Palača Gabriellis u kojoj je smješten Gradski muzej Korčula trenutno je u procesu renoviranja u sklopu projekta „Ruralna poučna, kulturno - etnografska turistička atrakcija” kojem je cilj stvaranje i promocija kulturne i etnografske ponude Dubrovačko-neretvanske županije pod zajedničkim nazivom „Putevima prošlosti“.

Nositelj projekta je Dubrovačko-neretvanska županija, a administrativno i operativno ga provodi Regionalna agencija DUNEA uz još 10 partnera. Upravo zbog iznimno trošnog stanja palače koja datira iz 17. stoljeća, kroz projekt se započelo s rekonstukcijom i opremanjem kako bi se muzeju vratio stari sjaj te ga učinilo sigurnim za sve zaposlenike i posjetitelje. Grad Korčula, kao vlasnik ovog kulturnog dobra odgovoran je za upravljanje palačom, te nadgleda provođenje radova čiji kraj se uskoro očekuje.

Tijekom procesa istraživanja palače Gabriellis otkriveno je 13 slojeva zidnog oslika na istočnom dijelu drugog kata palače koji datiraju od 17. do 20. stoljeća i potvrđuju raznovrsnost sadržaja koji su kroz povijest ispunjali ovaj prostor. Početkom renovacije bilo je moguće skidanjem površinskih slojeva otkriti većinu zidnih oslika, a među njima se prepoznaju ružičaste vertikalne linije, plavo mrežište s ukrasima na žutoj podlozi, kao i pojasnica s motivom hrvatske trobojnice.

Tijekom trajanja projekta izvršena su konzervatorsko- restauratorskih istraživanja, a nakon toga i konzervatorsko-restauratorski zahvati koji su dali novu dimenziju i naglasili ljepotu oslika. Osim restauracije oslika prilagodio se i projekt unutarnjeg uređenja kao bi koncept novog muzeološkog koncepta bio u potpunosti usuglašen s vrijednostima zidnog oslika i njegovom prezentacijom.

Gradski muzej Korčula tijekom rekonstrukcije nije prestajao s radom, već je izmješten u obližnju palaču gdje mogu doći posjetitelji ali je izložbeni prostor manji i ne prikazuje svo bogatstvo korčulanske povijesti. Nakon radova slijedi opremanje, a zaposlenici očekuju i skoro preseljenje u nove/stare prostore nakon godina rada u neadekvatnim uvjetima.

Uz Dubrovačko-neretvansku županiju i Regionalnu agenciju DUNEA, na projektu sudjeluje još 10 partnera: Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije, Sveučilište u Dubrovniku, Hrvatski restauratorski zavod – Dubrovnik, Općine Dubrovačko primorje, Smokvica i Mljet, Grad Korčula i Korčulanska razvojna agencija KORA, Obrt za restauriranje namještaja Depolo i putnička agencija Dominium Travel.

Ukupna vrijednost projekta je 33.872.704 kuna, od čega su bespovratna sredstva 27.748.345 kuna. Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a provodi se kroz Operativni program konkurentnost i kohezija 2014. - 2020.

dpp

Ako se u klaustru nalazi više prikaza mitoloških bića, i ako je u njemu figura boga Peruna, onda nije čudno da je tu i zmaj, jer se bog Perun, po mitološkoj priči, borio protiv zmaja.

Piše: fra Stipe Nosić

Na jednom od prvih kapitela, točnije na kapitelu 2, predočene su figure dva zmaja. Sa strane prema istoku dvonožni je zmaj s jakim repom. Na zapadnoj strani je sličan zmaj, ali on ima krila. Zmajevi zapravo predstavljaju zmiju, koja je tako česta u biblijskim tekstovima, a personificira zlo.

U kršćanskoj ikonografiji najčešće se zmiju prikazuje kao onu koja je prevarila Evu, pa zbog toga Jahve zmiji prijeti: „Neprijateljstvo ja zamećem između tebe i žene, između roda tvojeg i roda njezina: on će ti glavu satirati, a ti ćeš mu vrebati petu“ (Post 3,15).

To Božje obećanje se shvaća kao prvo Evanđelje koje se ostvarilo u rođenju Božjeg sina, uz suradnju Blažene Djevice Marije. U tom kontekstu Gospa je na slikama često kao ona koja nogama gazi zmiju. Ako se zmajeve na ovom kapitelu shvati u smislu zmije iz rajskog vrta, onda se i minijaturne likove muškarca i žene koji su na prvom kapitelu može gledati kao Adama i Evu u rajskom vrtu. Treći kapitel s kuglama tada predstavlja zabranjeno voće. Čitava kompozicija koju nude prva tri kapitela može se tako povezati sa slikom stvaranja svijeta koju nudi knjiga Postanka.

U dvostrukom dubrovačkom zmaju može se naslutiti i čudovište iz legende o špilji Šipun nedaleko Cavtata. Ta špilja zaštićeni je geomorfološki spomenik prirode zbog važnog staništa špiljske faune. Za nju su vezene različite priče a među njima je i ona o svetom Ilaru. Jedna od verzija te legende govori o tome kako je zmaj živio u špilji i napadao ljude i stoku. Na molbu stanovnika Epidaura, sveti Ilar koji je živio kao monah u drugoj spilji, naredio je zmaju da izađe iz špilje, odvukao ga u selo Mlini i tu ga na lomači spalio.

Prvi je o špilji Šipun na znanstveni način pisao Nikola Vitov Gučetić 1584. A legendu je opjevao Junije Palmotić (1606 – 1657) u pjesmi s naslovom „Čudo svetog Ilara“. Prijepis te pjesme u rukopisu iz 1802. čuva Arhiv Male braće (AMB 135). Pjesma počinje ovako: „Kod visokih bjelih miraa / Epidaura stara grada / koga se ime svud prostira / A on u prahu leži sada.“

Ako klesar koji je izradio ovaj kapitel nije bio iz Konavala, zacijelo je bio fasciniran legendom o zmaju iz špilje Šipun koja se pričala u njegovo vrijeme, pa je jedan njezin dio ovjekovječio u dva različita zmaja na kapitelu klaustra. Skulpture zmajeva svakako spadaju među najuspješnija kiparska ostvarenja koja se nalaze na kapitelima. Možda razlog te izvrsnosti leži u tome što je to zasigurno jedna od prvih skulptura Miha Brajkova koje je radio u klaustru?

Jedan drugi Konavljanin u naše vrijeme, franjevac Ilar Lukšić, možda i ne zapažajući zmajeve u svom klaustru, obilazio je 1999. pećine oko Cavtata, kako bi vidio gdje je živio njegov imenjak sveti Ilar. On je tada zabilježio legendu o špilji Šipun, svetom Ilaru i zmaju (zmiji) Boazu. Njegov rad objavljen je u Zborniku Župe dubrovačke za 2000. godinu. Fra Ilar je opisao život povijesne osobe svetog Hara ili svetog Ilariona, o kojoj je prvi pisao sveti Jeronim. I prema tu zabilježenoj legendi, sveti Ilar je živio u ondašnjem Epidauru od 362. do 366. i spasio tamošnje stanovništvo od strašnog zmaja Boaza.

Pisac ovog teksta svjedoči da je fra Ilar Lukšić, nakon što je već bio umro, i zasigurno saznao sve o zmajevima i anđelima, dobio na bivšu ovozemaljsku adresu primjerak jednog časopisa, kojeg mu je poslao jedan drugi hrvatski istraživač koji je pisao o špilji Šipun i u kojem je citirao objavljeni fra Ilarov članak.

A da kamene zmajeve u klaustru zapažaju i turisti dokaz je fotografija jednog od njih s kapitela 2 objavljena na webu od jednog turista s Dalekog istoka.

Do prije koju godinu nešto rijeđa, škaram ne samo što je sve češća, nego i sve krupnija lovina, osobito u južnom dijelu Jadrana. Najbolje se love u toplijem dijelu godine pa je sada pravo vrijeme za početak potrage za njim.

Sve četiri vrste ove ribe u Jadranu ponašaju se isto - uvijek su u pokretu i gladne, nevjerojatno agresivno i napadaju sve što im se čini jestivo. Zato se lako love, osobito manji primjerci, najlakše povlačenjem mamca, kako s obale ili mirujućeg plovila, tako i iz plovila u pokretu, pendulom.

Za razliku od sitnijih, krupniji rijetko zalaze u luke i lučice. Zato ih je najbolje tražiti iz plovila, na manje pristupačnim mjestima, ponajprije tamo gdje je more duboko uz samu obalu. Na takvim pozicijama, gdje se okupljaju i feluni te druge veće grabljivice, loviti se može umjetnim i živim mamcem. Varaličariti se može spinanjem s plovila, ali i penduližanjem. Kao živi mamac najčešće se koristi iglica koja se u more pušta slobodnom strunom, ali i plovkom te bulentinom.

Kada se žele loviti krupniji škarmi neophodno je voditi računa o vremenskim i uvjetima mora te vrsti mamca, ali još više o njegovoj veličini, obliku i „radu“. Koriste li se varalice, prednost treba dati teturavcima izdužene forme i dužine 70 do 110, čak i 130 mm. Osim toga, poželjno je da imaju i zvučnu ampulu. Modeli od mekanog drveta su najmanje prikladni, a još manje oni od mekane plastike, jer ih škarmi lako oštete jakim zubima. Zbog toga mnogi najradije koriste metalne varalice.

Pendulavanjem se manji primjerci najčešće love u gornjem sloju mora, a krupniji nešto dublje. Osim dubokoronećih teturavaca i masivnih metalnih varalica, za dovoljno dubok uron sve druge varalice treba postaviti na dodatno opterećen pribor. Za ciljani lov škarma važno je da mamac ne bude bliže dnu nego površini. Naime, mamac bliže dnu prije nego škaram napast će orhan ili zubatac, dok će onaj vođen „na pola dna“ prije napasti lica, jasno, ako tih riba ima u zoni lova. Osim varalica, potezati se mogu žive ribice, najbolje iglice i cipoli. Njih je nužno vrlo sporo „šetati“, kako bi što duže živjeli. Varalice se, pak, mogu potezati i brže od 5 čvorova.

Pribor je najbolje kompletirati od najlona promjera 0,25 do 0,35 mm. Zbog velike borbenosti i snage škarma, osnovna struna treba biti vrlo dugačka. Najbolje je na kalem role namotati svih 200 m najlona. Štap za pendulu treba biti dugačak 240 do 270 cm, najbolje akcije A ili, eventualno, B, te težine bacanja od barem 40, ali nikako preko 150 grama.

Za ribolov s obale prirodnim mamcem preporučljivo je koristiti štap dužine barem 300, a još bolje 330 do 360, dok je za lov iz plovila i „spinning“ tehnikom dovoljan onaj dugačak 240 do 270, eventualno 300 cm. U spinanju prednost treba dati najlakšem priboru. To znači koristiti je najbolje štap težine bacanja do 20 grama, vršne (A) akcije, na kome je mala, lagana rola veličine 30, odnosno kapaciteta 100 m strune promjera 0,30 mm. Rola mora obvezno imati plitki i konusni, tzv. long cast kalem za daleke odbačaje. Zahvaljujući takvom priboru i tankoj struni (0,20- 0,25 mm), moguće je dovoljno daleko odbaciti i male lagane varalice, čak i bez ikakvog dodatnog otežanja. Uostalom, daleki odbačaji nisu ni neophodni.

Spinanjem s obale najčešće se love škarmi dugački 30 do 40 cm, odnosno teški 100 do 200 grama pa je jasno da se loviti treba malim varalicama iako će izgladnjele barakudice često napasti i mamac veći od sebe. Neusporedivo najboljim su se pokazali tzv. pins teturavci dužine 3 do 5, najviše 7 cm. Barem podjednako su učinkovite varalice od mekane plastike, ali one brzo bivaju uništene. One mogu biti tipa „twister“ i „shad“ dužine 3 do 5 cm, „wobler“, teturavci dugi do 7 cm te oblika jeguljice dužine i 9 cm. Boja varalice najčešće nije važna, osobito ako se lovi u mutnom moru.

Sistem za lov spinanjem je krajnje jednostavan. Mnogi ribolovci ipak između osnovne strune i varalice postavljaju i do metar dugi privez, s tim da spoj osnove i priveza izvode vrtilicom, a priveza i varalice kopčom.

Škarmi obično jedno vrijeme prate varalicu. Kad se lovi spinanjem najčešće je napadaju u zadnji tren, ispod „nogu ribolovca“. Povlačiti treba srednjom brzinom, ali s povremenim trzanjem vrhom štapa i mijenjanjem pravca. O tim dodatnim provokacijama treba, međutim, više voditi računa u lovu krupnijih primjeraka.

Uspješnost lova škarma ovisi o stanju mora, osobito kad su u pitanju krupniji primjerci te u lovu spinanjem s obale. Najbolji se ulovi postižu u vrijeme plime, a dobri čak i kad oseka nije velika. Posebno dobri rezultati se postižu po mirnom i zamućenom moru, a najbolji termini za lov su jutarnji i poslijepodnevni sati. Loviti se može i noću, jasno po mjesečini. Tijekom dana se obično ulovi više primjeraka, ovisno o veličini plova i uvjetima mora.

Postaja prometne policije Dubrovnik provela je aktivnost pod nazivom „Učimo o prometu u pokretu”.

Cilj aktivnosti je ponoviti savladano teoretsko znanje u prirodnom prometnom okruženju, odnosno prometnicama i kako se sigurno kretati na putu od doma do škole i obrnuto, kao i ukazati djeci na sve opasnosti koje ih čekaju na cesti.

„Postaja prometne policije Dubrovnik već dugi niz godina provodi i sudjeluje u velikom broju preventivnih akcija i natjecanja, preko dječjih vrtića i osnovnih škola koje djeluju na području Grada Dubrovnika. Na taj način promiču svijest i prometnu kulturu kod mladih koji tek počinju samostalno sudjelovati u prometu na cesti kako bi se isti na najbolji mogući način pripremili za sudjelovanje u prometu i dobili temelj za daljnje prometno obrazovanje, odnosno kako bi se u budućnosti stanje sigurnosti u cestovnom prometu svelo na još veću razinu, smanjii broj prometnih nesreća i stradavanja sudionika na prometnicama.” - navode iz PU dubrovačko – neretvanske.

dpp

Dubrovčanin Marko Vukić objavio je danas pjesmu „Inat”, inače, navodi on, prvu pjesmu koju je uopće i napisao i to još prije devet godina.

- Prije godinu dana sam definitivno odlučio da ću se okušati na sceni i da ću početi sa snimanjem i izdavanjem svog autorskog materijala, a najprirodnije mi je bilo krenuti baš s prvom pjesmom koju sam napisao. Nadam se da će to putovanje trajati dugo i da ću imati puno suvozača i suputnika tijekom puta. - govori Vukić.

- Inat je pjesma koja je napisana prije 9 godina, nastala u glavi jednog srednjoškolca koji je bio pod utjecajem teškog rocka, Led Zeppelina, Bad Companyja, Whitesnakea itd. Tekst je samo dio razmišljanja jednog dječaka od 16 godina čija je pjesma opstala u vremenu i ugledala svoj konačni oblik puno vremena kasnije. Inat je ustvari vremenska kapsula u kojoj je ostala duša jednog istinskog rockera, koji je s vremenom „omekšao”. - kaže Vukić.

- Rođen sam krajem rata, 1995.godine, u podrumu dubrovačke bolnice, prvi vanjski zvukovi koje sam čuo bile su sirene za uzbunu od zračnog napada. Možda je i to „kumovalo” tome da se počnem baviti glazbom”. Išao sam u osnovnu i srednju glazbenu školu u Dubrovniku, gdje sam pravio prve korake u učenju o muzici. Krajem osnovne škole počeo sam slušati „pravu” muziku, krenuvši s Guns 'n' rosesima, što je mojoj generaciji bila tek kvaka od vrata na koja će ući u svijet rocka. Srednjoškolske dane, uz školu i muzičku školu, provodio sam preslušavajući diskografije najvećih bendova (Led Zeppelin, Pink Floyd, Queen, Doors...). - na taj način Marko Vukić opisuje sebe i svoje glazbene početke.

- Shvatio sam da se samim koncentriranim slušanjem dosta nauči o muzici, a usto svirao sam u tamburaškom orkestru i pjevao u klapi, dok nisam otišao na fakultet. Svoje glazbene osjetne pupoljke uvijek sam nastojao održati na razini, ukus se mijenjao, upoznao sam jazz, funk i soul, a i moja autorska glazba počela je poprimati drukčije oblike. Upisao sam fakultet u Zagrebu, a tamo je moja glazbena mreža počela bujati, upoznao sam puno odličnih muzičara, počeo i sam gažirati samostalno, a već pet godina pjevam u klapi Bošket. - naveo je još Vukić, a njegovu prvu objavljenu pjesmu možete poslušati u prilogu.

dm

Dubrovački simfonijski orkestar i Dubrovački muzeji ovo će subotnje jutro, 6. lipnja, učiniti zanimljivim svima koji se nađu u Gradu i onima koji su se zaželjeli kulturnih događanja, a program koji ove dvije ustanove pripremaju namijenjen je za djecu i odrasle.

Dubrovački muzeji za djecu nižih razreda osnovne škole od 10:45 do 12:15 organiziraju vodstvo i radionicu na kojoj će učiti o životu kneza, vlastele i pučana u Kneževu dvoru za vrijeme Dubrovačke Republike. Broj polaznika je ograničen na deset, a voditelj edukativnih radionica je muzejski pedagog pripravnik Bruno Bijađija.

Za to vrijeme, od 11 sati, svi ljubitelji glazbe ispred Dvora moći će uživati u koncertu Gudačkog komornog ansambla DSO-a uz umjetničko vodstvo violinistice Mirabai Weismehl Rosenfeld. Na programu su djela J.S. Bacha, G.F. Händela, L. Sorkočevića i E. Elgara. Koncert je besplatan.

Ovo će biti prvi koncert dubrovačkih simfoničara nakon nešto više od dvomjesečne stanke zbog pandemije koronavirusa, a tijekom koje su objavili niz video spotova od kuće, online koncerata i snimki pojedinih članova orkestra, te ujedno i prelazak iz virtualnog u stvarni svijet. Tijekom lipnja planira se više koncerata komorne, ali i popularne glazbe na gradskim prostorima.

rrd

Koncert Ane Rucner „Pozdrav ljetu” koji se održavao u zoru u amfiteatru na Srđu u sklopu mini festivala „Ana u Gradu” ove godine, zbog korona virusa, imat će „dvije verzije”.

Naime, kako je održavanje zbog pandemije bilo upitno koncert se tako tijekom proteklog vikenda snimao na različitim lokacijama, Ana je svirala u praznom amfiteatru na Srđu, dok su njeni gosti bili raspoređeni po Gradu, pijanist u palači Sponza, komorni studio Zagrebačke filharmonije u atriju Kneževa dvora, bend u Kazalištu Marina Držića, gudački kvartet Rucner i FA Linđo u Etnografskom muzeju Rupe itd.

Snimka koncerta i dokumentarca koji prikazuje deset godina festivala, emitirat će se na drugom programu HRT - a, 21. lipnja u popodnevnim satima. Koncert je snimljen uz potporu Turističke zajednice Grada Dubrovnika, produkcijski ga potpisuju Ana Rucner i Mihaela Reščić, a video produkciju DOKU FILMS.

S druge strane kako su ublažavanjem sigurnosnih mjera i smirivanjem epidemiološke  situacije, stvoreni uvjeti da se tradicija ipak nastavi, uz gostovanje svestranog i karizmatičnog  hrvatskog pijanista i skladatelja Mateja Meštrovića, Ana će u amfiteatru na Srđu ipak održati koncert „Pozdrav ljetu" u pet sati ujutro, 21. lipnja, na prvi dan ljeta i Svjetski dan glazbe.

Svim Dubrovčanima, svojoj publici i dragim prijateljima, Ana Rucner poručuje:
- Moj dragi kolega, vrhunski pijanista Matej Meštrović i ja  izvest ćemo  poznate skladbe klasične i popularne glazbe na Srđu u nedjelju 21.lipnja. Jer kao i uvijek do sada, tako i ove godine i ubuduće: sunce svakog jutra izlazi, ljeto svake godine dolazi, glazba liječi i ohrabruje. Svirat ćemo za vas! Dođite na Srđ, svi ste dobrodošli, održimo zajedničku tradiciju i obilježimo 10. rođendan festivala! Voli Vas Vaša Ana Rucner.

dm

Održana je redovna godišnja skupština STK Libertas Marinkolora uz koju su također dodijeljene medalje najuspješnijim ekipama, parovima i pojedincima u 1. i 2. Gradskoj ligi.
 
Titulu prvaka 1. Gradske lige odnijela je ekipa "Marnikolor" koja je nastupala u sastavu: Josip Martinović, Marko Šarć, Marko Venier, Barbara Vlahović i Lidija Vranješ.

Titulu prvaka 2. Gradske lige osvojila je ekipa "Ceresit" koja je nastupila u sastavu: Ivan Bule, Vinko Ivičević, Šimun Lukačević, Mario Mozara i Patrik Soldo.

Zlatnu medalju za najboljeg igrača 1. Gradske lige dobio je Marko Venier iz ekipe "Marinkolor", srebrenu medalju Vedran Đurđević iz ekipe "OŠ Cavtat-Konavljanin" i broncu Filip Mikulić iz ekipe "Dr. Čolić".

U 2. ligi zlatnu medalju za najboljeg igrača dobio je Mario Mozara iz ekipe "Ceresit", srebro Šimun Lukačvić iz ekipa "Ceresit" i broncu Sandra Đurišić iz ekipe "The Dream Team".

U 1. ligi u igri parova zlatnu medalju osvojili su Ante Jupek i Filip Mikulić iz ekipe "Dr. Čolić", srebrenu medalju dobili su Vlaho Car i Vedran Đurđević iz ekipe "OŠ Cavtat - Konavljanin" te brončanu medalju Josip Martinović i Marko Venier iz ekipe "Marinkolor".

U 2. ligi u igri parova zlatnu medalju osvojili su Nora Bećir i Sandra Đurišić iz ekipe "The Dream Team", srebrenu medalju dobili su Luka Kulaš i Laura Mozara iz ekipe "JUB" te brončanu medalju Šimun Lukačević i Patrik Solo iz ekipe "Ceresit".

U 42. izdanju 1. i 2.  Gradske lige nastupilo je 89 natjecatelja.

Početak jubilarnog 43. Prvenstva Grada Dubrovnika u stolnom tenisu predviđeno je krajem listopada.

dpp

Nakon nešto više od dvomjesečne stanke koncerata na gradskim prostorima, ali i isto toliko dugog održavanja kontakta sa svojom publikom putem online koncerata, članovi Dubrovačkog simfonijskog orkestra Đana Kahriman i Vid Veljak, napokon su ponovno zasvirali na omiljenoj dubrovačkoj pozornici, u Kneževu dvoru.

Ove mlade snage Orkestra, a ujedno i vrhunski mladi solisti svojom su izvedbom nagovijestili povratak orkestra i glazbe na gradske pozornice. Prvi takav koncert najavljen je za ovu subotu, 6. lipnja u 11 sati ispred Dvora kada će članovi DSO-a svirati komornu glazbu.

Za ovu prigodu, glazbenici su izveli Passacagliu u g molu za violončelo i violinu na temu G.F. Händela, norveškog skladatelja Johana Halvorsena.

Ovim videom Dubrovački simfonijski orkestar ujedno je htio i istaknuti kako u svojim redovima ima zaista vrhunske mlade glazbenike koji na najljepši način promoviraju dubrovačku kulturnu baštinu svijetu.

Ovaj projekt ostvaren je u suradnji s VSP video Dubrovnik i Dubrovačkim muzejima.

dpp

Uz završetak nastavne godine, učenici drugog razreda slikarskog odjela Umjetničke škole Luke Sorkočevića prezentirat će svoje radove drukčije od uobičajenog. Umjesto završne izložbe radova u Galeriji mladih, smještenoj u prostorijama odjela, učenici će se ovaj put predstaviti virtualnim putem i to u formatu video spota.

- U izradi koristili su tehnike koje omogućuju digitalno crtanje i slikanje i to na predlošku kadrova iz glazbenog spota za pjesmu COLORS, američkog glazbenika i producenta Becka Hansena. - govori prof. mentor Ivana Selmani.

- U samom procesu ove, u konačnici, zajedničke kreacije, učenici su najprije samostalno odabirali omiljene kadrove iz spomenutog spota da bi ih potom naslikali koristeći klasičnu slikarsku tehniku tempere. Nakon naslikanih radova, slijedilo je digitalno crtanje i slikanje na predlošku kadrova originalne verzije spota. Učenici su imali potpunu kreativnu slobodu izraziti svoju interpretaciju kadrova koristeći se digitalnim alatima koji su im u tom momentu bili na raspolaganju. Tijekom on-line nastave, zajednički smo radili na selekciji uspjelih interpretacija gdje smo i komentirali različite umjetničke utjecaje na koje su se učenici oslanjali, poput utjecaja animirane web televizijske serije She-Ra and the Princesses of Power kao i mnogih drugih. - navodi Ivana Selmani.

- Ono što ove učenike zasigurno diže iznad prosjeka jest i to što su, iako likovnjaci, samostalno producirali remix Beckove melodije i potpuno samostalno izradili montažu spota, spajajući vlastiti digitalno izrađeni vizualni materijal s vlastitim remixom. Naposljetku, kao profesorica ove izvrsne generacije moram naglasiti da su svi učenici, u situaciji dugotrajnih izvanrednih okolnosti pandemije COVID-19 i nemogućnosti fizičkog kontakta, pokazali visoku razinu zajedništva koje je okrunjeno ovim izvanrednim zajedničkim uratkom. - navela je još prof. mentor Ivana Selmani,

Autori spota:
Stella Burđelez - montaža
Karmen Ban
Helena Marić
Lara Miloslavić
Đive Majstorović
Leon Kokotić
Mara Tomašević
Ela Žuvela
Roko Roca – Remix

dpp

Grad Dubrovnik pokreće novi projekt naziva „Kultura u điru“, a provodit će se u suradnji s ustanovama u kulturi uz partnerstvo Turističke zajednice grada Dubrovnika i sudjelovanje gradskih kotara, odnosno mjesnih odbora na čijem području će se pojedini programi izvoditi.  
 
Projekt je nadogradnja inicijative #umjetnicigradu i brojnih aktivnosti ustanova u proteklom razdoblju. Osim što su gradske ustanove u kulturi u vrijeme zabrane javnih okupljanja putem dostupnih on-line kanala svojim konzumentima nudili različite kvalitetne i atraktivne sadržaje, one su se i pripremale za skore neposredne susrete s dubrovačkom publikom, a dio stvaralaštva predstavit će i kroz ovaj projekt namijenjen našim sugrađanima. 
 
Tijekom idućih mjesec dana, počevši od subote, 6. lipnja, na brojnim lokacijama na otvorenom izvodit će se koncertni, dramski, folklorni i drugi programi. Naziv projekta potiče upravo od odabira lokacija izvođenja programa, a iste uključuju neke poznate, ali i nove prostore na gradskom području, poput prostora ispred "Kiss-a" u Mokošici, Parka Luja Šoletića u Gružu, parka na Gorici sv. Vlaha, platoa ispred crkve svetoga Jakova, Šetališta kralja Zvonimira, ljetnikovca Skočibuhe i drugih.
 
U realizaciji programa sudjeluju Dubrovački simfonijski orkestar, Dubrovački muzeji, Kazalište Marina Držića, FA Linđo, Dubrovačke knjižnice, Dom Marina Držića, Kinematografi Dubrovnik, Umjetnička galerija Dubrovnik i Prirodoslovni muzej Dubrovnik te javna ustanova Rezervat Lokrum. Osim što će ustanove izvoditi samostalne programe, veliki dio sadržaja realizirat će se upravo u suradnji ustanova što pokazuje snagu sinergije dubrovačkog kulturnog sektora u ovim izazovnim vremenima.
 
Program u subotu, 6. lipnja, otvaraju Dubrovački simfonijski orkestar i Dubrovački muzeji prvim u nizu zajednički pripremljenih programa, a koji će se odvijati ispred i unutar Kneževa Dvora. Dubrovački muzeji za djecu nižih razreda osnovne škole od 10:45 do 12:15 organiziraju vodstvo i radionicu na kojoj će učiti o životu kneza, vlastele i pučana u Kneževu dvoru za vrijeme Dubrovačke Republike, dok od 11 sati svi ljubitelji glazbe ispred Dvora mogu uživati u koncertu Gudačkog komornog ansambla DSO-a uz umjetničko vodstvo violinistice Mirabai Weismehl Rosenfeld.
 
„Glumci Gradu (Hommage Ivu Vojnoviću)“ u izvedbi glumaca Kazališta Marina Držića i u režiji Srđane Šimunović održat će se istog dana od 20 sati na taraci KMD-a. Reprizna izvedba na programu je u nedjelju, 7. lipnja u isto vrijeme. Dolazak je slobodan uz preporučene mjere distanciranja. Program je realiziran u suradnji s Dubrovačkim muzejima.
 
Dubrovačke knjižnice priredit će niz programa od kojih se ističu informatičke radionice u lapadskom ogranku Knjižnica, radionice namijenjene školskom i predškolskom uzrastu u ljetnikovcu Skočibuha kao i radionice „Učimo dubrovački s Lukom Paljetkom“.  
 
Prirodoslovni muzej Dubrovnik, Umjetnička galerija Dubrovnik i Dom Marina Držića udružili su svoje pedagoške snage i održat će seriju kreativnih radionica pod nazivom „Umjetnički virus“. Radionice će se odvijati na više lokacija na otvorenom (Sveti Jakov, Park Gorica, Uvala Lapad, Mokošica), a vodit će ih muzejske pedagoginje Jasmina Runje, Ivona Šimunović i Dubravka Tullio.
 
Povodom Svjetskog dana glazbe, koji se obilježava 21. lipnja, pred crkvom svetoga Vlaha, nastupit će Dubrovački simfonijski orkestar i FA Linđo, dok će dubrovački folklorni ansambl u nekoliko navrata nastupiti samostalno i to probama njihovog poznatog programa „Linđovo blago“ (15. lipnja u Parku Luja Šoletića, a 6. srpnja u Mokošici „ispred Kissa“). Linđo i Orkestar nastupit će zajedno još jednom - u Uvali Lapad 27. lipnja.
 
JU Rezervat Lokrum i Dubrovčaki muzeji u subotu, 4. srpnja priređuju, također besplatan, obilazak kulturno-povijesnih znamenitosti otoka Lokruma.
 
Program #kulturauđiru dopunjavat će se novim sadržajima pa za sve podrobnije informacije pratite redovite objave organizatora pojedinih događanja te Kalendar događanja Grada Dubrovnika i vidimo se u điru, poručili su iz Grada Dubrovnika.

dpp

Na današnji dan 1436. godine Veliko vijeće Dubrovačke Republike donijelo je odluku o gradnji dubrovačkog vodovoda. Za gradnju su angažirani majstori iz Italije, Onofrio de la Cava i Andreucius de Tramonete de Bulbito, koji su potom od izvora u Šumetu, trasom dugom 11 700 metara, doveli vodu do Dubrovnika.

Smješten na 109 metara nadmorske visine, izvor je davao 70 litara vode u sekundi, a voda iz njega se donjim padinama Srđa gravitacijskim padom uz nagib od 0,6 % vodila do Grada.

Kako bi obilježili ovaj značajan datum, Vodovod Dubrovnik izradio je kratki video kojeg možete vidjeti u prilogu.

dpp