Kao što su ranije i najavili, dubrovački simfoničari odlučili su svojoj publici u ovo vrijeme kad ne mogu održavati koncerte, slati glazbu u domove putem društvenih mreža.

Tako je na Facebook stranici Dubrovačkog simfonijskog orkestra i YouTube - u objavljen video vođe violončela u DSO-u, Mihaele Čuljak, kako izvodi izbor iz svima dobro znanu „Lutkicu na dar“ Đela Jusića, a koju je za ovu prigodu obradio Mateo Martinović.

Mihaela se odlučila zasvirati „Lutkicu na dar“ za ovu prigodu, budući je dundo Đelo upravo Mihaeli posvetio svoje posljednje napisano djelo, Koncert za violončelo i koje je praizvedeno u Kneževom dvoru.

„Lutkicu na dar“ poslušajte u video prilogu.

rrd

„Umjetnici Gradu“ naziv je inicijative pokrenute od strane Grada Dubrovnika uz potporu javnih ustanova u kulturi, a kojoj je cilj u vremenima društvene izolacije svim konzumentima kulture ponuditi dodatne sadržaje kojima će lako pristupiti iz udobnosti svojih domova.  
 
Inicijativi #umjetnicigradu već su se priključili brojni dubrovački umjetnici, glazbenici i glumci, ali i ne samo oni. Na sudjelovanje  se pozivaju kreativci, udruge i pojedinci, svi oni imaju poriv pružiti svoj doprinos ovoj akciji. Mogućnosti za sudjelovanje su široke, a kreativnost je jedini uvjet.
 
Sve što je potrebno napraviti jest poslati snimku izvedbe neke glazbene ili plesne točke, snimku interpretacije pjesničkog ili proznog djela, primjerice nekog dramskog monologa i slično. Ne traži se nikakva posebna produkcija, izvedbu je dovoljno zabilježiti kamerom telefona i poslati je na e-mail adresu Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..
 
Snimke se po primitku uz hashtag  #umjetnicigradu objavljuju na službenom You Tube kanalu Grada Dubrovnika, ali i na društvenim mrežama Instagram i Facebook.
 
Inicijativa #umjetnicigradu nadogradnja je svih onih aktivnosti koje već provode ustanove u kulturi Grada Dubrovnika, a koje su se uspješno prilagodile novonastalim aktivnostima te na svojim on-line kanalima nude različite atraktivne sadržaje.
 
 
Sadržaje #umjetnicigradu pronađite na:
 
You Tube PR Grad Dubrovnik: https://bit.ly/34BQ9XX 
Facebook: https://www.facebook.com/city.of.dubrovnik/
Instagram: @cityofdubrovnik

Grad Dubrovnik

Glavonošci su jedna od najkvalitetnijih skupina mamaca. Iako je većina udičara smatra manje kvalitetnom od lignje, najcjenjenijeg mamca među glavonošcima, sipa je u mnogim situacijama bolje ili barem podjednako dobro rješenje. Kako je u tijeku period najboljeg lova sipe, sada je pravo vrijeme za njeno mamčenje.

Meso sipe je veoma slično mesu lignje, ali deblje i žilavije. Bijelo je i ima više luciferina, svjetlucave tvari, što ga čini boljim za noćni ribolov. Zbog svega toga, poput lignje, sipa istovremeno može biti i selektivan i univerzalan mamac, ovisno o načinu mamčenja, koji je najčešće istovjetan mamčenju lignje.

Veće tvrdoće te bolje podnošenje mamčenja, živa ili barem cijela sipa je odlično, a za zimsko i najbolje rješenje za lov pendulom najkrupnijih grabljivica. Male sipe su, pak, odlični mamci za lov „cara“ zubaca i „carice“ ovrate ometcem srednje i teške konstrukcije. Osim toga, sipica je odličan mamac za lov čekanjem i treće morske „okrunjene glave“, smuduta, ali i pagra, gruja te murine. U istu svrhu, osim cijele male, odlično može poslužiti i glava velike sipe.

Kao i cijeli muzgavac ili glava lignje, glava sipe s krakovima je odličan mamac za lov skosavanjem orhana, zubaca, kijerne i, osobito, pagra, „vertical jigging“, tehnikom okomitog skosavanja.

Sipe težine 300 do 400 grama idealne su za „heavy casting“, ribolov krupnih grabljivica dalekim bacanjem. U istu svrhu se mogu koristiti i nešto veće, ali njih, zbog debljeg mesa, treba omekšati i stanjiti udarcima kuhinjskog čekića. Komad mesa sipe dobro je, pak, omekšati kad se ciljano lovi kantor.

Ako je ikako moguće, mora li se tući mamac, to treba učiniti kod kuće. Tako se izbjegava buka na mjestu ribolova, što je važno, ne samo u lovu iz plovila. Naime, dokazano je da buka izaziva poremećaje u ponašanju ribe.

Komadi sipe su dokazano dobri, čak i odlični mamci za lov ne samo spomenutih nego i brojnih ostalih riba. Čak i onih koje se inače njom ne hrane nego su, što više, njen plijen, poput girovki. Osim modraka, gire oštrulje i oblice, za komadima sipe će posegnuti i druge manje ribe: arbun, bukva, fratar, glavoč, kanjac, knez, pauk, pic, sarak, širun, šparmić, škrpina, škrpun... Filet sipe i njen krak odlični su mamci na penduli, za lov polande, lokarde, iglice, brancina, vrnuta, širuna i ukjate.

Kad se mamče njeni komadi, sipa se može obrađivati na više načina. Čišćenje i komadanje je najbolje obavljati nožem za obradu riba. Posao počinje uzdužnim rezanjem jedne strane plašta. Kad se plašt otvori pristupa se uklanjanju iznutrice s glavom pa sipine „kosti“. Zatim se za mamčenje može koristiti cijela ili uzdužno prepolovljena glava, ovisno o njenoj veličini, pojedini kraci i uzdužno izrezane trake od plašta, poput krakova namamčeni kao crvi.

Najviše luciferena ima na trbuhu sipe pa od tog dijela tijela treba rezati mamce za noćni ribolov.

Poput lignje, sipa se podjednako uspješno može koristiti svježa i odmrznuta, jer zamrzavanjem ne gubi na kvaliteti, posebice u pogledu čvrstoće. Kao i lignja, svježa i zamrznuta, sipa treba imati bijelo meso. Crvenkasto - ljubičasta boja je znak da je bila odmrzavana i ponovo zamrznuta.

Bez obzira koji njen dio i kako se mamčio, sipu prije upotrebe nikako ne treba prati, pogotovo ne slatkom vodom jer tako znatno gubi miris pa zato i privlačnost.

Dubrovački simfoničari odlučili su svoja djela, izvedbe i snimke muziciranja iz svojih domova objavljivati na Facebook stranici i YouTubeu kako bi u ovo vrijeme kada se ne možemo okupljati na koncertima i uživati u glazbi, poslali glazbu publici.

Tako je rogist Toni Kursar sa svog prozora u gradu zasvirao temu „May the force be with you“ iz filma Ratovi zvijezda.

rrd

U samostanu Male braće živjelo je ponekad i na desetke redovnika. Život u jednom takvom zdanju bio bi gotovo nemoguć bez vode. Stoga su franjevci zasigurno odmah na početku gradnje napravili cisternu. O njenom postojanju pisao je još Filip de Diversis. On je naveo da je cisterna imala izvorsku vodu. Danas se ne zna na koju je cisternu mislio.

Piše: fra Stipe Nosić

U malom klaustru još uvijek postoji cisterna u koju se slijeva kišnica s krovova tog dijela samostana i voda iz nje sigurno je dugo vremena služila za piće redovnicima. Koliko važna je ta cisterna za redovnike bila pokazuje podatak da su i oborinske vode, s krovova koji okružuju veliki klaustar, kamenim olucima također usmjeravane u nju. Tek kada bi ona bila puna, kišnica koja je dolazila s velikog klaustra posebnim je čepovima usmjeravana prema odvodu.

Postojala je i cisterna u blizini velikog klaustra u prizemlju sjevernog krila samostana, koja je danas zatrpana, a njezino dno sigurno je bilo ispod razine mora, pa je moguće da je u njoj bila bočata voda. To je voda koja je dolazila iz mora i miješala se s kišnicom koja je u cisternu bila usmjeravana.

Ova cisterna poznata je po jednoj zanimljivoj epizodi iz vremena Dubrovačke Republike. U nju se 1662., tražeći crkveni azil, na splavi koja je plutala na vodi, skrio dubrovački plemić Marojica Kaboga nakon što je ubio Nikšu Sorga.

Dubrovačke vlasti, smatrajući da Kaboga nema pravo na crkveni azil, otkrile su ga, uhitile i smjestile u tamnicu u Kneževu dvoru. O tom slučaju godinama se vodio spor u kojeg je bio uključen čak i papa Alaksandar VII. Na koncu je papa dao rješenje da se Kaboga može osuditi, ali ne ubiti.

Kabogu je međutim spasio potres 6. travnja 1667. u kojem su poginuli mnogi, a među njima i dvojica franjevaca u Kneževu dvoru, dok je on ostao živ i dospio na slobodu. Iskazao se kao organizator koji je okupio nekoliko ljudi i obračunavao se s pljačkašima koji su koristili zbrku poslije potresa, te uspostavio red u razrušenom gradu. Samo dvadesetak dana nakon potresa, 24. travnja, Veliko vijeće u tvrđavi Revelin sastavilo je privremenu vladu u kojoj je mjesto dobio i bivši zatvorenik Marojica Kaboga.

U klaustar je došla voda vodovodom inženjera Giordana Onofria della Cava oko 1440., kada je u klaustru napravljena i fontana. U to vrijeme i samostan je dobio vodu iz istog vodovoda, pa je problem s pitkom vodom za duže vremena bio riješen.

Poseban problem danas je višak oborinskih voda u klaustru. Za vrijeme kiše sa svih okolnih krovova oko klaustra i s gornje blago nakošene šetnice voda se slijeva u odvodne kanale. Pri tom ona u kutovima tarace prolazi kroz reljefima ukrašene kamene „rigalice“. Riječ je o kamenim skulpturama glava lava kroz čija usta voda pada u otvoreni odvodni kanal.

„Rigalice” se nalaze malo ispod nivoa gornje šetnice u sva četiri kuta klaustra. Ona na jugoistoku bila je uništena udarom granate u domovinskom ratu. Nadomještena je 2012. replikom koja je izrađena prema onoj u sjeverozapadnom kutu.

Oborine se inače slijevaju u samo jedan odvod na jugozapadnom dijelu klaustra. U njega idu i oborine iz dvorišnog vrta kao i s pločnika iz srednjeg dijela otvorenog dvorišta. Problem s odvodnjom nastaje u trenutku kad se zaguši odvodni sustav ispod Straduna, pa zbog nemogućnosti otjecanja vode i donja šetnica klaustra biva poplavljena, što se posljednjih godina događalo nekoliko puta.
Oborinske vode ponekad zbog udara vjetra u manjim količinama dospijevaju i na donju šetnicu. Za vrijeme dok su u klaustru bili grobovi, uglavnom se ta voda gubila u pukotinama oko njih. Nakon što su grobovi iz klaustra uklonjeni i postavljen novi pločnik, čije sljubnice su također začepljenje, na šetnici se ponekad zadržavala voda. Zbog toga su na tu šetnicu ugrađena dva sifona, koja su odvodnim cijevima povezana s glavnim odvodom, pa u slučaju veće vode preko njih dolazi do slijevanja u odvodni kanal.

U ovo tjeskobno vrijeme prava je prilika nakratko zastati i poslušati novu izvedbu dubrovačkog tenora Stijepa Gleđa Markosa. Svojom novom izvedbom molitve „Oče naš” na Isusovom materinjem, aramejskom jeziku te u originalnoj kompoziciji koju je sam skladao, slušatelji mogu proživjeti pravo mistično iskustvo Božje ljubavi.

Ovo je već druga objavljena skladba duhovne glazbe nakon Psalma 18. koji je također ostavio velik dojam ne samo na ljubitelje duhovne glazbe već i glazbene struke.

dpp

Nakon gotovo mjesec dana otkako je uplovio u dubrovački akvatorij maleni kruzer La Belle de‘l Adriatique u srijedu ujutro uplovio je u grušku luku, nakon što je istekao rok određen za karantenu.

La Belle de‘l Adriatique pristao je samo kako bi se obnovile brodske zalihe i napravila smjena posade, a i dalje će biti na sidrištu pokraj Dakse.

dm

Svjetskom slavom ovjenčani talijanski tenor Andrea Bocelli s kojim se pregovaralo o nastupu ovog ljeta u Dubrovniku sasvim sigurno neće nastupiti 30. kolovoza ispred dubrovačke Katedrale. Naime, Grad Dubrovnik još je od 2016. godine pregovarao o nastupu ovog tenora u Gradu, a prema neslužbenim informacijama Bocelli je trebao nastupiti 30. kolovoza.

Kako su danas objavili iz Dubrovačkih ljetnih igara, koje su uz Grad bile u pregovorima s menagerima slavnog tenora, „ostat ćemo, nažalost, uskraćeni za nastup Andree Bocellija u Dubrovniku ovo ljeto”. Uz tu objavu na službenoj FB stranici igara nema više detalja, no sasvim je jasno kako je razlog aktualna pandemija korona virusa zbog koje su otkazani i drugi koncerti diljem svijeta.

dm

Na gradilište jedinstvenog svjetskog projekta vjetroorgulja, na 114 metara visokom brdu Trovro u Rogotinu dopremljena je iz Koprivnice 21 tuba i u ponedjeljak je započela ugradnja prve tube u betonsku konstrukciju dugačku 15,5 metara koju su izgradili djelatnici tvrtke Trag iz Dubrovnika.

Tube su od posebne vrste inoxa, otpornog na najzahtjevnije vremenske uvjete, izgrađene u tvrtki Kvaternik Orguljarstvo iz Koprivnice, a direktor te tvrtke Alen Kvaternik došao je na gradilište kako bi s glavnim inženjerom gradilišta Ivanom Šimovićem i nadzornim inženjerom Matkom Medakom organizirao radove na ugradnji tuba. Kroz tube promjera 120 centimetara će ulaziti zrak u svirala i tako stvarati zvuk. Svirala će iz Koprivnice u Rogotin biti dopremljena nakon ugradnje tuba.

Trenutno su završene dvije od tri konstrukcije, dok se treća završava nakon čega slijedi ugradnja svirala i oblaganje kamenom što predstavlja završnu fazu projekta orgulja na brdu Trovro.

Investicija vjetroorgolja je vrijedna nešto više od tri milijuna kuna i osim ugradnje tuba uključuje popločavanje staze kamenim pločama od kamena s toga lokaliteta, postavljanje klupica od prirodnih materijala, kamena i drveta u skladu s lokalnim ambijentom, postavljanje info karte, izradu platoa od kamenog suhozida, izgradnju promatračnice s panoramskim dvogledom i izgradnja edu-eko vrta s hortikulturno uređenim sadržajem.

Vjetroorgulje su jedno od devet planiranih infrastrukturnih zahvata koji se provode u sklopu projekta ‘Promicanje održivog razvoja prirodne baštine doline Neretve“ kojem je nositelj Dubrovačko-neretvanska županija, a partneri su Regionalna agencija DUNEA, Grad Ploče, Grad Metković i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije.

Projekt se provodi u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014-2020., a financiran je iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Ukupna vrijednost projekta iznosi 14.356.064,90 kn, prihvatljivi troškovi su 14.048.072,02 kn od čega 10.536.054,01 kn iznosi potpora EU. Partneri sufinanciraju projekt u iznosu 3.512.018,01 kuna, a trajanje je predviđeno do 1. studenoga 2020. godine.

dpp

Dubrovački simfoničari odlučili su svoja djela, izvedbe i snimke muziciranja iz svojih domova objavljivati na Facebook stranici i YoutTube kanala Dubrovačkog simfonijskog orkestra kako bi u ovo vrijeme kada se ne možemo okupljati na koncertima i uživati u glazbi, poslali glazbu publici.

Tako je objavljen video izvedbe 2. stavka (Andante) Simfonije br. 3 u D duru Luke Sorkočevića koje su članovi orkestra izveli iz svojih domova.

FB stranicu Dubrovačkog simfonijskog orkestra možete pronaći OVDJE, a video pogledajte u prilogu.

rrd

Iako je ove godine odgođeno otvaranje otoka Lokruma za posjetitelje zbog pandemije korona virusa, projekt obnove Botaničkog vrta o kome danas skrbi Institut za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku je uspješno i na vrijeme realiziran do kraja.

Naime, Rezervat Lokrum je već 2018. godine započeo s izradom projektne dokumentacije za obnovu izložbenog dijela vrta, a prošle godine pokrenuo projekt kako bi se u najkraćem mogućem roku unaprijedilo ukupno stanje vrta koji je dugi niz godina bio u stanju stagnacije i propadanja ponajviše zbog prirodnih procesa, neadekvatnog upravljanja, granatiranja tijekom Domovinskog rata te pojavom ekstremnih klimatskih pojava tijekom zadnjih godina.

Ulaganjem značajnih sredstava Javne ustanove Rezervat Lokrum u izradu potrebne dokumentacije, a na temelju geodetske podloge vrta, izrađeni su idejni i izvedbeni projekt te su ishođena sva potrebna dopuštenja i suglasnosti nadležnih tijela iz područja zaštite prirode i kulturne baštine. Izrađena je projektna dokumentacija uređenja i opremanja vrta i staza ukupne vrijednosti izvođenja radova oko 3,8 milijuna kuna.

Projektom se obuhvatilo opremanje postojećih staza i postav elemenata interpretacije unutar vrta sa svrhom povećanja standarda materijalne opremljenosti botaničkog vrta i cijelog zaštićenog područja.

Ugovor je potpisan početkom ljeta s tvrtkom Araucaria d.o.o. iz Zagreba uz predviđeno trajanje od šest mjeseci počevši od 1. rujna prošle godine, s napomenom da radovi u vrtu nisu mogli početi prije listopada.

U izradi i u provedbi projekta aktivno je sudjelovao i Institut za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku, te je uvaženo i njihovo stručno mišljenje. Izvršena je sanacija i uređenje postojećih staza dužine oko 725 m, uklanjanje oštećenog biljnog materijala i sadnja 195 novih biljnih vrsta s ukupnim brojem 1466 sadnica na 13 polja u vrtu. Postavljena je i nova oprema (klupe, informacijske i interpretacijske ploče, ulazni portal, pružanje informacija o obiteljima i vrstama biljnog materijala na području Botaničkog vrta). Obnovom Botaničkog vrta koji je karakteristično obilježje stvarano godinama Rezervat Lokrum je revitalizirao njegov sadržaj i podario vrtu novu mladost za buduće naraštaje kao osnovu za novi početak.

U prilogu pogledajte video tijeka obnove.

dpp

U samostanu Male braće je od njegova nastanka djelovala ljekarna. U vrtovima klaustra uzgajano je zato različito ljekovito bilje. U tu svrhu korištene su obradive površine otvorenog dvorišta malog klaustra, kao i dio samostanskog vrta iznad samostanskih zgrada.

Piše: fra Stipe Nosić

I na obradivim površinama velikog klaustra raslo je kroz povijest zasigurno više vrsta različitog korisnog ali i ukrasnog bilja.

Zapis Filipa de Diversisa iz 15. stoljeća potvrđuje da su tu u njegovo doba rasle lovorike i naranče, ali i povrće. Austrijski inženjer Eitelberger u 19. stoljeću zapaža da taj vrt već odavno nije obrađivala „ruka pažljivog vrtlara“. Ipak, kako u prošlosti tako i danas, u vrtu klaustra raslo je i raste nekoliko biljnih vrsta koje se također iz simboličke perspektive mogu povezati sa simboličkim jezikom kamene ornamentike klaustra.

Palma na primjer od davnina simbolizira savršenstvo, ljepotu, sklad i mudrost. U mitologijama starih naroda Istoka simbol je životne borbe i besmrtnosti. Židovima su palmine grane služile za ukras hrama. Narod je Isusa s granama palminim dočekao kad je svečano ulazio u Jeruzalem. U kršćanskoj ikonografiji palmina grana simbol je mučeništva. Otuda palmeta u reljefu i na mnogim sakralnim predmetima.

Iz istog razloga je ona tako česta kao ukras na kamenim dijelovima klaustra. Nije zato čudno da su se palme do danas održale u vrtu klaustra. Prema ostacima u zemlji vidi se da je u vrtu bilo više palmi. Čak i iznad površine zemlje na nekoliko mjesta vidljivi su ostaci te biljke, koji su se održali zahvaljujući mnoštvu tankih vlakana od koje je ta biljka sastavljena. Potreban je naime izrazito veliki napor da bi se panj palme uklonilo.

Interesantna je sudbina dviju velikih naranči u tom vrtu, a koje su u ratu 1991. pogođene gelerima, pa su godinama bolovale. Naranča u sjeveroistočnom kutu, nakon što je četvrt stoljeća prkosila posljedicama tog neprijateljskog napada, morala je ipak 2016. biti uklonjena, zbog stalnog sušenja pojedinih njezinih dijelova. Ona u jugoistočnom kutu, nakon što su i njezini suhi dijelovi nekoliko puta rezani, još uvijek se bori za život. Pod udarom juga pao je i veliki grejp u studenom 2019. koji je bio u sjeverozapadnom kutu klaustra, a bio je star oko četvrt stoljeća. Još prije toga tipičnu biblijsku biljku gorušicu, staru nekoliko godina i visoku nekoliko metara, oborio je vjetar.

Na dijelovima vrta gdje zemlja strši iznad kamenih ograda postavljene su zaštitne ploče, kako zemlju ne bi ispirala voda. Osim šimšira koji omeđuje granice vrta, u dva njegova dijela u otvorenom dvorištu velikog klaustra danas raste: nekoliko palmi, naranča, grejp, razne vrste ruža, kamelija, pjegavi javor, pitospora, japanska višnja, nekoliko starih stabala cikasa, juka, bršljan, vinobojka, razne vrste paprati i korov.
U ovom franjevačkom dvorištu tako bogatom umjetničkim djelima, vrt s biljkama neodoljivo simbolički podsjeća na rajski vrt u kojeg je Bog smjestio prve ljude.