Centar za poduzetništvo Dubrovačko-neretvanske županije je u Poduzetničkom inkubatoru Ploče održao besplatnu radionicu robotike i programiranja bez ekrana namijenjene djeci od pet godina, predškolcima i učenicima nižih razreda osnovnih škola.

Voditelji radionice djeci su predstavili Cubetto set sastavljen od malog drvenog robota koji omogućuje davanje naredbi s blokovima (pločicama), a koje se slažu na Cubetto kontrolnu ploču. Prema zadanim naredbama Cubetto robot se kretao. Također, na radionici se polaznike upoznalo s razvijanjem računalnog razmišljanja i programiranjem bez korištenja ekrana.

Radionica je pobudila veliki interes kod najmlađe publike, ali i otvorenu opciju za ponavljanje istog programa krajem ljeta.

Radionice robotike i programiranja bez ekrana, Centar za poduzetništvo Dubrovačko-neretvanske županije održao je u suradnji s Informatičkim klubom Futura i Zajednicom tehničke kulture Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Dubrovnika.

dpp

Prvi stolnoteniski turnir u organizaciji JU Rezervat Lokrum i STK Libertas Marinkolor održan je u subotu, a sudjelovale su četiri ekipe od kojih su tri sastavljene iz omladinskog pogona „pitura” te ekipa  Spasilačkog kluba Neptun.

Pobjednik prvog stolnoteniskog turnira Lokrum 2020. je ekipa Libertas 2 koja je u neizvjesnom finalnom sustetu pobjedila Libertas 3 rezultatom 4:3.

U odlučujućem sedmom meču finala, Mario Mozara pobjedio je Luku Kulaša rezultatom.3:1 i svoj ekipi donio naslov pobjednika Prvog stolnoteniskog rurnira Lokrum 2020.

Za pobjednićku ekipu Libertas 2 igrali su: Mario Mozara, Šimun Lukačević i Franko Torić.

Za drugoplasiranu ekipu Libertas 3 igrali su: Bruno Soldo, Luka Kujlaš, Patrik Patrik Sodlo.

Treće mjesto pripalo  je ekipi LIbertas 1 koja je pobijedila ekipu Spasilački klub Neptun rezultstom 4:0.

Za Libertas 1 igrali su: Teo Kasač, Ivana Vidojević, Dorian Gološ. Ekipa Spasilački klub Neptun nastupila je u sastavu: Luka Curić, Tomislav Devčić i Mihovil Mamić.

dpp

„Pod jugoslavenskim nebom”, serijal je dokumentarnih isječaka Jugoslavenske kinoteke koji je objavljen i na YouTube – u.

Među snimkama nalazi se i ona o proslavi Feste svetoga Vlaha u Dubrovniku 1934. godine.

Video možete pogledati u prilogu.

dpp

Sada kada je Hrvatska košarka na dnu i rezultati najlošiji u povijesti, želimo ukazati na nepravdu prema Ženskom košarkaškom klubu Ragusa i općenitom nebrigom i zapostavljanjem ženske košarke od strane Hrvatskog Košarkaškog saveza!

Znate li da košarkašice ŽKK Raguse nisu izgubile nijednu utakmicu u ovoj sezoni? Niti jednu, a još su ostale samo dvije do kraja regularnog djela prvenstva.

Smatram da je odluka HKS-a kojom se poništava prvenstvo sramotna, nepoštena i nekorektna, jer se s njom pogoduje malom broju klubova s očito velikim lobijem. Da li možete mirno spavati kada znate da ste zbog svojih interesa spremni pogaziti rezultate djevojaka koje su cijelu sezonu vrijedno radile i trenirale?

Zanimljivo je što je KK Zadar istupio u medije samo par dana prije odluke i „odbio titulu”, a pozadina priče je sasvim drukčija. Taj isti klub je među zadnjima u regionalnoj ligi i svoj financijski opstanak duguje gostovanju klubova iz ABA lige na svom terenu, a iz iste te ABA lige je trebao ispasti. Veliki problem tom klubu je što su njihovi gradski rivali prvi u svojoj ligi te bi se u budućnosti sredstva, pretpostavljamo, dijelila između klubova. S ovim činom KK Zadar se založio za rezultate Borca iz Čačka, a onemogućio klubovima iz Zadra napredak.

Također jedan „velikan” KK Cibona odmah prvi dan otpušta cijeli kolektiv što osobno smatram najsramotnijim činom u povijesti košarke i ovog nekad velikog kluba.

Ovim klubovima se podilazi i donosi odluka isključivo u njihovu korist!

Važno je napomenuti da su ova dva kluba prve muške lige na začelju ABA lige, što dovoljno govori o kvaliteti košarke u HR i rezultatima HKS - a. Ovakav rasplet situacije odgovara samo gubitnicima i onima koji nisu ulagali u sport.

U muškom djelu prvenstva nisu odigrane 2/3 prvenstva, ali se odluka preslikava i na žensku ligu u kojoj je odigrano točno 88.88% regularnog djela prvenstva! Zašto se žensku ligu stavlja u isti koš kao i mušku?

Ako ćete nas već držati jednakima i da se sve odluke jednako odnose i na žensku košarku onda molimo i istu raspodjelu sredstava od sponzora i više ulaganja u ženski sport.

Slažemo se da bi svi bili najsretniji da su se ove sezone titula i ulasci u viši rang odlučivali na parketu, ali nisu zbog više sile! Odigrano je točno 88.88% regularnog djela prvenstva, a HKS nakon niza dopisa u kojima tražimo sastanak svih klubova ženske lige ignorira i čeka da prođe vrijeme kako više ne bismo mogli ništa napraviti.

Nakon nebrojenog broja dopisa HKS - u napokon dobivamo priliku za sastankom svih klubova, ali rasprava se isključivo vodi oko nove sezone i uopće se ne spominje nastavak ili rješavanje ove sezone!?
Bitno je napomenuti da smo na sastanku upozoreni da ne možemo tužiti HKS, to jest tražiti pravdu na sudu jer po statutu HKS - a ne možemo sudjelovati u danjim natjecanjima. Da li to znači da HKS može raditi što želi, donositi nepravedne odluke, onemogućiti nam danje natjecanje, a mi moramo šutati ako se i dalje želimo natjecati u ligi??

Krojenje nove lige za 2020.

Također, zanimljivo je da se u novu, prvu ligu planiraju ubaciti dva kluba i to pozivnicom te razdvojiti ligu na jug i sjever. Bitno je znati da se pozivnice dodjeljuju za zasluge iz ove godine koju je HKS odlukom ukinuo!

Tako ćemo u prvoj ženskoj ligi sljedeće godine imati dva kluba koja su ušla s pozivnicama i jedan klub koji u prošloj sezoni nije imao niti jednu pobjedu (prosječno gubili - 30 koševa razlike), niti je imao teoretske šanse ostati u ligi, ali nećete imati prvaka (klub koji nije izgubio niti jednu utakmicu i prosječno je dobivao s 35 koševa razlike)! Zapitajmo se što je pravednost po HKS - u i tko je pobjednik, da li čelni ljudi imaju imalo obraza i morala i koji je njihov interes?

Gubitnici postaju pobjednici!

KK Zadar nije ispao iz ABA lige, drugoligaški klubovi će ući u prvu ligu i ostvariti cilj (što također smatramo pravednim), a ŽKK Ragusi se ne dozvoljava da se nastavi prvenstvo niti nas se želi proglasiti prvacima!

Na kraju se može zaključiti da će u košarci u 2019/2020 godini biti zakinute jedino košarkašice ŽKK Raguse.

Može li nam itko objasniti koja je poanta izbrisati nečije rezultate, svakodnevna odricanja i trud, sve radi financijskih interesa „velikih klubova“?

Hoćete li vi objasniti igračicama koje su svaki atom snage ulagale u rezultat da on ne vrijedi ništa?

U povijesti će ostati da se u 2019. - 2020. nije ni igrala košarka te da su postignuti rezultati nepostojeći !

Najviše se gnjušam onih koji kažu da je „završila sezona uz potpuno očekivanu odluku HKS - a”. Tko je očekivao osim, gubitnika, njih samih koji su lobirali za istu? Pa dalje navode: „Ostaje žal jer smo sigurni da bi u završnici sezone imali šta reći u borbi za naslov”. A prvenstvo ne žele nastaviti? I da, možda su i mogli, ali kao sportaš treniraš i radiš za svaki dan i svaki trening i svaku utakmicu, ako je neko bolji pružiš mu ruku. Ove sezone to je bila ŽKK Ragusa.

Sada je vrijeme da se uspjeh i moć pokažu na terenu!

Mi nažalost priznanje uspjeha još nismo dočekali. Malonogometaši nastavljaju prvenstvo, ali ne i mi. Zašto? Zašto to odgovara HKS - u? Lakše je sjediti u fotelji, primati plaću i ne raditi ništa nego još sada preko ljeta gledati košarku!

Opravdanja kako su se vodili odlukom FIBE su također smiješna, jer su nacionalni savezi ti koji donose odluke za svoja natjecanja.

Mi se i dalje nadamo da će se ipak naći malo morala i hrabrosti, suprotstaviti se gubitnicima te promijeniti odluku i priznati nečiji rad, trud i uspjeh jer smatramo da je to u sportu jedino bitno i da je to žar cijeloga sporta.

Ako ne možete podnijeti da smo bolji onda nam dozvolite da igramo!

Nitko od nas nije mogao predvidjeti višu silu i svi bi voljeli da smo prvenstva završili na terenu pred punim dvoranama, ali na žalost nismo i baš zbog toga moramo pokazati da se trud vrednuje!

Po uzoru na Hrvatski odbojkaški savez proglasite prvaka ili dozvolite da igramo o uzoru na Hrvatski nogometni savez!

U nekoliko telefonskih razgovora nam je obećavano da će biti pravde, ali sada smo svjesni da su nam obećavali ljudi bez imalo morala i razumijevanja za sport.

Mi ćemo još jednom dobro razmisliti da li se uopće želimo natjecati pod okriljem saveza koji ne cijeni zalaganje, trud i velika odricanja, Saveza koji ovim činom pokazuje da je bitna samo stranačka iskaznica (s obzirom da su većina članova u jednoj stranci – Zna se) i pogodovanje „velikima“ koji su smiješni i na regionalnoj razini, a kamoli u Europi.

Dopustite mi da ovim putem poželim sreću svim klubovima i da se još jače pripreme, pokažu svu ljepotu sporta i sportskog ponašanja jer ovakve odluke su sramota za sport, ali ljudima bez imalo morala nepravda je hrana.

Sport katkad nije pravedan, nerijetko je i okrutan, ali igrač koji nije zaslužio isključenje ipak spava mirnijim snom nego sudac koji ga je namjerno i nepravedno isključio.

Srdačno Vas pozdravljam u ime ŽKK Ragusa,
Tomislav Tabak
predsjednik ŽKK Ragusa

Zajednica sportova Općine Župa dubrovačka i ove je godine organizirala dodjelu nagrada najboljim župskim sportašima u prošloj godini. Na svečanosti u zgradi Općine koja je zbog pandemije korona virusa održana u ovaj utorak, umjesto, kako je bilo planirano, u sklopu Programa proslave Dana Općine, dodijeljene su nagrade u kategorijama najboljeg sportaša i sportašice, najbolje momčad ili ekipe te najdarovitijijeg sportaša.

Državni prvaci judašica Iva Oberan i automobilist Marijo Barović teAuto klub Župa dubrovačka laureati su Zajednice sportova općine Župa dubrovačka.

Zajednica sportova Općine Župa od ove godine uvela je posebnu nagradu  Nagradu izvršnog odbora za  prestižne rezultate ostvarene u prethodnoj godini, a koji ne ispunjavaju uvjete Javnog poziva, pa se iz tog razloga nisu mogli uopće kandidirati.

Tako su posebnim nagradama nagrađeni talentirana  nogometašica Nina Radić, članica Ženskog nogometnog kluba Ombla te župski MMA borac Antun Račić, selekcija U 10  županijski prvaci u svom uzrastu NK Župa dubrovačka, ekipa ŽOK Župe dubrovačke u maloj odbojci kao županijski prvaci, BK Postranje koji je prvak 3. Hrvatske boćarske lige u prošloj godini i ekipa Lovačkog društva Župa dubrovačka, prvaci županije u lovnom streljaštvu.    

Nagrada Zajednice Sportova za najdarovitijeg mladog sportaša  pripala je Blagu Krtaliću članu Judo kluba Župa dubrovačka.

- Ponosan sam na sve uspjehe župskih sportaša. 2019. je bila izuzetna godina za naše članove, te naše sportaše koji su članovi klubova izvan naše Općine. Čini mi se kako nema kluba naše Zajednice koji nije ostvario uspjeh, ili koji nema pojedinca, koji se istaknuo. Bilo je uistinu lijepo vidjeti osmijehe svih, pogotovo najmlađih, malih odbojkašica, zatim malih nogometaša, kojima će ova nagrada biti dodatni motiv za daljnji rad. I ono što treba posebno naglasiti, zahvaljujući općinskih vlasti nastavili smo financirati bez prekida župski sport. – kazao je predsjednik Zajednice sporta Župe dubrovačke Ivica Cumeljan, koji je skupa s dopredsjednikom Brunom Glavočićem, tajnikom Mateom Delićem te članovima Izvršnog odbora Miranom Miloslavićem, Ivanom Oberanom, Stijepom Knegom i Marijom Barovićem, uručio Nagrade laureatima, kojima je čestitao općinski načelnik Silvio Nardelli.

dpp

Klaustar Male braće, uz praktične funkcije, svojim specifičnim izgledom šalje i jasne duhovne poruke. Otvoreno dvorište, smješteno u sredini zgrada koje ga okružuju, usmjerava pogled prema gore, prema nebu.

Piše: fra Stipe Nosić

Piloni i stupovi na kojima počivaju svodovi posebno preko ukrašenih kapitela pogled dižu prema Bogu. Pilona je dvanaest kao apostola, a dvanaest je i heksafora. I spirale su predočene po dvanaest puta na svakom od kapitela 12, 21 i 26.

Svaka heksafora ima po pet kapitela, pa je u klaustru ukupno šezdeset kapitela, dok je stupova koji ih nose sto dvadeset.

Spomenuti brojevi, i mnogi drugi koji se u različitim prikazima pojavljuju u klaustru, nisu izabrani nasumice nego su vezani uz biblijsku simboliku.

To jasno poručuju kapiteli svojim rasporedom i bogatom simbolikom. Iako je očito da je umjetnicima u izradi kapitela bila dana određena sloboda izražavanja, ipak mjesta na koja su postavljeni i njihova tematika otkrivaju da se graditelj držao određene ideje. Raspored kapitela i njihovi sadržaji, nude simboliku uz koju su vezane poruke, tako da se čini da na kapitelima ništa nije slučajno.

Uočljiva je i svojevrsna igra brojevima. To se prije svega vidi iz kugli, simbola savršenstva, kojima su okićeni kapiteli 3 (14 kugli, 5 (6 kugli, 7 (8 kugli, 11 (2 kugle), 13 (2 kugle), 17 (14 kugli, 28 (1 kugla), 31 (27 kugli, 36 (14 kugli i 45 (2 kugle.

Kugle različitih veličina i različitog izgleda s rasporedom kapitela na kojima se nalaze, otkrivaju da su uz klesare na izboru njihova mjesta i broja radili franjevci, odnosno teolozi.

Riječ je o biblijskoj simbolici, na koju kugle očito ukazuju. U tom smislu ovdje su samo neka od mogućih značenja brojeva. Broj tri označava Presveto Trojstvo, odnosno Trojedinog Boga. Broj pet, uz drugu biblijsku simboliku, predstavlja Toru, pet knjiga Mojsijevih, koje na hrvatskom jeziku zovemo: Postanak, Izlazak, Levitski zakonik, Brojevi i Ponovljeni zakon. Broj sedam znači savršenstvo, puninu, Boga, i oko toga broja u Bibliji se mnogo toga okreće. A četrnaest kugli na kapitelima 3, 17 i 36 mogu se zasigurno dovesti u vezu s Matejevim kraljevskim rodoslovljem Isusa Krista, koje glasi: „U svemu dakle: od Abrahama do Davida četrnaest naraštaja; od Davida do progonstva u Babilon četrnaest naraštaja; poslije progonstva u Babilon do Krista četrnaest naraštaja“ (Mt 1,17). Da ove kugle mogu označavati četrnaest naraštaja, i da su one ciljanim postavljanjem na određenim kapitelima simbolično povezane, potvrđuje razmak između kapitela 3 i 17 koji iznosi četrnaest. A četrnaest kapitela naprijed, na kapitelu 31 nalazi se 27 kugli, što zasigurno označava 27 koljena od stvaranja svijeta, od Adama do Mojsija.

Isti je broj knjiga Novog Zavjeta. A Mojsijev lik prikazan je na kapitelu 18 s knjigom Zakona. I kada se zbroje kugle na svim kapitelima dobiva se broj 90.

To je broj koji se s izvedenicama u Bibliji vrlo često povezuje s čovjekom i njegovim životom. A isti broj poglavlja broje zajedno prve dvije Mojsijeve knjige, knjiga Postanka 50, a knjiga Izlaska 40. Simbol savršenstva u formi šipka prikazan je na kapitelima 50 i 53. Šipak je u kršćanskoj ikonografiji vrlo čest i nudi bogatu simboliku i razna tumačenja.

Taj plod još su stari Izraelci povezivali s Torom vjerujući da u njemu ima 613 zrnaca, koliko je zapovijedi u Tori. Grane šipka s plodovima na kapitelu 50 stilizirane su u tri ogranka sa svake prostranije strane po dva puta, a s uže po jedan, što znači da takvih ukrasa na tom kapitelu ima ukupno šest. Očito je da je u trostrukim granama prisutna aluzija na Presveto Trojstvo.

Osim toga, kad se zbroje plodovi koji se nalaze na tih šest trostrukih grana ispada da ih je 50, pa je i po tome jasno da su ciljano na kapitelu 50. Broj pedeset tu zasigurno upućuje na Pedesetnicu – Duhove, pedeseti dan nakon Kristova uskrsnuća, dan koji vrijedi za trenutak silaska Duha Svetoga nad Isusove učenike, rođendan Crkve. Kapitel 53 na kojem su, uz slične plodove šipka, predočeni lavovi i četiri mladića, mogu se povezati sa simbolom Marka evanđelista, s Pedesetnicom koja naravno uključuje Trojstvo.

Čini se da i stiliziranih šipkovih ukrasa na tom kapitelu ima baš 53 (50 + 3), što je broj Pedesetnice i Trojstva. Tu simboliku možemo obogatiti s tumačenjem brojeva svetog Augustina, koji u broju četiri vidi četiri strane svijeta i apostole koji su poslani po cijelom svijetu naviještati Trojstvo.

Četiri mladića u tom smislu možemo vidjeti i kao otkupljenike iz ruke dušmanske, koji dolaze „s istoka i sa zapada, sa sjevera i s juga“, prema Psalmu 107,3, pa ta simbolika postaje čitljivija. I znakovi perunike, koji se nalaze na kapitelima 5, 15, 38, 42 i 47 zasigurno sa sobom nose bogatu simboliku povezanu s brojevima. A veliki simboli perunike na kapitelu 38, s jedne i s druge njegove prostranije strane, stilizirani su s trostrukim krugom, što ih također simbolički povezuje s Presvetim Trojstvom. Kapiteli 20 i 43 ukrašeni su simbolima dvanaest duplih ognjila, a sam njihov broj podsjeća na dvanaest Izraelskih plemena, odnosno na dvanaest apostola.

Na ta dva gotovo identična kapitela postoji ukupno 48 tih starih simbola vatre i svjetla. Kontekst u kojem su prikazani otkriva da su povezani s porukama iz starozavjetne, a možda i davne mitološke prošlosti.

Kod eventualne veze s mitologijom treba imati u vidu da je taj drevni simbol prihvatilo kršćanstvo i da on kod kršćana predstavlja rađanje, život i Uskrsnuće. Na tu simboliku nadovezuju se simboli perunike koji znače pokret. U srodnu simboliku mogu se ubrojiti perunike s kuglama na kapitelu 5, kao i spirale s perunikom na kapitelu 15.

Još je mnogo čitljivih, teško čitljivih, ali i mnogo zagonetnih simbola, razasuto po svim dijelovima klaustra. Temeljitije proučavanje njihova položaja i značenja otkrilo bi zasigurno više poruka.

Velik broj sudionika, od najmlađih do onih starijih, okupio se u nedjelju na rekreativnoj „Konavoskoj biciklijadi". Pod organiziranom pratnjom članova BK Konavle bicikliralo se osam kilometara od Izletišta mlin u Ljutoj do samostana sv. Vlaha i Arheološke zbirke u Pridvorju, gdje je bila prva pauza. Naročito veseli da je većina produžila i odvozila dužu rutu od 20 - ak kilometara sve do Vučijeg ždrijela.

Pri povratku u Ljutu uslijedila je originalna okrepa, zabava i igre za najmlađe koji su se trebali iskazati u sporoj vožnji i održavanju ravnoteže na bicikli.

Cijeli događaj bio je humanitarnog karaktera te su se prikupljale donacije za novoosnovanu zakladu „Otac Ivan Fiorović" namijenjenu pomoći potrebitim Konavljanima. Ovom prilikom prikupljeno je 3.370 kuna koje će biti uplaćene na račun Zaklade.

dpp

Na konferenciji za novinare, koja se održala u hotelu Adria u Dubrovniku, najavljena je humanitarna „Konavoska biciklijada” koja će se, u organizaciji Biciklističkog kluba Konavle i Agroturizama Konavle, održati ovu nedjelju, 21. lipnja, a prihod od prikupljenih priloga i donacija namijenjen je novoosnovanoj Zakladi ”Otac Ivan Fiorović”. Okupljanje sudionika će biti u Izletištu mlin u Ljutoj u 16 sati.

Biciklijada je rekreativna i namijenjena za sve uzraste biciklista, uz napomenu da mladi biciklisti do 14 godina mogu sudjelovati samo u pratnji starijih. Start će biti u Ljutoj te će se voziti cestom kroz polje do franjevačkog samostana u Pridvorju gdje je organiziran predah i mogućnost posjeta Odjelu za arheologiju i spomeničku baštinu Muzeja i galerija Konavala. Za spremnije bicikliste bit će organizirana i druga etapa do kamene kućerice u Vučikraju. Po povratku u Ljutu organiziran je zanimljiv program, originalna okrepa i igre za najmlađe te se očekuje da će sve trajati do 19:00 sati, istaknuli su Zoran Ćosić i Darijo Čondrić iz BK Konavle.

U subotu 20. lipnja 2020. godine organizira se akcija čišćenja biciklističkih staza Komaji, Popovići, Čilipi. Okupljanje je na ulazu u Komaje s ceste donjom bandom Konavala u 8 sati te su svi koji mogu pomoći dobrodošli.

- Biciklijada je samo nastavak aktivnosti koje se u Konavlima događaju u okviru ovogodišnje manifestacije Proljeće u Konavlima koja je prilagođena sukladno okolnostima u kojima se nalazimo. Proteklih vikenda smo uređivali pješačko biciklističke staze i organizirali tri vrlo uspješne vođene pješačke ture u Konavlima. Osnovni cilj svih ovih aktivnosti je promocija Konavala kao prostora idealnog za aktivni odmor, rekreaciju i boravak u prirodi. - naglasio je Ivo Mujo predsjednik udruge Agroturizam Konavle.

Načelnik općine Konavle Božo Lasić i upravitelj novoosnovane zaklade „Otac Ivan Fiorović” zahvalio se udrugama na aktivnostima i inicijativi da ova biciklijada bude humanitarna te će se prikupljeni prilozi i donacije namjenjeniti potrebitim Konavljanima. Svrha Zaklade jest da uz potrebite financira i izvrsne studente i podupire druge humanitarne aktivnosti.

- Dubrovačko - neretvanska županija prepoznaje i podržava projekte koje doprinose promociji Konavala i ruralnih prostora posebno ako mogu biti korisne u ovim gospodarski izazovnim trenucima. - kazao je županijski pročelnik Ivo Klaić.

Organizatori pozivaju sve zainteresirane da sa svojim biciklima dođu u Konavle u što većem broju te napominju da ne zaborave biciklističku opremu, kacigu i vodu te da se pridržavaju i poštuju prometne propise.

dpp

U najtoplijem dijelu godine većina riba, napose priobalnih, smanjuje aktivnosti po danu, osobito hranjenje. Intenzivnije tražiti i uzimati hranu počinju u vrijeme zalaska sunca. Ako je noć s mjesečinom, tijekom nje postižu vrhunac aktivnosti, dok se u vrijeme bez mjesečine najintenzivnije hrane u svitanje. Zato se u ovo doba godine najbolji udičarski ulovi postižu noću.

Osim noćnih grabljivica poput gruja i murine, koje se hrane i u potpunoj tami, po mjesečini se mogu loviti i brojne druge ribe, od najcjenjenijih smuduta i ovrate, preko fratra, sarka do ukjate, širuna, lokarde, iglice, ovčice, arbuna, bukve, cipola, šarpine, škrpuna… Sve se one najuspješnije love dobro vidljivim, svjetlucavim mamcima.

Od svih brojnih mamaca koji su posebno pogodni za noćni ribolov jer svjetlucaju, kod nas je najpoznatiji veliki morski crv. Osim što od svih mamaca najintenzivnije i najduže nakon smrti svjetluca, taj crv ima i krv intenzivnog mirisa joda, što također privlači ribe. Za noćni ribolov ga je najbolje uzdužno razrezati i mamčiti tako da mu najsvjetliji dio, iznutrica, bude s vanjske, vodljive strane. Iako je dosta žilav, da bi se tako pripremljen bolje držao na udici treba ga obmotati elastičnom niti tako da poprimi oblik kobasice.

Drugi crv koji je odličan mamac za noćni ribolov je „bibi“, goli štrcaljac. No, za razliku od velikog crva, njemu je fosforoscentna samo unutrašnjist, i to znatno manje intenzivno. Stoga je za noćni riibolov poželjno odrezati jedan njegov kraj i preokrenuti ga poput čarape tako da mu unutrašnjost bude vani. Kao i velikog crva, i nadjenutog štrcaljca je najbolje obmorati s elastičnom niti. Mamčenje je najlakše obaviti pomoću cjevčice, a ne igle za mamčenje. Kao i kod velikog crva, unutrašnost štracaljca s vanjske strane mamca oslobađa mirisne sokove koji privlače ribe.

Specijalisti za lov ovrate u noćnom ribolovu nakon nadijevanja i vezanja štrcaljca u njega špricom ubrizgaju tekućinu koja je iscurila tijekom mamčenja. Tako postignu da crv nabubri i izgleda prirodnije, ali i duže mami mirisom.

Osim ovih, svjetlucaju, ali manje intenzivno, još neki kod nas dostupni crvi. Najpoznatiji među njima je korejski, koji je namamčen, dugo živahan, a i ispušta tjelesnu tekućinu osebujnog i jakog mirisa. Zbog toga mu je prije mamčenja dobro odstraniti glavu, kako bi, osim mrdanjem, ribe primamljivao i mirisom.

Od uvoznih, osim korejskog za noćno udičarenje su posebno dobri još „Maxiblue“ i „Rag“ crv.

Uz crve, postoji još jedna skupina morskih organizama koji svjetlucaju pa su zato posebno pogodnih za noćni ribolov. To su glavonošci. Ponajprije najmanje cijenjeni mamci među njima - lignjun i muzgavac. Osim što najintenzivnije svjetluca, lignjun i najintenzivnije miriše od svih glavonožaca.

Bez obzira na vrstu, da bi bio dobar za noćni ribolov s glavonošca treba oguliti kožu, a da bi što intenzivnije mirisali, nakon toga ga je dobro malo izložiti plamenu. Tako pripremljeni krak hobotnice, koji se može umočiti i u maslinovo ulje, odličan je mamac za noćni lov najcjenjenijih riba poput ovrate, zubaca, smuduta... Dokazano dobar mamac za noćni lov ovrate, ali i sarka te fratra je oguljeni muzgavac bez krakova. Podjednako dobri za tu namjenu, ali i čekanje smuduta su sitne sipe te trake izrezane od krupnih. Rezati ih je najbolje s trbuha sipe jer ona na tom dijelu ima najviše luciferena, svjetlucave tvari.

Na prvi dan ljeta obilježava se i svjetski dan glazbe, pa tako glazbenici diljem planeta nastupaju na javnim gradskim površinama, podsjećajući na važnost glazbe u svakodnevnom životu. Jedna od tih glazbenica je i Ana Rucner, sjajna violončelistica, čiji se autorski festival „Ana u Gradu” održava okruglih 10 godina. Tokom posljednjeg desetljeća Ana je na prelijepoj prirodnoj pozornici, amfiteatru Excelsa nekretnina na Srđu, ugostila brojne umjetnike te pred nekoliko tisuća posjetitelja izvela razne skladbe.

Posebnost ovog događaja, osim njegove lokacije, je i vrijeme održavanja. Naime, u isto vrijeme s prvim zrakama ranog jutarnjeg sunca, točno u 5 sati, začuju se nježne žice Aninog violončela, čime započinje njezin jedinstven „Pozdrav ljetu”.

Danas se Ani na pozornici pridružio i hrvatski pijanist i skladatelj Matej Meštrović, a zajedno su izveli mnoga poznata djela klasične glazbe, počevši sa Meštrovićevom obradom Vivaldijevog „Ljeta”. Tijekom koncerta Matej i Ana praizveli su skladbu „Dolcello Mediterana”, koju je Matej skladao upravo za Anu.

- Današnji koncert zauvijek ću pamtiti jer baš kada se sve činilo nemogućim mi smo ipak uspjeli održati tradiciju i dočekati prvi dan ljeta. Glazba i priroda ponovno su pokazale svoju ljepotu i moć. Hvala svima što su bili sa mnom na ovaj divan dan! Koncert „Pozdrav ljetu” zapravo je naš zajednički projekt,on će trajati i živjeti onoliko koliko god će publika to htjeti! - rekla je Ana Rucner.

dpp

Promotivnom akcijom Grada Dubrovnika i Turističke zajednice Grada Dubrovnika „Početak ljeta u Dubrovniku“ od 16. lipnja do 30. lipnja Dubrovački muzeji (Kulturno-povijesni muzej u Kneževu dvoru, Pomorski muzej u tvrđavi sv. Ivan, Etnografski muzej u žitnici Rupe, izložbe Arheološkog muzeja u tvrđavi Revelin), Dom Marina Držića i Umjetnička galerija Dubrovnik nude besplatan ulazak za sve posjetitelje. Tim povodom, radno vrijeme je izmijenjeno te će navedene ustanove biti otvorene od 10:00 do 18:00 sati od utorka do nedjelje (ponedjeljkom nisu otvoreni za posjetitelje).

Kampanja uključuje popuste i pogodnosti za posjetitelje Dubrovnika na brojne turističke usluge iz niza raznih kategorija, od znamenitosti, muzeja, galerija, ponuditelja smještaja i ugostitelja, a cilj je potaknuti domaće goste na posjet Dubrovniku. Ista promocija obuhvaća i besplatan ulazak za sve posjetitelje u Arboretum Trsteno, Prirodoslovni Muzej, Muzej Domovinskog rata i Lazarete u uredovnom radnom vremenu. Gradske zidine i Rezervat Lokrum nude popuste, a za jednu kupljenu tjednu Dubrovnik card karticu dobije se druga gratis, a s kojom po sniženim cijenama svoje usluge nude brojni hoteli, privatni iznajmljivači, turističke agencije i ugostiteljski objekti.

Grad Dubrovnik

Knjigu Povijest Dalmacije za vrijeme prve austrijske vladavine 1797. – 1806., doktorsku disertaciju fra Ante Matijevića, koju je napisao i obranio u Beču 1926., preveo je i uvodnu studiju napisao prof. dr. sc. Marko Trogrlić.

Riječ je o dalmatinskom franjevcu (Zablaće kraj Šibenika, 11. XI. 1895. – Zadar, 10. XI. 1956.). Stupio 1912. u Franjevački red u Zadru. Teol. studij započeo je u Centralnoj nadbiskupskoj teologiji u Zadru, a završio na Franjevačkoj teologiji u Dubrovniku gdje je 1920. zaređen za svećenika. Od 1922. studirao je povijest u Beogradu, a od 1923. u Beču gdje je je pohađao trogodišnji tečaj iz paleografije i diplomatike te dvogodišnji tečaj crkv. glazbe. Godine 1926. u Beču je doktorirao upravo u naslovu navedenom temom: „Die Geschichte Dalmatiens zur Zeit der ersten österreichischen Besitznahme“.

Nakon završetka studija bio je profesor na nižoj franj. gimnaziji s pravom javnosti na Badiji i višoj franj. gimnaziji s pravom javnosti u Dubrovniku 1935. – 1943., ravnatelj državne glazbene škole u Dubrovniku 1943. – 1946., profesor glazbe u državnoj glazbenoj školi u Splitu 1946. – 1948. te profesor u gimnaziji nadbiskupskoga sjemeništa u Zadru 1948. – 1955. Profesorsku službu napustio je zbog bolesti. Objavljivao je radove iz povijesti muzikologije, diplomatike i arhivistike u Vjesniku Kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskoga zemaljskoga arhiva (1937.), Radovima Instituta JAZU u Zadru (1954-55., 1957.), Zadarskoj reviji (1953.), zborniku Zadar (Zagreb, 1964.). Manje priloge objavio je u Novoj reviji (1931.), Obzoru (1933.), Franjevačkom vjesniku (1936.) i Alma Mater Croatica (1931., 1940.).

Disertacija Ante Matijevića na njemačkom jeziku dostupna je u Sveučilišnoj knjižnici u Beču (Universitätsbibliothek Wien), pod signaturom D 964. Tako je registrira stari katalog ove Knjižnice, sada lako dostupan i za elektroničko pretraživanje internetom. Uvezana je u tvrdi uvez i broji ukupno 294 stranice. Sadržaj je na početku, slijedi zatim Uvod (str. I-VIII.) i u nastavku popis uporabljene literature (str. IX-XI.). Bilješke uz pojedina poglavlja te objašnjenje kratica nalaze se na kraju disertacije (str. 266-294.). Sam korpus disertacije, razdijeljen u šest poglavlja, obuhvaća stranice 1-265. U Sadržaju se navode, i to na str 295., i Prilozi (Beilagen), no njih u ovom primjerku disertacije nema. Ovdje ju u hrvatskom prijevodu donosimo u toj istoj njezinoj unutarnjoj strukturi i rasporedu, koju je priredio Marko Trogrlić, te uz njegovu Uvodnu studiju na početku knjige.

Djelo obiluje čvrstom argumentacijom koja se temelji na prvorazrednim izvornim arhivskim vrelima. Riječ je naime o vrelima, kako to Matijević u svoj disertaciji navodi, iz Državnog arhiva u Beču (Staatsarchiv in Wien), iz Arhiva unutarnjih poslova (Archiv des Inneren), iz Ratnog arhiva (Kriegsarchiv) te iz Prosvjetnog arhiva (Unterrichtsarchiv). Neka od njih, koje on u ovome svom radu navodi i njima se ovdje služi, nama su danas, zbog požara bečke Palače pravde (Wiener Justizpalastbrand), 15. srpnja 1927., ili u potpunosti nedostupna jer su ili nepovratno uništena u tom ognju ili je pak ono što je od njih ostalo u takvu stanju da su gotovo neuporabljiva (tzv. Brandakten).

Na temelju tih izvora Matijević je pokazao i dokazao svoju temeljnu tezu, a ta je da su upravo u ovom razdoblju nastali brojni planovi za modernizaciju Dalmacije, koji su temeljito razrađeni, ali su nažalost ostali na papiru zbog kratkoće austrijske vladavine i ondašnjih općih geopolitičkih uvjeta. Francuska vlast, koja je nakon 1806. godine uslijedila u Dalmaciji, pronašla je u Zadru ove planove i provela ih. Ante Matijević dokazao je da kamen međaš između srednjega i novog vijeka u hrvatskoj povijesti ne stoji u godini 1806., nego u godini 1797. kad je u Dalmaciji počeo strujati nov duh, koji je nadahnuo i vodio brojne reformske projekte za Dalmaciju te kad su se rađali i poticaji i ideje za njihova ostvarenja.

Knjigu je izdao nakladnik Leykam international, a suizdavač je Franjevačka provincija sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri.

fra Stipe Nosić