Program Feste 2017. Dubrovnik predstavljen je danas. Predsjednik Udruge Festa Dubrovnik Slobodan Vlašić naglasio je kako će svi prihodi od ove 16. po redu manifestacije "kao i svake godine ići u obnovu crkve sv. Vlaha".

Umjetnička direktorica programa Darija Mikulandra kazala je kako vjeruje daje program svake godine dosta dobar i kako "pokriva sva područja". Dodala je kako vjeruje i da je "ove godine napravljen fantastičan program".

Grličanje će se održati 26. siječnja održati u crkvi sv. Vlaha u 19 sati. Istog dana će se u 20 sati u Kazalištu Marina Držića održati Festa od klapa. Više o Festi od klapa kazao je selektor događanja Vicko Dragojević. Rekao je kako će nastupiti klape: Karaka, Kurenat, Staglin, Oštro, Cavtajke, Rikordo, Subrenum, FA Linđo i Kaše. Dodao je kako će Festa od Klapa biti posvećena obilježavanju 450 godina smrti komediografa Marina Držića kroz dramsko čitanje Kazališne družine Kolarin.

Nadalje, 27. siječnja u 19 sati, uz Noć muzeja, održat će se Du Rock Parada u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik. Program je predstavio Žarko Dragojević, koji je pojasnio kako je suorganizator događaja Klub Lazareti. Nastupit će: DaRiva, Valetudo, Ad Libidum, Embassy 516, Didak Lazarin, Laterial Damage, Mystica, Banditen Strasse, Lapadske tratinčice, Mihael Štaka i Vjetrovi s Dinare.

Gala koncert "4 tenora" održat će se u suradnji s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom u hotelu Valamar Lacroma 28. siječnja u 20 sati. Više o programu je rekao ravnatelj DSO-a Damir Milat koji je kazao kako će nastupiti Vladimir Garić, Marko Pecotić Peco, Marko Škugor i Đani Stipaničev.

Također, u suradnji s DSO-om, koncert "Dive u sv. Vlahu" održat će se crkvi sv. Vlaha 29. siječnja u 19 sati. Nastupit će Diana Hilje, Ilijana Korač, Andrea Marić, Jeanette Roek i kvartet DSO-a.

Izložba Josipa Ivanovića "Mali sveti Vlaho" otvorit će se u Kazalištu Marina Držića 30. siječnja u 19 sati. Tada će se predstaviti i projekt "Sv. Vlaho u dubrovačkoj likovnosti".

Radionica autohtonih jela i vina održat će se 1. veljače u 11 sati. Organizatori događanja su Deša, Turističko-ugostiteljska škola te Gospodarska i obrtnička komora.

Festa od vina održat će se 2. veljače, od 13 do 18 sati, u Gradskoj kavani.

Održat će se i događaj "Večer od kandelore". Radi se o koncertu uz obljetnice klape Kaše, Subrenum i Ragusa te 70. obljetnice Turističko-ugostiteljske škole. Predsjednik Udruge Festa Dubrovnik Slobodan Vlašić rekao je da su iz Udruge predložili da se koncert održi u Revelinu u 20 sati, dodavši da "ukoliko tada u Revelinu budu drugi programi Večer od Kandelore će se održati u KMD-u 3. veljače, također u 20 sati".

Povodom 25. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, Limena glazba Komolac nastupila je jutros ispred crkve svetoga Vlaha.

Djelić nastupa Limene glazbe Komolac možete pogledati u priloženoj video snimci.
[youtube url="https://www.youtube.com/watch?v=gtIJrPWInf4"]

V.S.

U organizaciji Udruge Slatki život Dubrovnik, 11. zimskog kampa pod nazivom "Zajedno protiv dijabetesa u Boriku", a na kojemu su sudjelovla djeca oboljela od dijabetesa i njihove roditelje održan je u Zadru.

Članovi Udruge s područja Konavala, Župe Dubrovačke, Grada Dubrovnika i otoka Korčule krenuli su u Zadar u četvrtak. S njima su bili i prijatelji iz Zagreba, Splita i Ogulina.

"Animacijski tim Hotela Club Funimation Borik kroz zabavne programe u Falky Landu brinuo se za sportske aktivnosti, zabavu, akciju i razonodu, a u wellness i fitness centru djeca su koristila vodene aktivnosti za opuštanje nakon nagomilanih školskih obaveza."- stoji u priopćenju Udruge.

"Ovom prigodom pridružili su nam se članovi Udruge Cukrići iz Zadra na zajedničkom ručku, druženju i dijeljenju životnih iskustava s dijabetesom." - piše u priopćenju Udruge.

Članovi Udruge su u povratku, u nedjelju, nazočili i misi u Samostanu svetog Frane.

"Ovim kampom smo ponovno oživjeli naš trokut Dbg-St-Zg u borbi protiv dijabetesa. Roditelji i djeca su bili sretni i zadovoljni, jer poslije aktivnosti šećeri u krvi su bili u normali." - istaknuli su iz Udruge.

"Put i boravak financiran iz Proračuna Grada Dubrovnika, Dubrovačko-neretvanske županije, drugih donatora i roditelja udruge, a svima od srca zahvaljujemo." - zaključili su iz Udruge Slatki život Dubrovnik.

V.S.

Najbolje rangirana hrvatska tenisačica Ana Konjuh plasirala se u drugo kolo Grand slam turnira Australin Opena. Pobijedila je francusku tenisačicu Kristinu Mladenovic rezultatom 6:4 6:2.

Mladenović je imala ukupno devet break lopti, a iskoristila je samo jednu. Konjuh je realizirala sve četiri break lopte, što je ujedno i presudilo dvoboj.

U sljedećem kolu Konjuh će igrati protiv bolje iz dvoboja Darije Gavrilove i Naomi Broady.

V.S.

Izložba "Kroz dječje oči" otvorena je danas u Sponzi. Autori izloženih djela od keramike su djeca s poteškoćama u razvoju koja su od listopada 2015. do travnja 2016. pohađala radionice na Sveučilištu u Dubrovniku.

Radionice su osmislile i vodile akademska umjetnica i docentica Kristina Kojan Goluža i magistra psihologije Tena Erceg uz suradnju s edukatoricom - rehabilitatoricom Anitom Šimović. Svoj je doprinos i potporu radionicama pružila i Romana Manenica, mag. art. Na radionicama su uz djecu bile prisutne i njihove učiteljice iz OŠ Marina Držića u Dubrovniku, logopedinja Ljerka Anđelković, defektologinja Eva Janet Maltarić - Spajić, radna terapeutica Magdalena Šurković i socijalna pedagoginja Daniela Lonac.

- Ja neću previše govoriti o radovima jer oni sami o sebi dovoljno govore. Što se tiče radionica, one su osmišljene da budu neformalni vid obrazovanja djeci s poteškoćama u razvoju. Idejna začetnica svega je Kristina Kojan Goluža koja je svoju ideju i poziv na suradnju uputila meni i Aniti Šimović iz OŠ Marina Držića. Na radionicama su osim same djece bili i roditelji, kao i učitelji. - rekla je Tena Erceg, dodavši kako će se održati i novi ciklus radionica.

Akademska umjetnica i docentica Kristina Kojan Goluža posebno je pozdravila djecu i roditelje "bez kojih ovo sve ne bi bilo moguće". Navela je kako je već radila takve radionic dok je studirala, dodavši kako radionica ovoga tipa u Dubrovniku do sada nije bilo.

Izložbu su financijski podržali Adriatic DMC, Studentski centar Dubrovnik i Embassy Films Croatia.

Izložba ostaje otvorena do 20. siječnja.

V.Salvia

Dok temperature zraka idu ispod nule i vanka se sve ledi neki uživaju u tzv. zimskim radostima, a neki jedva čekaju ljeto. I dok hladnoće traju, baš kao kad se sjedi u zubarskoj stolici i misli na bol se odagnaju prisjećanjem na nešto lijepo, usred ovih „nula“ treba se malo podsjetiti ljeta.

Vjerujemo da će u Nedjeljnoj galeriji jednako uživati i ljubitelji zimskih i ljetnih radosti i da će ih ugrijati.   

DPP

Nakon prvotne euforije sad osjećam mir i veliku motivaciju za sljedeći projekt, govori Dubrovkinja Antoneta Alamat Kusijanović, redateljica filma "U plavetnilu" koji će se premijerno prikazati na Filmskom festivalu u Berlinu, koji će se održati od 9. do 19. veljače.

Ukupno je prijavljeno šest tisuća filmova, a "U plavetnilu" našao se tako u društvu 50 odabranih filmova. Izvest će se u sklopu programa Generation 14plus. Dakle, Alamat Kusijanović potpisuje režiju prema scenariju Christine Lazaridi. U filmu glume Gracija Filipović, Vanesa Vidaković Natrlin, Dominik Duždević, Andro Režić, Nataša Dangubić i Marija Kohn. Film je sniman na Kalamoti.

- Snimanje je bilo burno, emotivno i uspješno. Mislim da svako snimanje treba imati puno emocija iza kamere da bi se emocije ispred kamere manifestirale. Mladi glumci Gracija, Vanesa, Dominik i Andro u bili fantastični, kao i cijela ekipa filma u produkciji i postprodukciji. Naročito su nas Kalamotezi divno primili.- kazala je Alamat Kusijanović.

Ova mlada redateljica s adresom u New Yorku, kazala je kako je ovaj film "priča o odrastanju, o trenutku kad se nalaziš na pragu svijeta odraslih, razumiješ te zakone, ali ne dovoljno da njima i ovladaš".

Inače, navela je kako trenutno razvija dugometražni igrani film s kolegicom Christinom Lazaridi, dodajući "kako se nadaju snimati ga uskoro i ponovno u Dubrovniku".

A kad će se "U plavetnilu" prikazati u Dubrovniku?

- U Dubrovnik dolazim sto prije mogu, nadam se za Uskrs, a tada bi se moglo očekivati i malo prikazivanje za ekipu filma i prijatelje. - zaključila je Antoneta Alamat Kusijanović.

Film "U Plavetnilu" je snimljen u produkciji udruge Motion, a sufinanciran je od strane Hrvatskog audiovizualnog centra, Gradskog ureda za kulturu grada Dubrovnika, Slovenskog Filmskog Centra, MB Gripa i Postera, postprodukcijski servis i vizualni efekti.

Struna je najvažniji, ali i najosjetljiviji dio udičarskog pribora. Od njenih karakteristika u velikoj mjeri ovisi uspjeh u ribolovu. Zato većina udičara pažljivo bira strune određenih karakteristika. Međutim, također, većina njih zanemaruje ili ne pridaje dovoljno pozornosti detaljima te vlastitim postupcima koji imaju utjecaja na kvalitetu struna. Njih podsjećamo, a neupućene upozoravamo kako je najbolje odabrati i postupati s najviše rabljenom, najlonskom strunom.

Kemijski procesi u najlonu ne prestaju njegovom izradom nego se nastavljaju, zbog čega s vremenom slabe njegovih karakteristika. Na brzinu slabljenja najveći utjecaj imaju temperatura, vlaga i ultravioletni dio spektra sunčeve svjetlosti. Najbolja svojstva i najveću trajnost najlon ima na temperaturama između 35 i 40 stupnjeva Celzijevih te kad sadrži 5 do 15 posto vlage, ovisno o vrsti najlona. Dugotrajno izlaganju prirodnoj svjetlosti, stajanje u suhom te na znatno nižim ili višim temperaturama uzrokuje brzo slabljenje najlona.

Pri kupovini najlona teško je znati koliko dugo i u kakvim je uvjetima on skladišten. Moguće je to indirektno saznati od prodavača, a na to može ukazati i stanje etikete. Ne treba kupovati najlon s mehanički oštećenom ili blijedom etiketom, a prednost treba dati najlonu spakiranom u kartonsku kutiju, jer ga ona bolje štiti od štetnog djelovanja ultravioletnih zraka i ekstremnih temperatura nego plastična providna. Najbolju zaštitu najlon ima ako je hermetički spakiran u kesicu od aluminijske folije.

Još je važnije najlon pravilno čuvati i kućnim uvjetima, kako dok je na originalnom tako i kalemu role. Treba biti u tamnom, topolom i vlažnom mjestu.

No, nisu svi potencijalni problemi riješeni s nabavkom dobrog najlona i njegovog pravilnog čuvanja. Kvalitetu i vijek trajanja možemo mu se znatno umanjiti nepravilnim namotavanjem na kalem role i drugim pogrešnim postupcima tijekom upotrebe.

Iznenađujuće veliki broj udičara ne zna da pogrešno premotavanje najlona s originalnog na kalem role uzrokuje brojne, često i nerješive probleme poput uvrtanja, uplitanja i mršenja, čije su posljedice ne samo gubljenje vremena i živaca tijekom ribolova nego i nepovratno smanjenje kvalitete strune.
Najbolje je namotavanje najlona na kalem role prepustiti iskusnom prodavaču koji ima za to posebno napravljena pomagala. Dobro rješenje je i premotavanje s kalema koji stoji u vodi.
No, ma kako se premotavao, postupak je isti. Nakon vezivanja za kalem, pristupa se premotavanju, koje treba vršiti ujednačenim i laganim pokretima ručice role. Pritom treba voditi računa o tome da najlon s originalnog kalema treba spadati u istom smjeru u kojem se namotava na kalem role. To se provjerava tako  što se nakon desetak okretaja ručicom role prestane s namotavanjem i otvori hvatač motalice role. Ukoliko najlon počne slijetati sam od sebe, treba ga vratiti na tvornički kalem, koji zatim treba okrenuti za 180 stupnjeva i potom nastaviti s premotavanjem.

Najlon na roli dobro je mijenjati jednom godišnjem pa i češće ako se intenzivno koristi ili izlaže većim naporima - lovu na teškim terenima te teških, jakih i borbenih ribe. Poslije svakog intenzivnog ribolova dobro je odrezati vršnih dva do pet metara, jer je taj dio izložen najvećem habanju, pa se njegovim otklanjanjem značajno smanjuje rizik od kidanja. Kada na kalemu ostane premalo strune za lako i daleko odbacivanje treba je obvezno promijeniti, neovisno od toga koliko je stara.

Mnogi umjesto namotavanja novog zbog uštede preokreću stari najlon, što se ne preporučuje. Istina, kraj strune koji je bio na dnu kalema sigurno je u boljem stanju od vanjskog, ali je bez dvojbe i slabiji nego dok je bio nov. Osim toga, ne uštedi se puno, a preokretanje za posljedicu ima dodatno uvrtanje strune.  

Kalem role treba puniti dovoljno, ali ne previše. Otprilike do milimetar ispod ruba. Kada je na njemu  premalo najlona, ne omogućava lako i daleko odbacivanje. Ako ga ima previše „curi“ s kalema i mrsi se. Kada se nema dovoljno novog najlona na kalem prvo treba namotati stari, vunicu ili traku za izoliranje i na takvu „podlošku“ namotati 100-150 m novog najlona. Da bi se pri tom izbjeglo zapinjanje gornjih navoja, čvor je dovoljno prekriti komadićem ljepljive trake.

Još jedan važan čimbenik trajnosti najlona je njegovo održavanje, koje uz to ribolov čini učinkovitijim i lakšim. U ribolovu na dnu, kad struna treba što prije i bolje poleći po njemu, strunu treba povremeno oprati u običnoj ili vodi s malim postotkom deterdženta za suđe. Tako će se struna očistiti od prljavštine i masnoće, ali i osvježiti i navlažiti. Nakon toga najlon će se potapati puno brže, ali i lakše te dalje odbacivati.

Očuvanju kvalitete najlona, ali o učinkovitosti ribolova doprinosi i kvalitetna, odnosno rola koja dobro slaže strunu. Loše složen najlon se stalno uvrće i „lomi“, pa se veoma brzo počine mrsiti i propadati. 

Nakon „pustinje“ život se donekle vratio na Stradun u nedjelju. Priča se o „pustolovinama“ Željka Raguža koji uskače u more na -3 stupnja, uspoređuje ga se s Bandićem i Jambom... O hladnoći toliko se i ne priča. Valjda ne postoji uzalud izraz koji kazuje o „lanjskom snijegu“...

Doduše, jasno, nema danas ljudi po taracama kafića, toliko ipak nije toplije.
Ali, izlaze ljudi s misa, lagano se šetaju Stradunom. Ima tu i poznatih lica. Sreli su se tako gradonačelnik Andro Vlahušić i ravnateljica Dječjih vrtića Dubrovnik Boja Milan Mustać, srdačno se pozdravili.
Na pitanje „ima li zime“, Vlahušić odgovara smiješkom pa kaže: „Evo, slikaj ovoga hrabroga čovjeka“.
Hrabri čovjek je Jozo Lalić koji je danas jedini otvorio svoju kućicu koje će partit iz Grada lagano već od danas. Nakon što se ispričao s Vlahušićem kazao je kako se dugo premišljao hoće li otvoriti kućicu.

- Ma mislili smo se da li da je otvorimo ili ne. Ali, vidim, ljepše je vrijeme danas. Pa sam rekao, ma, zašto ne, Neka dođu ljudi, svrate... Eto, neka barem jedna kućica radi za vrijeme zimskoga festivala. - govori Lalić.
Eto, tako izgleda Stradun prvog dana nakon što je malo popustila hladnoća.

Iz dana u dan upotpunjuje se scenografija za film "Robin Hood:Origins", koja se na Stradunu postavlja od početka ovoga tjedna.

Teško je još definirati kako će ove kulise izgledati, ali treba se podsjetiti kako je gradonačelnik Andro Vlahušić, koji je snimanje obišao u četvrtak, rekao kako je "ovo tek jedan posto onoga što nas još čeka". Očito, Dubrovčane očekuje još iznenađenja.

Osim na Stradunu, film će se u veljači snimati i u Posatu, kao i u Ulici sv. Dominika, iza Katedrale i u podnožju tvrđave Minčeta.

V.S.

Koliko god je donio problema toliko je snijeg danas mnoge Dubrovčane i razveselio ih i natjerao i na razne škerce. Tako se Nikša Baćo Kisić, mnogima dragi vozač Libertasa, odlučio malo našalit i sa zamjenikom gradonačelnika Dubrovnika Željkom Ragužem.

Naime, Raguž se prije nekoliko dana, dok je temperatura zraka bila -3 stupnja Celzijeva, okupao s prijateljima o čemu je Dubrovnikpress.hr pisao OVDJE, a Nikša Baćo Kisić danas je uz FB fotografiju na snijegu u kupaćim gaćicama i sa šugamanom preko ramena napisao: „Pustite zimske radosti ,odoh ja na kupanje, kad može Raguž mogu i ja.“

D.M.

Niske temperature zraka koje se službeno bilježe ovih dana u Dubrovniku, a jutros, odnosno u noći sa subote na nedjelju prema službenim podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) u Dubrovniku je bilo -6 stupnjeva Celzijevih, posljednji put izmjerene su prije gotovo pedeset godina.

Riječ je o podacima s meteoroloških postaja DHMZ-a, a temperatura zraka ovih dana još je bila niža na mnogim mjestima u okolici Dubrovnika gdje ne postoje službena mjerenja, primjerice u Konavoskim brdima gdje se temperatura spuštala i do 10 stupnjeva ispod nule.
 
U službenoj tablici DHMZ-a prije ovog vala hladnoće, u kojoj se navode najniže temperature zraka u Hrvatskoj, naravno otkad se mjerenja vode, stoji da je u samom Dubrovniku najhladnije bilo 14. siječnja 1968. godine kada je zabilježena temperatura zraka od -7 stupnjeva Celzijevih.  

Ovim temperaturama svakako treba pridodati i uobičajnu buru koja ih prati i koja hladnoću čini još nepodnošljivijom.

Inače, na području južne Hrvatske najniža temperatura zraka službeno je zabilježena na mjernoj postaji u Opuzenu 12. siječnja 1985. godine kada se živa spustila na -9,5 stupnjeva. U Metkoviću je 26. siječnja 2000. zabilježen minus od 9,1 stupnjeva, istog dana u Veloj Luci na Korčuli bilo je 7,8 stupnjeva ispod nule. U Kuni na Pelješcu 13. siječnja 1985. godine zabilježeno je okruglih devet stupnjeva ispod nule dok je istog dana u Pločama bilo „toplije“ za 0,1 stupanj.   

Otok Lastovo 23. siječnja 1963. „smrznuo“ se na -6,8 stupnjeva. U Trstenom, gdje su se mjerenja vodila od 1981. do 2003. godine, 1. veljače 1991. bilo je šest i pol stupnjeva ispod nule, dok je isti dan u Stonu bilo stupanj „toplije“.

Na mjernoj postoji u Čilipima 19. veljače 1985. godine temperatura se spustila na šest stupnjeva ispod ništice. U Moluntu je 13. veljače 2004. godine živa pala na 5,4 stupnja ispod nule.

Najdublje prema proljeću ekstremno niska temperatura za južne krajeve Hrvatske zabilježena je 9. ožujka 1987. godine u Goveđarima na otoku Mljetu kada je bilo -5,2, a taj dan u Orebiću je bilo -3,7 stupnjeva. Tri dana prije na Korčuli je izmjereno četiri i pol stupnja ispod ništice.   

Prema službenoj tablici DHMZ-a najniža dosad izmjerena temperatura zraka u Hrvatskoj bila je 34,6 stupnjeva 13. siječnja 2003. godine, a u Gospiću je 17. veljače 1956. bilo -33,5.

Iako se mogu naći podaci da je u Gospiću  4. veljače 1929. Bilo -36, a u Čakovcu dan ranije 35,5 ispod nule, pa i podatak da je 3. veljače 1929. godine, na Festu svetoga Vlaha u Gradu izmjeren minus od 11 stupnjeva, ti podaci nisu službeni jer nisu mjereni prema propisanim standardima Svjetske meteorološke organizacije, no ta zima 1929. godine bila je jedna od najgorih, ne samo u Hrvatskoj već u gotovo cijeloj Europi pa je na Siciliji zabilježeno -26, a u Solunu čak -33 stupnja, a na sjeveru, u Helsinkiju -55 stupnjeva.  

Nalaze se bilješke kako su se i čopori gladnih vukova spuštali u Dalmaciji do mora u potrazi za hranom, a dogodila su se dva siječanjska vala hladnoće. Nakon zatopljenja sredinom siječnja 1929. godine živa se ponovo ekstremno spustila krajem mjeseca, a Dubrovnik je prekrilo 20 centimetara snijega što je „ništa“ prema Lici gdje je bilo i po četiri metra snježnog pokrivača. Veliki dio zemlje bio je u prometnoj blokadi što je još više utjecalo da zavlada i glad. Stanje se popravilo tek u ožujku.