Zamjenik gradonačelnika Dubrovnika Željko Raguž, inače poznat po svom sportskom načinu životu, odlučio je danas s prijateljima poći malo na – kupanje i učinit prvu banju u 2017. godini. Prošlu godinu je inače završio plivanjem 2.5 kilometra, na Staru godinu, također u moru.

Raguž se tako na Facebooku pohvalio na Facebooku fotografijom s kupanja na plaži Rixos Libertasa uz kratki komentar: „Vani -3, na brdu snijeg, ali...“

D.M.

Zbog snijega i mogućih zimskih uvjeta na cestama u okolici Dubrovnika DUZS je u kontaktu sa svim službama - dok ne nestane struje.

Davor Mladošić

U Zavičajnom muzeju Konavala u Čilipima još je do 15. siječnja otvorena izložba "Devet baba po ledu se valja" autorice Jelene Beželj. Izložba je svojevrsni podsjetnik na konavoske običaje koji su, ističe ravnateljica Muzeja i galerija Konavala Antonija Radonić Ruskovći, gotovo pa potpuno zaboravljeni.

- Izložbu smo napravili baš kako bismo podsjetili ljude na konavoske običaje za Božić, a koji su u većini konavoskih domaćinstava danas potpuno zaboravljeni. Upravo je čekanje Božića, odnosno brojanje vremena od Velike Gospe do Božića ono što je za konavosko područje zanimljivo. - kazala je Rusković Radonić.

Naime, veselje Božića u Konavlima se navještavalo s pola godine i to brojeći vrijeme u „tricama“.
„Trice su vremenski period od tri tjedna koji počinje i završava s nekim od svetaca. Brojanje otpočinje na Veliku Gospu, a završava na sam Božić. Trice kao odbrojavanje do Božića bile su i orijentir za izvedbu određenih poljoprivrednih radova.“ - navodi autorica izložbe Jelena Beželj.

Tako se u Konavlima od Velike do Male Gospe sadio kupus i repa, a najbolje od uroda ostavljalo se za Božić. Loza se trgala od Male Gospe do Mijov dana. Probranim sokom pravio se varenik za mantalu, a vinom se nazdravljao i blagosljivljao Badnjak. Od Mijov dana do Lučin dana sijalo se žito, a od Lučin dana do Mratinj dana sadila su se sočiva, bob i bobica.

Masline bi se skupile do Nikoj dana, kako bi ostalo više vremena za spravit Božić oko Nikoj dana bi se klalo i spravljalo meso za cijelu godinu. No, najbolji komadi na konavoskim bi trpezama obično završavali o festama Božića, iako su i za Nikoj dana trpeze u Konavlima bile raznovrsne.

Na svetu Katu i svetu Lucu obilazile bi se kuće slavljenica.

„Dok nas je sveta Kate urgijala priklama, sveta Luce će nas ugrijati kolendama koje su se pjevale pred kućama u kojoj je bila koja Luce. Po selu se išlo s upaljenom luči, jer je po starom kalendaru taj dan bio najkraći dan u godini.
Luci bi vajalo tratat kolendare, a ako ih ne bi tratala pogrdno bi se pjevalo, kako to i pristoji kolendarima. Lucini skuti bili su puni oraha, kontonjate i ostalog slatkog iz kuće, a komini već puni mesa koje se suši za nadolazeću godinu.“

Slavili su se u Konavlima i dani svete Vare - Barbare. Djevojčice bi prije Varin dana na paši skupljale prutiće drva koje su potom slagale u balice.

Domaćice bi izvadile različite vrste sjemena, poput golokuda, pšenice, boba, slanića, graha i leće, broj očišćenih i probranih sjemenki u vari morao je biti neparan.

„Domaćica bi pred večer sve zajedno stavila u kačuo, da se kiša u vodi i objesila o komostre kuhati, a djevojčice bi pjevajući pridodavale drva iz Varinih balica. Ukućani koji bi sjedili oko ognjišta čekali bi da Vara provri je se po tome sudilo o sutrašnjem vremenu te o urodu naredne godine. Vara je predstavljala obilje tijekom cijele godine. Ako provri s istoka, sutra će šilok, a ako provri sa sjevera, sutra će bura. U Pičetama bi gledali ako provri sa sjevera rodit će polja, u Prapratnom, a ako provri s juga rodit će južno polje. U Donjoj bandi bi gledali ako provri sa sjevera rodit će sjeverno polje, a ako provri s juga bit će ribe.“
Dvije nedjelje prije Božića djeca u Konavlima veselila su se Matericama i Očićima. Naime, u to se vrijeme Advent obilježavao kroz tri nedjelje došašća, počevši s Djetinjcima, koji su se obilježavali tri nedjelje prije Božića, no obilježavanje Djetinjaca je se vremenom iščezlo. Na večer uoči Materica jele su se prikle. Na sam dan Materica susjedi su se međusobno posjećivali, a majke su djecu darivale orasima i jabukama da ih ne vezuju.

Na Očiće su se posjećivali muškarci, ujutro su se čašćavali rakijom, a poslijepodne vinom. Očevi su djecu darivali raznim poklonima da ih ne vezuju. Odrasli muškarci dobili bi i po koji solad.

Ovaj običaj zadržao se još u Vitaljini. Naime, najmlađe dijete u kući na Očiće bi vezivalo očevu nogu za nogu od stola,a sve završi tako da otac djetetu nešto daruje da se otkupi i oslobodi.

Uoči Badnjeg dana klala se mala prasica koja se kotila na ljeto. Stara svega nekoliko mjeseci, ne bi se solila nego bi se onako svježa spravljala za božićni ručak. Dio tako spravljenog mesa nosio se onome do koga se u to vrijeme držalo, popa, advokata ili nekoga trećega.

Na sam Badnjak nekad se u Konavilma nije ručalo već strogo postilo, a jelo se tek navečer i to posno. Ribu i sočiva na Badnji dan je i u Konavlima postupno zamijenio bakalar. Hrana se pripremala bez ikakvih tragova mesa i masnoća pa su žene uoči Badnjaka prale i prokuhavale teće i kačule s pepelom i vodom. Kuća se uoči temeljito čistila, kao i ognjište gdje će se staviti badnjak.

„Svi šesni u lijepoj robi i čistoj kući u zajedništvu bi se veselili blagoslovu badnjaka, a potom bi se mlađi ukućani spravili poći po selu nazdravljati i kolendavati , a domaćica bi se stavila kuhat svinjsku glavu.“

Na ponoćku se u davna vremena u Konavlima išlo u četiri ujutro i to sa zapaljenom korom od bora u rukama. Božić se čestitao nakon ponoćke pa se ulazilo u kuće, nazdravljalo i jela se ona glava koju je domaćica ostajala kuhati na Badnju večer.
Spravljale su se u Konavlima i slastice, prikle na masti ili maslinovu ulju od čistog brašna i vode s kap rakije, bile su veće nego ove danas. Nezaobilazna na trpezama bila je i mantala te kontonjata.

Božićni običaji poput konavoskih osim što zavrjeđuju pozornost i danas zaslužuju u da ih se obnovi jer osim što su stalni podsjetnik na slavljenje Božića u vremenima kada se živjelo teže i imalo puno manje nego danas, što nije priječilo ljude da budu bliži, da se zajedno vesele, odlični su sadržaji za razvoj turističke ponude u zimskim mjesecima u dubrovačkom kraju.

U Muzejima i galerijama Konavala svakako osjećaju kako je njihova misija ne samo sačuvati već i oživjeti zaboravljenu tradiciju i običaje. Ravnateljica Muzeja i galerija Konavala Antonija Radonić Rusković, i sama zaljubljenica u kraj iz kojeg nije samo potekla i u njemu odrasla, već i nastavila živjeti, zna što je njezina misija no da bi u njoj uspjela morat će imati potporu općinskih vlasti, ali i žitelja konavoskog kraja čiju tradiciju i običaje vrijedi prenositi s koljena na koljeno i tako je držati živom.

N.M./J.B.

Iako je zbog najavljenog nevremena, kako se ne bi oštetili, nešto ranije započelo uklanjanje blagdanskih ukrasa, nije se stiglo ukloniti i one u Gružu, odnosno u Parku Luja Šoletića.

Jaka bura obalila je i po parku razbacala vilenjake, gljive, snjegoviće… Nedavno je na šetnici između zgrade Grawea i Atlantske plovidbe vjetar također oštetio ukrasni rego. Šteta ipak ne bi trebala biti velika i dogodine će sve figure ponovo biti postavljene.

D.M.

Uz spektakularni vatromet koji je trajao više od 2 sata iza ponoći, Mokošica je ušla u Novu Godinu. Sretna nam Nova godina. Sreća nam pjevala! Nesreća se odmaknula od nas! I oni koji ne ljube Mokošicu! Ako im se ođe ne sviđa, neka idu tamo đe im se sviđa! Sretan im put!

Inače, Kylien je koncert bio spektakularan kao i svaki put do sada kad je ovdje nastupala. Već nakon druge stvari, oduševljena gomila je zauzvrat, njoj na dar, zapjevala kultnu stvar „Baci sisu da se igramo“. Na iznenađenje svih Kylie je prvo pokazala jednu, a nedugo zatim i drugu sisu. Bljeskale su tisuće fotoaparata. Kasnije je dala izjavu za svjetske medije: „Ja ovo nikad i nigdje ne bi uradila osim u Mokošici, te bi na ovakvu pojavu inače odreagirala slanjem publike u pičku materinu i prekidanjem koncerta. Dugo godina sam na poseban način vezana za mokoške fanove. Što god sam ikad objavila dominiralo je redovno na svim mokoškim glazbenim chartovima. Fascinira me njihov spontani, ali iznimno direktni primitivizam. U tome ima nešto divlje, nešto na što nikad nisam mogla ostati ravnodušna.“

„Pa ste bacili obje?“

„Da, bacila sam obje pa ko ga jebe! Morate pokušati razumjeti kakav je moj odnos s mokoškom publikom. Zrak je toliko erotiziran da je to čisti seks. U prvim redovima sam vidjela masovno igranje džepnog biljara. U Mokošici bi pokazala i guzu ako bi to bila želja mojih mokoških obožavatelja, jer njima je dopušteno apsolutno sve“ – zaključila je Kylie.

Na kućicama je malo poslije koncerta došlo do više incidenata. Sranje je nastalo kad je zbog velike navale svugdje nestalo frapea od kozica i tradicionalnih prikala u umaku od morskog konjica. Zakon ponude i potražnje je i ovom prilikom pokazao svoje najcrnje lice, pa su se cijene kobasica od morskog psa i sabljarke vinule u nebo, te su iste u nedostatku novca plaćane obiteljskim nakitom.

Prva beba u mokoškom rodilištu je rođena u 00:01, a ona prije nje u 23:59, tako da će mala Franica uvijek biti godinu starija od malog Silvestra, iako su rođeni u razmaku od samo 2 minute, a mama će ju uvijek kriviti što još malo nije pričekala s dolaskom, kako bi ona mogla dobiti nagradu od 100 tisuća eura, koju joj je ispred nosa slavodobitno pokupila mama malog Silvestra. Usput je za sve okrivila svog supruga, najavila razvod i na njega prebacila krivnju što mala Franica nije začeta minut i po do dva minuta kasnije.

Bečka filharmonija je jučer održala svoj koncert u Mokošici. To je jedino mjesto na svijetu, uz Beč, u kojem članovi navedenog orkestra svake godine izvode svoj novogodišnji koncert. Pola kristalne dvorane je bilo prazno. Teško je zadovoljiti ovdašnji profinjeni ukus i otrgnuti naše ljude od njihovog, nadaleko poznatog konformizma.

Repriza je preslab naziv za ono što se ponovilo sutradan. Točniji naziv bi bio preslika, budući se sve odvijalo izuzetno preciznim rasporedom i svi su se događaji vremenski poklapali u sekundu.

Po uzoru na zapadne civilizacije, Pemo je organizirao besplatni shopping u trajanju od 4 minute, po principu uzmi sve što hoćeš i možeš. U finalu su se našle dvije penzionerke koje su u brojnim dosadašnjim natjecanjima uspješno izbacile sve rivale.

Kroz izlaz je pola sekunde prije kraja, prvo proletilo 14 kolica, a zatim i ove dvije vremešne sinjorine, koje su se doslovno bacile kroz vrata. Komisija je foto finišem ustanovila da su izletile pravovremeno i da je sve regularno.

Police su ostale opustošene, a odnijele su čak i klima uređaje te nadzorne kamere i pločice s poda. Svakoj po jedan eir kondišn.

„Meni trebaju pločice da popločam balkon, a Katici je potreban ovaj, doduše već zastarjeli videonadzor. Krala sam tu godinama, oduzimala bogatima da bi davala siromašnima, i nikad me niko preko ovoga nije uhvatio. Nije bilo vremena da uzmem i wc školjku iz magazina, jer je moja baš jučer pukla, a danas sve zatvoreno pa nemaš đe kupit drugu.“

Marketinški slogan „U Pema nema što nema“ je sad u potpunosti dobio svoj smisao. Sad doista nema što nema, jer nema ničega. Djelatnice koje inače ne rade na Novu godinu su se sa veseljem odazvale pozivu Uprave da odmah dođu raditi i ponovo napune butigu. Jedna od njih je u ime svih, oduševljeno konstatirala: „Sa srećom smo danas došle ovdje. Ništa nas u životu ne usrećuje više od zadovoljstva naših mušterija“.
Trenirale  smo za ovo mjesecima, nabijale kondiciju i naš se trud isplatio – za Radio Komolac su kratko izjavile ove mokoške nadžene.

Čestitamo!

Prva beba rođena u dubrovačkom rodilištu u 2017. godini je malena Lucija. Ona se rodila 1. siječnja u 23.44 sati. Luciju je danas obišao je i prigodno darovao zamjenik gradonačelnika Željko Raguž.

Prilikom obilaska prve bebe u 2017. godini zamjenik Raguž je istaknuo kako mu je ova protokolarna obveza jedna od najljepših i najslađih te da se uvijek veseli ovakvim događajima.

- Ono što je dobar pokazatelj je da stojimo na brojci rođene djece kao što je bilo i 2015. godine. To je nešto malo manje od tisuću rođene djece tako da se nadamo da ćemo naredne godine premašiti tu magičnu brojku. Grad Dubrovnik će i dalje svim mladim roditeljima osigurati sve što je u njegovoj moći da njihova djeca mogu bezbrižno odrastati u našem Gradu. - istaknuo je zamjenik Raguž prilikom obilaska.

V.S.

Izgledi za uspješan zimski ribolov udičarenjem puno su veći nego što se obično misli, posebice u dubljim, predjelima stalne temperature mora. Osnovni uvjet za uspjeh jest poznavanje dobrih pozicija, posta. Šanse za uspjeh se još više povećavaju uspješnim kombiniranjem znanja i iskustva s mogućnostima koje daje suvremena elektronska oprema, ehosonder i GPS. Zimi elektronika dobiva na značaju ne samo zbog ishoda ribolova nego i zbog sigurnosti ribolovca.

Najbolje pozicije za zimski ribolov su podmorski grebeni, seke, bez obzira na njihovu veličinu. Na njima su uspostavljeni složeni lanci ishrane, počevši od biljaka pa sve do krupnih riba grabljivica. U području seka česti su arbun, kanjac, kantor, kijerna, pagar, škrpina, gruj (ugor), zubatac...
Za uspješni zimski ribolov na sekama bitno je znati koje se riblje vrste mogu očekivati na određenoj seki, obzirom na njenu veličinu, položaj i dubinu, kako bi se svemu tome prilagodila tehnika, pribor te sve ostalo potrebno za ribolov. Tako se, primjerice, zubatac i pagar iznimno rijetko zadržavaju na dubinama manjim od 20, a najčešće oko 50 metara. S druge strane, kanjce, arbune, fratre, škrpine te druge sitnije ribe, ali i gruja može se loviti i na plitkim sekama, odnosno na onima bližim obali.

KAKO SE SIDRITI

Svi dijelovi seka nisu podjednako bogati ribom. Najbolje je udičariti na padinama, i to onim koje su manje izložene kurentu. Najuspješnije se lovi iz plovila koje miruje pa je sidrenje veoma važna operacija, koju nije lako obaviti. Najbolje je to uraditi u fazama. Posao će znatno olakšati primjena ehosondera.

Sidrenje počinje zaustavljanjem plovila  nad najvišom točkom seke. Tu se s prove spusti sidro pa krmom vozi na unaprijed odabranu poziciju lova, vodeći računa o tome da se previše ne zateže konop sidra, kako ono ne bi popustilo i pomaklo se.

Na mjestu lova se ne treba zaustaviti, nego valja produžiti još malo i s krme spustiti drugo sidro. Zatim se laganom vožnjom treba vratiti na odabrano mjesto udičarenja i zategnuti oba konopca. Iako se opisana operacija čini jednostavnom, vjerojatno će je trebati i nekoliko puta ponoviti dok se točno ne nađe željeno mjesto ribolova.

OSNOVNI ALAT JE BULENTIN

Osnovni udičarski alat za ribolov na sekama, ne samo zimi, jest bulentin iz usidrenog plovila. Klasični „očenaš“ završnjak s olovnicom na kraju najbolje je rješenje. Broj priveza, pjoka, primula, odnosno udica na sistemu ovisi o veličini ribe koja se želi loviti. Krupnije se ribe obično love s jednim, a sitnije s dvije do tri primule na završnjaku. Težina olovnice se kreće od 100 do čak 500 grama, ovisno o dubini na kojoj lovi, ali i snazi kurenta. Debljina osnovne strune, ako je najlonska, kreće se između 0,40 i 0,60 mm, a završnjaka 0,30 do 0,50 mm.

Nedostatak sistema s fiksnom olovnicom jest u tome što ribe odmah osjete otpor, a prednost mu je samokontriranje, jer se zbog težine olovnice udica sama zabada kada riba proguta ili ponese mamac. No, taj se nedostatak donekle može ublažiti dužim završnjakom.

Ako su cilj ribolova arbun ili druge sitnije ribe, najbolje je loviti štapom težine bacanja 40 do 80 ili 50 do 100 grama, dužine 2,7 do 3,5 m,  brze akcije i iznimno osjetljivog vrha. Na štapu treba biti srednja, rola veličine 4 ili 5, odnosno kapacitet 100 m najlona promjera 0,40 ili 0,50 mm. Međutim, na njen kalem je najbolje namotati najlon promjera 0,25 do 0,30 mm, dok se za lov „preko prsta“ mora koristiti skoro dvostruko deblja osnovna struna. No, bez obzira kakvim se priborom lovilo, osnovna struna mu mora biti od slabo rastezljivog najlona, a na njemu je najbolje imati udice oblika „Crystal“, odnosno, za krupnije ribe, udice oblika „Cirlce“, „Octopus“, „Live bait“ i „Beak“.

Iako se poput sitniji i krupnije ribe mogu loviti „preko prsta“, krupnije riba na većim dubinama neusporedivo je  bolje i lakše loviti suvremenim priborom, odnosno štapom dužine 2,1 do 2,7 m  i težine bacanja 100 do 200 ili čak i više grama. Na njega se treba montirati rola veličine 6 ili 7. Loviti se može i manjim ili srednjim multiplikatorom (do 12 libri) na odgovarajućem štapu.
Mamce za zimsko kančarenje treba birati prema vrsti i veličini ribe koja se želi loviti. Primjerice, kad su ciljana lovina arbuni i kantori najbolje je nadijevati meso dagnje, kozicu, raka samca, kakvog crvića ili komad glavonošca. Za pagra, zubaca i druge krupnije ribe najbolje je koristiti žive ribice i glavonošce. Nužno ih je ponuditi malo poviše dna, kako se ne bi, eventualno, zavukle u kakvu rupu i tako bile slabo vidljive grabljivicama. Za ugora i murinu mamac se može spustiti i na dno, ako se radi o usoljenoj srdeli ili kojem drugom mamcu intenzivnog mirisa.

KOMBINACIJA „VERTICAL JIGGINGA“ I BULENTINA

Osim bulentinom, na sekama se odlični ulovi postižu i „vertical jiggingom“, a još bolji, osobito krupnijih riba, kombinacijom te dvije tehnike. U tom ribolovu nema sidrenja - lovi se iz plovila kojeg vjetar ili kurenat nosi preko seke.

Loviti se može teškim štapom za bulentin ili štapom za „vertical jigging“ snage do 50 libri, koliko treba biti i snaga osnovne „PE“ strune. Na njenom kraju treba biti trostruka vrtilica. Na jednu njenu alkicu treba vezati oko 1,5 m dugu „FC“, fluorougljičnu strunu na čijem je kraju neka od varalica za „vertical jigging“. Na drugu alkicu vrtilice treba staviti pola metra „FC“ strune na kojoj je živa ili barem svježa lignja namamčena kao za pendulu. Ovim sistemom, vrlo sporim i kratkim skosavanjem najčešće se love pagar, zubatac, krunaš i škrpine.

Zimi se na sekama može udičariti i u srednjim slojevima mora, posebice nad dubokim pozicijama. Na „pola dna“ ponuđene mamce napadat će širun, skuša (plavica) , vrnut i polanda (palamida).

Kad Vlada imenuje povjernika, teći će med i mlijeko, a tko će se osladiti i musti ZNA SE.

Davor Mladošić

U sklopu trodnevnog novogodišnjeg programa, večeras su na Stradunu nastupile klape Iskon i Cambi. Ljubitelje ove vrste glazbenog izričaja ove dvije klape su privukle pa je koncert bio odlično popunjen, a sam Stradun bio je večeras itekako pun.

Djelić atmosfere s koncerta možete pogledati u fotogaleriji.

V.S.

Prestižni, planetarno popularni dnevni list „The New York Times“, koji postoji već 165 godina i ima višemilijunsku čitateljsku publiku, u svojoj objavi od 4.siječnja 2017., preporučuje 52 svjetske turističke destinacije koje vrijedi posjetiti u 2017. godini, a Dubrovnik je pozicioniran na izvrsnom 6. mjestu. Vrijednost članka za promociju Dubrovnika je neprocjenjiva. Američki poznati freelance novinar koji je autor članka o Dubrovniku, David Farley, je boravio u Dubrovniku u organizaciji Jadranskih luksuznih hotela i Turističke zajednice grada Dubrovnika početkom prosinca 2016.godine. Objave u medijima koje su nastale kao rezultat studijskih putovanja novinara snažan su doprinos promociji Dubrovnika, poznatog po svojoj ljepoti i turističkoj ponudi na svjetskim turističkim tržištima, ali u zadnje vrijeme i snažno afirmiranog kao filmska destinacija najpoznatijih svjetskih filmskih hitova – od Game of Thrones, Bollywooda, Star Wars, kao i skorog snimanja Robin Hooda.

Američko turističko tržište je izuzetno važno za Dubrovnik. Dubrovnik je najpoželjnija i najposjećenija destinacija u Hrvatskoj za SAD. S brojem od 82.287 dolazaka, te 254 931 noćenja, turisti iz SAD-a zauzeli su u 2016.godini 3.mjesto, odmah iza gostiju iz Ujedinjenog kraljevstva i Njemačke. U posljednjih 5 godina broj dolazaka s američkog tržišta povećao se za skoro tri puta. 

U 2016. potražnja za Hrvatskom iz SAD-a je nastavila dvoznamenkasti rast u ostvarenim noćenjima te još jednom dokazala važnost američkog tržišta za razvoj i rast hrvatskog turizma. 

Prognoze za 2017. su vrlo optimistične te u prilog rastu putovanja ide vrlo povoljna gospodarska situacija u SAD-u i jaki dolar, popularnost Hrvatske kao jedne od najtraženijih emerging destinacija, prisutnost u ponudi glavnine aktivnih članova/organizatora putovanja USTOA-e te ostalih asocijacija kao što su NTA, ASTA, itd., aktivno članstvo u Virtuosu, te velika medijska popularnost (jedan od recetnih primjera je proglašenje Hrvatske kao najpoželjnije destinacije za putovanje čitatelja Travel + Leisura). Prema rezultatima Virtuoso istraživanja, “ 2017 Luxe Report”, Hrvatska je uvrštena među top 10 destinacija u 3 kategorije: 1. najpopularnija emerging destinacija (3/10), 2. najpopularnija internacionalna destinacija (10/10), 3. najpopularnija destinacija za tzv. Millenials putnike (9/10).

Turistička zajednica grada Dubrovnika aktivno sudjeluje s promidžbom na američkom tržištu, od zajedničkog nastupa na turističkom sajmu New York Times Travel Show sa TZ Dubrovačko-neretvanske županije, te TZ grada Zagreba, uz posebne prezentacije Dubrovnika i Zagreba. Također TZ grada zajedno s TZ Zagreba predstavlja kongresnu ponudu na najvećem kongresnom sajmu u SAD-u IMEX America. Prošle godine je TZ grada Dubrovnika, kao članica USTOA-e (Udruženje američkih touroperatora), zajedno s glavnim uredom Hrvatske turističke zajednice, predstavništvom HTZ-a u New Yorku i TZ Županijom bila domaćin Godišnje skupštine ovog važnog Udruženja. Posredstvom predstavništva HTZ-a u New Yorku, koje je član Virtuosa (Mreže organizatora luksuznih putovanja), TZ grada Dubrovnika je održala webinar za sve članice Virtuosa, s ciljem upoznavanja luksuzne turističke ponude Dubrovnika, uz oglašavanje u online i tiskanim medijima. Tijekom godine TZ grada Dubrovnika sudjeluje u organizaciji boravka velikog broja američkih touroperatora i predstavnika medija. 

Dubrovnik je još jednom dokazao da je svjetska turistička destinacija rangiranjem pri samom vrhu najboljih na svijetu.

TZ grada Dubrovnika

Uništavanje dočeka Nove u Dubrovniku treba postati kazneno djelo.

Davor Mladošić

Za razliku sve do prije nekoliko godina kad bi baš 1. siječnja u Gradu bilo nekako postblagdanski pusto i depresivno, zadnjih nekoliko godina situacija je drugačija. Tako je posebno na Novu godinu šušurasto bilo danas uz koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra.

Dubrovački simfoničari pod ravnanjem dirigenta Noam Zura izveli su operne arije, valcere i polke.

Kao solisti su nastupili sopranistica Valentina Fijačko Kobić i tenor Domagoj Dorotić. Izvedena su djela Johanna Straussa, Giacoma Puccinija, Giuseppea Verdija i drugih velikih skladatelja.

No, Grad danas nije nudio samo koncert. Tako su Grad Dubrovnik i Turistička zajednica građane tratali šampanjcem i kamenicama.

Osim toga, brojni građani su u siječanjskom suncu uživali i na taracama kafića, vjerojatno prepričavavši dojmove prošle noći.

U Gradu danas je bilo i dosta turista. Prošli vikend u Dubrovniku je recimo bilo tri puta više gostiju nego 2015., a upravo slika s Pila govori kako bi i ovaj vikend mogao ostvariti neki novi turistički rekord.

U priloženom video zapisu možete osjetiti i djelić atmosfere s koncerta DSO-a, odnosno burni aplauz kojim su ih ispratili Dubrovčani i njihovi gosti.
[youtube url="https://www.youtube.com/watch?v=CohyA0k0oUY"]

V.Salvia