Izlaskom singla „Dama“, Otpisanimator najavljuje novi, peti album, koji će izaći u proljeće. Na albumu će se naći i par zanimljivih gostiju što iz Dubrovnika, što s hrvatske hip-hop scene.

Album će biti prožet elementima jazza i angažiranog teksta, kojemu ne fali ni doza sarkazma, dijelom je sempliran, a dijelom i odsviran.

Uživajte u Dami, čiju kameru i režiju potpisuje Srđan Kokanov, za kostimografski element zaslužna je Duška Nešić-Dražić, montažu Dominik Miljak, glazbu Adem Gušić i Alan Polzer, produkciju i mix Adem Gušić, mastering Carl saff, pjevne dionice Lucija Pećar i tekst Otpisanimator.
[youtube url="https://www.youtube.com/watch?v=jGb6EaRojYA"]
DPP

Grad Dubrovnik i Turistička zajednica Grada Dubrovnika

organiziraju

DUBROVAČKI KARNEVO 2017.

ČETIRI DANA DUBROVAČKOG KARNEVALA

PRVI DAN

Petak, 24. veljače

9.30 h – IZLOŽBA KARNEVALSKIH MASKI, KOSTIMA I FOTOGRAFIJA – UDRUGA DART

Turistički informativni centar Pile

10.00 h – MIMOHOD MAŠKARANIH GRUPA DUBROVAČKIH DJEČJIH VRTIĆA STRADUNOM

10.30 h – PREDSTAVLJANJE MAŠKARANIH GRUPA

Culture Club Revelin

20.00 h – ”MAŠKARATA ISPOD KUPLJA”

Klub Lazareti

DRUGI DAN

Nedjelja, 26. veljače

15.00 h – FAĆENDA OD MALIH MAŠKARA

(sudjeluju djeca predškolske dobi i maškarane obitelji)

Stradun

16.00 h – MAŠKARANI DJ PARTY

Proglašenje najboljih maškara i maškaranih obitelji

Klub Lazareti

TREĆI DAN

Ponedjeljak, 27. veljače – MAŠKARANI ŠKOLSKI DAN

11.00 h – PREDSTAVLJANJE MAŠKARANIH RAZREDA

(sudjeluju učenici od 1. do 4. razreda dubrovačkih osnovnih škola)
Proglašenje najbolje maškaranih razreda

Culture Club Revelin

12.30 h – MAŠKARANI DJ PARTY ZA UČENIKE OD 1. DO 4. RAZREDA

Culture Club Revelin

14.00 h – PREDSTAVLJANJE MAŠKARANIH RAZREDA

(sudjeluju učenici od 5. do 8. razreda dubrovačkih osnovnih škola)

Proglašenje najbolje maškaranih razreda

Culture Club Revelin

15.30 h – MAŠKARANI DJ PARTY ZA UČENIKE OD 5. DO 8. RAZREDA

Culture Club Revelin

20.00 h – MAŠKARANI DJ PARTY ZA SREDNJOŠKOLCE

Culture Club Revelin

ČETVRTI DAN – ULTIMI

Utorak, 28. veljače

21.00 h – ULTIMI OD KARNEVALA – GRUPA ART

Culture Club Revelin

Rezervacije: 436 – 010, 098/533 – 531

DOĐITE SVAKAKO I SVAKAKVI

Sramotno je od Andra Vlahušića i Valentina Dujmovića što su doveli vodu u Gornja sela 2017. godine, umjesto da su sjeli u vremeplov i doveli vodu dok je na vlasti bio HDZ.

Davor Mladošić

Djelatnici Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije i članovi Ornitološkog društva Brkata sjenica iz Metkovića sudjelovali su i ove godine u globalnom prebrojavanju ptičjih vrsta vezanih uz vlažna, slatkovodna i morska staništa.

Najmasovnije svjetsko prebrojavanje ptica tradicionalno se odvija sredinom siječnja, a svoj uspjeh uvelike zahvaljuje brojnim pridruženim volonterima. Dugogodišnje prebrojavanje omogućuje praćenje promjena u broju, sastavu i rasprostranjenosti populacija pojedinih vrsta uz veliki edukacijski značaj.
U našoj su županiji najpoznatija i najvrjednija staništa ptica vodarica delte rijeke Neretve, koja je ujedno i jedno od najvažnijih zimovališta ovih vrsta u Hrvatskoj. Na tom području tradicionalno zimuju veći brojevi patki, vranaca (kormorana), liski, galebova i dr., a za neke je delta glavno ili jedino zimovalište u našoj zemlji.

Tijekom 14. i 15. siječnja na tom je području prebrojano više od 8 tisuća jedinki različitih vrsta vodarica, što govori o značaju delte na nacionalnoj i međunarodnoj razini.
Ptice vodarice, zimovalice, najčešće u manjim brojevima, nalazimo i u drugim dijelovima Dubrovačko-neretvanske županije, tako da su prebrojavanjem obuhvaćeni ciljni lokaliteti na potezu od Konavoskog polja do Malostonskog zaljeva u mjestu Drače.

Veliko zahlađenje u Europi ovog siječnja, dovelo je do povećane brojnosti crnogrlog gnjurca (Podiceps nigricollis), ćubastog gnjurca (Podiceps cristatus) i crnogrlog plijenora (Gavia arctica).

Z.R.

Izložba "Vesela družina" otvorena je danas u Sponzi. Radi se o izložbi polaznica programa neformalnog obrazovanja „Radionice izrade keramike za odrasle“, održanoga u organizaciji Sveučilišta u Dubrovniku.

Dakle, izloženi su keramički radovi polaznica koje su uspješno završile cjelokupni program izobrazbe koji se odvijao u razdoblju od svibnja 2015. do travnja prošle godine. Program, koji je pokrenula i osmislila doc. dr. art. Kristina Kojan Goluža, sastoji se od petnaest nastavnih cjelina, a cilj je omogućiti kreativno izražavanje upoznajući pritom različite tehnike izrade keramike, pripremanja gline, postupka sušenja, paljenja, glaziranja i oslikavanja keramičkih predmeta te niza trikova i tehnika, pa na koncu i samostalnu izradu predmeta od keramike. Radionice su vodile akademska umjetnica Kristina Kojan Goluža i magistra umjetnosti Romana Manenica, koje su polaznicama na otvaranju izložbe uručile certifikate.

Na izložbi se mogu vidjeti radovi Ane Grljević, Ane Rana, Tanje Grzilo, Katarine Sekula, Marije Zglav, Kristine Šljuka, Marise Pavlović, Tamare Tudeško, Nikoline Matijaš, Sandre Nežmeškal, Ankice Margaretić, Jakice Njire i Mire Andrić.

Izložba će ostati otvorena do petka. Inače, upisi u novi ciklus radionica su tijeku te se prijave primaju do 31. siječnja.

V.S.

Tenisačica Ana Konjuh nije se uspjela plasirati u 3. kolo Australian Opena u Melbourneu. Poražena je od domaće igračice Darije Gavrilova sa 6:2, 1:6, 6:4 nakon dva sata i tri minute igre.

Konjh je u prom setu prva došla do "breaka" prednosti, ali potom je izgubila pet gemova u nizu. U drugom setu Konjuh je bila puno bolje tenisačica te je nakon rezultata 2:1 nanizala četiri gema u nizu. U odlučujućem setu, najveća se borba odvijala u osmoj igri u kojoj je Konjuh imala dvije "break" prilike za poravnanje na 4:4, ali je Gavrilova ipak realizirala četvrtu priliku za 5:3 da bi na kraju slavila sa 6:4.

Ispadanjem Konjuh, hrvatski tenis je u Melbourneu ostao na samo dvoje predstavnika u pojedinačnoj konkurenciji, veterane 37-godišnjeg Ivu Karlovića u muškoj i 34-godišnju Mirjanu Lučić-Baroni u ženskoj konkurenciji.

DPP

Neki dan je opet počela škola, autobusi su opet popunjeni. Svugdje sretna lica profesora i učenika. I putnici su razdragani, jer kome se vozi u polupraznim autobusima. Neka nas što više u autobusima! Jer sam možeš i doma bit! Gužve su poželjne jer se međusobnim trljanjem oslobađa toplina, prijeko potrebna u ove ledene zimske dane.

U stražnjem dijelu busa, sjedi lik u vidno alkoholiziranom stanju koji sam sebi nešto priča u bradu. Spominje votku i nekome „jebe majku“.

Njoka ispod desnog oka, crven nos i rasječena gornja usna, neosporni su svjedoci nedavnog susreta njegove face s nečijom šakom.

Pijan ko dvije majke, antidomoljubno raspoložen, okrenuo se vlastitoj interpretaciji domoljubne uspješnice čiji su taktovi bezbrižno tekli niz radio valove: „Nemir je u kurcima, a ljubav u nama, ima samo jedna istina...“

- Je li tako gospođo? – upita stariju ženu na sjedalu ispred sebe.

- A u tebe je tako sinko vjerujem, ti si mlad, a u mene je potpuno obratno. U mene je prošlo vrijeme takvih nemira, a nemir mi je u srcu, što od godina, a što od gledanja svega ovoga što nas okružuje.

- Eee,eee je'la da sam upravu?

- Jesi, jesi.

Okuražen riječima odobravanja, umjetnik nastavlja interpretaciju: „Moja domovina, moja doomoooviiinaa...Više nema zlatnog žita, samo kita, samo kita! Moja zemljo Hrvatska.“

- Je li bilo dobro? – pita dok mu se oči susreću s korijenom nosa, a jezik u slobodnom padu visi iz usta.

- Nije bilo dobro! Bilo je odlično! – reče žena.

- E hvala ti, hvala ti dobra mila majko! Draga starice! Stara kraljice! Nemoj se ti mene bojat! Živjela ti meni i svima nama sto godina! Je li tako ljudi? A da si bar mlađa kojih pedeset! Uf, uffff kako te volim!

Grli je halapljivo, tapše po leđima i onda uhvati objema rukama za onu vunenu kapu ispod koje su škiljile samo oči, vještim manevrom je potegne unatrag i stade je cmokati serijom poljubaca posred čela da je sve zvonilo.

Žena se vrlo glasno smije dok s rupcem sekava čelo, a on izlazi iz busa i započinje ponovo: „Mojaaaa dooomooovinaa. Moja doomoviiiiina!“

Glavonošci su omiljena hrana i lovina mnogih. Unatoč tome, malo je onih koji znaju nešto više o tim stanovnicima mora. A mnoge činjenice o njima su  neobične. Jedna od njih je da od svih životinja jedino glavonošci mogu proizvoditi gustu sluzavu neprozirnu tekućinu koji svi narodi nazivaju crnilom ili tintom, iako je kod nekih lignji u tropskim morima ona bijela i to fluorescentna!

Crnilo glavonošci mogu izbaciti kroz izmetni, a zatim kroz otvor lijevka. Posve ispražnjeni spremnik crnila ponovo obnovi u kratkom razdoblju, obično u roku pola sata. Neki glavonošci njegovim ispuštanjem komuniciraju, odnosno upozoravaju srodnike na opasnost, a svi ga izbacuju radi stvaranja neprozirnog oblaka koji zbunjuje i ograničava vidljivost protivniku, a njima omogućava bijeg.
Osim u obrani, glavonošci crnilo koriste i u napadu jer u njemu ima i kemijskih elemenata koji mogu omamiti neke organizme. Zbog svega toga, naizgled krhki i osjetljivi, glavonošci su u moru strah i trepet za sva manja bića pri čemu se, ukoliko osjeti poriv za napad, ne libi nasrnuti ni na plijen koji znatno premašuje njihovu veličinu.

Nevjerojatno je kako i na suhom sipe te, posebno, lignje točno ciljaju prema onom što žele zamrčiti. Zato se lovci na njih moraju dobro pazite da ih ne poprska po licu, jer crnilo u sebi sadrži neke iritirajuće supstance. Zna peckati u dodiru s kakvom ranom.
No, od tih stvari, u crnilu je puno više onih hranjivih. Kao i njihovo meso, tinta glavonožaca, osobiti sipa i lignji, sadrži niz makro i mikro nutrijenata, vitamina… Tako 100 grama crnila sipe sadrži 16,78 grama proteina, 0,79 masti, 0,93 grama ugljikohidrata i ima energetsku vrijednost od 79 kcal. U crnilu su i proteini, lipidi, minerali, posebno željezo. Zato je najveća primjena crnila u gastronomiji, osobito u Japanu i na Mediteranu.  Ponajprije kao prirodne boje hrane i začina koji jelu daje nevjerojatnu crnu boju i jedinstven okus mora. Koristi se za pripremu rizota, paella, špageta, umaka, crnog kruha, čak i sladoleda!

Crnilo se dodaje u različitim fazama pripreme jela, ali za održavanje kvalitete, jedinstvenog „morskog“ okusa, kuhari preporučuju dodavanje crnila kada je glavni sastojak već gotovo spremljen. Nikad se ne kombinira s mesom, osim s piletinom u kompleksu španjolskog pallea. Također, uz jelo s crnilom se ne poslužuje pivo, a idealna kombinacija su bijela suha ili polusuha vina.

I iz smrznutih glavonožaca se može koristiti crnilo. Tada je stisnuto pa ga treba pomiješati s malo tople vode. Može se, najčešće sipino, i kupiti kao poseban proizvod, spreman za upotrebu. Pri kupovini treba obratiti pozornost na sastav koji je naveden. Proizvod ne smije sadržavati nikakve aditive, osim soli. U suprotnom se radi o crnoj boji s dodatkom arome koja nema nikakve veze s prirodnim proizvodom!

U crnilu glavonožaca je najviše melanina, pigmenta koji utječe i na tamnjenje kože. Dosta je i aminokiselina koji poboljšavaju rad ljudskog metabolizma, smanjuju kolesterol i imaju protuupalno djelovanje dok dopimin poboljšava mentalno stanje.

Znanstvenici su otkrili da sipino crnilo ima sastojaka koji jačaju bijele krvne stanice koje su bile izložene kemoterapiji, a nužne su za jak imunitet. Osim toga, niz studija je ukazalo da crnilo djeluje protiv tumora i bakterija.
Zbog svega toga crnilo je, najviše od sipe, važan dio mnogih lijekova, uključujući i one koji se uglavnom koriste za liječenje neuroloških stanja, povećane nervoze i razdražljivosti. Crnilo ima izvrsni sedativni učinak u kombinaciji s drugim lijekovima može se koristiti za liječenje nesanice. Dokazano pomaže pri liječenju hemoroide, menstrualnih nepravilnosti, glavobolje s karakterističnim pulsiranjem, bronhitisa, brojnih  ginekoloških bolesti te psihopatskih poremećaja poput tjeskobe, razdražljivosti, histerije, umora…

Osim u ishrani, još od antike crnilo glavonožaca se koristi za pisanje, neki umjetnici s njim i slikaju, a koristi se i za tetovažu. Razne kemikalije u crnilu uzrokuju različite vrste boje. Tako je tinta hobotnice najtamnija, braonkasto-crna, ona od lignje plavo-crna, tinta sipe je više smeđa. Tinta napravljena od crnila hobotnice je najtrajnija, vjerojatno vječna. S vremenom ne da ne blijedi nego je sve postojanija.

Postojanost boje crnila glavonošca je veliki problem kad treba ukloniti mrlju s odjeće jer u tome uglavnom ne pomažu suvremena sredstva za pranje. No, pomaže odstranjivač
koji se može napraviti od sastojaka kojih ima u svakom domaćinstvu ili se mogu lako kupiti. To su čaša kipuće vode, pola čaše sode bikarbone te pola čaše hidrogena (3%) koji se može kupiti u ljekarni. Postupak miješanja sastojaka je slijedeći. Soda bikarbona se prelije kipućom vodom. Kad se mješavina ohladi i soda potpuno rastvori  dodaje se hidrogen, sve promiješajte i ulije u raspršivač.

Mješavina se obilato poprska po mrlji i ostavi da djeluje oko 5 minuta. Još bolje je mrlju izribati starom četkom za zube namočenom u odstranjivač. Starije i tvrdokornije mrlje nakon trljanja treba odstojati pa isperite 2-3 puta. Zatim odjeću treba oprati onako kako se to inače činite.

Vaterpolisti Juga u 4. kolu skupine B Lige prvaka u Beogradu su sa 16:9 pobijedili Partizan. Jug je u utakmicu ušao kao favorit i u potpunosti opravdao tu ulogu, a utakmica je gotovo pa riješena već u prvoj četvrtini koja je završila 6:1 u korist Juga.

Kako je nakon druge četvrtine rezultat bio 10:3 u nastavku susreta trener Juga Vjekoslav Kobešćak rotirao je momčad, odmarao igrače za predstojeće tri utakmice u nizu, pa su domaći uspjeli malo doći do daha.
Loren Fatović i Felipe Perrone predvodili su Jugovu listu strijelaca s po četiri gola, Luka Lončar, Josip Vrlić i Paulo Obradović postigli su po dva dok su se Maro Joković i Marko Ivanković po jednom upisali u strijelce. Kod domaćina najbolji je bio Nikola Jakšić s pet postignutih golova.

Trener Juga Vjekoslav Kobešćak bio je zadovoljan rezultatom i igrom svoje momčadi.
- Partizan je pokazao da ima izuzetno talentirane igrače, s kojima treba raditi kako bi postali vrhunski. Na primjer, igrali su sa samo jednim klasičnim centrom Đorđem Lazićem, a uspjeli su izboriti dosta isključenja', rekao je Kobešćak.

- Sve u svemu, rezultat je realan, kad se uzme u obzir razlika u kvaliteti, fizičkoj snazi i iskustvu dvije momčadi. Mogu biti zadovoljan, jer dobar dio utakmice protiv prvaka Europe smo odigrali na visokom nivou', kazao je trener Partizana Zoran Milenković.
U ostalim susretima skupine B Eger je kod kuće pobijedio Hannover 10:7, dok je Pro Recco, također kao domaćin bio bolji od Barcelonete rezutatom 8:6.

Ljestvica skupine B nakon četiri odigrana kola:
Pro Recco  12 bodova, Jug CO 7, ZF Eger 6, CNA Barceloneta 5, Waspo Hannover 2, Partizan 1.

Sljedeći susret u Ligi prvaka igraju 8. veljače kada u Gruž dolazi Waspo Hannover.

LEN Liga prvaka, skupina B, 4. kolo
Partizan – Jug CO 9:16 (1:6, 2:4, 4:2, 2:4)
Beograd, bazen M.G. Muškatirović
Suci: Bianco (Italija), Shaydakov (Rusija)
PARTIZAN: Dobožanov, Radanović 1, Janković, Repanović, Lazić 1, Velkić 1, Drašović 1, Andrejević, Jakšić 5, Kasum, Stojanović, Tomić, Brakočević. Trener: Milenković
JUG CO: Bijač, Macan, Fatović 4, Lončar 2, Joković 1, Merčep, Vrlić 2, Ivanković 1, Pavličević, Perrone 4, Benić, Obradović 2, Popadić. Trener: Kobešćak  

DPP

Kada je 2015. godine Hugh Hefner objavio kako Playboy više neće objavljivati potpuno razgolićene djevojke mnogi su ostali iznenađeni, ali uredništvo Playboya imalo je sasvim logično objašnjenje.

„Danas, kada većinu korisnika Interneta od bilo koje vrste pornografije ili seksualnih sadržaja dijeli samo jedan klik, a većina ih je besplatna, naš je sadržaj jednostavno zastario, pregazilo ga je vrijeme“, objasnio je tada izvršni direktor Playboya Scott Flanders.

U Playboyu su nastavili i dalje objavljivati provokativne fotografije ljepotica, ali potpune gole posljednje su, simbolično kao jedne od najvećih zvijezda ovog časopisa, objavljene fotografije Pamele Anderson koju je upravo Playboy gurnuo prema svjetskoj mega popularnosti.

Uspjeh Playboya temeljio se i na kvalitetnim napisima, a ne samo na obnaženim ljepoticama, koje su, kao i pornografija, iako se pornografijom Playboy ionako nikada nije bavio, baš kako su to i zaključili u Playboyu danas su dostupne na jedan klik.

I dok je Playboy pokleknuo zapravo pred pornografijom, a ne erotskim fotografijama, trendovi se polako ponovo mijenjaju, pornografija sigurno neće nestati kao što su nestale potpuno obnažene slike ljepotica u Playboyu, ali umjesto „porno kraljica“ u posljednje vrijeme među muškarcima su puno popularnije djevojke s Instagrama.

Iako možda neće na Instagramu dostići brojke poput npr. Kim Kardashian koju prati gotovo sto milijuna obožavatelja, njihovi pratitelji također se broje u milijunima, a djevojke to, baš kao nekad Pamela Anderson nakon fotografija u Playboyu, znaju dobro poslovno iskoristiti, jednostavno da bi bile još popularnije u svijetu modela, reality showa, glazbe ili da bi svojim fotografijama širile i posao.

Brittanya Razavi, 32-godišnja Amerikanka, zvijezda reality showa koja je krasila naslovnice najpoznatijih svjetskih časopisa, s gotovo devet milijuna pratitelja tako je npr. suvlasnica 187 avenue koju uostalom reklamira i na Instagramu svojim nadimkom Brittanya 187.
Gotovo da nema djevojke koja želi uspjeti u svijetu „show businessa“ ili modela, a da nema svoj Instagram profil.

Jessica Weaver, tridestgodišnjakinja iz Klaifornije izgradila je izvrsnu karijeru na društvenim mrežama koje koristi i za posao trgovine električnim cigaretama. Na Youtubeu ima svoj Jlove Talk kanal s nekoliko desetaka tisuća pretplatnika gdje govori uglavnom o odnosima žena i muškaraca i dijeli savjete, a na Instagramu ima 2,2 milijuna pratitelja.
Laci Kay Somers lice je poznato ljubitelja MMA, njena šetnja ringom s tablom rundi donosi i veće uzbuđenje od borbi, a javnosti se prvi put predstavila na – Youtubeu. Također je nekadašnja ljepotica Playboya i Glam Rock Magazina, a na Instagramu je prati 6,7 milijuna obožavatelja.
Poput Laci Kay Somers temperaturu oko ringa, boksačkog, dizala je i Rosie Roff, 28-godišnjkinja iz St.Austella u Engleskoj. Rosie je prije šest godina u izboru FHM časopisa izabrana među stotinu najseksipilnijih žena svijeta, a popularnost održava i na Instagramu gdje ima milijun i pol obožavatelja. 

U Nedjeljnoj galeriji pogledajte još fotografija s Instagram profila ovih uspješnih modela.

DPP

  

Ulaznice za središnji humanitarni koncert „Festa 2017 Dubrovnik – četiri tenora i Dubrovački simfonijski orkestar“, koji će se održati u dvorani hotela Lacroma u subotu, 28. siječnja u 20 sati - mogu se kupiti u uredu Turističke zajednice Grada na Pilama, u cvjećarnici ispred Zgrade bivšeg DTS-a, u kavani „Papillon“ u DOC-u Lapad (bivši Brazil) i na recepciji hotela Valamar Lacroma na Babinu Kuku.

Ovogodišnja je Festa humanitarno usmjerena obnovi crkve Svetoga Vlaha.

Festa Dubrovnik

Svake godine sve više je onih koji nas sputavaju, rekao je predsjednik Udruge Festa Dubrovnik Slobodan Vlašić na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljen program Feste 2017. Dubrovnik.

- Što se tiče podrške koju imamo od struktura, iz godine u godinu, a to mogu potvrditi i svi drugi koji se bave dragovoljnim i umjetničkim radom, sve je gore. Sputavaju nas sve više i više zločesti ljudi koji hoće ispuniti neke svoje bolesne ambicije i opsjednutosti, a spriječiti one koji svojim dragovoljnim radom pokušavaju nekako obogatiti ovaj dio godine kad nemamo ništa u Gradu. - rekao je Vlašić.

- Ovo sam morao reći jer smo imali svake godine takve situacije, ali posebno ove godine uz više naših programskih akcija stalno se vrti jedan te isti krug ljudi koji se pozicionira uz razne lobije i pokušavaju činiti štetu. - zaključio je Vlašić.