Siječanjska depresija koja bi trebala bit na izmaku pojam je kojim se karakterizira svojevrsni pad raspoloženja nakon što prođu feste i njima pripadajuće veselje. No, je li sam izraz siječanjske depresije zapravo zabluda, odnosno umjetno stvoren pojam? Radi li se tu o izrazu kojim mediji pompozno opisuju malodušnost, a koja je u životu zapravo normalna, kao i sve stvar ciklusa? Na ova pitanja, ali i više o samim padovima raspoloženja odgovorila je za Dubrovnikpress.hr psihologinja Tena Erceg, inače zaposlenica Dječjih vrtića Konavle u Cavtatu.

- Depresija se kao pojam nerijetko koristi vrlo olako, posebice kada se osjećamo neraspoloženima ili „kada nam se ništa ne da“. No, da bi depresija bila zaista to, poremećaj, mora biti prisutan i niz drugih  simptoma koji dovode do poteškoća u svakodnevnom profesionalnom i osobnom funkcioniranju. - govori Erceg, dodajući kako "siječanjska depresija kao takva ne postoji u stručnim klasifikacijama bolesti i poremećaja".

- Ono najbliže s čim bi se mogla povezati jest sezonski afektivni poremećaj ili engleski "seasonal affective disorder". Nekada se ovaj poremećaj smatrao zasebnim poremećajem, no u najnovijem izdanju Dijagnostičkoga statističkoga priručnika za duševne poremećaje "DSM V" definiran je kao ponavljajuća velika depresivna epizoda koja se javlja u specifično doba godine pri čemu se između dviju epizoda simptomi  u potpunosti povlače. - rekla je Erceg.

- Svakako bih napomenula da pad raspoloženja, određeno povlačenje, povećani umor i manjak energije, povećana potreba za snom i boravkom u krevetu, povećanje apetita posebice za slatkišima u siječanjskim i općenito zimskim danima ne mora nužno biti znak depresije, nego češće posljedica niza čimbenika koji se vežu za ovo zimsko doba, a posebice hladnije vrijeme i manje dnevne svjetlosti. - naglasila je Tena Erceg.

Odgovorila je i na pitanje doprinosi li navedenim osjećajima zimska pustoš, odnosno prazne ulice i nešto manje društvenih događanja, kao mogući okidač ka anksioznosti nakon živog i zaigranog prosinca.

- Zasigurno svi navedeni čimbenici mogu više ili manje doprinijeti općem padu raspoloženja, no ono što je dokazano i istraživanjima jest da kraći dani to jest kraća izloženost dnevnoj svjetlosti imaju utjecaj na funkcioniranje čovjeka. Smanjenjem količine dnevnog svjetla, jer osim kraćih dana i sami više boravimo u zatvorenim prostorima zbog hladnijeg vremena, događaju se određene promjene u organizmu koje mogu izazvati pad raspoloženja, poteškoće sna i apetita... Što se manjka događaja u gradu tiče, vjerujem da oni ipak postoje, možda ne toliko medijski popraćeni, ali da uslijed već spomenutih navika ljudi imaju i manje volje izlaziti iz toplih domova! - dodala je.

- Čini se da i čimbenik sezonskih zaposlenja može također doprinijeti navedenome jer kako znamo veliki broj ljudi na ovome području radi upravo na takav način, što ih čini slobodnim odnosno nezaposlenima tijekom zime. Iako za neke to jedino vrijeme odmora, ljudi rijetko govore da im brzo postane dosadno i da ne znaju što bi sa sobom. Uz gledanje televizije koje postane učestalije često se veže i nekontrolirani unos hrane pa se zapravo može reći kako se vrlo lako možemo naći u začaranome krugu koji može rezultirati općom usporenošću i na kraju krajeva, trenutnim nezadovoljstvom. - naglasila je Tena Erceg.

Istaknula je i kako "nezadovoljstvo odnosno pad raspoloženja može biti potaknuto i vrlo brzim „otrježnjenjem“ da se novogodišnjih odluka nije tako lako držati ili da su nas blagdani financijski istrošili".

-  Iako ugodna iskustva, velika obiteljska okupljanja koja se odvijaju najčešće u blagdansko doba za mnoge znači i stres, što može dodatno iscrpiti organizam. - govori Erceg, ističući kako se ne bi trebalo prepustiti negativnim mislima.

Naime, vjeruje kako su i one sastavni dio života.

- Živimo u društvu u kojemu je poželjno da smo svi sjajno, da je sve oko nas sjajno pri čemu se negiraju i druge sastavne emocije svakoga pojedinca uključuju tugu. Ono što je korisno jest zamišljanje o onome lijepome što je bilo i što dolazi, druženje s osobama s kojima se ugodno osjećate. Preporučuje se što više boravka na dnevnom svjetlu i svježem zraku, pravilna prehrana, tjelesna aktivnost i ne prevelika očekivanja. Desetak minuta tjelesne aktivnosti i postupno povećavanje. Naravno, ukoliko se opisane poteškoće produže i u značajnoj mjeri remete svakodnevan život, korisno je potražiti stručnu pomoć. - zaključila je za portal Dubrovnikpress.hr psihologinja Tena Erceg.

Promotivni film TZ grada Dubrovnika „Dubrovnik and Time“, snimljen u produkciji Balduči filma i režiji Herve Tirmarche, lansiran u javnost početkom ožujka prošle godine, u nepunu godinu dana osvojio je impozantan niz prestižnih nagrada.

Tako je u petak u Beču proglašen jednim od deset najboljih svjetskih filmova „ Nominee for the  Grand Prix for the best tourism film worldwide“ , te mu je u Beču u Julius-Raab-Hall - Austrian Federal Economic Chamber  dodijeljeno priznanje manifestacije  „Festival of Festivals“-GRAND PRIX CIFFT 2016.

Na ovoj manifestacijie najboljim je proglašen turski film „ Turkey: Home of Turquoise“. Podsjetimo , atraktivni promotivni video TZ Dubrovnika osvojio je od ožujka 2016. do siječnja 2017.  petnaestak prestižnih filmskih nagrada, na festivalim turističkog filma diljem svijeta –  Los Angeles, Maldivi, Riga, Berlin, Azerbejdžan, Finistera u Portugalu, Split, Zagreb i tako dalje.

Svakim prikazivanjem film izaziva pozornost  i oduševljenje gledatelja, a posljednja nagrada koja je svrstala film „Dubrovnik & Time“ među deset najboljh svjetskih filmova, predstavlja i priznanje hrvatskom turističkom filmu, te promociji naše zemlje kao  turističkog odredišta.

J.T.

Umjetnička galerija Dubrovnik i ove je godine za sve posjetitelje pripremila poseban program za Noć muzeja, obilježen najvećim dijelom glazbenim notama budući da je upravo glazba tema ovogodišnje Noći muzeja, a koja će se obilježiti u petak. Kao i svake godine, ulaz je slobodan, a za posjetitelje je pripremljen izuzetno bogat i raznolik program koji će trajati od 18 do 1 sat iza ponoći.

U Umjetničkoj galeriji Dubrovnik, u sklopu Feste 2017. Dubrovnik, a u suradnji s Klubom Lazareti i Udrugom Festa Dubrovnik počevši od 19 sati bit će održana tradicionalna DU Rock parada, na kojoj će kao i svake godine dubrovački rockeri izvesti svoje autorske pjesme i predstaviti se domaćoj publici. Ovaj je koncert upravo povezan s aktualnom izložbom „Granice uma“ ekstravagantnog Francisa Bacona, jednog od najistaknutijih umjetnika modernog i suvremenog europskog slikarstva. Također, posjetitelji će se u 20 sati uz stručno kustosko vodstvo, imati priliku upoznati sa stalnim postavom, izborom djela iz bogatog fundusa Umjetničke galerije Dubrovnik.

Galerija Dulčić Masle Pulitika program Noći muzeja otvara zanimljivim predavanjem naziva „Kosta Strajnić, dubrovački likovni krug i slikari došljaci“, a predavači su dr. sc. Rozana Vojvoda i povjesničar umjetnosti Ivan Viđen. Prvi dio predavanja obrađuje djelovanje Koste Strajnića (1887. – 1977.), karizmatskog teoretičara umjetnosti, slikara i konzervatora, njegov rad na zaštiti spomenika i dalekosežni utjecaj na formiranje dubrovačkog likovnog kruga. Drugi dio predavanja obrađuje djela i biografije slikara stranaca koji su u razdoblju oko Drugog svjetskog rata boravili u Dubrovniku i čija se djela čuvaju u fundusu Umjetničke galerije Dubrovnik.

No, bit će ondje i puno glazbe i to počevši od 19 sati u izvedbi Udruge Sve ostalo je glazba, pripremljen je program „Glazbeni kolorit Mediterana“ koji je konceptualno vezan uz prostor u kojem se izvodi, a u Noći muzeja zvučnim će se koloritom predstaviti neka od značajnih imena iz svijeta glazbene umjetnosti.

Kako je glazbeni program tematski vezan uz aktualnu izložbu „Slikari došljaci od 1938.-1945.“, suzvučjima klarineta i klavira posjetitelji će uz mnoge poznate plesne melodije valcera i tanga koje čine okosnicu odabranog repertoara, otkriti i neke gotovo sasvim nepoznate.

Tradicionalna ruska glazba u izvedbi Hrvatskog - ruskog društva „Umjetnost bez granica“ dočekat će Vas u Atelieru Pulitika od 20 sati, a nastupit će Helena Tomašković na klaviru, Adrian Ivičević na cellu te Elvira Galioulline na violini. Ruska glazba povezana je upravo s postavljenom izložbom naziva „Orenburg, čipkarska svjetska baština“, nastalom u suradnji Umjetničke galerije Dubrovnik i Umjetničkog muzeja Orenburg koji se aktivno bavi izložbenom djelatnošću i promicanjem umjetnosti stepskih predilja.

Također, na svakoj će se lokaciji uz bogatu trpezu na prigodnom popustu od 50 posto moći kupiti sve publikacije Umjetničke galerije Dubrovnik.

Umjetnička galerija Dubrovnik

U Noći muzeja u Dubrovačkim muzejima predstavljen je ilustrirani edukativni vodič “Pavle i Đivo u Rupama”. Posjetitelje koji su uživali u predstavljanju ove nove slikovnice Dubrovačkih muzeja u Žitnici Rupe, posebice one najmlađe, Pavle i Đivo, edukativne maskote Dubrovačkih muzeja, proveli su kroz svoju novu pustolovinu u Etnografskom muzeju. Pavlu, Điva i njihove pomagače glumili su učenici 5. i 6. te 7. razreda OŠ Marina Getaldića.

Najmlađi posjetitelji sudjelovali su i u radionici izrade nakita od štuka, inspiriranog motivima s naprstaka. Radionicu je vodila restauratorica Anamarija Bezek, dugogodišnja vanjska suradnica Etnografskog muzeja, a održana je u sklopu predavanja kustosice Barbare Margaretić, autorice izložbe „Tradicijsko obuvanje i obuća u dubrovačkom kraju iz fundusa Etnografskog muzeja“, trenutno postavljene u žitnici „Rupe“.

Literarno - glazbena inscenacija „Uspavanke“, uz reviju noćnih košulja s kraja 19. i početka 20. stoljeća, odigrala se unutar prvog kata stalnog postava Etnografskog muzeja, a uz kustosicu Branku Hajdić u programu su sudjelovali učenici Umjetničke škole Luke Sorkočevića Dubrovnik i članice Društva „Baština“ Dubrovnik.

Održana su i dva zanimljiva predavanja kustosa Dubrovačkih muzeja: Ivice Kipre o žitnici „Rupe“ te Marine Filipović, autorice trenutno postavljene izložbe „Zrcalo koje pamti: dagerotipije iz Dubrovačkih zbirki“, o tom najstarijem fotografskom procesu u Dubrovniku.

N.M.

Tijekom veljače, koja samo što nije počela, temperature Jadrana dosežu najniže vrijednosti. Na jugu su najviše prosječne oko 13,5 stupnjeva Celzijevih, ali i to su vrijednosti pri kojima većina riba ne uzima hranu, a neke ni ne podnose niske temperature pa napuštaju toliko rashlađene predjele. Osim toga, tijekom veljače su najveće i oseke, u vrijeme kojih je većina riba najmanje raspoložena za ishranu.

Uz sve ostale, to su razlozi zbog kojih većina sportsko-rekreativnih udičara tijekom veljače ne lovi. Međutim, ima riba koje dobro podnose niske temperature pa se uspješno mogu loviti i u veljači. Najcjenjenija među njima je svakako brancin, smudut, koji prestaje jesti tek kad se temperatura spusti na 7 stupnjeva. A jedan od najboljih mamaca za lov brancina čekanjem na dnu, kod nas najčešće prakticiranim načinom, jest rak pjeskulj, do koga se najlakše dolazi upravo u vrijeme oseke.
Taj račić latinskog imena Upogebia pugettensis, na našoj je obali poznat pod imenom kanjoč, medo, gambor, karlić, škardobula, a u znanosti kao pješčani račić, rak pjeskulj i pjeskovka. Osim za brancina, odličan je mamac za lov i ostale plemenite bijele ribe poput komarče ili ovrate, ovčice, trlje, kantora, šarga ili sarka, fratra, arbuna, pica, krupnih špara itd. Za njim će vrlo rado posegnuti i krupne dubinske ribe poput zubaca, krunaša, pagra i kijerne, ali i mol te druge ribe s dubokih mekanih dna. Zbog svega toga, mnogi iskusni udičari u vrijeme velikih oseka, koje se protegne do sredine ožujka, koriste za pribavljanje tog mamca kojim će kasnije loviti sve te cijenjene ribe nakon što ga zamrznu iako je puno bolji svjež i živ.Rak pjeskulj naraste do osam, ali su vrlo rijetki oni duži od pet centimetara. Oblikom nalikuje škampu, ali od njega ima puno manja i slabija kliješta, a veću glavu. No, ono što ga najviše razlikuje od škampa jest vrlo nježna građa. Oklop mu je mekan, ali ne toliko kao kod kozice. Skoro je proziran, a boja mu varira od žućkasto bijele do smeđe ili zelenkaste, ovisno o staništu i starosti. Sličan je i jednoj vrsta kozice, s kojom dijeli stanište, ponegdje čak i ime, koja je također odličan mamac.

Staništa raka pjeskulja su položiti prirodni pjeskoviti i muljeviti priobalni tereni, osobito su bogati oni na ušćima. Nastamba mu je najviše pedalj duboka rupa promjera pola do jednog centimetra. Oko otvora rupe pjeskulj načini vjenčić od vlati trave i algi zbog čega je njegovo stanište lako razlikovati od rupa koje čine drugi stanovnici mekanog dna.

Pjeskulj ne izlazi iz staništa nego se hrani sitnim organizmima stojeći na njenom otvoru. Kad osjeti opasnost, posebno pomicanje tla oko staništa, spušta se na njegovo dno. Zato ga je teško uloviti na otvoru, ali još teže u rupi, a najlakše u njemu neprirodnom okruženju - izvan rupe. No, bez obzira kako se lovio, to je najlakše raditi u vrijeme oseke, jer tad mnoga njegova staništa ostaju na suhom.Izvan staništa ga je najlakše istisnuti zajedno s morem. Dovoljno je blizu njegove rupe gaziti tako da iz nje štrca more. Osim toga, istjerati ga se može i protresanjem tla u blizini rupe. Za to se koriste vile, motika i lopata, najbolje uska posebno pravljena za to. Nije brz, pa ga je lako uhvatiti rukom, kada iziđe na površinu. Međutim, ako mu je stanište pod površinom mora, gaženjem i protresanjem tla more se zamuti pa nije moguće vidjeti raka. Zato se u takvim uvjetima lovi mrežnom prihvatnicom sitnog oka. Nakon što se zagazi ili protrese, dno se zagreba prihvatnicom i tako pokupe račići.
Izvan mora rak pjeskulj brzo ugiba i još brže se kvari, a takav je najmanje primamljiv ribama. Zato ga je do mamčenja nužno pažljivo čuvati. Dva do tri dana se na životu može održati tako da se u kakvoj plitkoj posudi prekrije navlaženim grančicama tamarisa. Nešto više dana će živjeti ako se drži u posudi čije je dno prekriveno morem i algama. Nakon što se stavi na tu podlogu, pjeskulja treba prekriti nakvašenom morskom travom, algama ili lišćem tamarisa. Još duže će biti u dobroj kondiciji ako je umjesto u more smješten na tanki sloj pijeska, mulja i algi. No, bez obzira na koji se od tih načina čuvao, to treba biti na tamnom i hladnom mjestu.

Ima ribolovaca koji ga zamrzavaju i tako čuvaju po nekoliko mjeseci. Međutim, nakon odmrzavanja on se slabije nego svježi drži na udici. Inače, iako dosta nježan, pjeskulj se dobro drži na udici. Najbolje ga je nadjenuti tako da mu se udica provuče kroz usta i tijelo kako bi provirila iz repa. Za lov krupnijih riba mamčiti se mogu po dva račića skupa. Prvi se glavom i dijelom tijela navuče na vrat udice, a drugi se probadanjem kroz glavu odozdo navlači na krivinu i vrh udice.

Ako je živ, najbolje ga je mamčiti tako da u tom stanju ostane što duže i pokretima provocira ribe. To se najlakše postiže bez probadanja, na način da se elastičnom niti priveže uz udicu.

Povodom nadolazeće Feste Svetog Vlaha, Društvo Dubrovačkih trombunjera pokrenulo je službenu web stranicu Društva na adresi www.dubrovacki-trombunjeri.hr kao i službenu facebook stranicu koju možete vidjeti OVDJE.

Time je napravljen dodatni iskorak u promociji aktualnosti u radu Društva i održavanju tradicije Dubrovačkih trombunjera, s ciljem da se ovim putem približe mladima i svim zainteresiranim za njihov rad.
- Vjerujem da ćemo na ovaj način dodatno promovirati Festu i našu tradiciju slavljenja Svetog Vlaha širom Hrvatske, ali i izvan granica naše domovine. Konačno na jednom mjestu imamo sve informacije o radu društva, ustroju i članovima, što će vjerujem potaknuti neke od mladih iz Grada da nam se pridruže kao članovi kako bismo zajedno nastavili ovu stoljetnu tradiciju. - rekao je ovim povodom predsjednik Društva Dubrovačkih trombunjera Tomislav Macan.
Na portalu i Facebook stranici dostupne su brojne fotografije s prethodnih Festa, kao i vijesti o aktivnostima Društva. U Društvu vjeruju kako će i na ovaj način mlađoj populaciji približiti tisućljetnu tradiciju slavljenja zaštitnika Dubrovnika, svetog Vlaha. Naime, 3. veljače ove godine obilježava se 1701. obljetnica Parčeve mučeničke smrti i ujedno se slavi dan sv. Vlaha po 1045. put.
Uz to, Dubrovački trombunjeri prvim pucnjevima iz svojih trombuna već godinama pozivaju Dubrovčane da im se pridruže u proslavi dana „koji dohodi jednom nami na godište“.

DPP

Bogat program, obilježen najvećim dijelom glazbenim notama, za Noć muzeja pripremila je i Umjetnička galerija Dubrovnik u kojoj su posjetitelji uživali i u Du Rock paradi.

Naime, u suradnji s klubom Lazareti i Udrugom Festa Dubrovnik dubrovački rockeri izveli su svoje autorske pjesme. Koncert je zapravio bio povezan s aktualnom izložbom „Granice uma“ ekstravagantnog Francisa Bacona, jednog od najistaknutijih umjetnika modernog i suvremenog europskog slikarstva.

Uz stručno vodstvo dubrovačka je publika u Noći muzeja upoznata i sa stalnim postavom iz bogatog fundusa Umjetničke galerije Dubrovnik.

N.M.

Višednevna humanitarna manifestacija Festa 2017. Dubrovnik počela je u četvrtak navečer tradicionalnim grličanjem izvođača i gostiju u crkvi sv.Vlaha i Festom od klapa u Kazalištu Marina Držića.

Nastupile su klape Karaka, Kurenat, Staglin, Oštro, Cavtajke, Rikordo, Subrenum, FA Linđo i Kaše, a prigodni nastup imali su i članovi Kazališne Družine Kolarin uz  450 godina smrti našeg najvećeg komediografa Marina Držića.

Na manifestaciji sljedećih dana očekuje nas:

27.1. od 19 do 24 sata - DU Rock Parada u Noći muzeja (suorganizator: Klub Lazareti) - Umjetnička Galerija Dubrovnik

28.1. u 20 sati - FESTA 2017 DUBROVNIK, Gala koncert: 4 TENORA i Dubrovački simfonijski orkestar - Hotel Valamar Lacroma

29.1. u 19 sati - Dive u Sv. Vlahu - crkva Sv. Vlaha

30.1. u 19 sati - Izložba: Josip Ivanović: "Mali Sveti Vlaho" i prezentacija projekta "Sv. Vlaho u dubrovačkoj likovnosti" - Kazalište Marina Držića

1.2. u 11 sati - Radionica autohtonih jela (jela kamenica i makaruli) te predstavljanje čarskoga vinara Luke Krajančića (Deša, Turističko ugostiteljska škola, Gospodarska i Obrtnička komora) - Mimoza

2.2. od 13 do 18 sati - FESTA od vina (Gospodarska i Obrtnička komora, DNŽ) - Gradska Kavana

D.M.

U suradnji sa Konzulatom Kraljevine Španjolske u Dubrovniku i HFS-om u kinu Visia krenuo je petodnevni ciklus španjolskih komedija.

Program donosi stilski i tematski različite filmove u kojima sjajnim izvedbama dominiraju žene, dok su redatelji svih filmova muškarci.

Na „španjolskom“ će se repertoaru naći "Na sporednom kolsijeku"" u kojem pratimo ljubavne priče nekoliko članova iste obitelji, „Torremolinos 73“ prati sretni bračni koji zbog gubitka posla pristaje na snimanje „audiovizualnih edukativnih filmova o ljudskoj reprodukciji“, „Mrtvima se žuri“ prati spomenik koji se našao kao prepreka prolasku kamiona i sprovodne povorke, dok „Ferpektni zločin“ prati „nezgodnu“ smrt na muškom odjelu robne kuće. Sve su projekcije na rasporedu u 19 sati.

Raspored preostalih projekcija :
25.01. u 19.00 TORREMOLINOS 73
26.01. u 19.00 FERPEKTNI ZLOČIN
27.02. u 19.00 MRTVIMA SE ŽURI
28.02. u 19.00 NA SPOREDNOM KOLOSIJEKU

Kinematografi Dubrovnik

U sklopu Noći muzeja u Domu Marina Držića otvorena je izložba "U traganju za renesansom - staklo iz arheoloških istraživanja na dubrovačkom području" autorice Nikoline Topić.

Na izložbi se mogu vidjeti stakleni predmeti pronađeni arheološkim istraživanjima i iskapanjima na lokalitetima u dubrovačkoj povijesnoj jezgri. Koncepcijski je poseban naglasak na izložbi stavljen na predmete iz 15. i 16. stoljeća, poznatih i kao "zlatno doba Dubrovnika".

Uz otvaranje izložbe u Domu Marina Držića posjetitelji su mogli uživati u nastupu Ansambla Plazarius i glazbi renesansnog doba, ali i u delicijima iz doba Marina Držića.   

D.M.

U 2017. godini Dom Marina Držića će nizom raznovrsnih programa obilježiti 450 godina smrti našeg najvećeg hrvatskog komediografa Marina Držića što je jedinstvena prilika kako bi se u potpunosti ispunila vizija i misija ove ustanove u kulturi Grada Dubrovnika te omogućilo svakom posjetitelju što bolji uvid u živopisnu biografiju hrvatskog književnika Marina Držića i predočio život renesansnog Dubrovnika.

A u Noći muzeja u petak, u Domu Marina Držića se sprema:

18:30 - 21.00 Ansambl Plazarius – koncert renesansne glazbe

19:00-01:00 Otvorenje izložbe „U traganju za renesansom - staklo iz arheoloških istraživanja na dubrovačkom području

Izložba predstavlja predmete od stakla koji su pronađeni tijekom arheoloških iskapanja na različitim lokalitetima u povijesnoj jezgri Dubrovnika i dubrovačkog područja. Poseban naglasak stavljen je na predmete iz razdoblja renesanse (15. i 16. stoljeće) što je vrijeme tzv. "zlatnog doba Dubrovnika" i ekonomskog, trgovačkog, znanstvenog, umjetničkog i svakog drugog procvata. To je ujedno doba Marina Držića koje je Domu Marina Držića najzanimljivije.
Koncepcijski, nakon što je Dom Marina Držića postavio temelje bavljenju Držićem kao temom (likovnom, književnom, znanstvenom – izložbama, promocijama, radionicama, predstavljanjima knjiga itd.), napravio je korak dalje u promišljanju Doma Marina Držića kao muzeja književnosti (dubrovačka književnost kao izvor nacionalne književnosti i hrvatskog standardnog jezika) i nastavio s bavljenjem kontekstom Držićeva vremena, njegovih suvremenika, kulture življenja i slično. Ova izložba predstavlja upravo jedan takav kulturološki doprinos poznavanju Držićeva vremena jer nas, kroz predmete od stakla, upoznaje s obrtničkim prilikama, trgovačkim vezama i kulturi svakodnevice – življenja u kući u Dubrovniku.

Građa koja će se predstaviti na ovoj izložbi predstavlja vrhunske predmete umjetničke, znanstvene i svakodnevne primjene i po prvi put će biti prikazana dubrovačkoj publici, nakon čega će biti predstavljena i u drugim gradovima. Cilj izložbe je uspostaviti konekstualnu sponu s Držićem kao stvarnom osobom, čovjekom koji je bio ovisan o prostoru u kojem se nalazio, koji je predmete prikazane na ovoj izložbi redovito koristio, čiji se ambijent življenja i vremensko razdoblje nastoji rekonstruirati ovim projektom.
Autor izložbe: Nikolina Topić

19:30-22:00 Kušajte delicije iz Držićevog doba - autentične delicije koje se spominju u djelima Marina Držića. Jedinstvena je to prilika sljubljivanja literarno-kulturnog naslijeđa i tradicionalne dubrovačke kuhinje.

Tijekom manifestacije Noć muzeja 2017. godine Dom Marina Držića bit će otvoren za posjetitelje  do jedan sat poslije noći te je svim posjetiteljima  ulaz besplatan.

U Noći muzeja 2017. na sve artikle iz muzejske suvenirnice Doma Marina Držića odobravamo popust od 30 posto.

Dom Marina Držića

Pavle i Đivo, dubrovačkoj djeci već poznate i drage edukativne maskote Dubrovačkih muzeja, glavni su junaci nove pustolovine koja se događa u žitnici „Rupe“. Nakon vrlo uspješne slikovnice „Pavle i Đivo u vremeplovu Republike“, novo izdanje Dubrovačkih muzeja „Pavle i Đivo u Rupama“ zapravo je ilustrirani edukativni vodič uz stalni postav Etnografskog muzeja.

Vremeplov je ovaj put naše junake izbacio u „Rupama“, gdje im se, uz stare pomagače - miša Vuka, kučka Ruđera i mačku Cvijetu, pridružuje i sova Bete, a Đivo obnaša  jako važnu državnu funkciju, koju mu je povjerila Dubrovačka Republika: jedan je od trojice plemića, nadzornika za žito u državnoj žitnici.
- Je li časno obnašao tu dužnost ili ju je pokušao iskoristiti za osobni probitak, uvjerit ćete se sami.– navodi u uvodu autorica Aleksandra Piteša Orešković, muzejska pedagoginja Dubrovačkih muzeja, te napominje kako se danas u „Rupama“ nalazi Etnografski muzej kroz čiju nas zgradu i postav vode Pavle i Đivo.

- Njihove nove pustolovine prepune su starih, već pomalo zaboravljenih, priča o načinu života vaših  djedova i pradjedova, te svjedoče o nepresušnom bogatstvu našega kraja, koji moramo otrgnuti zaboravu, sačuvati i prenositi na nove naraštaje. – objašnjava autorica budućem malom čitatelju, upozoravajući ga da će se „prateći dijalog Pavle i Điva prisjetiti riječi koje smo zaboravili, a dio su naše baštine i tradicije – našega posebnog izričaja: dubrovačkoga i konavoskoga.“
Kako bi se priča mogla pratiti, neovisno o dobi i razumijevanju dijalekta, većina je dijaloga prepričana, pojednostavljena i prepoznatljivo obojena, a na kraju je dan i rječnik.

U priči o „Rupama“, kroz koju nas vode Pavle i Đivo, objašnjena je uloga i značaj nekadašnje žitnice Dubrovačke Republike, te su predstavljeni gotovo svi eksponati iz stalnog postava Etnografskog muzeja po glavnim temama. Kroz ratarstvo, maslinarstvo, vinogradarstvo, stočarstvo, pčelarstvo, ribarstvo je objašnjeno tradicijsko gospodarstvo, a obrađena je i ruralna arhitektura, kao i rukotvorstvo dubrovačkog kraja i to preko narodnih nošnji i nakita.
Uz autoricu Aleksandru Pitešu Orešković, na ovom vrijednom edukativnom izdanju angažirana je ista ekipa kao i na prvoj slikovnici - dr. sc. Ivo Orešković kao autor dijaloga, Robert Kralj kao autor ilustracija, te Marko Giljača koji je zaslužan za grafičko oblikovanje i pripremu. Stručnu redakturu teksta je napravila Liljana Kovačić, lekturu i korekturu konavoskog dijalekta i rječnika Katica Radić, a lekturu i korekturu dubrovačkog dijalekta i rječnika Ivona Michl.

Slikovnicu će predstaviti učenici 5., 6. i 7. razreda OŠ Marina Getaldića u petak, 27. siječnja, u sklopu programa Noći muzeja.

Dubrovački muzeji