doprinijeti vizualnoj prepoznatljivosti Centra kod mladih.” -navode iz Centra.

dpp

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije započela je nominacijski proces za odabir Hrvatskog stabla 2020. godine. Prijave će se zaprimati od 13. srpnja do 20. rujna 2020. godine, nakon čega slijedi izbor finalista te javno glasanje za odabir pobjednika nacionalnog natjecanja Hrvatsko stablo 2020. godine. Pobjednik natjecanja Hrvatsko stablo 2020. godine nominirat će se ispred Republike Hrvatske na natjecanje Europsko stablo 2021. godine.

Javna ustanova, kao koordinator natjecanja ispred Republike Hrvatske, u suradnji sa Šumarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskim šumama d.o.o. te Hrvatskim agrometeorološkim društvom posljednje četiri godine organizira i provodi natjecanje Hrvatsko stablo godine. Važno je istaknuti veliki uspjeh hrvatskog predstavnika Ginkga iz Daruvara koji je na natjecanju Europsko stablo 2020. godine između 16 finalista pobjednika nacionalnih natjecanja osvojio drugo mjesto. Dokaz je to velike popularizacije natjecanja u Hrvatskoj kao i promocije prirodne baštine Republike Hrvatske na europskoj razini.

Natjecanjem Hrvatsko stablo godine nastoji se istaknuti značenje starih stabala koja zaslužuju našu brigu i očuvanje za generacije koje dolaze. U središtu priče nisu samo ljepota, veličina ili starost stabala, nego i povijesne crtice o životnom vijeku stabla i njegovoj povezanosti s ljudima. Promocijom priče o pojedinim stablima značajnim za život lokalnih zajednica nastoji se podići svijest javnosti o značenju i važnosti očuvanja bioraznolikosti za život čovjeka i opstanak čovječanstva.

Ovim putem pozivamo sve zainteresirane pravne i fizičke osobe iz Republike Hrvatske da nominiraju svoga predstavnika na natjecanje Hrvatsko stablo 2020. godine. Sve dodatne informacije dostupne su putem poveznice: https://www.zastita-prirode-dnz.hr/stablo-godine/natjecanje/.

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije

Udičarima kojima je količina važnija od kvalitete, tijekom najtoplijeg dijela godine najbolje je da potraže neku od sitnijih riba. Bulentinom na dnu najbolje kanjca, jer se on u ovo doba godine iznimno dobro lovi udicom.

Naći ga se može na svim vrstama dna, ali je najbrojniji na tvrđim, kamenitom i ljušturastom. Od mekanih, najbrojniji je na obraslom. Sitniji primjerci, teški do 40 ili 50 grama se najmasovnije zadržavaju uz obalu, osobito pučinskih rubnih otoka. Krupniji, teški i do 430 grama i dugi do 30 - 40 cm, su radije u kanalima između otoka. Spuštaju se i do svih 500, ali su najradije na dubinama između 30 i 60 metara. Po podmorskim uzvisinama se najradije zadržavaju na padinama i tu ih je najlakše naći.

Poslastica su mu sitni i mekani rakovi pa ga najčešće love na kozicu, cijelu ili njen rep. Međutim, skoro podjednako halapljivo će uzeti i drugu hranu, zbog čega je izbor mamaca za lov kanjca vrlo velik. Obično se lovi komadima oliganja, sipe, muzgavca ili lignjuna. Podjednako dobri su i mekani mamci poput svih školjki te ribica, kojima je prednost laka dostupnost. No, ma koji se koristio, mamac treba obilato prekrivati udicu.

Iako je uvije raspoložen za ishranu, kanjac je najgladniji u jutarnjim satima. Apetiti mu raste s porastom razine mora i tlaka, a najviše mu godi tišina ili samo lagani vjetar.

Za lov kanjca bulentinom najprimjereniji je jednostavni završnjak, sistem s olovnicom na kraju i dva ili tri priveza poviše nje, poznat kao očenaš i paternoster. Dovoljan je „svaštarski“ bulentin osnovne strune dužine kolika je dubina na mjestu ribolova. Debljina joj ne treba biti veća od 0,40 do 0,50 mm, iako se umjesto kanjca mogu uloviti i veće i borbenije ribe. Štoviše, osobito u lovu štapom i rolom, osnovna struna može biti i duplo tanja. Predvez, osnovu završnjak treba izraditi od najlona za 0,05 do 0,10 mm tanjeg od osnovne strune. Dužina priveza, koji mogu biti od istog ili tek neznatno tanjeg najlona ili „FC“, fluorougljične strune nego predvez, može biti 25 do 30 cm, a njihov međusobni razmak 30 do 40 cm. Toliki razmak treba biti i između najnižeg te najvišeg priveza i olovnice, odnosno vrtilice koja spaja završnjak s osnovnom strunom.

Kao i većine riba s kojim dijeli stanište, kanjac se najbolje lovi s udicama oblika „Aberdeen“ i „Crystal“. Prednost treba dati udicama kraćeg i srednje dugog tijela. Ovisni o očekivanoj veličini plijena, koristiti treba udice širine luka 9 do 14 mm. Iako se i s njima mogu loviti krupniji primjerci, treba izbjegavati upotrebu manjih udica od navedenih. Tako se izbjegava lov nedoraslih primjeraka, odnosno pustošenje staništa kanjca. Naime, tijekom izvlačenje iz većih dubina, a zbog nagle promjene tlaka, kanjcu zračni mjehur izlazi iz usta. Kako ga riba nije u stanju ponovo povući u sebe, pa joj je smrt neminovna, čak i ako se brzo skine s udice i vrati u more.

Kada se lovi na obraslom dnu, najniži privez mora biti udaljeniji od olovnice kako bi mamac na njemu bio vidljiv poviše livade. U takvom je slučaju najbolje privez koji nosi olovnicu produžiti komadom strune duge koliko je visoka podmorska livada. Taj produžetak, ekstenzija, s oba kraja treba imati omču radi lakše montaže.
Za ribolov na izrazito škrapastom terenu dobro je olovnicu je dobro privezati na izrazito tanki privez, kako bi se samo ona gubila i slučaju zapinjanja. Još bolje je koristiti olovnicu u obliku štapića, koja najteže zapinje. Njena težina ovisi o dubini i snazi kurenta na mjestu ribolova, a najčešće je između 20 i 75 grama.

Lovi li se štapom dovoljan je bilo koji težine bacanja 20 do 80 grama, ali samo ako je brze akcije i osjetljivog vrha. Rola na njemu ne treba biti velika, ali nije dobro ni manja od 20-ice, jer su mogući i krupniji ulovi. Dobro je da ima srednji ili veći prijenosni odnos.

Bez obzira lovi li se „preko prsta“ ili suvremenim priborom, to treba raditi na način da se pribor spušta dok olovnica ne dotakne dno. Ako su u blizini, kanjci će brzo i bez razmišljanja napasti mamce i „zauzeti“ sve udice. Napad kanjca je lako prepoznati jer on pokušava strgnuti mamac s udice, što se osjeća kao udarac. Kad se u potezanju mamaca zakači, to je najčešće za ždrijelo jer kanjac bez čekanja guta hranu. Zato teško spada s udice pa ne treba žuriti s izvlačenjem. Što više, bolje je sačekati da „zauzmu“ sve udice. Ne treba se bojati da će se pribor pokidati jer zakačen kanjac ostaje posve miran, a takav je i tijekom izvlačenja. Tamo gdje se zakači privi treba nastaviti s ribolovom jer je kanjac rijetko sam. Osim njega, zakačiti se može i arbun, fratar, sarak, pijerka...

Bogatiji ste nego što mislite, a rješenje za vaše financijske probleme nalazi se tamo gdje možda niste niti očekivali – među zaboravljenim komadima starog zlatnog nakita i lom-zlata, koje na pravom mjestu možete brzo, sigurno i jednostavno pretvoriti u gotovinu.

Sada je pravo vrijeme da to i učinite. Cijena zlata ponovo je visoka, upravo zahvaljujući onim razlozima koji su doveli i do neizvjesne situacije u hrvatskom i svjetskom gospodarstvu. Korona-kriza uzdrmala je ekonomiju, turizam i dovela do rasta nezaposlenosti, a u takvim uvjetima vrijednost zlata je porasla. Jednako tako, porastao je i interes klijenata za uslugom otkupa zlata.

Nekoliko stotina, nekoliko tisuća ili čak nekoliko desetaka tisuća kuna svote su koje svakodnevno dobivaju klijenti Auro Domusa, u brojnim poslovnica ove tvrtke diljem Hrvatske. Klijenti se redovito iznenade činjenicom da su u zamjenu za lančić ili ogrlicu koju ne nose godinama mogli u samo nekoliko trenutaka dobiti dovoljno sredstava za zatvore minus na tekućem računu ili si priušte nešto što su dugo željeli.

Ako niste sigurni koliko vrijedi zlato koje imate, kao niti želite li ga prodati, rješenje je vrlo jednostavno. Auro Domus nudi besplatnu procjenu zlata, bez obaveze. Slobodno donesite svoje zlato u našu poslovnicu na adresi Obala Stjepana Radića 3 i provjerite njegovu vrijednost. Nakon toga možete slobodno odlučiti isplati li se prodati zlato ili ćete ga zadržati.

Tvrtka Auro domus otkupljuje lomljeno zlato, zlatnike, medalje, zubno zlato, zlatne zube, zlatne satove, nakit, zlatne pločice, zlato svih finoća (8kt - finoća 333, 14kt - finoća 585, 18kt - finoća 750, 20kt - finoća 833 , 22kt - finoća 916, 24kt - finoća 999,99), ali i srebro u svim oblicima.

Više informacija dostupno je na besplatnom broju telefona 0800 73 72 i internetskim stranicama Auro Domusa.

Potražite nas u Dubrovniku na adresi Obala Stjepana Radića 3. Radno vrijeme je svakim danom od 7 do 22 sata.

Marketing